Poreska uprava PU saopštila je da je tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana, piše Portal RTCG.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo je nedavno da su evidentni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. Poreska uprava (PU) je odgovorila na pitanje da li ima detaljnije podatke o broju tih evidentiranih kršenja.
– Poreska uprava sprovodi redovne i vanredne kontrole svih poreskih obveznika registrovanih u Crnoj Gori, uključujući i one čiji su osnivači strani državljani. Kontrole se vrše u skladu sa godišnjim planom inspekcijskih nadzora i procjenom rizika. U slučajevima gdje su prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekršaja ili krivičnog djela, Poreska uprava je pokrenula odgovarajuće postupke. Evidencija o broju izvršenih kontrola, utvrđenih nepravilnosti i izrečenim mjerama ne vodi se po vlasničkoj strukturi, već zbirno za sve poreske obveznike – naveli su.
Kada su u pitanju podaci za sve kategorije poreskih obveznika, dodaju, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
– Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika – rekli su iz PU.
Kada su u pitanju potpune kontrole, koje podrazumijevaju pravilnost obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojima upravlja Poreska uprava, za devet mjeseci ove godine izvršeno je 406 kontrola i utvrđene su korekcije u iznosu od 33 miliona, kažu iz ove institucije.
– Na osnovu službenih podataka, procjene rizika, ali i podataka dobijenih od drugih organa sa kojima sarađuje Poreska uprava, poreski inspektori su sproveli i ciljane kontrole poreskih obveznika čiji su osnivači strani državljani, kod kojih je utvrđeno da ne podnose blagovremeno poreske prijave, ne plaćaju poreske obaveze, izdaju fiskalizovane račune a ne prikazuju ostvareni promet, i druge povrede zakona. Takve povrede poreskih propisa sankcionisane su na način da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Poreske uprave, a u koordinaciji sa tužilaštvom, podnijeli krivične prijave protiv više pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima, zbog sumnje da su izvršila krivično djelo utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju – ističe se.
Po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana, kako bi policija sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Poreska uprava je, kako su rekli, tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana.
– Dakle u pitanju je prva lista, a radi se o kontinuiranoj aktivnosti, te će Poreska uprava periodično dostavljati pomenute liste Upravi policije – istakli su.
Poreska uprava, navode, sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije, u saradnji sa Svjetskom bankom, sa ciljem digitalizacije svih poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i ispunjavanja međunarodnih obaveza.
– U tom kontekstu, ključna reformska osnova je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da zamijeni sve postojeće informacione sisteme. IRMS predstavlja centralni sistem koji integriše sve faze upravljanja prihodima – od registracije poreskih obveznika, preko obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. Zajedno sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je već u produkciji od 2021. godine, IRMS čini kičmu modernog i pouzdanog poreskog sistema, osposobljenog da u realnom vremenu prati poreski promet i identifikuje rizike u ponašanju poreskih obveznika. IRMS predstavlja prvu fazu i podrazumijeva digitalizaciju postojećih sistema i planirano je da bude u produkciji od 1. januara 2026. godine. Tokom naredne godine biće započeta i druga faza, koja podrazumijeva uvođenje novih digitalnih servisa. Želimo da istaknemo i rezultate naplate bruto prihoda koji su postignuti za 10 mjeseci 2025. godine – saopštavaju iz PU.
Poreska uprava, naveli su, ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci ove godine, što je više za 17 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren je na nivou od 99,6 odsto.
– Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša za pola miliona. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više za 21 milion eura ili 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 14,4 miliona eura – istakli su.
Po osnovu doprinosa, kažu, naplaćeno je 339 miliona eura što je za 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
– Razlog smanjenja naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za PIO shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra 2024. godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na 10 odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na 0 odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO za sve kategorije obveznika 10 odsto. Dakle, i pored činjenice da je naplata doprinosa niža u odnosu na prethodnu godinu, Poreska uprava je ostvarila rast ukupne naplate bruto prihoda – ukazuju.
Samo u oktobru 2025. godine, tvrde u PU, naplata bruto prihoda iznosila je 136 miliona eura, što je premašilo prošlogodišnji oktobar za osam odsto, a plan za oktobar 2025. godine premašen je za pet odsto.
– Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u oktobru ostvaren 61 milion eura, odnosno rast od 30 odsto u odnosu na prošlu i pet odsto u odnosu na plan za oktobar za ovu godinu. Porez na dobit pravnih lica iznosio je četiri miliona, što predstavlja rast od 150 odsto u odnosu na oktobar lani, a 320 odsto više u odnosu na plan za ovaj oktobar – dodali su.
Rezultati potvrđuju da PU, kako tvrde, uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
– I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u korist stabilnosti javnih finanasija Crne Gore – zaključuju iz Poreske uprave.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Poreska uprava predala policiji spisak preko 2.000 neaktivnih firmi stranaca

Poreska uprava (PU) ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci, što je 17 miliona eura više u odnosu na isti prošlogodišnji period. 
Iz PU je saopšteno da je plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren na nivou od 99,6 odsto.
- PU je u ovom periodu intenzivno radila na realizaciji planiranih aktivnosti koje se odnose na turističku sezonu u oblasti inspekcijskog nadzora i naplate prihoda, kao i na jačanju proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima - navodi se u saopštenju. 
Naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša 456 hiljada eura.
- Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više 21 milion eura ili deset odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više 14,4 miliona eura - rekli su iz PU.
Po osnovu doprinosa naplaćeno je 339 miliona eura što je 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
- Razlog smanjena naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje (PIO) shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra prošle godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na deset odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na nula odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO je za sve kategorije obveznika deset odsto - precizirali su iz PU.
Rezultati ostvareni u periodu od 1. januara do 31. oktobra, kako su ocijenili, potvrđuju da PU uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
- I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u koristi stabilnost javnih finanasija Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

PU: Za deset mjeseci naplaćeno 1,4 milijarde eura

Poreska uprava (PU) je za devet mjeseci 2025. godine ostvarila 1.244.712.361 euro bruto prihoda. U odnosu na isti period 2024, kada je naplata iznosila 1.237.632.923 eura, ostvaren je rast od 7,1 milion eura, što potvrđuje stabilan i kontinuiran trend povećanja budžetskih prihoda - istakli su iz ove institucije.&nbsp;
Plan naplate za period od početka januara do kraja septembra ostvaren je na nivou od 99 odsto.
- Po osnovu poreza na dodatu vrijednost u periodu od 1. januara do 30. septembra naplaćeno je 434,3 miliona, što je više za 78 miliona ili 22 odsto u odnosu na isti period lani. Naplata poreza na dobit pravnih lica iznosila je 223 miliona eura i premašila je prošlogodinju za 18,5 miliona eura - precizirano je u saopštenju.
Naplata doprinosa manja je od prošlogodišnje za 32 odsto, pad je uzrokovan smanjenjem stope doprinosa za PIO.&nbsp;
- I pored činjenice da je usljed zakonskih izmjena koje su stupile na snagu 1. oktobra 2024. godine snižena stopa doprinosa za PIO, Poreska uprava je uspjela da održi pozitivan trend ukupne naplate i time dodatno potvrdi svoju sposobnost da efikasno odgovori na izazove fiskalne politike - ističu iz Poreske uprave.
Ovi rezultati, kako dodaju, svjedoče o snažnom opredjeljenju Poreske uprave da kontinuirano ulaže napore kako bi ostvarila što veće budžetske prihode i dugoročnu fiskalnu stabilnost kroz aktivnosti usmjerene na povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza i inspekcijski nadzor zasnovan na analizi rizika.&nbsp;
- I četvrti kvartal ove godine biće obilježen intenzivnim aktivnostima sa ciljem dodatnog unapređenja naplate - navodi se u saopštenju.

