Devet mjeseci nakon smrti devetnaestogodišnje Tijane Radonjić tokom parasejlinga u Budvi, Osnovno državno tužilaštvo u Kotoru zaključilo je da niko nije odgovoran za ovu tragediju, piše <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/tuzilastvo-utvrdilo-da-niko-nije-kriv-za-smrt-tijane-radonjic" target="_blank">Pobjeda.</a>
U obrazloženju o odbacivanju krivične prijave navodi se da ne postoji osnovana sumnja da je bilo ko od organizatora i posade odgovoran za teško djelo protiv opšte opasnosti ili bilo koje drugo krivično djelo koje se goni po službenoj dužnosti.
Sa druge strane, porodica stradale djevojke ne prihvata takav epilog.
Prema navodima žalbe Višem državnom tužilaštvu na ovu odluku, koju potpisuje advokat Mirko Bogićević, ona je donijeta uz selektivnu ocjenu dokaza, zanemarivanje ključnog video-materijala i potcjenjivanje nalaza sudskog vještaka pomorsko-saobraćajne struke.
<h2>Tragedija</h2>
Tragedija se dogodila 28. maja 2025. godine, oko 11 časova, kada je Tijana Radonjić prihvatila promotivnu vožnju parasejlingom na budvanskoj rivijeri u organizaciji firme „Jet Sky Budva“.
Let je počeo kod Slovenske plaže, a plovilo se potom udaljilo ka otvorenom moru, u pravcu plaže Mogren.
Na gliseru registarske oznake 858BD nalazili su se vozač Mevlut Kaya i pomoćnik Igor Jokić.
U jednom trenutku, Tijana je, prema snimku sa kamere postavljene na padobranu, počela da maše i viče, potom pokušala da se podigne iz sjedišta, otkopčala prsluk i zaštitni pojas, izašla iz sjedišta i pala u more sa visine procijenjene između 50 i 70 metara.
Prema obdukcionom nalazu Kliničkog centra Crne Gore, smrt je nastupila usljed utopljenja i poremećaja disanja zbog udisanja krvi iz rascijepa pluća. Povrede su, kako se navodi, nastale usljed pada sa visine i udara o morsku površinu.
Ključni dokaz u predmetu je video-snimak sa kamere postavljene na padobranu, koji traje 24 minuta i 56 sekundi i prati cijeli tok leta.
Upravo ovaj snimak, prema punomoćniku porodice pokojne Tijane, ruši tezu tužilaštva da nema odgovornosti i da je postojala realna mogućnost da se tragedija spriječi.
- Taj snimak ne prikazuje iznenadan i neobjašnjiv pad, kako je to šturo interpretirano u rješenju o odbacivanju krivične prijave, već jasno dokumentuje duži period panike, dozivanja u pomoć i izostanka reakcije posade - navodi advokat Bogićević u žalbi.
Međutim, tužilac koji je odbacio krivičnu prijavu konstatuje da se na snimku ne vidi pucanje opreme, mehaničko oštećenje niti spontano otkazivanje sistema vezivanja, već radnje koje je, kako navodi, preduzela sama nastradala.
Advokat Bogićević u žalbi ističe da se na snimku jasno vidi i čuje da Tijana, nakon što je padobran dostigao veću visinu, počinje da maše rukama i doziva posadu.
Njen strah, tvrdi punomoćnik, traje puna dva minuta i 25 sekundi, tokom kojih glasno traži da se vožnja prekine i da se padobran spusti.
Uprkos tome, niko sa plovila nije reagovao.
- To je bio nedvosmislen signal opasnosti i poziv u pomoć, koji je morao biti uočen i shvaćen kao alarm - navodi on.
Još dramatičniji je podatak da, kako tvrdi, posada tek četiri minuta i 27 sekundi nakon Tijaninog pada primjećuje da je više nema u padobranu.
Posada, kako je istaknuto, zbirno sedam minuta nije imala nadzor nad osobom koja se nalazi u vazduhu, na desetine metara iznad mora.
Upravo ta vremenska linija, precizno označena minutima i sekundama, za porodicu Radonjić i njihovog advokata predstavlja dokaz ozbiljnog propusta.
Advokat Bogićević u žalbi ističe da tužilaštvo snimku nije posvetilo dužnu pažnju, jer je kompletan događaj analiziran u svega nekoliko rečenica, bez detaljnog osvrta na ton, sadržaj i trajanje Tijaninih poziva u pomoć.
<h2>Kontradiktornosti</h2>
Odluka tužilaštva, kako navodi advokat Bogićević, zasnovana je na kontradiktornim iskazima članova posade i vlasnika firme Mirka Krdžića, koja je organizovala parasejling.
- Jedan član posade izjavio je da je vidio trenutak kada se djevojka odvezivala i da je pokušao da reaguje spuštanjem padobrana. Drugi je, pak, naveo da nijesu vidjeli sam pad i da su tek kasnije primijetili da se nešto čudno dešava sa padobranom - navodi advokat Bogićević.
Različite su i verzije o tome ko je prvi pritekao u pomoć i ko je djevojku izvukao iz mora.
Kaya je u istrazi naveo da je, čim je primijetio da djevojka pada, pokušao da reaguje spuštanjem padobrana, te da je Jokić odmah skočio u more kako bi joj pomogao i podigao je u plovilo.
Međutim, Jokić je ispričao drugačiju verziju događaja.
On je naveo da ni on ni kapetan nijesu vidjeli sam trenutak pada, već da su tek naknadno, nakon što su primijetili da se padobran „čudno ponaša“, shvatili da djevojke nema.
Takođe, izjavio je da su tek od lica sa drugog plovila saznali da je Tijana izvučena iz mora i da je živa, te da su je neki drugi ljudi prevezli na obalu.
Advokat Bogićević ističe da dodatnu dimenziju daje iskaz očevica sa drugog čamca, koji je naveo da je upravo on, zajedno sa spasiocem sa plaže, izvukao djevojku iz mora i pružio joj prvu pomoć, bez pominjanja učešća članova posade parasejlinga u samom činu spašavanja.
Za advokata Bogićevića, kontradiktornosti u iskazima članova posade morale su biti signal za dodatno ispitivanje.
Članovi posade su, prema njegovom mišljenju, morali biti ispitani u svojstvu osumnjičenih.
<h2>Nalaz vještaka</h2>
Posebnu težinu u ovom predmetu ima nalaz vještaka pomorsko-saobraćajne struke Grujice Dudića, koji je ukazao na niz nepravilnosti u organizaciji i sprovođenju parasejlinga.
Vještak Dudić je utvrdio da nijesu bili ispunjeni tehnički uslovi plovila za sportsko-rekreativnu djelatnost parasejlinga, da čamac nije imao odgovarajuće potvrde o ispravnosti vučne opreme, te da nije postojao sistem neposredne komunikacije između osobe u vazduhu i posade.
On je u nalazu konstatovao i da kapetan čamca nije imao propisano ovlašćenje u skladu sa Zakonom o sigurnosti pomorske plovidbe, da posada nije posvetila dužnu pažnju osobi na padobranu, te da je za pad saznala tek nakon reakcije drugih plovila.
Zaključak vještaka bio je da se radilo o nesigurnom i neadekvatno organizovanom pružanju usluge, što je za posljedicu imalo gubitak ljudskog života.
Sa druge strane, tužilaštvo je taj nalaz ocijenilo kao paušalan i proizvoljan, navodeći da nije utvrđena uzročno-posljedična veza između eventualnih propusta i smrti djevojke.
- Čak i ako su postojali određeni administrativni ili organizacioni propusti, nijedan od njih nije bio neposredan uzrok pada. Ključni element za krivičnu odgovornost, izazivanje opšte opasnosti, zahtijeva da radnja osumnjičenih bude direktan uzrok nastupile posljedice. U ovom slučaju, prema stavu tužilaštva, neposredni uzrok pada bilo je samostalno otkopčavanje opreme od strane nastradale - navodi tužilaštvo.
Međutim, advokat Bogićević u žalbi ističe da krivična odgovornost ne mora proisteći isključivo iz aktivne radnje, već i iz propuštanja da se reaguje u situaciji očigledne opasnosti.
- Ako je osoba u vazduhu više od dva minuta jasno signalizirala paniku i tražila da se let prekine, postavlja se pitanje da li je posada imala dužnost i realnu mogućnost da interveniše. Parasejling je aktivnost povećanog rizika, koja podrazumijeva pojačani standard pažnje i kontinuirani nadzor - navodi se u žalbi.
<h2>Regulatorna praznina</h2>
Jedan od argumenata tužilaštva odnosi se na činjenicu da propisi ne predviđaju obavezu posjedovanja posebnog komunikacionog uređaja, poput takozvanog „panik tastera“, između osobe u vazduhu i posade.
Advokat Bogićević nije saglasan ni sa ovim stavom tužilaštva, navodeći da odsustvo izričite norme ne znači odsustvo odgovornosti.
U žalbi se ukazuje da, čak i kada specifična djelatnost nije detaljno normirana, organizator mora primjenjivati opšte principe bezbjednosti i standarde struke. Drugim riječima, ako zakon ne propisuje svaki detalj, to ne znači da je dozvoljeno zanemariti minimum mjera zaštite.
Advokat Bogićević je komentarišući ovaj slučaj za Pobjedu kazao da će odluka Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, koje sada razmatra žalbu, imati dalekosežan značaj ne samo za porodicu pokojne Tijane Radonjić, već i za regulisanje i kontrolu adrenalinskih i turističkih aktivnosti na Crnogorskom primorju.
On navodi da ako na snazi ostane zaključak da nema osnova sumnje, to znači da tužilaštvo šalje poruku da ne mora postojati odgovornost u slučaju smrti tokom organizovane, komercijalne djelatnosti povećanog rizika.
- Odluka tužilaštva da odbaci krivičnu prijavu porodice pokojne Tijane otvara dilemu da li je sistem učinio sve da rasvijetli činjenice, ili je prebrzo zaključeno da je riječ o nesreći bez krivca. Za porodicu pokojne devetnaestogodišnjakinje, to pitanje nije pravna apstrakcija, već borba za istinu o tome kako je i zašto ugašen jedan mladi život - kazao je advokat Bogićević.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Tužilaštvo utvrdilo da niko nije kriv za smrt djevojke prilikom parasejlinga u Budvi

