<article>Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja nalazi se među prioritetnim mjerama za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom. Iako je tekst zakona odavno pripremljen i spreman za usvajanje, on se i dalje ne nalazi u skupštinskoj proceduri, bez vidljivog institucionalnog pomaka.O tome šta samoodređenje znači iz lične perspektive, šta zakon donosi – a šta ne, gdje leži politička i institucionalna odgovornost, kao i zašto se pitanje pravnog prepoznavanja rodnog identiteta uporno odlaže i kakve posljedice to ima po trans i rodno raznolike osobe u Crnoj Gori, u emisiji razgovaraju Danijel Kalezić, član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, i Iskra Đurišić, programska asistentkinja u Asocijaciji Spektra.Emisija "Građanski ugao" na programu Televizije E je večeras u 18 i 22 sata. <figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMJkzC-4622c&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja nalazi se među prioritetnim mjerama za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom.&nbsp;
Iako je tekst zakona odavno pripremljen i spreman za usvajanje, on se i dalje ne nalazi u skupštinskoj proceduri, bez vidljivog institucionalnog pomaka.
O tome šta samoodređenje znači iz lične perspektive, šta zakon donosi – a šta ne, gdje leži politička i institucionalna odgovornost, kao i zašto se pitanje pravnog prepoznavanja rodnog identiteta uporno odlaže i kakve posljedice to ima po trans i rodno raznolike osobe u Crnoj Gori, u emisiji razgovaraju Danijel Kalezić, član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, i Iskra Đurišić, programska asistentkinja u Asocijaciji Spektra.
Emisija "Građanski ugao" na programu Televizije E je večeras u 18 i 22 sata.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMJkzC-4622c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Građanski ugao

Televizija E

Zanimljivosti

Građanski ugao: EU prioritet, domaći zastoj – gdje je zapelo sa zakonom o rodnom identitetu

Zakon o pravnom prepoznavanju rodnog identiteta na osnovu samoodređenja nalazi se među prioritetnim mjerama za zatvaranje ključnih pregovaračkih poglavlja sa Evropskom unijom. 
Iako je tekst zakona odavno pripremljen i spreman za usvajanje, on se i dalje ne nalazi u skupštinskoj proceduri, bez vidljivog institucionalnog pomaka.
O tome šta samoodređenje znači iz lične perspektive, šta zakon donosi – a šta ne, gdje leži politička i institucionalna odgovornost, kao i zašto se pitanje pravnog prepoznavanja rodnog identiteta uporno odlaže i kakve posljedice to ima po trans i rodno raznolike osobe u Crnoj Gori, u emisiji razgovaraju Danijel Kalezić, član Organizacionog odbora Montenegro Prajda, i Iskra Đurišić, programska asistentkinja u Asocijaciji Spektra.
Emisija "Građanski ugao" na programu Televizije E je večeras u 18 i 22 sata. 
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DMJkzC-4622c&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Sveukupna slika svjedočenja bivšeg načelnika Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorada Žižića koje još nije završeno, jer imaju pitanja okrivljeni, daje sliku onu koja je realna o kojoj mi pričamo od početka - od faze potvrđivanja optužnice. Nadam se da će ovo da rezultira onim što sam najavio juče, a to je da ću nakon što bude okončano njegovo saslušanje da tražim ukidanje pritvora Zoranu Lazoviću - kazao je njegov branilac, advokat Zoran Piperović.
On je naglasio da je sada već potpuno evidentno da Zoran Lazović i Milivoje Katnić apsolutno nezasluženo, van ikakve logike, van zakona, van realnog što se desilo u životu, borave u Spužu, odnosno pritvoreni su.
Piperović je ukazao da je &nbsp;svjedok Žižić uglavnom na sva njegova pitanja koja su bila vezana na navode iz optužnog akta a tretiraju Zorana Lazovića, kazao ono što sam ja tvrdio i što je njegov klijent tvrdio iznoseći odbranu, da od toga tu nema ništa, da ne postoji nikakav trag, da je to čista konstrukcija i improvizacija mentalna i da su prosto te tvrdnje nabacane u optužnom aktu.&nbsp;

PIPEROVIĆ: Žižić je na moja pitanja potvrdio ono što od početka govorim da je optužnica čista konstrukcija i improvizacija