Poreska uprava: Kraj trećeg kvartala obilježio rast od 7,1 milion eura

Poreski inspektori su od početka maja do kraja izvršili 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod njih 567. Po tom osnovu izdata su 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.3 miliona eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se, pojašnjavaju oni, na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana - odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima.
- Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika - dodali su u Poreskoj upravi.
Ljetnju turističku sezonu su, kažu oni, obilježile pojačane kontrole izdavaoca privatnog smještaja pa je od početka sezone izvršeno 200 kontrola i utvrđeno 103 nepravilnosti kod izdavaoca smještaja. Njima je izrečeno 213 hiljada eura novčanih kazni.
- U ovom periodu pojavni oblici neformalne ekonomije ispoljavali su se u različitim oblicima, ali su najčešće poreske evazije identifikovane kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad, neevidentiranje prometa na zakonom propisan način, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplata zarada bez pripadajućih poreza i doprinosa, neblagovremeno prijavljivanje djelatnosti, neblagovremeno prijavljivanje zaposlenih lica - kazali su u Poreskoj.
Poručuju da poreski inspektori nastavljaju da dosljedno sprovode kontrole u skladu sa Zakonom o poreskoj administracija u cilju suzbijanja neformalne ekonomije, jačanja poreske discipline i zaštite javnog interesa.

Poreska od maja do kraja avgusta izdala 752 prekršajna naloga i naplatila više od 880 hiljada eura

Iz Poreske uprave je saopšteno da su u periodu od 1. januara do 31. avgusta 2025. godine ostvarili bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 1,1 milijardu eura, te da je to za 2,5 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine.
- U strukturi naplate, najznačajniji rast ostvaren je po osnovu poreza na dodatu vrijednost , koji je u ovom periodu iznosio 361 miliona eura, što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto - istakli su u Poreskoj upravi.
Porez na dobit pravnih lica zabilježio je, ističu oni, rast sa ukupno naplaćenih 219 miliona eura, što je za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 267 miliona eura, što je za 122 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Ovaj pad je očekivana posljedica smanjenja stopa doprinosa za obavezno socijalno osuguranje, ali je rast ostalih kategorija prihoda u potpunosti neutralisao negativan efekat, čime je osigurano povećanje ukupnih budžetskih prihoda - naveli su u saopštenju.
Tokom ljetnje turističke sezone ostvaren je, kažu, značajan rast budžetskih prihoda kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanje proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Poreska uprava će i u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem mjera usmjerenih ka jačanju poreske disipline i povećanju efikasnosti naplate prihoda. Očekuje se da će i naredni period obilježiti trend rasta budžetskih prihoda - zaključili su u saopštenju.

Poreska uprava: Za osam mjeseci naplaćeno 1,1 milijardu eura bruto prihoda

Poreski inspektori sproveli su 2.667 kontola od 1. maja do 17. avgusta i utvrdili nepravilnosti kod 526 poreskih obveznika, te izdali 706 prekršajnih naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2.181.800 eura - saopšteno je iz Poreske uprava.
Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 1.316.656 eura, od čega je naplaćeno 711.071 eura, odnosno 54 odsto.&nbsp;
- Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - navodi se u saopštenju.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 24 poreska obveznika.
- U ovom periodu poseban fokus stavljen je na izdavaoce smještaja (apartmane, vile, mini hotele, hotele), kod kojih je izvršeno 167 kontrola, utvrđeno 89 nepravilnosti i izrečeno 185.400 eura novčanih kazni - ističu iz Poreske uprave.
Ovi rezultati potvrđuju, kako dodaju, da kroz planirane aktivnosti i pojačan nadzor nastavljaju da sprovode mjere usmjerene na jačanje poreske discipline, suzbijanju sive ekoniomije i obezbjeđivanju stabilnih javnih finansija.
- U skladu sa strateškim ciljevima, koriste se svi raspoloživi kapaciteti za sprovođenje postupaka inspekcijskog nadzora, kako bi bili obuhvaćeni svi poreski obveznici, a posebno oni koji spadaju u kategoriju visokorizičnih u dijelu poštovanja poreskih propisa. Pozivamo sve građane da aktivno učestvuju u stvaranju pravednijeg sistema i da sve uočene nepravilnosti prijave pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“ - poručili su iz Poreske uprave.

Poreska uprava: Tokom više od 2.600 kontola otkriveno 526 nepravilnosti

Poreski inspektori Crne Gore u periodu od 1. maja do 10. avgusta ove godine izvršili su 2.484 kontrole regularnosti poslovanja, pri čemu su nepravilnosti utvrđene kod 491 poreskog obveznika.
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, kontrole su obuhvatale opštu poresku registraciju, podnošenje poreskih prijava, evidentiranje prometa, uplatu pazara i prijavljivanje radnika, a sprovodile su se na teritoriji cijele države.
Na osnovu utvrđenih nepravilnosti izdata su 652 prekršajna naloga, sa ukupno izrečenim novčanim kaznama od 1.987.300 eura. Zaduženje po tom osnovu iznosi 1.015.030 eura, od čega je naplaćeno 624.945 eura, odnosno 62 odsto. Naplata se odnosi na obveznike koji su kazne platili u roku od osam dana, čime su, prema Zakonu o prekršajima, ostvarili umanjenje od jedne trećine.
U istom periodu kod 23 poreska obveznika izrečena je mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti.
Poreska uprava navodi da se, korišćenjem analize rizika, poseban fokus stavlja na kontrolu obveznika iz sektora ugostiteljstva i turizma, dok se evidentiranje prometa prati analizom podataka iz sistema elektronske fiskalizacije. Svako neuobičajeno odstupanje u sistemu inicira dodatnu kontrolu.
Od početka maja izvršena je i 151 kontrola izdavaoca privatnog smještaja, pri čemu je kod 80 utvrđena nepravilnost. Tom prilikom izrečene su kazne u ukupnom iznosu od 167.000 eura.
Poreska uprava apeluje na obveznike da poštuju zakonske propise i uredno prijavljuju ostvarene prihode, a građane poziva da sve nepravilnosti prijave pozivom na broj Kol centra 19707 ili putem platforme Budi odgovoran.