Ustavni sud Crne Gore usvojio je ustavnu žalbu kompanije „Sveti Stefan Hoteli“ AD Budva i ukinuo rješenje Vrhovnog suda kojim je potvrđena nenadležnost domaćih sudova u sporu sa kompanijom Adriatic Properties AD Budva, u vezi sa izvršavanjem obaveza iz Ugovora o zakupu za hotele Kraljičina plaža i Miločer - Sveti Stefan, jer je proizvoljno zaključio da u ovom sporu nijesu nadležni domaći sudovi već međunarodna arbitraža.
Odlukom Ustavnog suda utvrđeno je da su sudovi propustili da ispitaju suštinsko pitanje, da li se radi o sporu u kojem je predviđena isključiva nadležnost crnogorskog pravosuđa, imajući u vidu da se predmet spora odnosi na zakup nepokretnosti koje se nalaze na teritoriji Crne Gore.
Privredni, Apelacioni i Vrhovni sud Crne Gore oglasili su se nenadležnim u sporu neizvršavanja obaveza iz Ugovora o zakupu, tvrdeći da je riječ o sporu sa elementom inostranosti, odnosno jer jednu ugovornu stranu čini više pravnih lica sa sjedištem u inostranstvu, navodeći da je Ugovorom o zakupu iz 2007. godine definisano da će se svaki spor koji ne bude riješen međusobnim dogovorom, rješavati pred Londonskim sudom za međunarodnu arbitražu.
Ustavni sud je utvrdio da je ustavnopravno neprihvatljiv stav Privrednog, Apelacionog i Vrhovnog suda da nema osnova za tvrdnju da se radi o predmetu koji se ne može rješavati pred domaćim sudovima, što su temeljili na tumačenju Zakona o parničnom postupku, zanemarajući prelazne i završne odredbe ovog zakona, selektivno se pozivajući na odredbe Zakona o arbitraži, ali i u potpunosti ignorišući relevantne odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koji predstavlja zakon koji posebno propisuje slučajeve isključive nadležnosti domaćih sudova.
- Ključno pitanje u ovom predmetu je da li je spor podoban da bude podvrgnut arbitraži, što su sudovi propustili da ispitaju u suštini, u smislu ocjene da li je makar jedna od stranaka arbitražnog sporazuma fizičko ili pravno lice sa prebivalištem/sjedištem u inostranstvu, iako je podnosilac ustavne žalbe upravo na tu činjenicu ukazivao tokom sudskog postupka - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je posebno ukazao da sudovi nijesu cijenili činjenicu da su kao ugovorne strane Ugovora o zakupu isključivo navedene Hotelska grupa Budvanska rivijera AD Budva, kao zakupodavac, i Adriatic Properties doo Budva, kao zakupac, koji su pritom domaća pravna lica sa sjedištem registrovanim u Crnoj Gori.
Kažu da je umjesto toga Vrhovni sud samo konstatovao da “na strani zakupca postoji više pravnih lica, od kojih dva strana pravna lica…”, iako su Ugovor o zakupu zaključila domaća pravna lica sa registrovanim sjedištem u Crnoj Gori kao zakupac i zakupodavac, dok je pravno lice Aidway Investments Limited, registrovan na Britanskim Djevičanim ostrvima, u ugovoru označen kao garant.&nbsp;
Ustavni sud u odluci navodi da Vrhovni sud nije napravio razliku između stranaka u zakupnom odnosu od ugovora o jemstvu koji predstavlja sporedni ugovor i koji ne opredjeljuje niti remeti položaj ugovornih strana u Ugovoru o zakupu.
- Vrhovni sud je, potvrđivanjem stava nižestepenih sudova, i samim navođenjem garanta u Ugovoru o zakupu kao ugovorne strane iako nije ni zakupac ni zakupodavac, zapravo implicitno omogućio da se bez potrebne analize, u potpunosti izbjegnu stroga pravila u pogledu nadležnosti države koja je Zakonom o međunarodnom privatnom pravu izričito propisana u slučaja zakupa na nepokretnosti - navodi se u odluci Ustavnog suda.
Dodaju da Vrhovni sud nije cijenio sadržinu Ugovora o zakupu polazeći od osnovnih pravila ugovornog prava, u smislu da takav ugovor stvara prava i obaveze za te ugovorne strane, a propustio je da ispita položaj garanta.
- Zakonom o međunarodnom privatnom pravu propisana je isključiva nadležnost pravosuđa Crne Gore kada su u pitanju sporovi povodom zakupa nepokretnosti koje se nalaze u Crnoj Gori. Na to ukazuje i praksa Vrhovnog suda koji je u jednom revizijskom predmetu iz maja 2024. godine naveo da postoji isključiva nadležnost suda Crne Gore u odnosu na stvarna prava i prava iz zakupa nepokretnosti koja se nalazi u Crnoj Gori. Kako je Vrhovni sud cijenio samo zakonske odredbe koje su išle u korist Adriatic Properties doo Budva, čime su izostali jasni odgovori na tvrdnje podnosioca ustavne žalbe, te nedostatak odgovarajućeg obrazloženja i nejasnoće u tumačenju odredbi Zakona o arbitraži i Zakona o međunarodnom privatnom pravu, Ustavni sud zaključuje da predmet nije bio razmotren u skladu sa zahtjevima pravičnog suđenja - navode u Ustavnom sudu.
Ustavni sud je ukinuo rješenje Vrhovnog suda i vratio predmet na ponovni postupak i odlučivanje, u skladu sa pravnim stavovima izraženim u odluci.

Ustavni sud vratio spor oko Svetog Stefana pred domaće pravosuđe

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) očekuju da će se Specijalno državno tužilaštvo (SDT) žaliti na presudu Vesni Medenici, kojom je osuđena danas na deset godina zatvora.
U MANS-u kažu da se radi o osobi koja je svojim djelovanjem u značajnoj mjeri kompromitovala integritet i povjerenje u crnogorsko pravosuđe, "a konkretnim djelovanjem trećim licima omogućila nezakonito ostvarivanje koristi ogromne vrijednosti".
- Predmet Vesne Medenice je trebalo da posluži za primjer da se korupcija u Crnoj Gori ne isplati, te da je zakon jednak za sve. Prije svega, trebao je da posluži kao odlična startna pozicija za proces vetinga u pravosuđu što je šansa koja je očigledno propuštena. SDT je ostalo dužno da javnosti saopšti šta su rezultati finansijske istrage koja je vođena u ovom predmetu, te kakvu konktetnu korist će od ovog postupka imati građani - navodi se u objavi MANS-a na Fejsbuku.
Iako se još uvijek radi o presudi koja nije pravosnažna, u MANS-u kažu da ona u dobroj mjeri pokazuje da borba protiv korupcije u Crnoj Gori još ne daje rezultate kojima bi dokazali da je ona održiva i fokusirana na vraćanje povjerenja građana u institucije i uspostavljanje vladavine prava.