Crna Gora dala je podršku kandidaturi Republike Slovačke za nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija za period 2028–2029, dok je Bratislava ponovila snažnu podršku evropskim integracijama Podgorice, poručujući da Evropska unija bez država Zapadnog Balkana neće biti kompletna.
Ministar vanjskih i evropskih poslova Slovačke Juraj Blanar, koji boravi u zvaničnoj posjeti Crnoj Gori, sastao se sa ministrom vanjskih poslova Ervinom Ibrahimovićem. Nakon susreta, Blanar je ocijenio da su bilateralni odnosi dvije države na odličnom nivou.
– Naša politička razmjena je na najvišem nivou. Podsjećam na poslovni forum koji je naš predsjednik organizovao u Crnoj Gori i doveo 40 preduzetnika iz Slovačke. Već ove godine biće održana zajednička međunarodna komisija za privrednu i trgovinsku saradnju – kazao je Blanar.
On je naveo da je tokom sastanka Ibrahimović formalno predao podršku kandidaturi Slovačke za nestalno mjesto u Savjetu bezbjednosti UN za period 2028–2029. godine.
Blanar je istakao da je sa crnogorskim kolegom razgovarao i o aktuelnim međunarodnim temama, uključujući rat u Ukrajini i situaciju u Gazi.
– Jedini način da se sukob u Ukrajini završi jeste diplomatski put, jer nema vojno rješenje. Kada je riječ o miru na Bliskom istoku, imamo gotovo identične stavove i možemo se uzajamno podržavati – poručio je on.
Posebno je naglasio podršku Slovačke evropskom putu Crne Gore.
– Evropska unija bez država Zapadnog Balkana neće biti kompletna. Crna Gora je u procesu integracija najdalje odmakla i vjerujem da može postati članica 2028. godine. Republika Slovačka je spremna da vam pomaže na tom putu – kazao je Blanar, dodajući da bi članstvo makar jedne države regiona bio snažan signal ostalima da je proširenje realan i ostvariv cilj.
On je podsjetio da će od 21. maja kompanija Wizz Air uspostaviti redovne letove između Bratislave i Podgorice tri puta sedmično, ocjenjujući da će to doprinijeti rastu turističkog prometa i jačanju ekonomskih veza.
Šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović ocijenio je da su razgovori bili sadržajni i otvoreni, uz poseban akcenat na jačanje bilateralne i ekonomske saradnje.
– Imamo sve veće interesovanje investitora iz Republike Slovačke za Crnu Goru. Odluka Vlade o otvaranju Ambasade Crne Gore u Bratislavi potvrda je obostrane posvećenosti unapređenju prijateljskih odnosa – kazao je Ibrahimović.
On je zahvalio Slovačkoj na kontinuiranoj podršci evropskim integracijama Crne Gore, podsjetivši da, prema podacima Eurobarometra, 65 odsto građana Slovačke podržava članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji.
– Slovačka nam je bila snažan prijatelj tokom obnove nezavisnosti, NATO integracija i međunarodne afirmacije. Ta podrška traje i danas – zaključio je Ibrahimović.

Blanar: Crna Gora može postati članica EU 2028. godine

Sa specijalnim tužiocemam Sašom Čađenovićem i tadašnjim glavnim specijalnim tužiocem Milivojem Katnićem imao sam profesionalnu saradnju i nikada nijesu imali zahtjev da neku osobu ne procesuiramo - kazao je bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić.
On je svjedok u postupku koje je SDT pokrenulo protiv Čađenovića, Katnića i nekadašnjeg visokog policijskog funkcinera Zorana Lazovića.
- Saradnju sa tužiocem Čađenovićem bih ocijenio kao visoko profesionalnu. Jedan od rijetkih tužilaca koji je toliko sarađivao sa inspektorima, pomagao im je u pisanju prijava, inicijativa - kazao je Žižić odgovarajući na pitanja Čađenovićevog branioca, advokata Lazara Akovića.
Čađenović, kako je Žižić istakao, nikada nije tražio da se privileguje bilo koja osoba.
Sa Katnićem, kako je objasnio, manje je sarađivao ali je uvijek njihov odnos bio profesionalan.&nbsp;
-Ni Katnić nikada nije tražio da privilegujemo neko lice - kazao je Žižić.

ŽIŽIĆ: Čađenović i Katnić nikada nijesu tražili da se neko privileguje

Bivši načelnik Odsjeka za borbu protiv organizovanog kriminala Milorad Žižić danas je u Višem sudu istakao da je "veći pritisak policije bio na osobe iz kavačkog klana, jer je u tom periodu "bio jači".
On je to saopštio odgovarajući na pitanje jednog od branilaca optuženog Zorana Lazovića, advokata Nikole Martinovića. Osim Lazovića na optužnici je i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saša Čađenović. Oni su u odbranama kategorično negirali da su zloupotrijebili službeni položaj u interesu kavačkog kriminalog klana.
Žižić je bio decidan da nikada nije ni od međunarodnih a ni regionalnih partnera &nbsp;dobio informaciju da Petar Lazović ili Zoran Lazović vrše krivična djela.
On je na pitanje Martinovića kazao da je Petar Lazović donio mnogo informacija koje su provjeravane i iz drugih izvora i bile su potvrđene.
- Mnogo osoba je procesuirano upravo na osnovu informacija koje je donio Petar Lazović. Koliko ja znam nije se dešavalo da propadne neka policijska akcija zbog curenja informacija u kojoj je učestvovao Petar Lazović sa našim Odsjekom - rekao je Žižić.
U 2020. godini, kako je objasnio, bilo je obezbijeđeno pet svjedoka saradnika i od tog broja više je bilo angažovano za procesuiranje osoba iz kavačkog klana.
- Mislim da je dva svjedoka saradnika obezbijedio Petar Lazović - kazao je Žižić.
On je odgovarajući na pitanje advokata Martinovića saopštio &nbsp;i da je u akciji " Cover me" procesuirano više od 50 članova kavačkog klana i to uz pomoć dva svjedoka saradnika.
-Praktično su ugašene ćelije te grupe u Nikšiću, na Cetinju, Podgorici i Budvi - istakao je Žižić.

Građanski ugao: EU prioritet, domaći zastoj – gdje je zapelo sa zakonom o rodnom identitetu

Tagovi

PIPEROVIĆ: Žižić je na moja pitanja potvrdio ono što od početka govorim da je optužnica čista konstrukcija i improvizacija

Blanar: Crna Gora može postati članica EU 2028. godine

ŽIŽIĆ: Čađenović i Katnić nikada nijesu tražili da se neko privileguje

Pritisak policije je bio veći na kavački klan, samo u jednoj akciji procesuirano više od 50 osoba

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO