Predstavnici konzorcijuma kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog, ulozila je žalbu na izbor izabranog Konzorcijuma za Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine. To je, kako su rekli iz Rudnika uglja, dodatno usporilo realizaciju projekta.
U kompaniji podsjećaju da je tenderska Komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost).
Žalba koja je podnijeta Komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog Kozorcijuma, dok se u žalbi ne spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.
- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu poslednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava je činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izavati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom roku - saopšteno je iz Rudnika uglja.
Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja, jer, kako su rekli, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. 
U RUP-u kažu da se projekat mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.
- Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je RUP krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na kojem su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma. 
- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inaće, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije poslednjih godinu upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finasiran od strane Svjetske banke - navedeno je u saopštenju.
U RUP-u ističu da će 2025. biti najteža godina za kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” koje treba završiti u ovoj godini. 
- Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tendreske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

Apelacioni sud Crne Gore je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i preinačio rješenje Višeg suda u Podgorici odbijajući kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenih da se iz spisa predmeta izuzmu kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“.
Viši sud u Podgorici je prethodno rješenjem od 14. januara odlučio da se iz spisa predmeta izdvoje kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“, jer po njihovoj ocjeni, nije jasan identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i nadležnim organima SAD-a dostavila predmetne podatke - niti da li je postojao sudski nalog te zemlje da se izuzmu podaci sa servera, uslijed čega je nemoguće ispitati zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni.
Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Specijalno državno tužilaštvo.
U postupku odlučivanja o žalbi, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je zaključak Višeg suda u Podgorici rezultat pogrešne primjene zakona.
Da bi se određeni dokazi izdvojili, po stavu Apelacionog suda, neophodno je da se sa izvjesnošću može zaključiti da su isti pravno nevaljani u smislu člana 17 stav 2 ZKP-a, što, kažu, u konkretnom nije slučaj.
- Naime, Sjedinjene Američke Države su do podataka o komunikaciji došle koristeći se međunarodnom pravnom pomoći od strane države članice Evropske Unije, za koju prema stanju u spisima predmeta ne postoji dokaz koji bi ukazivao na to da ista prilikom preduzimanja ovih radnji nije poštovala svoj nacionalni pravni poredak i da nije imala valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa platforme za kriptovanu komunikaciju Anom - naveli su oni.
U prilog pravnom shvatanju Apelacionog suda je, kažu, odgovor Ministarstva pravde SAD-a na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva.
- Iz kojeg proizilazi da je tehnika rada platforme „Anom" kroz operaciju „Trojanski štit" zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je „host“ te platforme, te da je treća zemlja koja je „host“ za server „Anom" u Evropskoj Uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je ta zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć - kažu u Apelacionom sudu.
Organi gonjenja Crne Gore su, ističu oni, pribavili ove podatke zamolbenim putem i uvrstili ih u dokaze u skladu sa članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
- Pa po pravnom shvatanju ovog suda nema osnova za sumnju u zakonitost procedure u zemlji pribavljanja, niti ima mjesta zaključku da se ovi dokazi ne mogu koristiti u ovom postupku - zaključili su oni.