MANS: Očekujemo žalbu SDT-a na presudu Vesni Medenici

Vrhovni sud odbio je kao neosnovanu žalbu je žalbu društva Corporacion America Airports S.A. iz Luksemburga, u vezi sa postupkom koncesije za aerodrome Podgorica i Tivat i potvrdio da rješenje Komisije za koncesije o vraćanju rang liste na ponovni postupak nema izvršni karakter i da se ne može se odložiti.
Corporacion America Airports podnio je žalbu protiv rješenja Upravnog suda Crne Gore od septembra 2025. godine. 
Upravni sud je prethodno odbacio zahtjev tužioca za odlaganje izvršenja rješenja Komisije za koncesije Vlade Crne Gore od 1. septembra 2025. godine, kojim je usvojen prigovor tužioca na rang listu ponuđača u postupku koncesije za pravo korišćenja aerodroma Podgorica i Tivat i predmet vraćen na ponovni postupak radi otklanjanja utvrđenih nepravilnosti. 
- Vrhovni sud je potvrdio stav Upravnog suda da rješenje Komisije za koncesije nema svojstvo izvršnog upravnog akta, jer se njime ne priznaje pravo, ne nalaže obaveza niti se odbija zahtjev stranke, već se postupak vraća u fazu prije utvrđivanja rang liste - navedeno je u saopštenju Vrhovnog suda. 
Iz tog razloga, kako je navedeno u presudi, takvo rješenje ne može biti predmet odlaganja izvršenja u smislu Zakona o upravnom sporu. 
- Ovom presudom potvrđena je zakonitost postupanja Upravnog suda Crne Gore u konkretnom predmetu, dok se sam koncesioni postupak nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije za koncesije i važećim propisima - poručuju iz Vrhovnog suda.

Vrhovni sud odbio žalbu u vezi sa koncesijom za aerodrome, postupak se nastavlja u skladu sa rješenjem Komisije

Osnovno državno tužilaštvo (ODT) Berane uložilo je žalbu na odluku Osnovnog suda da ponovo odbije prijedlog za privremeno oduzimanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću, prenose Vijesti.
Sutkinja Osnovnog suda u Beranama Dubravka Popović prije nekoliko dana je peti put odbila da preinači odluku o odbijanju zahtjeva tamošnjeg ODT-a da se privremeno oduzme spomenik ratnom zločincu i četničkom komandantu.
Tužilaštvo je, kada je u Gornjem Zaostru postavljen spomenik četničkom komandantu, naložilo njegovo privremeno oduzimanje cijeneći da može biti dokaz u krivičnom postupku protiv Vujadina Dobrašinovića za nedozvoljeno podizanje spomen-obilježja u saizvršilaštvu. Sutkinja Popović je odbila, kako prvi - tako i svaki naredni zahtjev, a Vanraspravno vijeće ukinulo je njenu odluku i predmet joj vratio na ponovno odlučivanje.
Ona je, tako, ostala pri istom stavu, pa je Vanraspravno vijeće i 1. oktobra donijelo odluku da se žalba tužilaštva uvaži, odnosno da se spomenik iz konaka privremeno oduzme od starješine Manastira. Ta akcija bila je neuspješna pošto spomenik nije pronađen u Manastiru Đurđevi stupovi, a Tužilaštvo je onda 8. oktobra od suda zatražilo da se odobri oduzimanje spomenika iz konaka.
Akcija za ljudska prava (HRA) je 4. novembra Komisiji za Etički kodeks sudija podnijela inicijativu u odnosu na sutkinju Popović zbog sumnje da je ponovljenim odbijanjem prijedloga ODT Berane za privremeno oduzimanje spomenika, uprkos odlukama vijeća koja su ukidala njene odluke, postupala protivno načelima stručnosti, savjesnosti i nepristrasnosti, propisanim Etičkim kodeksom sudija.
Da je spomenik Pavlu Đurišiću iz crkve u Gornjem Zaostru prenijet u manastir u Beranama objavila je Radio-televizija Srbije u TV magazinu „Oko“ u avgustu.
Novinar je tada u reportaži naveo da je „ono što je poznato jeste da neće biti ovih dana vraćen u Zaostro, selo koje je u Crnoj Gori za Đurišića predstavljalo isto što i Ravna Gora za Dragoljuba Mihailovića u Srbiji - komandni štab“.
RTS je emitovao i kadrove iz manastira Đurđevi Stupovi u Beranama koji pripada Eparhiji budmiljansko-nikšićkoj kojom komanduje novoproizvedeni mitropolit Crkve Srbije Metodije Ostojić.
U reportaži nije otkriven tačan datum prenošenja spomenika iz crkve Svete Mati Paraskeve u Gornjem Zaostru gdje je Metodije sklonio totem Pavla Đurišića 8. avgusta kada je poručio crnogorskim vlastima „pa neka dođu da ruše crkvu“.
- Ne bojimo se mi sile njihove, koja ne može ni red na ulice ove zemlje da uvede - izjavio je on tada.Dok su se institucije u javnosti preganjale je li takozvani Temeljni ugovor iznad Zakona o krivičnom postupku, a tužilaštva i policija prebacivali odgovornost jedni na druge zbog čega spomenik zlikovcu i četničkom koljaču Đurišiću nije izuzet kao sredstvo izvršenja krivičnog djela, „institucija“ koja očigledno ima kontrolu nad dijelom teritorije Crne Gore organizovala je njegov transport na „sigurnije“ mjesto - u manastir u kojem stoluje iguman Danilo Romanov koji je prošle godine Berance nazvao „kriminalcima, kockarima i drogašima“, ali i koji se nedvosmileno pozicionirao kao još jedan glasnogovornik četničke ideologije pod plaštom crkvenog autoriteta.
Osim toga, fotoreporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović fizički su napadnuti ispred crkve u Gornjem Zaostru - u trenutku kada je spomenik Pavlu Đurišiću uklanjan i premještan u crkvu.
Tokom napada razularene mase, Vasiljeviću je uništen fotoaparat i oštećen značajan dio opreme. Nakon što su Vasiljeviću oduzeli, pa potom polomili dio opreme, nasilno su ga uveli u šator i više ljudi je počelo da ga udara i da mu prijeti.
Zahvaljujući prisebnoj reakciji par mještana izbjegnuto je ozbiljnije nasilje, pa čak i mogući linč. Vasiljević i Pejović kao i novinar Balša Rudović, koji nije fizički napadnut, su, vidno potreseni, hitno evakuisani iz Gornjeg Zaostra. Fotoreporteru Vijesti Borisu Pejoviću je prijećeno da, ukoliko bilo što „izađe na Vijesti“ da će ga ubiti golim rukama.
Ovaj skup su „obezbjeđivala“ svega dva policajca u civilu, a cijeli incident se dogodio pred njihovim očima.

