Advokati Veselina Kovačevića podnijeli žalbu: Neustavan zakon, diskriminacija, igranje milionima, promjene inspektora...

Zbog bitnih povreda Zakona o upravnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u rješenju Poreske uprave donijetom nakon inspekcijskog nadzora, punomoćnici bivšeg vlasnika kompanije Bemax Veselina Kovačevića, advokati Marko Milošević i Zoran Piperović podnijeli su žalbu Ministarstvu finansija, Direkciji za poreski i carinski sistem, kao drugostepenom organu.

Piperović i Milošević su u obrazloženju naveli nekoliko ključnih tačaka zbog koji smatraju da Rješenje poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjeka za inspekcijski nadzor broj 06/02-29/4-24 nije zakonito i traže njegovo stavljanje van pravne snage: neustavnost odredaba novog zakona, postupak pred Ustavnim sudom, diskriminatorsko postupanje prema Kovačeviću, sporan osnov obaveze, nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, izuzeće vještaka, nezakonito i proizvoljno obračunata zatezna kamata, izuzeće poreskog inspektora, itd. 

Pravni zastupnici Veselina Kovačevića u žalbi navode da je Rješenjem Poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjek za inspekcijski nadzor, utvrđeno da Kovačević kao poreski obveznik ima obavezu da plati porez na dohodak fizičkih lice po osnovu kapitalne dobiti za poreski period od 1. 1. 2022. godine do 31.12. 2022. godine na utvrđenu poresku osnovicu od 158.257.765,29 eura primjenom stope od 15 odsto, obaveza u iznosu od 23.738.664,79 eura. Potom, navode, da je na utvrđenu, a neplaćenu poresku obavezu u iznosu 23.738.664,79 eura obračunata kamata po stopi od 0,03 odsto dnevno, počev od narednog dana od dana dospjelosti, u ukupnom iznosu od 4.707.377,23 eura, kao i da ima obavezu uplate utvrđenog poreza na dohodak fizičkog lica po osnovu kapitalne dobiti u iznosu od 23.738.664,79 eura i utvrđene kamate u iznosu od 4.707.377,23 cura na uplatni račun 820-30000-74 jedinstveni račun poreza na dohodak fizičkih lica u roku od 10 dana od dana prijema rješenja.

- Prije svega ističemo da je napadnuto rješenje donijeto u nezakonitom postupku, od strane neovlašćenog lica, da je zasnovano na dokazima na kojima se ne može zasnovati rješenje, te isto ima za cilj isključivo da se našem vlastodavcu pričini nenadoknadiva šteta, pa ga kao takvo valja staviti van pravne snage i ukinuti sve spovedene upravne radnje određene po istom. Očekujemo da će drugostepeni organ posvetiti posebnu i dužnu pažnju ovom predmetu, u skladu sa iznosom koji se iskazan na njemu. Šteta koju prvostepeni organ želi napraviti u ovom nezakonitom postupku je višestruka - navode Piperović i Milošević u žalbi i dodaju da su odredbe novog zakona, po kojem je rješenje donijeto, neustavne.

- Drugostepenom organu prije svega mora biti poznata procedura na koji način se predlaže i ustanovljava povratno dejstvo retroaktivna primjena određenog propisa. Izvršna vlast Vlada Crne Gore je jedini organ koji je ovlašćen da predloži retroaktivnu primjenu odredaba pojedinih zakona, što je u ovom slučaju izostalo. Povratno dejstvo odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koja je implementirana u članu 60j, je donijela Skupština Crne Gore, na predlog „grupe poslanika" shodno Amandmanu 1 od 22. 12. 2022. godine. Čak je i laiku jasno da je retroaktivna primjena zakona utvrđena od strane nenadležnog organa! Dakle, samo je pitanje vremena kada će Ustavni sud svojom odlukom utvrditi da su predmetne norme neustavne. Pored činjenice da se radi o očigledno nezakonitim odredbama, koje su predložene od strane nenadležne „grupe poslanika", ovdje imamo namjeru Poreske uprave da sa velikim nestrpljenjem i po svaku cijenu sprovede nezakonite odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Poreski obveznik je upoznat da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta Inicijativa broj U-I broj 14/23 od 23.6.2023.godine, kojom je tražena ocjena ustavnosti odredbi člana 37e stav 3 i člana 60j Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim obustava izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu spornih odredaba zakona, te konačno da navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima - navedeno je u žalbi. 