Poreska uprava: Nepravilnosti utvrđene kod 491 poreskog obveznika

Poreska uprava (PU) je u periodu od 1. januara do 31. jula ove godine ostvarila bruto naplatu poreskih prihoda u iznosu od 955,4 miliona eura, što je za 3,3 miliona eura više u odnosu na isti period prošle godine, saopšteno je iz PU.&nbsp;
Naplata poreza na dodatu vrijednost iznosila je, kako navode, 295 miliona eura što je u odnosu na prethodnu godinu više za 21 odsto.
Kako je saopšteno, po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 216 miliona eura, odnosno za 18 miliona eura više u odnosu na isti period lani.
- Po osnovu doprinosa naplaćeno je 230 miliona eura što je za 102 miliona eura niže od naplate u prošloj godini za isti period. Pad je očekivan i u skladu sa izmjenama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje kojim je smanjena stopa doprinosa, a što je dio ukupne fiskalne politike Vlade usmjerene na rasterećenje rada - navode iz PU.&nbsp;
Tokom ljetnje turističke sezone, kako ističu, Poreska uprava ostvaruje značajne budžetske prihode kroz intenziviranje aktivnosti usmjerenih ka povećanju stepena dobrovoljnosti u prijavljivanju i plaćanju poreskih obaveza, jačanjem proaktivne komunikacije i servisnog pristupa prema poreskim obveznicima, kao i putem pojačanog inspekcijskog nadzora.
- Nastavljaju se zacrtane aktivnosti u cilju povećanja efikasnosti naplate prihoda te će i naredni period obilježiti trend rasta - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Poreska uprava: Od početka januara naplaćeno 955,4 miliona eura poreskih prihoda

Poreski inspektori su od početka maja do 3. avgusta izvršili 2.160 kontrola i utvrdili 423 nepravilnosti, što je rezultiralo izdavanjem 556 prekršajnih naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.7 miliona eura. 
Kako je saopšteno iz Poreske uprave, utvrđene nepravilnosti odnose se na neevidentiranje prometa roba i usluga na zakonom propisan način, neuplaćivanje pazara u iznosu koji prelazi visinu blagajničkog maksimuma, neprijavljivanje zaposlenih i obavljanja djelatnosti bez opšte poreske registracije.
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 886 hiljada eura, od čega je naplaćeno 561 hiljada eura euro, odnosno 63 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - naglašeno je iz Poreske uprave.
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 20 poreskih obveznika.
Kako je rečeno, kontrole izdavaoca smještaja i dalje su u fokusu, prethodne sedmice je kontrolisano njih 28 i utvrđeno 11 nepravilnosti sa izrečenim novčanim kaznama od 30.300 eura.
- U cilju preventivnog djelovanja, unapređenja komunikacije i jačanja odnosa povjerenja između Poreske uprave i poreskih obveznika, apelujemo na poreske obveznike da poštuju propise i obezbjeđuju tačne podatke o ostvarenim prihodima, kako bi legalno poslovali i time stvorili pozitivan ambijent na tržištu Crne Gore, ravnopravne uslove poslovanja i doprinijeli suzbijanju neformalne ekonomije - navedeno je u saopštenju.
Očekuju da i građani daju svoj dorinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Kol centra 19707 ili preko platforme "Budi odgovoran".

1250x600

1084x550

Poreski inspektori utvrdili 423 nepravilnosti, privremeno zatvoreno 20 objekata

Od početka maja poreska inspekcija je izvršila ukupno 1.979 kontrola, sa posebnim fokusom na poštovanju fiskalne discipline i suzbijanju sive ekonomije, navedeno je iz Poreske uprave.&nbsp;
Inspekcijskim nadzorom je, kako se dodaje, u periodu od 1. maja do 27. jula identifikovano ukupno 355 nepravilnosti, te je po tom osnovu izdato 492 prekršajna naloga, sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 1.473.100 eura.&nbsp;
- Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosi 713.475 eura, od čega je naplaćeno 391.690 eura, odnosno 55 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana (umanjene za trećinu shodno Zakonu o prekršajima) - ističe se u saopštenju Poreske uprave.&nbsp;
Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 18 poreskih obveznika.
Kako se dodaje, tokom sprovedenih inspekcijskih kontrola u proteklom periodu, identifikovana je pojava učestalog storniranja oporezivog prometa izdavanjem takozvanih korektivnih računa kod određenog broja poreskih obveznika Stoga, akcenat poreske inspekcije će i u naredom periodu biti na na kontrolisanju ove pojave vršenjem detaljnih analiza.
- Iako zakon omogućava korekcije računa u slučajevima stvarnih grešaka, ušestalo storniranje racuna može ukazati na pokušaj umanjenja prijavljenog prometa i izbjegavanje poreskih obaveza. Sve promjene zabilježene su u elektronskom sistemu Poreske uprave, te je lako utvrditi da li je zaista došlo do greške prilikom kucanja računa ili je učinjen prekršaj - navode iz PUCG.&nbsp;
Cilj PU je, kako se dodaje, unapređenje komunikacije i jačanje odnosa povjerenja sa poreskim obveznicima koji svoj doprinos mogu dati kroz dobrovoljno izvršavanje poreskih obaveza, što podrazumijeva prijavljivanje prihoda, podnošenje propisanih prijava i plaćanje poreza u propisanim rokovima.
Pozivaju sve poreske obveznike da poštuju važeće poreske propise i posluju u skladu sa zakonom, a građane da daju svoj doprinos na način što će eventualne nepravilnosti prijaviti pozivom na broj Call centra 19707 ili putem platforme „Budi odgovoran“.

Od početka maja izrečeno skoro milion i po eura kazni

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović razgovaraće danas sa građanima Pljevalja o tome kako da žive bolje, sigurnije i dostojanstvenije u svom gradu.
&nbsp;Milatović će sa građanima razgvarati i o tome kako do novih i boljih poslova, ostanku mladih na sjeveru, privlačenju investicija i izgradnji nove infrastrukture, unapređenju obrazovanja i zdravstva, te ubrzanju evropskog puta Crne Gore.
&nbsp;- Pozivamo građanke i građane na radni sastanak sa predsjednikom, kako bi dogovorili šta možemo da uradimo za bolji život svakog čovjeka u Pljevljima - navodi se u saopštenju.
&nbsp;Sastanak sa građanima biće održan u Domu kulture u 14 sati.

Milatović danas sa građanima Pljevalja

Crnogorska džudo reprezentativka Šejla Spahić osvojila je bronzanu medalju na Evropskom kadetskom kupu u Solunu.
Ona je u meču za treće mjesto i medalju u kategoriji do 63 kilograma pobijedila Litvanku Radvilu Juseviciute.
Kadetkinja Budućnosti je, nakon startnog poraza od Tamar Gamiašvili iz Gruzije, upisala pobjede protiv Mađarice Sintije Bandi, Branislave Krnjetin iz Srbije i Slovakinje Petre Matuzekove i izborila meč za medalju.
U kategoriji do 63 kilograma nastupilo je 39 takmčarki.
Evropski kup u Solunu okupio je 572 takmičara iz 34 države sa pet kontinenata.