Nova žalba ODT Berane na odluku Popović da odbije prijedlog da se oduzme spomenik Pavlu Đurišiću

Advokat Zoran Piperović podnio je žalbu na odluku suda kojom je biznismenima Ranku Uboviću i Veselinu Kovačeviću određen pritvor. Advokat je ukazao na nelogičnosti u tvrdnjama tužilaštva koje, prema njegovim riječima, ne prate nikakvi konkretni dokazi.
Piperović je naveo da tužilaštvo tvrdi kako su prikriveni vlasnici kompanije Bemax zapravo Aleksandar Mijajlović i Ubović, ali, kako ističe, ne objašnjava na koji način su to utvrdili niti nudi materijalne dokaze koji bi takve tvrdnje potkrijepili.
- Možete li da zamislite tu logiku – da dva prikrivena suvlasnika jedan drugom uzimaju novac za imovinu koja je prikriveno njihova? Takva apsurdnost prevazilazi svaku logiku i trebalo ju je, prije svega, uočiti uvažena sutkinja Mugoša - poručio je Piperović.
On dodaje da se ovakvim konstrukcijama pokušava stvoriti lažna slika o vlasničkoj strukturi i poslovanju kompanije Bemax, iako, kako kaže, nema nijednog dokaza koji bi potvrdio te navode.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDQgaBh1DHw4%2F%3Figsh%3DeWtybWN1YjBnaGw%3D&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović: Apsurdno je tvrditi da prikriveni suvlasnici uzimaju novac jedan od drugog

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) izjavilo je žalbu na odluku Višeg suda u Podgorici kojom su oslobođeni svi optuženi u predmetu "Stanovi".
- Prvostepena presuda je javno objavljena 16. maja ove godine, a njen ovjereni prepis je dostavljen Specijalnom državnom tužilaštvu 14. oktobra, sa pravnom poukom da se žalba može izjaviti u roku od 15 dana od dana dostavljanja prepisa - saopšteno je iz SDT-a.
Iz SDT-a su predložili Apelacionom sudu da ukine presudu i predmet vrati na ponovno odlučivanje.
SDT je ranije optužilo više funkcionera bivše vlasti Predraga Boškovića, Budimira Šegrta, Suada Numanovića, Sanje Vlahović, Ivana Brajovića, Dražena Miličkovića, Damira Šehovića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Suzane Pribilović, Jelene Radonjić i Aleksandra Jovićevića.
Oni se terete da su od 2016. do 2020, kao članovi Komisije za stambena pitanja Vlade, u saizvršilaštvu, učinili produženo krivično djelo zloupotreba položaja. Terete se da su zloupotrijebili položaj prilikom dodjele stambenih kredita za 119 funkcionera i zaposlenih u državnoj upravi, čime su prema navodima iz optužnice, oštetili državni budžet za 2,6 miliona eura.
- Žalba je izjavljena zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a predloženo je da drugostepeni ukine presudu prvostepenog suda i vrati predmet tom sudu na ponovno suđenje, a da naredi da se novi glavni pretres pred prvostepenim sudom održi pred potpuno izmijenjenim vijećem - kazali su u SDT-u.

SDT predložilo Apelacionom sudu da ukine presudu u slučaju "Stanovi" i vrati ga ponovno odlučivanje

Advokat Zoran Piperović sinoć oko 22 sata uručio je žalbu na rješenje o zadržavanju do 72 sata njegovom branjeniku Vladanu Ivanoviću.
Podsjetimo, vlasnik građevinske kompanije „Master inženjering“, Ivanović juče je priveden po nalogu SDT-a, u okviru nove istrage koju je otvorilo to Tužilaštvo zbog sumnje u pranje novca.
Njemu je, nakon saslušanja u Specijalnom državnom tužilaštvu, određeno zadržavanje do 72 sata.
Njegov advokat Piperović uložio je žalbu na rješenje o zadržavanju, ali do sada, nakon 16 sati nema odgovora na žalbu od strane podgoričkog Višeg suda.
Prema zakonu, sud bi trebalo da u roku od četiri sata da odgovor na žalbu.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-zadrzavanje-do-72-sata&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Niko u Višem sudu ne zna šta je sa žalbom Piperovića

