Kako tijelo upozorava da mu nedostaje tečnost
Visoke temperature donose veći rizik od dehidracije, a stručnjaci upozoravaju da njeni simptomi nijesu uvijek toliko očigledni koliko mnogi misle.
Iako je žeđ prvi signal da tijelu nedostaje tečnost, dehidratacija se može manifestovati i kroz umor, glavobolju, vrtoglavicu, pa čak i promjene raspoloženja.
Dehidratacija nastaje kada organizam gubi više tečnosti nego što je unosi. Tome mogu doprinijeti pojačano znojenje, boravak na suncu, povišena tjelesna temperatura, alkohol, ali i intenzivna fizička aktivnost, piše "Daily Mail".
Žeđ je tek prvi znak
Stručnjaci ističu da osjećaj žeđi nastupa već kada tijelo izgubi oko dva odsto svoje tečnosti. Tokom ljetnjih mjeseci, kada se pojačano znojimo, taj signal javlja se češće nego inače, prenosi Tportal.
Tamniji urin može biti upozorenje
Jedan od najjednostavnijih načina za procjenu hidriranosti jeste boja urina.
Svijetložuta boja uglavnom ukazuje na dobru hidriranost, dok tamnija nijansa može značiti da organizmu nedostaje tečnost. Na dehidraciju može ukazivati i intenzivniji miris urina.
Umor i pad koncentracije
Ljudski mozak sastoji se od približno 75 odsto vode, pa ne čudi što manjak tečnosti može uticati na mentalne funkcije.
Čak i blaga dehidratacija može otežati koncentraciju, usporiti razmišljanje i smanjiti sposobnost donošenja odluka.
Mnogi taj osjećaj opisuju kao takozvanu "moždanu maglu" - stanje u kojem je teško fokusirati se i obavljati svakodnevne zadatke.
Glavobolja i vrtoglavica
Nedovoljan unos tečnosti jedan je od čestih uzroka glavobolje tokom ljeta. Stručnjaci smatraju da smanjena količina vode u organizmu može povećati pritisak na nervne završetke povezane s bolom.
Ako dehidratacija napreduje, može doći i do pada krvnog pritiska, što uzrokuje vrtoglavicu, osjećaj slabosti pa čak i nesvjesticu.
Može uticati i na raspoloženje
Istraživanja poslednjih godina pokazala su da hidriranost nije važna samo za fizičko već i za mentalno zdravlje.
Osobe koje ne unose dovoljno tečnosti češće prijavljuju stres, napetost i lošije raspoloženje.
Grčevi u mišićima
Tokom znojenja organizam ne gubi samo vodu već i elektrolite poput natrijuma.
Upravo zbog toga dehidratacija može povećati rizik od neprijatnih grčeva u mišićima, posebno kod starijih osoba i nakon fizičkog napora.
Koliko vode treba piti?
Većina odraslih osoba trebalo bi tokom dana da unese između 1,5 i 2 litra tečnosti, a tokom velikih vrućina i više.
Stručnjaci savjetuju da najbolji pokazatelj dobre hidriranosti ostaje svijetla boja urina.