Kovačevićevi pravni zastupnici dodaju da postupak pred Ustavnim sudom U-I broj 14/23 predstavlja svojevrsno prethodno pitanje, koje prvostepeni organ nije smio zanemariti.

- Nadalje, Čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku je propisano: Ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnim sudom, odnosno drugim organom. Po dobijanju napadnutog rješenja, poreski obveznik je pokrenuo parnični postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je tužbom traženo od suda da utvrdi da je ugovor o prenosu udjela raskinut i da ne proizvodi pravno dejstvo, uslijed promijenjenih okolnosti. Na promijenjene okolnosti, poreski obveznik nije mogao da utiče, jer su mu iste bile nepoznate. Naime, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o prenosu udjela, poreskom obvezniku nije bilo poznato, niti mu je moglo biti poznato, da će doći do izmjene zakona, te da će u nezakonitoj proceduri, nenadležna lica i organ, utvrditi retroaktivnu primjenu. spornih odredaba zakona. Činjenica da postoji sudski postupak, po osnovu argumentovane i po mišljenju poreskog obveznika, osnovane tužbe za raskid ugovora o prenosu udjela, čini još jedno prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, sa kojeg razloga treba zastati sa ovim upravnim postupkom, do okončanja sudskog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici. Dakle, tek po odluci Osnovog suda u Podgorici po predmetnoj tužbi, biće poznato da li ima osnova za nastavak ovog upravnog postupka - navode Piperović i Milošević.

Oni takođe tvrde da je postupanje Poreske uprave prema Kovačeviću bilo krajnje diskriminatorsko i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim propisima. 

- Član 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisuje Zabranu diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." Član 8 Ustava Crne Gore propisuje zabranu diskriminacije, na način što je „Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu." Diskriminacija u odnosu na pores kog obveznika Veselina Kovačevića je višestruka. Osnovno je da ukažemo da je predmetni zakon donijet po svaku cijenu, sa namjerom da se od našeg vlastodavca pokuša naplatiti iznos iz dispozitiva napadnutog rješenja. Na teritoriji Crne Gore, je izvršen veliki broj prenosa udjela u raznim pravnim licima, po starom zakonu u periodu od 2018. godine, pa sve do nezakonitog izglasavanja „novog zakona" sa neustavnim odredbama. Međutim, postupak naplate je pokrenut samo povodom prenosa udjela u pravnom licu Bemax d.o.o. Podgorica, što predstavlja očiglednu diskriminaciju. Dakle, zašto se insistira na naplati poreza u odnosu na našu stranku, a ne i ostalih obveznika koji bi trebalo da po ovakvom rezonovanju poreskog organa, imaju istovjetan pravni status? Smatramo da se u ovakvom postupanju prvostepenog organa povrjeđuje načelo opravdanih očekivanja stranke iz čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o upravnom postupku: „Prilikom odlučivanja u upravnoj stvari, javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima" i „Kad javnopravni organ utvrdi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na potrebu promjene ranije zauzetog pravnog stava po određenom pitanju u upravnoj stvari, dužan je da to obrazloži. " Smatramo da je ovakvo postupanje prvostepenog organa, pri činjenici da nije dao niti jedan razlog na temelju kojeg drugačije postupa u odnosu na žalioca, krajnje diskriminatorsko - navedeno je u žalbi. 

Kovačevićevi pravni zastupnici osporavaju i osnov poreske obaveze jer, kako kažu, Kovačević nije i ne može biti obveznik plaćanja poreza po osnovu koji se navodi u rješenju.