Trinaest dana trebalo je specijalnom državnom tužiocima Zoranu Vučiniću i Siniši Miliću da, nakon što su 3. juna ove godine dobili pisanu presudu u predmetu "državni udar", napišu žalbu Apelacionom sudu zbog oslobađajuće presude koja je donijeta 12. jula 2024. godine.
Tužioci su podnijeli žalbu zbog bitne povrede krivičnog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da je tročlano vijeće Višeg suda, kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović “proizvoljno i činjenično neutemeljeno davalo razloge za neprihvatanje i nepoklanjanje vjere iskazu svjedoka saradnika Saše Sinđelića“.
Oni smatraju da bi, da je vijeće pravilno cijenilo sve činjenice, iskaze i dokaze, sud izveo jedini pravilan zaključaku pogledu iskaza svjedoka saradnika i prihvatio bi ga kao istinit.
U žalbi Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), a u koju je Libertas imao uvid, &nbsp;predlaže se da Apelacioni sud, pri činjenici da je prvostepena presuda već jednom ukinuta, održi pretres i donese presudu kojim će sve optužene proglasiti krivim.
Tužioci su naglasili da je sud zanemario činjenicu da je putem Western uniona svjedoku saradniku, Saši Sinđeliću, uplaćen novac od organizatora Eduarda Vadimoviča Šišmakova neposredno pred njihov susret u Moskvi, što se potvrđuje podacima o transferu novca od 25. septembra 2016. godine, ali i komunikacije oko kupovine avionske karte za let u Rusiju.
- U konačnom, i podaci koji se odnose na prelaske državne granice Srbije za dane 26. i 27. Septembra 2016. godine, a iz kojih se potvrđuje da je svjedok saradnik otputovao u Moskvu, te da se dan kasnije vratio iz Moskve. Treba imati u vidu i vremenski razmak između preslaka granice, odnosno odlaska i povratka, koji je manji od 24 sata - navodi se u žalbi SDT-a, koja se preko tri i po mjeseca nalazi pred Apelacionim sudom.
U žalbi SDT se navodi da je Viši sud, prilikom oslobađajuće presude, paušalno zaključio da je iskaz svjedoka saradnika „karakterističan za naučeni iskaz“ navodeći da „ne posjeduju stručna znanja da se bave procjenom kognitivnih sposobnosti Sinđelića“.
U ponovljenom postupku, presudom Višeg suda su prošle godine oslobođeni ruski državljani Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, optuženi za organizaciju i finansiranje terorističkog pokušaja nasilne promjene vlasti na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori u oktobru 2016. godina.
Presudom su oslobođeni i lideri tadašnjeg Demokratskog fronta - aktuelni predsjednik Skupštine Andrija Mandić, poslanik Milan Knežević, Mandićev vozač Mihailo Čađenović i penzionisani general srpske Žandarmerije Bratislav Dikić.
Krivica nije dokazana ni za sedam srpskih državljana - Predraga Bogićevića, Nemanju Ristića, Srboljuba Đorđevića, Kristinu Hristić, Branku Milić, Milana Dušića i Dragana Maksića, koji su uhapšeni 16. oktobra 2016. godine, na dan izbora, zbog optužbi da im je bio zadatak da izazovu nerede ispred Skupštine.
U ovom predmetu pravosnažno su do sada osuđena samo petorica, koja su još u prvih mjesecima nakon hapšenja, odnosno u martu 2017. godine, zaključila sporazume o priznanju krivice i pristala da budu osuđena na po pet mjeseci robije.
Prvostepenom presudom, svi optuženi u predmetu „državni udar“ su u maju 2019. godine, odlukom vijeća Višeg suda kojim je predsjedavala sutkinja Suzana Mugoša, bili osuđeni na višegodišnje kazne zatvora.
<h2>"GREGER I DRUGI LJIGAVCI..."</h2>
Specijalno državno tužilaštvo u žalbi, koja je napisana na tridesetak strana, navodi i da se sud u razlozima presude bavio porukom koju je Saša Sinđelić poslao pred put u Moskvu, a gdje je naveo da će u Rusiji održati „dobro predavanje o izvjesnom Gregeru i drugom ljigavcu“ pa zaključuje da tu "nema govora o sastanku sa okrivljenim Šišmakovom".
- Međutim, imajući u vidu da je nesporno utvrđeno da je sastanak sa organizatorom Šišmakovim, realizovan na način da Sinđelića ne evidentiraju nadležni organi Rusije, jer je organizator visoki službenik bezbjednosnih službi, te je nejasno kako sud sadržinu ove poruke uzima u prilog svojih zaključaka - piše u žalbi SDT.
Tužioci pojašnjavaju da sud upravo ove poruke o "konspirativnim sastancima", ali i one koje sud navodi kao razloge nelogičnosti iskaza svjedoka saradnika, a koje se odnose na njegovo finansijsko stanje, predstavljaju šifrovane komunikacije pa je zbog toga nejasno da sud ove poruke uzima „kao utvrđene činjenice i na njima zasniva zaključak“.
<h2>SUSRET NA KALEMEGDANU</h2>
Tri dana nakon što je Specijalno državno tužilaštvo, na čijem čelu je tada bio Milivoje Katnić, na dan izbora 16. oktobra 2016. godine pokrenuo akciju hapšenja osoba zbog sumnji da su učestvovali u pokušaju državnog udara, srpske službe su na mjerama tajnog nadzora na Kalemegdanu u Beogradu, evidentirale tajni susret svjedoka saradnika Saše Sinđelića sa Eduardom Šišmakovim.
Tajni susret na Kalemegdanu fotografisao je tog dana i drugi organizator - okrivljeni Rus Popov, a na tom susretu, kako se navodi u žalbi SDT-a, nesporno je da je Sinđelić primao uputstva od organizatora koja je čitao sa lista papira.
Za tužilaštvo je nejasno kako vijeće suda dokumentovani susret organizatora i svjedoka saradnika uzima za jedini potvrđeni susret i zaključuje da „drugi nijesu dokazani“.
- Umjesto da ovaj susret cijeni upravo kao potvrdu navoda svjedoka saradnika u pogledu ostvarene tajnosti - piše u žalbi SDT.
<h2>NOVAC, ORUŽJE, SPECIJALCI</h2>
Za Specijalno državno tužilaštvo, kako se navodi u žalbi u koju je Libertas imao uvid, sud paušalno i neutemeljeno zaključuje u pogledu opreme, koju je svjedok saradnik predao Ministarstvu unutrašnjih poslova Srbije 25. oktobra 2016. godine i novcu u iznosu od 125.000 eura.
Tužioci Vučinić i Milić tada navode zaključak vijeća Višeg suda, koje je u presudi napisalo da se sa „tom opremom ne može opremiti grupa od 50 specijalaca, te da se sa tim ne bi mogli nositi sa oružanim snagama Crne Gore“ kao i zaključak suda „da nema dokaza da je novac uplatio Šišmakov“.
- Valja istaći da je sama za sebe činjenica u odnosu na opremu ispravna, ali dovedena u vezu sa naoružanjem koje je trebalo biti prenijeto u Crnu Goru, odnosno 50 pušaka i municije, upravo navodi na zaključak da je sva oprema i oružje bili pogodni da posluže specijalcima i drugim pripadnicima za realizaciju kriminalnog plana - piše u žalbi SDT.
Oni su problematizovali i zaključke suda oko „neuvjerljivosti svjedoka saradnika u dijelu koji se odnosi na pravila kontrole i discipline članova“, a koji se se zasnivaju na iskazima Sinđelića i svjedoka Mirka Paja Velimirovića.
U žalbi SDT smatra i da se vijeće sudije Radovića neprimjerenim pravnim konstrucijama bavilo analizom svjedočkog iskaza Velimirovića oko nabavke 50 pušaka, karakterišući iskaz terminogijom koju ne prepoznaje pravna teorija i sudska praksa, nazivajući ga da je „na granici sa bajkovitim“...
Koliko je za tužilaštvo, navode u žalbi, bio paušalan pristup prvostepenog suda oko ocjene iskaza Velimirovića, navode i u primjerima iz zaključaka presude:
„Vjerovatnoća da on na Mokroj gori nađe takvo lice jednaka je vjerovatnoći da se pronađe igla u plastu sijena“, ali i pojašnjenje dokazne vrijednosti iskaza oko karakteristike oružja gdje sud opisuje: „Dakle, isto ne bi bilo oružje namijenjeno za neki beznačajan događaj, sportsku priredbu, kao što bi možda bilo zagađanje glinenih golubova“...
„Što sve dodatno ukazuje na površan i paušalan pristup prvostepenog suda pri ocjeni ovih dokaza, suprotno odredbi 370 ZKP-a, koja obavezuje sud da savjesno ocijeni svaki dokaz pojedinačno, i u vezi sa ostalim, i da na osnovu toga izvede zaključak da li je neka činjenica utvrđena“, navodi se u žalbi.
U žalbi SDT navodi da bi sud, da je pravilno cijenio, sasvim sigurno utvrdio da je svjedok Velimirović, nakon što je 12. oktobra, „otkrio kriminalni plan“ državnim organima, a potom postupao po uputstvima i nalozima svjedoka saradnika, to činio jer je bio svjestan činjenice da je pod mjerama tajnog nadzora.
- Pravilnom i kritičkom ocjenom nužno dovodi do zaključaka da ne može biti ni govora o tome da postupa kao prikriveni isljednik, kako to pogrešno zaključuje prvostepeni sud. Za naglasiti je da to upravo opravdavaju sugestije i uputstva, koja su davali službenici državnih organa, a u cilju njegovog dopinosa otkrivanju kriminalne organizacije i plana - piše u žalbi.
Tokom prvostepene odluke za vijeće Višeg suda razgovor Velimirovića, koji je vodio dan pred izbore, a tiče se oružja pronađenog u kući na Starom Aerodromu, a koje je pripadalo UP i bilo uzeto na revers, zaključilo da je riječ o nepouzdanosti iskaza tog svjedoka.