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

Zbog bitnih povreda Zakona o upravnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u rješenju Poreske uprave donijetom nakon inspekcijskog nadzora, punomoćnici bivšeg vlasnika kompanije Bemax Veselina Kovačevića, advokati Marko Milošević i Zoran Piperović podnijeli su žalbu Ministarstvu finansija, Direkciji za poreski i carinski sistem, kao drugostepenom organu.
Piperović i Milošević su u obrazloženju naveli nekoliko ključnih tačaka zbog koji smatraju da Rješenje poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjeka za inspekcijski nadzor broj 06/02-29/4-24 nije zakonito i traže njegovo stavljanje van pravne snage: neustavnost odredaba novog zakona, postupak pred Ustavnim sudom, diskriminatorsko postupanje prema Kovačeviću, sporan osnov obaveze, nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, izuzeće vještaka, nezakonito i proizvoljno obračunata zatezna kamata, izuzeće poreskog inspektora, itd.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića u žalbi navode da je Rješenjem Poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjek za inspekcijski nadzor, utvrđeno da Kovačević kao poreski obveznik ima obavezu da plati porez na dohodak fizičkih lice po osnovu kapitalne dobiti za poreski period od 1. 1. 2022. godine do 31.12. 2022. godine na utvrđenu poresku osnovicu od 158.257.765,29 eura primjenom stope od 15 odsto, obaveza u iznosu od 23.738.664,79 eura. Potom, navode, da je na utvrđenu, a neplaćenu poresku obavezu u iznosu 23.738.664,79 eura obračunata kamata po stopi od 0,03 odsto dnevno, počev od narednog dana od dana dospjelosti, u ukupnom iznosu od 4.707.377,23 eura, kao i da ima obavezu uplate utvrđenog poreza na dohodak fizičkog lica po osnovu kapitalne dobiti u iznosu od 23.738.664,79 eura i utvrđene kamate u iznosu od 4.707.377,23 cura na uplatni račun 820-30000-74 jedinstveni račun poreza na dohodak fizičkih lica u roku od 10 dana od dana prijema rješenja.
- Prije svega ističemo da je napadnuto rješenje donijeto u nezakonitom postupku, od strane neovlašćenog lica, da je zasnovano na dokazima na kojima se ne može zasnovati rješenje, te isto ima za cilj isključivo da se našem vlastodavcu pričini nenadoknadiva šteta, pa ga kao takvo valja staviti van pravne snage i ukinuti sve spovedene upravne radnje određene po istom. Očekujemo da će drugostepeni organ posvetiti posebnu i dužnu pažnju ovom predmetu, u skladu sa iznosom koji se iskazan na njemu. Šteta koju prvostepeni organ želi napraviti u ovom nezakonitom postupku je višestruka - navode Piperović i Milošević u žalbi i dodaju da su odredbe novog zakona, po kojem je rješenje donijeto, neustavne.
- Drugostepenom organu prije svega mora biti poznata procedura na koji način se predlaže i ustanovljava povratno dejstvo retroaktivna primjena određenog propisa. Izvršna vlast Vlada Crne Gore je jedini organ koji je ovlašćen da predloži retroaktivnu primjenu odredaba pojedinih zakona, što je u ovom slučaju izostalo. Povratno dejstvo odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koja je implementirana u članu 60j, je donijela Skupština Crne Gore, na predlog „grupe poslanika" shodno Amandmanu 1 od 22. 12. 2022. godine. Čak je i laiku jasno da je retroaktivna primjena zakona utvrđena od strane nenadležnog organa! Dakle, samo je pitanje vremena kada će Ustavni sud svojom odlukom utvrditi da su predmetne norme neustavne. Pored činjenice da se radi o očigledno nezakonitim odredbama, koje su predložene od strane nenadležne „grupe poslanika", ovdje imamo namjeru Poreske uprave da sa velikim nestrpljenjem i po svaku cijenu sprovede nezakonite odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Poreski obveznik je upoznat da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta Inicijativa broj U-I broj 14/23 od 23.6.2023.godine, kojom je tražena ocjena ustavnosti odredbi člana 37e stav 3 i člana 60j Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim obustava izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu spornih odredaba zakona, te konačno da navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici dodaju da postupak pred Ustavnim sudom U-I broj 14/23 predstavlja svojevrsno prethodno pitanje, koje prvostepeni organ nije smio zanemariti.
- Nadalje, Čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku je propisano: Ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnim sudom, odnosno drugim organom. Po dobijanju napadnutog rješenja, poreski obveznik je pokrenuo parnični postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je tužbom traženo od suda da utvrdi da je ugovor o prenosu udjela raskinut i da ne proizvodi pravno dejstvo, uslijed promijenjenih okolnosti. Na promijenjene okolnosti, poreski obveznik nije mogao da utiče, jer su mu iste bile nepoznate. Naime, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o prenosu udjela, poreskom obvezniku nije bilo poznato, niti mu je moglo biti poznato, da će doći do izmjene zakona, te da će u nezakonitoj proceduri, nenadležna lica i organ, utvrditi retroaktivnu primjenu. spornih odredaba zakona. Činjenica da postoji sudski postupak, po osnovu argumentovane i po mišljenju poreskog obveznika, osnovane tužbe za raskid ugovora o prenosu udjela, čini još jedno prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, sa kojeg razloga treba zastati sa ovim upravnim postupkom, do okončanja sudskog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici. Dakle, tek po odluci Osnovog suda u Podgorici po predmetnoj tužbi, biće poznato da li ima osnova za nastavak ovog upravnog postupka - navode Piperović i Milošević.