Spahić bronzana na Evropskom kupu u Solunu

Istražitelji, predvođeni zajedničkom operativnom grupom Federalnog istražnog biroa (FBI) za borbu protiv terorizma, tražili su u četvrtak razloge koji su naveli avganistanskog imigranta da puca na dva vojnika Nacionalne garde samo nekoliko blokova od Bijele kuće u, kako su naveli zvaničnici, "zasjedi" uoči Dana zahvalnosti.
Dva vojnika, dio militarizovane misije za sprovođenja zakona koju je prije nekoliko mjeseci naredio predsjednik Donald Tramp, a koju su zvaničnici Distrikta Kolumbija osporili na sudu, smještena su u bolnicu u kritičnom stanju.
Osumnjičenog, koji je ranjen u razmjeni vatre prije hapšenja, identifikovalo je Ministarstvo za unutrašnju bezbjednost kao avganistanskog državljanina Rahmanulaha Lakanvala.
Tramp, koji se u vrijeme napada nalazio u svojoj rezidenciji na Floridi, objavio je snimljenu video izjavu u kojoj je pucnjavu nazvao "činom zla, činom mržnje i činom terora". On je naveo da će njegova administracija "ponovo ispitati" sve Avganistance koji su došli u SAD tokom mandata Džoa Bajdena.
Američka agencija za državljanstvo i imigraciju kasnije je saopštila da je na neodređeno vrijeme obustavila obradu svih zahteva za imigraciju avganistanskih državljana "dok se ne izvrši dodatna revizija protokola za bezbjednost i provjere".
Prema podacima Ministarstva unutrašnje bezbjednosti, Lakanval je ušao u SAD 2021. u okviru Operacije saveznici su dobrodošli, programa iz vremena Bajdenovog mandata za preseljenje hiljada Avganistanaca koji su pomagali SAD tokom rata u Avganistanu i plašili se odmazde talibanskih snaga koje su preuzele kontrolu nad njihovom domovinom poslije povlačenja SAD.
EnBiSi njuz, pozivajući se na razgovor s neimenovanim rođakom osumnjičenog, izvijestio je rano u četvrtak da je Lakanval služio u avganistanskoj vojsci 10 godina zajedno sa američkim specijalnim snagama i da je dio tog vremena bio stacioniran u Kandaharu.
Ministarstvo unutrašnje bezbjednosti nije uključilo druge detalje o njegovom imigracionom dosijeu, ali je zvaničnik Trampove administracije koji je govorio pod uslovom da ne bude imenovan rekao da je Lakanval podnio zahtjev za azil u decembru 2024. i da je odobren 23. aprila ove godine, tri mjeseca pošto je Tramp stupio na dužnost. Lakanval (29), koji je živio u državi Vašington, nije imao poznatu kriminalnu prošlost, rekao je zvaničnik.
Pucnjava se dogodila u podne ispred stanice metroa u užurbanoj komercijalnoj zoni, nekoliko blokova od Bijele kuće. Agenti Tajne službe su odmah poslije pucnjave stavili predsjedničku vilu pod bezbjednosnu blokadu kao mjeru predostrožnosti.
Kao odgovor na pucnjavu, ministar odbrane Pit Hegset je rekao da je predsjednik tražio da se pošalje još 500 vojnika Nacionalne garde da se pridruže više od 2.000 vojnika Garde koji su prethodno angažovani u glavnom gradu.
Potpredsjednik Džej Di Vens, koji je u srijedu bio u Kentakiju, naveo je na mreži Iks (X) da je pucnjava dokazala da je imigraciona politika Trampove administracije bila opravdana.
- Moramo udvostručiti napore da deportujemo ljude koji nemaju pravo da budu u našoj zemlji - rekao je on.
Gradonačelnica Vašingtona Mjuriel Bauzer, koja se otvoreno sukobila sa Trampom oko raspoređivanja trupa Garde u gradu, rekla je novinarima nekoliko sati nakon incidenta: "Ovo je ciljana pucnjava".
Na istom brifingu za novinare Džef Kerol, izvršni pomoćnik načelnika Vašingtonske metropolitanske policijske uprave, rekao je da su dva vojnika Garde bila napadnuta iz "zasjede" i da je napadač izgleda djelovao sam.
- Dva vojnika, pripadnici Nacionalne garde Zapadne Virdžinije, bili su u "patroli visoke vidljivosti" ispred ulaza u stanicu metroa kada je osumnjičeni došao iza ugla, izvukao oružje i odmah pucao na njih dvojicu - rekao je Kerol.
Poslije razmjene vatre, drugi pripadnici Nacionalne garde savladali su osumnjičenog, dodao je on.
Tramp je u avgustu rekao da naređuje raspoređivanje Nacionalne garde u borbi protiv kriminala u gradu za koji je rekao da je postao nebezbjedan, uprkos prigovorima zvaničnika Distrikta Kolumbija koji su osporili taj potez na sudu kao kršenje kontrole lokalne samouprave.
Pucnjava u srijedu dogodila se pet dana pošto je savezni sudija donio presudu kojom se privremeno sprečavaju trupe Nacionalne garde da obavljaju dužnosti sprovođenja zakona u okrugu bez odobrenja gradonačelnika, ali je sudija suspendovala dejstvo svoje naredbe do decembra kako bi dozvolila žalbu Trampovoj administraciji.
Tramp je rasporedio trupe u nekoliko drugih gradova u kojima su demokrate na vlasti – Los Anđelesu, Čikagu, Portlandu i Memfisu – kako bi se borile protiv, kako on navodi, bezakonja i nasilnih nemira zbog obračuna s ilegalnom imigracijom.
Demokratski lideri tih gradova optužili su Trampa da izmišlja izgovore za militarizovanu demonstraciju sile radi kažnjavanja političkih protivnika.

FBI istražuje motiv napadača na dvojicu gardista blizu Bijele kuće

U Sporazumu o pristupanju s Crnom Gorom postojaće prelazne klauzule - kazao je ambasador Njemačke Peter Felten za Radio Televiziju Crne Gore (RTCG).&nbsp;
Prošle sedmice je, kaže, pogledao sam najnoviji ugovor o pristupanju sa Hrvastkom, najmlađom članicom EU iz 2023. godine.
- I postoji čitav niz prelaznih klauzola, koji opisuju kako u prelaznom periodu, ostale države članice žele da se zaštite u slučaju da država ne ispuni obaveze iz Sporazuma o pristupanju u odnosu na članice i EU - naveo je Felten.&nbsp;
Postoje i klauzule koje su tu kako bi pomogle članici koja pristupa, kao što je, kako je kazao Felten, bilo u slučaju Hrvatske, da ispuni obaveze koje su teže. &nbsp;
- Sve te klauzule su vremenski ograničene. Vjerujem da će vrlo brzo početi rad na prvom nacrtu sporazuma o pristupanju s Crnom Gorom, i mislim da će i on sadržati klauzole, nazovite ih prelaznim - dodao je on.