- Bez osnova je pozivanje prvostepenog organa na odredbe člana 75, stav 3 Zakona o poreskoj administraciji, kojim je propisano da se inspekcijski nadzor može vrštii kod istog poreskog obveznika, za istu vrstu poreza i za isti vremenski period više od jednog puta godišnje." U skladu sa navedenim članom, godina u kojoj je inspekcijski nadzor mogao da se vrši „više od jednog puta godišnje", je bila 2023.godina. Dakle, protekao je rok za vršenje inspekcijskog nadzora, imajući u vidu da je rješenje doneseno 2025.godine, te da se radi o presuđenoj stvari –„res iudicata". Uvidom u spise predmeta, utvrđuje se da ne postoji odluka Poreske uprave o izmjeni prethodnog rješenja, odnosno o ponavljanju postupka, odnosno pak o donošenju dopunskog rješenja. Imajući u vidu zaključeni i realizovani ugovor o prenosu udjela, koji je sproveden u cjelosti 2022.godine. Prvostepeni organ nema osnov da donese novo rješenje, čak i pod pretpostavkom da je izmjena zakona izvršena u skladu sa zakonom, a nije. Postupanjem Poreske uprave se grubo krši zakon na štetu poreskog obveznika - navodi se u žalbi. 

Advokati u žalbi tvrde i da je nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, osporavaju nalaze vještaka i traže njegovo izuzeć, a konstatuju i da se Poreska uprava „igra“ milionima. 

- Sporna je visina, kojom smatramo da se ne treba posebno baviti, pri činjenici da otpada sami osnov potraživanja, ali ćemo ukazati kako bi se i u tom dijelu uvidjela isključiva namjera da se poreskom obvezniku napravi nenadnoknadiva šteta. Prvostepeni organ se očigledno „igra" milionima. Visina je sporna u cjelini! Kako po osnovu glavnog duga, tako i po osnovu kamate. Vještak je izvršio krajnje spornu procjenu vrijednosti kapitala pravnog lica Bemax d.o.o. Podgorica na dan 1. 7. 2022. godine. Naime, vještak je za procjenu vrijednosti za 2022. godinu, koristio podatke iz 2023. godine i 2024. godine, što je neprihvatljivo. Zatim, vještak je prilikom procjene kapitala koristio tri metode, a u zaključku je prihvatio iznos koji je dala metoda po kojoj se dolazi do najveće vrijednosti. Po metodi knjigovodstvene vrijednosti, vrijednost kapitala iznosi cca 151 milion, po metodi likvidacione vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi cca 154 miliona, dok po metodi prinosne vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi 159.007.565,29 eura. Čak je i primjenom treće metode, vještak koristio stope koje odstupaju od međunarodnih računovodstvenih standarda. Dakle, vještak je na sve moguće načine pokušao da predstavi vrijednost društva značajno većom, od realne vrijednosti. Vještak je na ovaj način postupao sa jasnom namjerom, da napravi štetu poreskom obvezniku. Nakon proučavanja procjene vještaka sa sigurnošću utvrđujemo, da je izrada mišljenja stručno i naučno nevjerodostojna. Nalazi vještačenja su neprovjerene pretpostavke, nastale su pod uticajem ličnih uvjerenja kojima je vještak očigledno dao prednost u odnosu na saznanja struke i nauke. Kao cjelina, mišljenje je izrađeno pristrasno, u korist ličnih uvjerenja. vještaka, a ne u skladu s pravilima struke i nauke, pa čak imi protivurječi. Izrada mišljenja zasnovana je na pristupu ipse dixit („tako je, jer ja tako smatram"), dok u procjeni, nijesu date bilo kakve referentne vrijednosti, kako bi se iste mogle nezavisno provjeriti od strane lica koja treba da je primijene. Sve navedene okolnosti, upućuju na namjeru vještaka da poreskom subjektu napravi nenadoknadivu štetu, sa kojeg razloga je opravdan razlog za izuzeće vještaka koji je sačinio procjenu - navode Piperović i Milošević u žalbi.

Prema njihovom mišljenju, nezakonito i proizvoljno je obračunata zatezna kamata Kovačeviću. 

- U stavu II dispozitiva napadnutog rješenja, poreski organ utvrđuje kamatu u iznosu od 4.707.377,23 eura. Dok se povodom ove kamate iz dispozitiva ne može utvrditi ništa. U dispozitivu je izostao datum dospijeća, pa je tako ostao neodređen period na koji se odnosi kamata, što unosi pravnu nesigurnost kod poreskog obveznika, čak i pri jasnom saznanju da je cjelokupna obaveza nezakonita - ističe se u žalbi.