Oni takođe tvrde da je postupanje Poreske uprave prema Kovačeviću bilo krajnje diskriminatorsko i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim propisima.&nbsp;
- Član 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisuje Zabranu diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." Član 8 Ustava Crne Gore propisuje zabranu diskriminacije, na način što je „Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu." Diskriminacija u odnosu na pores kog obveznika Veselina Kovačevića je višestruka. Osnovno je da ukažemo da je predmetni zakon donijet po svaku cijenu, sa namjerom da se od našeg vlastodavca pokuša naplatiti iznos iz dispozitiva napadnutog rješenja. Na teritoriji Crne Gore, je izvršen veliki broj prenosa udjela u raznim pravnim licima, po starom zakonu u periodu od 2018. godine, pa sve do nezakonitog izglasavanja „novog zakona" sa neustavnim odredbama. Međutim, postupak naplate je pokrenut samo povodom prenosa udjela u pravnom licu Bemax d.o.o. Podgorica, što predstavlja očiglednu diskriminaciju. Dakle, zašto se insistira na naplati poreza u odnosu na našu stranku, a ne i ostalih obveznika koji bi trebalo da po ovakvom rezonovanju poreskog organa, imaju istovjetan pravni status? Smatramo da se u ovakvom postupanju prvostepenog organa povrjeđuje načelo opravdanih očekivanja stranke iz čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o upravnom postupku: „Prilikom odlučivanja u upravnoj stvari, javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima" i „Kad javnopravni organ utvrdi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na potrebu promjene ranije zauzetog pravnog stava po određenom pitanju u upravnoj stvari, dužan je da to obrazloži. " Smatramo da je ovakvo postupanje prvostepenog organa, pri činjenici da nije dao niti jedan razlog na temelju kojeg drugačije postupa u odnosu na žalioca, krajnje diskriminatorsko - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici osporavaju i osnov poreske obaveze jer, kako kažu, Kovačević nije i ne može biti obveznik plaćanja poreza po osnovu koji se navodi u rješenju.
- Bez osnova je pozivanje prvostepenog organa na odredbe člana 75, stav 3 Zakona o poreskoj administraciji, kojim je propisano da se inspekcijski nadzor može vrštii kod istog poreskog obveznika, za istu vrstu poreza i za isti vremenski period više od jednog puta godišnje." U skladu sa navedenim članom, godina u kojoj je inspekcijski nadzor mogao da se vrši „više od jednog puta godišnje", je bila 2023.godina. Dakle, protekao je rok za vršenje inspekcijskog nadzora, imajući u vidu da je rješenje doneseno 2025.godine, te da se radi o presuđenoj stvari –„res iudicata". Uvidom u spise predmeta, utvrđuje se da ne postoji odluka Poreske uprave o izmjeni prethodnog rješenja, odnosno o ponavljanju postupka, odnosno pak o donošenju dopunskog rješenja. Imajući u vidu zaključeni i realizovani ugovor o prenosu udjela, koji je sproveden u cjelosti 2022.godine. Prvostepeni organ nema osnov da donese novo rješenje, čak i pod pretpostavkom da je izmjena zakona izvršena u skladu sa zakonom, a nije. Postupanjem Poreske uprave se grubo krši zakon na štetu poreskog obveznika - navodi se u žalbi.&nbsp;
Advokati u žalbi tvrde i da je nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, osporavaju nalaze vještaka i traže njegovo izuzeć, a konstatuju i da se Poreska uprava „igra“ milionima.&nbsp;
- Sporna je visina, kojom smatramo da se ne treba posebno baviti, pri činjenici da otpada sami osnov potraživanja, ali ćemo ukazati kako bi se i u tom dijelu uvidjela isključiva namjera da se poreskom obvezniku napravi nenadnoknadiva šteta. Prvostepeni organ se očigledno „igra" milionima. Visina je sporna u cjelini! Kako po osnovu glavnog duga, tako i po osnovu kamate. Vještak je izvršio krajnje spornu procjenu vrijednosti kapitala pravnog lica Bemax d.o.o. Podgorica na dan 1. 7. 