Felten: U Sporazumu o pristupanju biće prelazne klauzule za Crnu Goru

Sudija Višeg suda u Podgorici Nenad Vujanović donio je 18. novembra rješenje kojim se biznismenu Aleksandru Mijajloviću ukidaju mjere nadzora – obaveza javljanja od svakog mjeseca Odjeljenju bezbjednosti Podgorica i vraća mu se pasoš oduzet aprila prošle godine, nakon što ga je Specijalno tužilaštvo teretilo za stvaraje kriminalne organizacije koja je švercovala cigarete. &nbsp; Možda ova odluka Višeg suda o ukidanju mjera nadzora ne bi izazvala pozornost da, samo deset dana prije ove odluke Višeg suda, biznismenu Mijaloviću 7. novembra nije za 60 dana produžen pritvor u drugom predmetu. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126201148_f68a9e831b61e95d957dfc79eb3f2b5e6378dafbc93fc4431c70fb68f5360d5f" data-rendition-name="original" width="1072" height="891" loading="lazy" alt="PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda "> <figcaption>PASOŠ DA, SLOBODA NE: Rješenje Višeg suda (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IMA PRITVOR – NEMA PRITVOR Dakle: Mijajloviću, kojem je u jednom predmetu ukinut pritvor, ukinuta je obaveza javljanja policiji i vraćen pasoš jer nema opasnosti za bjekstvo, a u drugom predmetu se određuje pritvor, između ostalog i zbog opasnosti od bjekstva?! &nbsp; I da sve bude čudnije: Specijalno tužilaštvo, koje je u oba predmeta tražilo pritvor, zahtijevalo je da se Mijajloviću zadrži obaveza javljanja Odjeljenju bezbjednosti u Podgorici, iako je biznismen u pritvoru u Spužu, i ne može fizički da se javlja svakog mjeseca policiji u Podgorici. &nbsp;&nbsp; Sudija Nenad Vujanović je, uz logično objašnjenje, odbacio nelogičan zahtjev SDT-a. - Ako okrivljenom Aleksandru Mijajloviću u tom predmetu bude ukinut pritvor, tada će se odlučiti da li je i koja od navedenih mjera potrebna, pa se navodi istaknuti u mišljenju Specijalnog državnog tužilaštva da je navedena mjera nadzora, zajedno sa određenim jemstvom, podobna da na kvalitetan način suspenduju opasnost od bjekstva – pokazuju nesonovanim – piše Vujanović u obrazloženju Rješenja. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251126201128_eb113260b89b9dd7935c6e84817e42b73f16012b57f9f2075ef55d505a461313" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo "> <figcaption>POD OPTUŽBAMA DA SU SERVIS VLASTI: Specijalno državno tužilaštvo(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  TUŽILAČKI ,,POVRATAK U BUDUĆNOST” Detalji iz tužilačke Naredbe o sprovođenju istrage od 5. oktobra ove godine ukazuju na zloupotrebu institucionalne moći Specijalnog državnog tužilaštva. &nbsp; Tada je, samo na osnovu poruka iz Mijajlovićevog telefona, troje specijalnih tužitelja – Miroslav Turković, Ivana Petrušić Vukašević i Jovan Vukotić – osumnjičilo, osim podgoričkog biznismena, još pet osoba za stvaranje kriminalne organizacije. &nbsp; Koja je, po navodima SDT-a, između ostalog, imala za cilj da preko mreže medija, citiramo - ,,utiču na političku vlast, sredstva javnog informisanja, izvršnu vlast i na druge važne ekonomske i društvene činioce”. Specijalno tužilaštvo je de fakto – bez ijednog valjanog dokaza ili indicije – ubacilo u kriminalnu orgnaizaciju i medije koji su učestvovali u narušavanju ustavnog poretka i bezbjednosti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251126201132_788b7d858adcc7a0aa34c43529f515f2f0dd7dcdc9aac3236e7118091d02ec43" data-rendition-name="original" width="3000" height="2352" loading="lazy" alt="TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage"> <figcaption>TROJE TUŽILACA SASLUŠALO TRI SVJEDOKA ZA 50 DANA: Potpisi na Naredbi za sprovođenje istrage(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  I to kako: ,,... okrivljeni A.Mijajlović preko ,,Mportala”, Portala ETV”, ,,CDM”, ,,Standarda”, &nbsp;,,Portala Analitike”, ,,Pobjede”, ,,Antene M” koristi radi sticanja nezakonite dobiti i moći za sebe i kriminalnu organizaciju, kreirajući javno mnjenje i stvarajući medijsku sliku isključivo u cilju suzbijanja konkurencije, lične i profesionalne diskreditacije svih lica, vjerskih, političkih i privrednih organizacija...” &nbsp; &nbsp;Koliko su osnovane tužilačke sumnje zapisane u Naredbi, pokazuje jedan frapantan podatak: Mijajlović se tereti za stvaranje kriminalne organizacije i mrežu uticaja preko medija u periodu od januara 2018. do februara 2024. godine, a Portal ETV, koji se nalazi na spisku, osnovan je 5. septembra 2024. godine?! &nbsp; &nbsp;Kako je Mijajlović mogao preko Portala ETV da ostvaruje nezakoniti uticaj - prije nego što je portal počeo da radi? Na to jednostavno pitanje – kako je moguć ,,povratak u budućnost” - &nbsp;niko od troje specijalnih tužilaca nije dao odgovor. &nbsp; &nbsp;PRITVOR BEZ KRAJA &nbsp;I to je još jedan pokaztelj da je Aleksandar Mijajlović bio unaprijed zacrtana meta progona. Ali ne i jedini: postupanje specijalnih tužitelja pokazuje da su od početka planirali Mijajlovića strpati u poduži pritvor. &nbsp; U zahtjevu za određivanje pritvora Mijajloviću, troje specijalnih tužitelja navelo je - mogućnost uticaja na svjedoke. Međutim, za pedeset dana od kako je određen pritvor Aleksandru Mijajloviću, Specijalno državno tužilaštvo, osim trojice policijskih službenika, nije saslušalo ni jednog svjedoka koji se izričito pominju u Naredbi za sprovođenje istrage. Iako istragu vode čak troje tužilaca! &nbsp; Očito da je neaktivnost SDT bila umišljajna - da se Mijaloviću, nakon 30 dana, produži pritvor za još dva mjeseca. Što je Viši sud i učinio 7. novembra. Time su prekršeni standardi Evropskog suda za ljudska prava, a mjera pritvora se pretvara u kaznu zatvora bez presude. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251126201132_6fc47fd35d37bf6585626b84fa88030711b3688f9fdb655d2d541c14c2391c00" data-rendition-name="original" width="647" height="600" loading="lazy" alt="MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava "> <figcaption>MEĐUNARODNI STANDARDI: Presuda Evropskog suda za ljudska prava(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  KRŠENJE MEĐUNARODNIH STANDARDA O tome svjedoči i slučaj Kontrada protiv Italije (Contrado vs Italy). &nbsp; -Nadležni sud mora utvrditi da li su nadležni državni organi vlasti pokazali naročitu revnost u vođenju postupka. To se precizira presudom od 24.08.1998. godine u predmetu Contrada protiv Italije, kao i presudom od 23. septembra 1998. godine, u predmetu I. A. protiv Francuske – ističe se u zapisniku sa suđenja.. &nbsp; Izostanak tužilačke akcije saslušanja svjedoka u slučaju istrage protiv Mijajlovića i još pet osoba znači i kršenje standarda koje su svojevremeno ustanovili i crnogorski sudovi. Do skora su domaći sudovi znali da odrede pravne posljedice &nbsp;neaktivnosti tužilaca u pritvorskim predmetima. &nbsp; To se najbolje primjećuje u jednom Rješenju Vrhovnog suda Crne Gore iz sada daleke 2019. godine. Vijeće suda u sastavu Radule Kojović, Svetlana Vujanović i Miraš Radović odbacilo je zahtjev Osnovnog državnog tužilaštva o produženju pritvora okrivljenom za krijumčarenje ljudi. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251126201132_b7c7d22cd8a0dd9ce93512921c1c0176b3d0934ee2e3f18edb9b668d9e9f5d5f" data-rendition-name="original" width="986" height="723" loading="lazy" alt="ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora"> <figcaption>ZABORAVLJENI CRNOGORSKI STANDARDI: Odluka Vrhovnog suda o odbijanju produženja pritvora(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  - Državni tužilac ne samo da nije postupao sa posebnom hitnošću, nego je zapaženo potpuno odsustvo bilo kakve aktivnosti u pravcu obezbjeđenja blagovremene izrade nalaza i mišljenja vještaka, kojim po očekivanju državnog tužioca bilo moguće otkriti identitet saučesnika u predmetnom krivičnom djelu – piše, između ostalog, u obrazloženju presude Vrhovnog suda. &nbsp;&nbsp; STANDARDI ,,AVGUSTOVSKE VEĆINE” Nije ovo jedina odluka Vrhovnog suda kojom se odbija tužilački zahtjev za pritvor, ima više sličnih rješenja, Višeg i Vrhovnog suda. &nbsp; Ali, sve je to bilo prije avgusta 2020. godine. Od tada crnogorske sudije nijesu odbacile jednu optužnicu, a vrlo rijetko se odbija zahtjev za produženje pritvora. &nbsp; Da li su prijetnje vetingom u pravosuđu, koja se čuju gotovo svakodnevno iz redova parlamentarne većine, uticale da aktuelne sudije odstupe od standarada koje propisuje Evropski sud za ljudska prava? Je li zlokobna retorika Borisa Bogdanovića, nalik onoj iz vremena južnoameričkiih diktatura - pominjanjem u parlamentu lova na ljude i pretvaranja političkih protivnika u predjela, jela i dezerte – raspirila u pravosuđu atmosferu straha i brigu za vlastitu bezbjednost? &nbsp; Mnogo je pitanja bez odgovora. Slučaj produženja pritvora biznismenu Aleksandru Mijajloviću, uz skidanje oznake tajnosti privatnih podataka iz naredbe o sprovođenju sitrage, pokazuje da se iza maske tužilačke akcije krije politički progon dijela izvršne vlasti. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Aleksandru Mijajloviću vratili pasoš dok je u pritvoru u Spužu?!