SDT traži da se svi osude za "državni udar"

U Apelacionom sudu danas je održana sjednica vijeća u postupku odlučivanja o žalbama Višeg državnog tužilaštva u Podgorici i branioca optuženog Jovana Dubljevića izjavljenim protiv prvostepene presude Višeg suda u Podgorici.&nbsp;
Kako podsjećaju, prvostepenom presudom Višeg suda u Podgorici, koja je predmet ispitivanja po žalbama, Dubljević je oglašen krivim zbog krivičnog djela teško djelo protiv bezbjednosti javnog saobraćaja, koje je za posljedicu imalo smrt dvije osobe, te tešku tjelesnu povredu kod treće osobe.
On je zbog toga osuđen na kaznu zatvora u trajanju od četiri godine i šest mjeseci.&nbsp;
- O odluci ovog suda nakon što bude donijeta javnost će biti blagovremeno obaviještena - kazali su iz Apelacionog suda.
Dubljević je 2023. osuđen na četiri i po godine zatvorske kazne jer je 31. decembra 2021. zbog brze vožnje i prolaskom kroz crveno svjetlo na semaforu izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj su stradali Filip Vučeljić (17) i Andrija Novaković (18), dok je Edin Kerović (20) teško povrijeđen.

Apelacioni sud razmatrao žalbe na presudu Dubljeviću kojom je osuđen na četiri i po godine zatvora zbog saobraćajke u kojoj su stradale dvije osobe

U centru Novog Sada je pre nekoliko dana osvanuo grafit mržnje upućen ambasadoru Ukrajine u Srbiji Oleksandru Litvinenku.
Grafit sa uvredama napisan je na objektu koji se nalazi na uglu ulica Nikole Pašića i Matice srpske, direktno prekoputa Matice srpske, javlja 021.rs.
Ovo je još jedan u nizu događaja uoči i posle obijeležavanja četiri godine od početka ruske invazije na Ukrajinu.
Tako je i u srijedu, 24. februara, spomenik ukrajinskom pjesniku i političaru Tarasu Ševčenku oskrnavljen polivanjem crne farbe na isti.
Ambasada Ukrajine u Srbiji je ovaj čin ocijenila „sramotnim činom usmjerenim na spomenik arhitekture grada Novog Sada i pokušajem skrnavljenja sjećanja na simbol ukrajinskog naroda, i to na tragičan datum za cijelu Ukrajinu i civilizovani svijet, 24. februar“.
- Ovakvi postupci vandala imaju za cilj potkopavanje ukrajinsko-srpskih odnosa - navela je ambasada i pozvala organe reda da istraže okolnosti incidenta i izvedu počinioce pred lice pravde.