2022. godine. Naime, vještak je za procjenu vrijednosti za 2022. godinu, koristio podatke iz 2023. godine i 2024. godine, što je neprihvatljivo. Zatim, vještak je prilikom procjene kapitala koristio tri metode, a u zaključku je prihvatio iznos koji je dala metoda po kojoj se dolazi do najveće vrijednosti. Po metodi knjigovodstvene vrijednosti, vrijednost kapitala iznosi cca 151 milion, po metodi likvidacione vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi cca 154 miliona, dok po metodi prinosne vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi 159.007.565,29 eura. Čak je i primjenom treće metode, vještak koristio stope koje odstupaju od međunarodnih računovodstvenih standarda. Dakle, vještak je na sve moguće načine pokušao da predstavi vrijednost društva značajno većom, od realne vrijednosti. Vještak je na ovaj način postupao sa jasnom namjerom, da napravi štetu poreskom obvezniku. Nakon proučavanja procjene vještaka sa sigurnošću utvrđujemo, da je izrada mišljenja stručno i naučno nevjerodostojna. Nalazi vještačenja su neprovjerene pretpostavke, nastale su pod uticajem ličnih uvjerenja kojima je vještak očigledno dao prednost u odnosu na saznanja struke i nauke. Kao cjelina, mišljenje je izrađeno pristrasno, u korist ličnih uvjerenja. vještaka, a ne u skladu s pravilima struke i nauke, pa čak imi protivurječi. Izrada mišljenja zasnovana je na pristupu ipse dixit („tako je, jer ja tako smatram"), dok u procjeni, nijesu date bilo kakve referentne vrijednosti, kako bi se iste mogle nezavisno provjeriti od strane lica koja treba da je primijene. Sve navedene okolnosti, upućuju na namjeru vještaka da poreskom subjektu napravi nenadoknadivu štetu, sa kojeg razloga je opravdan razlog za izuzeće vještaka koji je sačinio procjenu - navode Piperović i Milošević u žalbi.
Prema njihovom mišljenju, nezakonito i proizvoljno je obračunata zatezna kamata Kovačeviću.&nbsp;
- U stavu II dispozitiva napadnutog rješenja, poreski organ utvrđuje kamatu u iznosu od 4.707.377,23 eura. Dok se povodom ove kamate iz dispozitiva ne može utvrditi ništa. U dispozitivu je izostao datum dospijeća, pa je tako ostao neodređen period na koji se odnosi kamata, što unosi pravnu nesigurnost kod poreskog obveznika, čak i pri jasnom saznanju da je cjelokupna obaveza nezakonita - ističe se u žalbi.
Piperović i Milošević potom navode i kako je dolazilo do promjene inspektora tokom postupka inspekcijskog nadzora, zbog čega traže izuzeće ispektora koji je donio rješenje koje osporavaju.
- U vrijeme počeka inspekcijskog nadzora je postupao jedan inspektor, koji je donio nalog o vršenju inspekcijskog nadzora, dok je u toku postupka došlo do izmjene poreskog inspektora. Promjena lica koje postupa u predmetu, nije izvršena u skladu sa zakonom, sa kojeg razloga je tražimo izuzeće poreskog inspektora. U slučaju kada dođe do promjene službenog lica koje vodi predmet, postupak ima početi iznova, što ovdje nije bio slučaj. Obrazloženje napadnutog rješenja, niti ostali dokazi koji se nalaze u spisima predmeta, a koji su prikazani poreskom obvezniku, nijesu sadržali bilo kakvo obrazloženje u tom pravcu, niti bilo kakav prateći dokument, iz kojeg bi se mogla uvidjeti procedura izmene poreskog inspektora. Pojašnjenja radi, nadzor je otpočeo poreski inspektor 1 Srđan Rubežić, a kasnije je bez valjane odluke i ovlašćenja, nastavio da postupka poreski inspektor 1 Marković Željko. Zbog navedenog propusta, ispunjeni su razlozi za izuzeće poreskog inspektora, jer isti nije imao zakonska ovlašćenja da postupa u predmetu, odnosno ovakva ovlašćenja nijesu prezentovana poreskom obvezniku - navodi se u žalbi.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića na kraju žalbe navode i sve ostale propuste i manjkavosti koje su primijetili u rješenju Poreske uprave donijetom u prvostepenom postupku.
- Na strani 3 napadnutog rješenja, poslednji pasus, se navodi neki zahtjev Poreske uprave od 2.8.2024. godine, dok predmetni zahjtev nikada nije uručen poreskom obvezniku. Na strani 4 napadnutog rješenja, se pogrešno konstatuje da je izvještaj ovlašenog procjenitelja čini sastavni dio zapisnika, dok poreski obveznik odgovorno navodi da „predmetni izvještaj" nije činio sastavni dio zapisnika, za koji čak nije ni utvrđeno od kojeg je datuma i u kojem postupku i u koje svrhe je izrađen. Na strani 4 se takođe kranje pogrešno i tendenciozno navodi da je poreski obveznik bio dužan da podnese poresku prijavu, jer isti nije i ne može podnositi poresku prijavu na osnovu nezakonitih, nevažećih i diskriminatorskih zakonskih propisa. Poreski obveznik nije obaviješten o „odbačaju primjedbi koje su date povodom zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Obavještenje o rezultatima ispitnog postupka je nezakonito. Suština ove faze postupka je da se stranka upozna sa stanjem u spisima predmeta. Dakle, nezakonito je pozivanje stranke da pored priloženog obavještenja, treba da dođe da dodatno vrši uvid u spise predmeta. Na ovaj način se obesmišljava obavještenje o rezultatima ispitnog postupka - navodi se u žalbi.
Zbog svega ovoga Piperović i Milošević traže da se rješenje Poreske uprave stavi van pravne snage i predlažu da prvostepeni ili drugostepeni organ donesu rješenje o prekidu postupka, „dok se ne riješe sporovi pred sudovima koji predstavljaju prethodno pitanje, odnosno da se napadnuto rješenje ukine i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, kako bi odlučio o svim propustima i zahtjevima za izuzeće na koje je ukazano u žalbi".
- Odnosno predlažemo da drugostepeni organ usvoji žalbu na način što će preinačiti prvostepeno rješenje i obustaviti postupak obračunavanja i naplate nezakonito obračunatog poreza sa kamatama, te odrediti naknadu troškova postupka na ime sastava žalbe po AT-u uz uvećanje za PDV - navode oni u žalbi.