Neprimjereno je da neko od poslanika najavljuje hapšenja i to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi, ali i tužilaštvu koje bi trebalo da reaguje, jer ako političari i poslanici imaju neke informacije u smislu najave o akcijama hapšenja bilo koga, nevezano za to da li postoje dokazi ili ne, to jako narušava ugled samog tužilaštva i šalje poruku javnosti da je tužilaštvo pod određenom političkom kontrolom i da su političari ti, a ne tužioci, koji odlučuju kada će se i protiv koga pokrenuti postupak - ocijenio je za Televiziju E advokat Veselin Radulović.
Poslanik Demokrata Boris Bogdanović kazao je juče u Skupštini Crne Gore da je ono što je do sada ulovljeno samo predjelo, a da država prema dezert, te da "nijedno ime neće biti preskočeno".
Na koga se sprema lov i otkud to zna poslanik pitanje je koje niko iz izvršne vlasti ne postavlja. Još važnije - da li poslanici najavljuju akcije policije i tužilaštva i ko, zaista, odlučuje šta će biti na njihovoj agendi.
Radulović upozorava da je ćutanje prećutna saglasnost i da ozbiljno narušava ugled države pred međunarodnim partnerima.
- To jeste jedan vid zastrašivanja, koji me ne iznenđauje, nije prvi put. Uglavnom dolazi sa istih adresa - naveo je Radulović.&nbsp;
Da retorika i odnos Demokrata izazivaju pažnju međunarodne zajednice pokazalo je pismo upozorenja koje su Ujedinjene nacije poslale Vladi.&nbsp;
Naveli su da su napadi Demokrata na advokata Veselina Radulovića i direktoricu Akcije za ljudska prava Teu Gorjanc Prelević ozbiljan slučaj zastrašivanja.&nbsp;
Tri specijalne izvjestiteljke UN-a za nezavisnost sudija, slobodu izražavanja i branioce ljudskih prava ocijenile su da takvi napadi imaju „zastrašujući efekat“ i da ne postoje informacije da je vlast preduzela bilo kakvu istragu.&nbsp;
Vlada je ćutala duže od propisanih 60 dana. Kada je pismo iz UN-a objavljeno bez njihove reakcije, ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović udostojio se da odgovori.
Radulović ćutanje Vlade tumači kao jednu prećutnu saglasnost sa svime što se radi u bezbjednosnom sektoru, odnosno šta radi partija koja ga kontroliše.&nbsp;
- Nije me to iznenadilo, ali je zaslužilo reakciju i Vlade i državnog tužilaštva. Tu su osim uvreda i kleveta bili navodi koji se mogu tumačiti kao ozbiljne prijetnje - istakao je Radulović.&nbsp;
Nije ga iznenadilo što je Vlada odćutala to u roku koji im je ostavljen, a danas je objavljeno pismo koje je izvršna vlast poslala naknadno specijalnim izvjestiteljkama.&nbsp;
- Podsjetilo me na onu izreku da ne kune majka sina što se kocka, nego što se vadi. Tako izgleda dopis Ibrahimovića đe citira odredbe zakona i navodi da Vlada prati razvoj događaja i ne želi da se miješa, iako to nije predmet zahtjeva specijalnih izvjestiteljki. One traže da se Vlada izjasni šta su uradili povodom napada koji je rukovodstvo bezbjednosnog sektora uputilo na račun Gorjanc Prelević i moj račun. Vlada nije uradila ništa i ružno je za imidž države kada se na jedan takav način odgovori na dopis jedne tako važne adrese - ocijenio je Radulović.
Upravo zato, prema njegovim riječima, to više nije samo politički problem, već pitanje međunarodne reputacije države.&nbsp;
Da situacija nikad nije bila tako ozbiljna, dodaje, pokazuju i brojke - UN i Evropska unija oglasili su se tri puta. Crnogorska Vlada nijednom.&nbsp;
U zemlji koja se i dalje predstavlja kao najozbiljniji kandidat za Evropsku uniju političke prijetnje, institucionalno ćutanje i ignorisanje upozorenja najviših međunarodnih adresa se normalizuju, a poruke o "lovu" i "dezertima" ostaju bez ikakvog odgovora
Da su parlamentarne klupe postale poligon za politička suđenja bez procesa ocijenio je i poslanik Demokratske partije socijalista Oskar Huter.
On je juče u Skupštini Crne Gore kazao da se u Zakonodavnom domu krši pretpostavka nevinosti, a trebalo bi tu najglasnije da se govori o članu Ustava koji govori o tome.
- I to imamo priliku da čujemo svaki dan. Ne govori se o optuženima ili osumnjičenima nego se automatskio presudi ljudima za cijeli život i njima i njihovim porodicama - naveo je Huter.
Prilog novinarke TV E Amre Tahirović.

Radulović: Neprimjereno da neko od poslanika najavljuje hapšenja, to najviše šteti integritetu bezbjednosnih službi