U Novom Sadu osvanuo grafit mržnje upućen ambasadoru Ukrajine

Kanada je danas objavila da šalje stanovništvu Kube pomoć u hrani u vrijednosti od osam miliona kanadskih dolara (oko 6,7 miliona američkih dolara), jer se karipska ostrvska država suočava sa eskalacijom krize sa nestašicama goriva i hrane nakon što su isporuke nafte usporene zbog prijetnji carinskim tarifama i pooštrenog američkog embarga koji utiče na zemlje koje Kubu snabdijevaju naftom.
Ministarka spoljnih poslova Anita Anand izjavila je da o namjerama Kanade neće razgovarati sa državnim sekretarom SAD Markom Rubijem ili drugim američkim zvaničnicima, ističući da je ovo kanadska spoljna politika fokusirana na humanitarnu situaciju. Finansiranje će ići preko agencija Ujedinjenih nacija, umjesto direktno kroz kubansku vladu.
Kanadsko Ministarstvo za globalne poslove upozorilo je putnike da na većem dijelu Kube već više od godinu dana vladaju nestašice osnovnih potrepština, uključujući hranu, lijekove i gorivo, dok se energetska kriza pogoršava.
Kriza je dodatno produbljena jer su isporuke nafte iz Venecuele, glavnog snabdjevača Kube, prekinute, a Meksiko je takođe obustavio isporuke pod američkim pritiskom. Kubanske aviokompanije, uključujući Air Canada, otkazale su letove zbog nedostatka avionskog goriva, što dodatno otežava situaciju.
Kanadska vlada ističe da je ova pomoć humanitarna i nezavisna od američkih uticaja, te da je fokus na ublažavanju posljedica koje osjete milioni Kubanaca pogođenih nestašicama

Kanada sprema humanitarnu pomoć Kubi u vidu hrane

U saobraćajnoj nezgodi koja se danas, oko 17 sati, dogodila kod tunela na Šetalištu Pet Danica u Herceg Novom, lakše je povrijeđen dječak.
Kako prenosi Novski portal, nezgoda se dogodila kada je motociklista udario maloljetnika, a kako svjedoče prolaznici, odbacio ga je dva metra.
Srećom, mališan, koji je bio sa majkom, zadobio je lakše povrede i prebačen je u Bolnicu Meljine.
Novskom portalu su to nezvanično potvrdili dežurni u Centru bezbjednosti Herceg Novi.
Šetalištem Pet Danica je inače za vozače motornih vozila i motocikala zabranjen saobraćaj.

Herceg Novi: Motociklista vozio šetalištem, pa udario dječaka

Ako često osjećate neutaživu želju za slatkišima, to može biti znak da vašem organizmu nedostaju određene hranjive materije. Iako mnogi povremeno posegnu za desertom, problem nastaje kada želja za šećerom postane učestala, intenzivna i prisutna tokom cijelog dana.
Ukoliko vam je potreba za slatkim stalno u mislima i ne nestaje ni nakon što pojedete nešto slatko, moguće je da tijelo pokušava ukazati na dublji uzrok. Takođe, ako vam je teško smanjiti unos šećera ili ga potpuno izbaciti iz ishrane, vrijedi obratiti pažnju na signale koje vam organizam šalje.
<h3>Manjak vitamina i minerala</h3>
Žudnja za slatkim može značiti da tijelu nedostaju vitamini, minerali i antioksidansi. Ponekad je riječ o padu nivoa šećera u krvi, ali često i o nedovoljnom unosu svježeg voća i raznovrsnih namirnica.
<h3>Nedostatak vitamina B</h3>
Vitamini B kompleksa, poput B1, B7 i B12, imaju važnu ulogu u metabolizmu glukoze i stvaranju energije. Kada njihov nivo u organizmu nije dovoljan, tijelo teže pretvara glukozu u energiju, što može izazvati pojačanu potrebu za šećerom.
<h3>Nizak nivo šećera u krvi</h3>
Kada nivo šećera u krvi padne, organizam traži brz izvor energije. Kako biste održali stabilan nivo glukoze, preporučuje se unos proteina, vlakana, mahunarki i složenih ugljikohidrata. Ovakva ishrana osigurava postepeno oslobađanje energije bez naglih skokova i padova šećera u krvi.
<h3>Nedostatak cinka</h3>
Cink je važan za imunitet, probavu i metabolizam ugljikohidrata. Takođe utiče na osjet okusa i mirisa. Kada ga nema dovoljno, može doći do smanjene percepcije okusa, pa osoba unosi više šećera i soli kako bi pojačala ukus hrane. Manjak cinka može biti povezan i s padom energije te češćom žudnjom za slatkim.
Ako već posežete za čokoladom, bolji izbor je tamna čokolada s najmanje 70 posto kakaa. Ona sadrži korisne spojeve i može biti kvalitetnija alternativa mliječnoj čokoladi, naravno uz umjeren unos. Uravnotežena i raznovrsna ishrana, bogata vitaminima, mineralima, proteinima i vlaknima, ključ je za stabilan nivo energije i smanjenje potrebe za pretjeranim unosom šećera.

Tag: zalba