Advokati Veselina Kovačevića podnijeli žalbu: Neustavan zakon, diskriminacija, igranje milionima, promjene inspektora...

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak 6. marta apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je noć ranije potpisao predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz Ustavnog suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovim neustavnim zakonima koji su usvojeni na sjednici Skupštine RS se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH na teritoriji RS.
Dodik je 5. marta uveče potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, nakon čega su ti ukazi objavljeni u entitetskom Službenom glasniku. Zakoni stupaju na snagu dan nakon obajave u Službenom glasniku.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon što zakoni stupe na snagu po objavljivanju u Službenom glasniku, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlaštenjima".
Tzv. bonske ovlasti uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Dodik je potpisao zakone nakon što mu je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Prethodno je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Predata apelacija Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je potpisao Dodik

Više državno tužilaštvo u Podgorici izjaviće žalbu na današnju presudu Višeg suda kojom su oslobođeni svi optuženi u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici će, po dobijanju pismenog otpravka presude, kojom je oslobođeno sedam lica zbog krivičnog djela razbojništvo izvršeno na štetu pošte u Nikšiću, kojom prilikom je lišen života radnik obezbjeđenja Lj.M, izjaviti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore - saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foslobodeni-optuzeni-za-ubistvo-ljubise-mrdaka-i-pljacku-poste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju da je Više državno tužilaštvo u Podgorici u ovom predmetu sprovelo istragu u roku od šest mjeseci. Nakon istrage, 18. aprila 2022. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv sedam osoba zbog krivičnog djela razbojništvo.&nbsp;
Vijeće Višeg suda u Podgorici je potvrdilo optužnicu 14. jula 2022. godine.&nbsp;
- Napominjemo da je navedenoj optužnici optuženima, tokom cijelog postupka, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stavljeno im na teret, produžavan pritvor - ističu iz Višeg državnog tužilaštva.
Kažu da su neutemeljeni navodi predsjednika Vijeća Višeg suda "da je Vijeće sudija u sudskom postupku bilo prinuđeno da sprovodi istragu“. Tvrde da Sud nijedan dokaz nije izveo samostalno.
- Sudeći sudija je, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom, a osim toga, tužilaštvo je predlagalo i nove dokaze za koje se ukazala potreba tokom postupka, a sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potrebno sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen - zaključeno je u saopštenju.

Tužilaštvo će se žaliti na presudu za ubistvo Mrdaka i pljačku Pošte, tvrde da Viši sud nijedan dokaz nije izveo samostalno

Bivša zamjenica direktorice Gimnazije Slobodan Škerović Biljana Đurišić nezakonito je 2022. godine smijenjena sa te pozicije.
To je Portalu ETV saopštio njen advokat Mihailo Volkov ističući da je Viši sud potvrdio odluku Osnovnog suda na koju je žalbu podnijela ova obrazovna ustanova.
Đurišić je u aprilu 2022. godine smijenjena iako su joj do kraja angažmana po ugovoru bile ostale još dvije godine.
Ona je tu dužnost obavljala u periodu dok je direktorica podgoričke Gimnazije bila Zoja Bojanić Lalović.
Viši sud ustvrdio je da je žalba Gimnazije bila neosnovana.