U postupku protiv bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, njenog sina Miloša Medenice i još 15 osoba odgođeno je davanje završnih riječi, jer su tužioci precizirali optužnicu i između ostalog ustvrdili da je, švercom cigareta, oštećen budžet za 2,7 miliona eura. Predložili su i sprovođenje skaj komunikacija i jedne vajber poruke. Na ročištu koje je zakazano za 1. decembar biće saslušan vještak ekonomsko finansijske struke Milenko Popović da bi precizirao stvarnu štetu po budžet koja je nastala. Tužilac Jovan Vukotić kazao je da je ponovnom analizom skaj komunikacija kao korisnika identifikovao optuženog Darka Lalovića. Taj pin koji je, po stavu Vukotića koristio Lalović, imao je komunikaciju sa pinom za koje SDT tvrdi da ga je koristio Miloš Medenica. Tužilac Jovan Vukotić pročitao je vajber poruku između Vesne Medenice i Vladana Vučelića za koju smatra da treba da se sprovede kao dokaz. - Vesna, revizija stigla u Vrhovni sud. Sudija je Natalija, po tužbi Franovića. Ako to može da se vrati na ponovni postupak. Na to mu Medenica odgovara: Ok, neće to do jeseni - ovo je poruka koju je pročitao tužilac Vukotić.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251126151140_edd9f040b15d4390682b4d26778c56468464e380408eddf8e9db7535275b8bc7" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Vesna Medenica"><figcaption>Vesna Medenica i advokat Zdravko Begović (Photo: Portal ETV/Marija Žižić)</figcaption></figure>  Odluka tužioca Vukotića i Vukasa Radonjića za dopunu dokaznog postupka izazvala je reakciju advoka odbrane jer je prošlo tri godine i na dan kada su najavljene završne riječi imaju prijedloge za dopunu dokaza. Advokat Zdravko Begović kazao je da ne može da vjeruje da se ovo dešava u sudnici. - Pogotovo što ste vi hladnokrvno na prethodnom ročištu odbili sve prijedloge odbrane - kazao je Begović. Sutkinja Vesna Kovačević je opomenula advokat Begovića da joj se tako ne obraća. Advokat Begović je na to rekao da on nikoga ne vrijeđa i riječ "hladnokrvno" nije uvreda. Nakon toga je pitao je li moguće da je Tužilaštvo ovo sad nakon tri godine predložilo. On je istakao da vijeće nije smjelo da dozvoli tužiocu da pročita poruku jer to nije dio ove optužnice ali, kako je istakao, jasna je namjera Tužilaštva a to je da bi njegovu branjenicu dodatno kompromitovali. I sutkinja Kovačević je kazala da Tužilaštvo predlaže dokaze koje je imalo prije tri godine. - Vi tražite odlaganje i prolongiranje - rekla je sutkinja Kovačević obraćajući se tužiocima. Nakon pauze od 15 minuta advokatima i optuženima su predati CD- ovi sa preciziranomu optužnicom i dokazima koje je SDT predložilo. Od dokaza, za sada je prihvaćeno saslušanje vještaka Popovića, dok će ostalim odlučiti na narednim ročištima. Nastavak je zakazan za 1. decembar i do 15. decembra sutkinja Kovačević je dala termine kako bi bio okončan dokazni postupak i date završne riječi. Na optužnici osim Miloša i Vesne Medenice su i policajac Milorad Medenica, službenici Uprave carina i prihoda Ivana Kovačević, Marko Vučinić,Goran Jovanović, špediteri Marjan Bevanja i Savo Karanikić, zatim Vasilije Petrović sin vlasnika kompanije Cijevna komerc. Za pripadništvo u kriminalnoj organizaciji tereti se i Marko Popović, Bojan Popović, Marko Vučinić, Darko Lalović, Petar Milutinović, Nikola Raičević, Radomir Raičević, Luka Bakoč i firma Kopad Company iz Nikšića.