Piperović i Milošević potom navode i kako je dolazilo do promjene inspektora tokom postupka inspekcijskog nadzora, zbog čega traže izuzeće ispektora koji je donio rješenje koje osporavaju.

- U vrijeme počeka inspekcijskog nadzora je postupao jedan inspektor, koji je donio nalog o vršenju inspekcijskog nadzora, dok je u toku postupka došlo do izmjene poreskog inspektora. Promjena lica koje postupa u predmetu, nije izvršena u skladu sa zakonom, sa kojeg razloga je tražimo izuzeće poreskog inspektora. U slučaju kada dođe do promjene službenog lica koje vodi predmet, postupak ima početi iznova, što ovdje nije bio slučaj. Obrazloženje napadnutog rješenja, niti ostali dokazi koji se nalaze u spisima predmeta, a koji su prikazani poreskom obvezniku, nijesu sadržali bilo kakvo obrazloženje u tom pravcu, niti bilo kakav prateći dokument, iz kojeg bi se mogla uvidjeti procedura izmene poreskog inspektora. Pojašnjenja radi, nadzor je otpočeo poreski inspektor 1 Srđan Rubežić, a kasnije je bez valjane odluke i ovlašćenja, nastavio da postupka poreski inspektor 1 Marković Željko. Zbog navedenog propusta, ispunjeni su razlozi za izuzeće poreskog inspektora, jer isti nije imao zakonska ovlašćenja da postupa u predmetu, odnosno ovakva ovlašćenja nijesu prezentovana poreskom obvezniku - navodi se u žalbi. 

Pravni zastupnici Veselina Kovačevića na kraju žalbe navode i sve ostale propuste i manjkavosti koje su primijetili u rješenju Poreske uprave donijetom u prvostepenom postupku.

- Na strani 3 napadnutog rješenja, poslednji pasus, se navodi neki zahtjev Poreske uprave od 2.8.2024. godine, dok predmetni zahjtev nikada nije uručen poreskom obvezniku. Na strani 4 napadnutog rješenja, se pogrešno konstatuje da je izvještaj ovlašenog procjenitelja čini sastavni dio zapisnika, dok poreski obveznik odgovorno navodi da „predmetni izvještaj" nije činio sastavni dio zapisnika, za koji čak nije ni utvrđeno od kojeg je datuma i u kojem postupku i u koje svrhe je izrađen. Na strani 4 se takođe kranje pogrešno i tendenciozno navodi da je poreski obveznik bio dužan da podnese poresku prijavu, jer isti nije i ne može podnositi poresku prijavu na osnovu nezakonitih, nevažećih i diskriminatorskih zakonskih propisa. Poreski obveznik nije obaviješten o „odbačaju primjedbi koje su date povodom zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Obavještenje o rezultatima ispitnog postupka je nezakonito. Suština ove faze postupka je da se stranka upozna sa stanjem u spisima predmeta. Dakle, nezakonito je pozivanje stranke da pored priloženog obavještenja, treba da dođe da dodatno vrši uvid u spise predmeta. Na ovaj način se obesmišljava obavještenje o rezultatima ispitnog postupka - navodi se u žalbi.

Zbog svega ovoga Piperović i Milošević traže da se rješenje Poreske uprave stavi van pravne snage i predlažu da prvostepeni ili drugostepeni organ donesu rješenje o prekidu postupka, „dok se ne riješe sporovi pred sudovima koji predstavljaju prethodno pitanje, odnosno da se napadnuto rješenje ukine i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, kako bi odlučio o svim propustima i zahtjevima za izuzeće na koje je ukazano u žalbi".

- Odnosno predlažemo da drugostepeni organ usvoji žalbu na način što će preinačiti prvostepeno rješenje i obustaviti postupak obračunavanja i naplate nezakonito obračunatog poreza sa kamatama, te odrediti naknadu troškova postupka na ime sastava žalbe po AT-u uz uvećanje za PDV - navode oni u žalbi.