Marija Žižić

Anja Ivanović

1250x600

Biljana Đurišić nezakonito smijenjena sa pozicije zamjenice direktorice podgoričke Gimnazije

Najmanje 15 muškaraca, koji su proglašeni krivima za silovanje ili seksualno zlostavljanje Žizel Peliko uložili su žalbe na svoje osude. Njen slučaj je šokirao Francusku, a Peliko nije željela da ostane skrivena od javnosti kako bi tako poslala snažnu poruku.
Ukupno 51 muškarac, uključujući njenog bivšeg supruga Dominika Pelikoa, osuđeni su na zatvorske kazne od tri do 20 godina nakon suđenja koje je trajalo tri i po mjeseca. Dominik Peliko osuđen je na 20 godina zatvora.
Sud je proglasio 47 muškaraca krivim za silovanje, dvojicu za pokušaj silovanja i dvojicu za seksualno zlostavljanje. Njen muž je godinama drogirao tokom noći i pozivao muškarce da je siluju.
Osuđeni imaju rok do ponoći u ponedjeljak da ulože žalbu, a neki su to već uradili. Osim zatvorske kazne Pelikou, sve kazne su bile niže od onih koje su tražili javni tužioci, koji takođe imaju rok za žalbu.
Žalbeno ročište, na kojem će se ponovo razmatrati svi dokazi, održaće se u Nimesu i saslušati ga obična porota, za razliku od suđenja u Avinjonu koje je nadgledalo vijeće profesionalnih sudija.

Slučaj koji je šokirao Francusku: Najmanje 15 muškaraca koji su silovali Žizel Peliko žalilo se na presudu

Najbolji način da utvrdimo jeste li vi ili poslanici većine u pravu je da sudovi presude - poručio je premijer Milojko Spajić reagujući na <a href="https://x.com/BorisMugosa/status/1870383520276979913">izjavu poslanika Socijaldemokrata (SD) Borisa Mugoše</a> o smjeni doskorašnje sutkinje Ustavnog suda Dragane Đuranović - na Ustavnom odboru prije četiri dana.
Ustavni odbor je tim činom preuzeo ulogu Ustavnog suda, a zasijedanje tog tijela proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Spajić je predložio da Đuranović podnese žalbu.
- Sudinica Đuranović podnese žalbu - ustavnu, sudu u CG, Strazburu, gdje god. Pa ako bude u pravu, aferim, svako može da pogriješi. To je vladavina prava na djelu - naveo je Spajić u današnjoj objavi na društvenoj mreži X (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FMickeySpajic%2Fstatus%2F1870511438525243894&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Spajić je u objavi naveo i da mu je Mugoša omiljeni opozicionar.
<h2>Blokada i zabrinutost EU</h2>
Ustavni sud trenutno nema potrebnu većinu za odlučivanje. To je potvrđeno i ishodom posljednje sjednice te sudske instance koja je pomjerena za 25. decembar nakon što podrška troje od petoro sudija nije bila dovoljna za prolaz prijedloga sudije Budimira Šćepanovića da se u dnevni red uvrsti i odlučivanje o tome da je on ispunio uslove za prestanak funkcije, kao i da obavezna tačka bude izjašnjavanje „da li je Ustavni odbor prekoračio svoja ovlašćenja, odnosno preuzeo ulogu Ustavnog suda donošenjem zaključka da je sudija Dragana Đuranović ispunila uslove za starosnu penziju“.
Bez obzira na većinsku podršku za proširenje dnevnog reda (3:2), Poslovnik predviđa da se takve odluke na sjednicama donose nadpolovičnom većinom od ukupnog broja sudija - tj. sa četiri glasa.
Pored opozicije i stručnjaka koji su konstatovali da se desio ustavni puč, ovakvom smjenom Đuranović su zabrinuti i u Evropskoj komisiji.
- Evropska unija (EU) zabrinuta je zbog odluke Skupštine Crne Gore da prestane mandat sudiji Ustavnog suda - saopštio je juče portparol Evropske komisije Gijom Mersije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Feu-zabrinuta-zbog-odluke-o-prestanku-mandata-sudiji-ustavnog-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Dodatno, jučerašnja sjednica posvećena premijerskom satu prekinuta je nakon što poslanici opozicije nijesu dozvolili održavanje upravo zbog ustavnog puča. Predsjednik parlamenta Andrija Mandić je rekao da će izreći mjeru poslanicima koji ometaju rad.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fmandic-nasmijani-smo-i-spremni-za-sjednicu-nikolic-spajicu-odgovorni-ste-za-ustavni-puc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Oštre reakcije stigle su i od predsjednika države Jakova Milatovića koji je ocijenio da je Ustavni odbor protivpravno preuzeo nadležnost Ustavnog suda. 
&nbsp;

Spajić: Đuranović podnese žalbu, pa ako bude u pravu - aferim, svako može da pogriješi