Sutkinja Kovačević: Tužioci predlažu dokaze koje su imali prije tri godine

Razumio sam, čelnici Agencije za sprečavanje korupcije nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći - poručio je bivši predsjednik Crne Gore Mila Đukanovića povodom odluke ASK-a u kojoj je konstatuju da je dostavio netačne i nepotpune podatke u svojim izvještajima o prihodima i imovini, jer nije prijavio vrijednu kolekciju luksuznih ručnih satova čija ukupna tržišna vrijednost prelazi 200.000 eura.
Reagovanje Đukanovića prenosimo integralno:
"Agencija za sprečavanje korupcije i njen čelnik u VD statusu su baš uporni. Nažalost, ne u zakonitom izvršavanju svoje sistemske uloge već u politikantskoj misiji uzaludnog dokazivanja ''nezakonitog ponašanja'' ranijeg Predsjednika Crne Gore. &nbsp;&nbsp;
U dosadašnjoj, neuobičajeno frekventnoj komunikaciji sa ASK više puta sam ukazao da je posrijedi zloupotreba službenog položaja odgovornih ljudi u toj važnoj državnoj instituciji s ciljem da se providnim, zlonamjernim senzacionalizmom potkrijepi konstrukcija 30-avgustovskih ''oslobodilaca'' o navodnim nepočinstvima prethodne vlasti. Sledstveno tome, najavio sam i podnio krivičnu prijavu protiv odgovornih ljudi u Agenciji.
Iako razumijem njihovu muku. Predugo su u VD čekanju i iskazivanje neprijateljstva prema eksponiranim predstavnicima prethodne vlasti je jedini put za sticanje povjerenja ''oslobodilaca''. A posebno onog njihovog dijela koji se prepoznaje kao vlastoljubiva politička sekta. Zato, dobronamjeran savjet aktuelnoj parlamentarnoj većini: mičite više ta dva slova (VD). Ne zbog mene, nego da bi Agencija za sprečavanje korupcije počela da postupa zakonito i u skladu sa propisanom ulogom u ustavno-pravnom sistemu Crne Gore.
I najnovija odluka ASK-a od 19. novembra ove godine, juče objavljena a meni još nedostavljena, odiše istom zlom namjerom, sklonošću falsifikovanju činjenica i prećutkivanju presudno važnih informacija, kao i beznadežnim pravnim diletantizmom.
Prije svega, ASK se u donošenju ove odluke poziva na Zakon o sprečavanju korupcije koji je stupio na snagu 12. 06. 2024. godine iako je inicijativa za pokretanje postupka od strane NVO MANS-a &nbsp;podnešena 9. 04. 2019. godine – duže od pet godina ranije. Budući svjesni ovakvog silovanja prava odgovorni u ASK pokušavaju opravdati svoje postupanje mišljenjem Ministarstva pravde. Iako, i pravnim analfabetama je jasno: retroaktivna primjena zakona je izričito zabranjena Ustavom Crne Gore.
Važnije od toga, u obrazloženju svoje odluke ASK providno podlo falsifikuje nalaze vještaka (naravno, angažovanih upravo od strane ASK-a) i tendencioznom interpretacijom njihovih izvještaja pokušava opravdati očigledno zlu namjeru.
Podsjetimo se kratko: inicijativom MANS-a iz 2019. fokusirana su tri ručna sata koja su MANS i ASK, inspirisani saznanjima ''kredibilnog zviždača'' tadašnjeg bjegunca pred pravdom iz Londona, danas pritvorenika u Istražnom zatvoru u Spužu, pokušali da mi pripišu kao vlasništvo. Svoje tvrdnje o tome zasnovali su na fotografijama objavljenim u medijima (Dan i Vijesti) iznoseći ''kompetentnu'' odokativnu procjenu da je riječ o vrijednostima od 1,5 miliona eura.
Na upit ASK-a izjasnio sam se 10. novembra 2021. godine, veoma precizno: dva od tri pomenuta sata (Patek Philippe sky Moon Tourbilion i Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbilion 18 k white gold men's Watch 1700 – 129/03) nikada nijesam posjedovao niti nosio. Treći (Breguet Tourbilion Perpetual Calendar 3795 pr/1e/9v6) posjedujem, još iz 90-tih godina 20. &nbsp;vijeka. Dakle, iz vremena ranijeg od donošenja ne samo tadašnjeg Zakona o sprečavanju korupcije, nego i provobitnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, kojima se propisuje obaveza javnih funkcionera da podnosi izvještaje o prihodima i imovini.
I šta je nalaz vještaka angažovanih od strane ASK-a?
Vještak Savić je 17. februara 2025. forenzički dokazao da su fotografije kojim su mi MANS i ASK pripisivali vlasništvo nad dva najskuplja sata – fotomontaža.
Za Patek Philippe Sky Moon Tourbilion
''...dodatnom vizuelnom analizom utvrđeno je da se radi o izmontiranoj fotografiji, gdje su spojene dvije različite slike. Očigledno je da su elementi, uključujući sat i tekst naknadno dodavani ili kombinovani, kako bi se stvorila određena vizuelna poruka.
Zaključno, metapodaci ukazuju da je fotografija vjerovatno kadar preuzet iz video zapisa sa više sačuvanih verzija u Adobe Premiere Pro CC 2019. Pored toga, vizuelni elementi potvrđuju da je slika montirana, odnosno da je došlo do spajanja dvije odvojene fotografije radi stvaranja određenog efekta''.
Za Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon 18K White Gold Men's Watch, 1700-129/03
''...ovi podaci jasno ukazuju da je u pitanju grafička obrada i montaža, odnosno kombinacija dviju zasebnih fotografija – jedne koja prikazuje osobu sa ručnim satom, i druge na kojoj je prikazan luksuzni sat Ulysse Nardin Classic Skeleton Tourbillon, vrijednosti 79.000 USD.
...dodatno vizuelnom analizom nedvosmisleno je utvrđeno da je na jednoj od spojenih fotografija izvršena korekcija, odnosno da je lice jednog od lica vidljivih na fotografiji naknadno zamućeno (blur efekat). Takođe je prisutan tekstualni dodatak.
Zaključno, utrđeno je da fotografija predstavlja foto-montažu nastalu spajanjem dvije različite fotografije uz dodatnu obradu, uključujući i naknadno zamućivanje (blur) lica jednog od prisutnih lica, kao i dodavanje teksta. Ove činjenice jasno potvrđuju manipulaciju izvornim sadržajem.
&nbsp;O tom, krucijalnom dijelu nalaza vještaka u Odluci ASK-a nema ni pomena. Umjesto toga, u obrazloženju odluke na dva mjesta se suštinski netačno, krivotvoreno saopštava da je ''vještak zaključio &nbsp;da forenzičkom analizom nije pronađen dokaz o naknadnim intervencijama koje bi ukazivale na sadržaj fotografije'' i ''da na pojedinačnim fotografijama koje su bile predmet vještačenja nije izvršeno fotomontažno dodavanje predmeta''.
Ako ovo nije diletantska pravna montaža odluke ASK-a ne znam šta bi moglo biti. Zato, vjerujem da smo u ovom predmetu istražujući jedan, otkrili drugi, plašim se mnogo veći problem: brutalno falsifikovanje činjenica i političku zloupotrebu veoma važnog državnog organa.
Nadam se da će to zainteresovati i nadležno tužilaštvo.
I to nije sve. VD direktora krivotvori i dio mog odgovora o satu za koji sam potvrdio da je u mom vlasništvu. U odgovoru od 10. 11. 2021. kazao sam da taj sat posjedujem iz vremena prije donošenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa i kasnijeg Zakona o sprečavanju korupcije. Umjesto toga, u obrazloženju odluke mi se podmeće da sam navodno izjavio da taj sat posjedujem prije stupanja na javnu funkciju, valjda sa ciljem da se i ja, poput Agencije, uhvatim u nekoj neistini.
Uz to, u obrazloženju Odluke ASK-a njeni autori saopštavaju da ''Agencija nije prihvatila proizvoljne tvrdnje javnog funkcionera... da je jedan od predmetnih satova poklon iz ranijeg perioda, jer ista niti jednim dokazom nije potkrijepljena''. Prvo pitanje odgovornim u ASK-u: da li ste taj dokaz nekad tražili? Nijeste. Otkud onda znate da je moja tvrdnja proizvoljna? A vaša nije? Iako, za vašu ste u pravu. Nije proizvoljna. Nego tendenciozno lažna.
Da je aktuelna vlast spremna da makar i zeru poštuje svoja isprazna zaklinjanja o vladavini prava, ovdje bi ova storija mogla biti završena. Provjerene su sumnje o posjedovanju tri sata basnoslovne vrijednosti; pokazala se tačnom ocjena ASK-a iz vremena njenog ranijeg menadžmenta da novinske fotografije ne mogu biti pravno relevantan dokaz; vještaci su utvrdili da su u dva slučaja fotografije očigledni falsifikati, a u trećem je utvrđeno da u vremenu u kojem je taj sat postao moje vlasništvo nije postojala zakonska obaveza njegovog prijavljivanja.
No, umjesto toga ASK se, bježeći od blamaže zbog svoje sramotne uloge u ovoj ujdurmi, opredijelila za nadogradnju slučaja. Protivno zakonu, jer se Agencija, posebno u vremenu u kojem to čini, mogla baviti samo pitanjem 3 sata obuhvaćenim inicijativom MANS-a. Ona nije obavijestila javnost šta je nalaz vještaka, a kamoli da je, osjećajući se izigranom i zloupotrijebljenom od strane MANS-a podnijela krivičnu prijavu protiv njenih čelnika. Nego, pokušava da nas navede da se prebacimo na teren njihovih novih zapažanja, opet zasnovanih na novinskim zapisima fotoreportera istih medijskih kuća.
Previdjeli su samo jednu ''sitnicu''. Nadogradnje slučaja su se latili kasno. U vremenu kad su istekli rokovi moje obaveznosti prema ASK-u. Naime, posljednji izvještaj koji sam prema Zakonu o sprečavanju korupcije trebao predati ASK podnio sam 17. 04. 2025. godine. A ASK se povodom svojih novih otkrića meni obratio 11. 08. 2025. godine. I, naravno, da im nijesam odgovorio. Jer, istekom dvogodišnje obaveze podnošenja izvještaja nakon prestanka funkcije (20. 05. 2023.) ne osjećam nikakvu obavezu da komuniciram sa tom državnom adresom. ASK nije ovlašćena da pokreće nove upravne postupke, s obzirom da već 2 i po godine nijesam javni funkcioner.
I još nešto. Afera (ko zna koja po redu) je krenula sa vrijednošću od 1,5 miliona eura. U odluci juče objavljenoj ASK svoje zaključke izvodi procjenjujući vrijednost četiri sata, želeći da time produži vijek ovoj komediji. Ako izuzmemo onaj jedan, za koji sam potvrdio da ga posjedujem i da zbog vremena sticanja ne može biti predmet pažnje ASK, vještaci ASK-a procjenjuju tržišnu vrijednost tri preostala na 63.000 eura. Skoro pa milion i po!
A da ne ulazimo u to da li posjedujem te satove i da li im je tačno procijenjena vrijednost. Jer, kako rekoh na tu temu ne želim da komuniciram sa institucijom kakva je ASK.
Sve je, dakle, bjelodano jasno. Želio se politički zemljotres, kompromitacijom tadašnjeg Predsjednika države, a dobio se smjehotres. Teško Crnoj Gori sa ovakvom ASK i izvršnom vlašću koja je, iz razloga svoje političke inferiornosti, uvlači u ovakav lomivrat.
I da se vratimo na početak. Razumio sam, čelnici ASK-a nastavljaju sa političkim ćeranjem. Da vidimo do kad će moći."

Tag: poreska-uprava