Bivši ministar poljoprivrede Petar Ivanović koji se sumnjiči za zloupotrebu služebnog položaja ostaje u pritvoru, jer je krivično vijeće Višeg suda odbilo žalbu njegove odbrane, potvrdila je za Portal ETV portparolka Višeg suda Ivana Vukmirović.
Ivanoviću je određen pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 2 Zakona o krivičnom postupku, odnosno uticaj na svjedoke.
Ivanović je na saslušanju u Specijalnom državnom tužilaštvu negirao navode iz prijave.
U akciji Specijalnog policijskog odjeljenja i SDT osim Ivanovića uhapšeni su i bivši državni sekretar u tadašnjem Ministarstvu poljoprivrede i ruralnog razvoja Nemanja Katnić i bivši ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Milutin Simović. Katnić i Simović su nakon saslušanja pušteni da se brane sa slobode.
Katniću je određena mjera zabrana kontakt sa određenim osobama koje će biti u ovom postupku, a Simoviću su određene tri mjere nadzora - povremeno javljanje policiji, oduzimanje putne isprave i zabrana kontakta sa određenim osobama.
Takođe, u akciji Specijalnog policijskog odjeljenja, krivična prijava podnešena je i protiv tadašnje načelnice Službe za finansije, računovodstvo i javne nabavke Ministarstva Vukice Perović i bivšeg ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja Budmira Mugoše.
Predmet krivične prijave i postupka je, kako je naveo SDT, dodjeljivanje novčanih sredstava pojedinim nevladinim organizacijama, u periodu od aprila 2014. do jula 2019. godine, suprotno Uredbi o uslovima, načinu i dinamici sprovođenja mjera agrarne politike – Agrobudžetu za konkretne godine. Time je, kako se sumnja, nevladinim organizacijama pribavljana korist, a Crnoj Gori nanijeta šteta više od 300.000 eura.

Ivanović ostaje u Spužu

Nakon što je objavljeno da je bivša predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica u Višem sudu u Podgorici osuđena na šest mjeseci zatvora za krivično djelo zloupotreba službenog položaja, njen advokat Zdravko Begović najavljuje žalbu Apelacionom sudu, piše Antena M.
- Odbrana Vesne Medenice nije zadovoljna odlukom sudije Sonje Keković i čekamo da nam sud u nekom razumnom roku dostavi pisani otpravak te odluke, kako bismo u roku osam dana izjavili žalbu Apelacionom sudu - najavio je Begović.
Smatraju, kako dodaje, da je ovo samo prvi dio, te da je sud imao svoje argumente.
- Mi smo tokom glavnog pretresa imali svoju argumentaciju, koju sud nije čak ni pomenuo, da ne kažem da je nije uvažio. Od te presude i pismenog otpravka zavisi suština naše žalbe, a ja se opet nadam kao neko ko je svaki dan u sudnici, da &nbsp;će Apelacioni sud imati puno posla i da će nakon uvida u spise predmeta i razmatranja naše žalbe moguće donijeti drugačiju odluku - kazao je Begović za Antenu M.
Presudu Medenici je izrekla sutkinja Sonja Keković.
Medenici se u ovom postupku sudilo zbog optužbi da je izdejstvovala da nekadašnji sudija Osnovnog suda u Rožajama Milosav Zekić ne bude privremeno udaljen sa posla iako se protiv njega vodio krivični postupak pred Osnovnim sudom u Kotoru.
Ona je u svojoj odbrani navela da nije bila njena, već obaveza Sudskog savjeta da izda nalog za privremenu suspenziju sudije Zekića.

Begović nakon presude Medenici: Podnijećemo žalbu Apelacionom sudu

Ruske vlasti saopštile su danas da su zauzele selo sedam kilometara od administrativne granice Dnjepropetrovske oblasti u centralnom dijelu Ukrajine, regiona u koji ruske snage nikada nisu ušle.
Jedinice ruske vojske „oslobodile su selo Zaporožje“, navodi se u dnevnom izvještaju ruskog Ministarstva odbrane.
To mjesto se nalazi u istočnoj dijelu Donjecke oblasti, blizu Dnjepropetrovske oblasti, koja se graniči sa Donjeckom sa zapadne strane.
Rusija je 2022. godine saopštila da je pripojila četiri regiona u istočnoj i južnoj Ukrajini, a to su Donjeck, Lugansk, Zaporožje i Herson. Rusija je pripojila poluostrvo Krim 2014. godine, ali do sada nije izražavala da ima teritorijalne pretenzije da zauzme Dnjepropetrovsku oblast.
Ruske vlasti su u subotu navele da su zauzele tri sela, uključujući i jedno u ukrajinskom regionu Sumi, na sjeveru, naspram ruskog regiona Kursk.
Ruske snage su posljednjih nedjelja gotovo u potpunosti istjerale ukrajinsku vojsku iz oblasti Kursk i sada prijete vojsci u Sumiju, još jednom frontu za Kijev.
Vazduhoplovstvo Ukrajine saopštilo je da je Rusija tokom noći ispalila balističku raketu i 111 dronova na Ukrajinu, gađajući regione – Sumi (sjever), Harkov (sjeveroistok), Odesu (jug) i Donjeck (istok).
Prema navodima policije, najmanje dvije osobe su poginule, a 32 povrijeđene u ruskim napadima na oblast Harkova u protekla 24 sata.
Ruska vojska je sa svoje strane potvrdila da je raketom pogodila „lokaciju privremenog razmještaja“ ukrajinskih službi bezbjednosti.
Već nekoliko nedjelja SAD pokušavaju da pregovaraju odvojeno sa Kijevom i Moskvom o prekidu vatre na Crnom moru i energetsku infrastrukturu u Ukrajini i Rusiji.
Iako su obje zemlje u načelu prihvatile taj prijedlog primirja, njegova primjena ostaje nejasna. Kijev i Moskva se međusobno optužuju za podrivanje pokušaja sprovođenja prekida vatre.

Ruske vlasti saopštile da su zauzele selo u centralnom delu Ukrajine

Zemljotres magnitude 7,1 pogodio je obalu ostrva Tonga u Tihom okeanu, gdje je izdato upozorenje na cunami, saopštio je danas američki Zavod za geologiju.
- Opasni talasi cunamija od ovog zemljotresa mogući su u krugu od 300 kilometara od epicentra duž obale Tonge - dodaje se u kratkom saopštenju.

Zemljotres magnitude 7,1 kod ostrva Tonga, izdato upozorenje na cunami

U Herceg Novom, prema podacima od četvrtka, boravi 2,48 hiljada turista, 2,56 hiljada manje nego u istom periodu prošle godine.
Prema podacima hercegnovske Turističke organizacije (TO), od ukupnog broja gostiju stranih je oko dvije hiljade, a domaćih 474.
U hotelima boravi 960 gostiju, a u domaćinstvima 1,52 hiljade.
U auto-kampovima i hostelima nije bilo gostiju.

U Herceg Novom manje gostiju

Novinari Njujork Tajmsa napravili su analizu dosadašnjeg rada američkog predsjednika Donalda Trampa, a ono što se u svemu ističe jeste i jedan nevjerovatan podatak - Donald Tramp je za samo 50 dana spomenuo bivšeg predsjednika Džoa Bajdena 316 puta.
Između ostalog, Tramp je spomenuo Bajdena i tokom posljednjeg skandala u Bijeloj kući kada su otkrivene poruke američkih zvaničnika na aplikaciji Signal uoči napada na Jemen.
Umjesto da govori o ovom skandalu, Tramp je govorio o tome kako je Bajden trebalo pokrenuti napade na Jemen.
- Džo Bajden je trebalo da izvrši ovaj napad na Jemen. Ovo je trebalo da učini Džo Bajden, ali nije - rekao je Tramp.
Analiza koju je sproveo Njujork tajms pokazala je da je tokom prvih 50 dana Trampovog mandata američki predsjednik pominjao Bajdena 6,32 puta dnevno.
- Bajdena je spomenuo u više govora nego što je rekao "Amerika" - navodi se.
Džejms Karvil, osoba koja je dugo godina bila zadužena za strategije Demokratske stranke, za Nujork tajms je izjavio da zna zbog čega Tramp toliko puta spominje Bajdena.
- Tramp pokušava da pripremi javnost za tešku ekonomsku situaciju koja bi mogla biti na pomolu zahvaljujući njegovim trgovinskim ratovima. On vidi šta dolazi i ne može da krivi sebe, tako da mora kriviti Bajdena - rekao je Karvil.
U analizi se navodi i da je Tramp od Bajdena napravio politički bauk.
- Više je puta spomenuo Bajdena nego Ukrajinu ili Izrael. Više puta od Bajdena spomenuo je samo carine. Bajdena je napravio kao epskog i sveprisutnog čovjeka kojeg je nemoguće ignorisati. Korišćenje Bajdenovog imena najčešće je praćeno rečenicama: "Bajden je pomiješao brojke", "Bajden nije uradio ništa", "Bajden nam je ostavio nered", "Bajden je dao novac Kini" itd. - pojašnjavaju.

Trampova opsesija Bajdenom: U govorima ga pominjao više nego Ameriku

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: zalba