Više državno tužilaštvo izjavilo je žalbu danas na oslabađajuću presudu Višeg suda za oružanu pljačku nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
Žalbu su, kako se navodi u saopštenju, uputili Apelacionom sudu.
Optužnicom tužilaštva bili su obuhvaćeni Mitar Knežević, Stojan Albijanić, Nemanja Miljković, Petar Zolak, Srđan Svjetlanović, David Banjac i Stefan Regojević.
Oslobađajuću presudu je krajem februara izrekao sudija Višeg suda u Podgorici Veljko Radovanović, koji je naveo da je sud doveden pred svršen čin i da je zbog ovakve optužnice sud morao da preuzme ulogu istražnog organa.
Na završnim riječima državna tužiteljka Radmila Gačević predložila je da sud optužene osudi na kaznu zatvora od po 30 godina.
Prema navodima te optužnice, okrivljeni su po prethodnom dogovoru i razrađenom planu uz prijetnju oružjem od pokojnog Ljubiše Mrdaka, Dragiše Dendića i Igora Ivanovića oteli novac namjenjen za isplatu penzija. Tom prilikom su ukrali 423.000 eura.&nbsp;
Istraga je pokazala da je ova grupa sa pripremama oružane pljačke krenula 9. avgusta 2021. godine.&nbsp;
Tako je, kako se navodi, optuženi Miljković po unaprijed utvrđenom se sa optuženim Svjetlanovićem iznajmio dva stana u Nikšiću u kojima su se krili prije i nakon pljačke Pošte.
Zbog oslobađajuće presude optuženima za ubistvo i pljačku Pošte, grupa građana organizovala je proteste u Nikšiću, a porodica Mrdaka zatražila je da se suđenje ponovi i da ga vode oni koji znaju svoj posao.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Više državno tužilaštvo izjavilo žalbu na oslabađajuću presudu za ubistvo Ljubiše Mrdaka i pljačku Pošte

Viši sud u Bijelom Polju odlučaće o žalbi države Crne Gore na prvostepenu presudu pljevaljskog Osnovnog suda prema kojoj je dužna da plati Dušku Šariću gotovo 15 miliona eura, nakon što riješi sve predmete prethodno primljene u rad, saopšteno je iz tog suda.
Prvostepenu presudu, po kojoj bi država trebalo da isplati Šariću ovaj iznos zbog navodne materijalne štete njegovoj nekadašnjoj građevinskoj firmi "Level Ing" DOO Pljevlja dok je bila pod državnom kontrolom, donijela je krajem februara sutkinja Osnovnog suda Sanja Aničić .
Država Crna Gora izjavila je žalbu tvrdeći da pljevaljski sud pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje.
- Dana 14. aprila 2025. godine, ovom sudu su dostavljeni spisi predmeta Osnovnog suda u Pljevljima, formirani povodom tužbe tužioca ''Level Ing" DOO Pljevlja, čiji je izvršni direktor Duško Šarić iz Pljevalja, protiv tužene Države Crne Gore, za naknadu materijalne štete. Na prvostepenu presudu kojom je postupak pred Osnovnim sudom u Pljevljma nepravosnažno okončan, žalbu je izjavila tužena. Viši sud u Bijelom Polju će odlučiti o žalbi tužene, nakon što riješi sve predmete primljene u rad kod ovog suda, prije navedenog predmeta, bez obzira na zainteresovanost javnosti za navedeni predmet, kao i iznos dosuđenje štete - navedeno je u saopštenju Višeg suda.
Poručuju da se u sudu isključivo rukovode pravilima propisanim Sudskim poslovnikom, koji propisuje obavezu rješavanja predmeta u radu po redu prijema.

Viši sud: O žalbi države na presudu u korist Šarića nakon što riješimo prethodno primljene predmete

Goran Bubić, advokat predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika potvrdio je da je uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH izrečenu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita.
Bubić je za Radio-televiziju Republike Srpske rekao da je žalbu poslao juče.
Iz Suda BiH je ranije danas potvđeno da su stigle dvije žalbe na prvostepenu presudu Dodiku, jedna koju je uložio njegov advokat, a druga, koju je poslalo Tužilaštvo BiH.
Sud BiH izrekao je 26. februara prvostepenu presudu, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javne funkcije šest godina.
Konačnu presudu donijeće Apelaciono vijeće Suda BiH.

Dodikov advokat uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, žalilo se i Tužilaštvu

Predstavnici konzorcijuma kojeg predvodi kompanija Aquamont iz Herceg Novog, ulozila je žalbu na izbor izabranog Konzorcijuma za Projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine. To je, kako su rekli iz Rudnika uglja, dodatno usporilo realizaciju projekta.
U kompaniji podsjećaju da je tenderska Komisija RUP-a taj konzorcijum isključila iz postupka javne nabavke zbog nepotpune dokumentacije o ispunjenosti uslova, sposobnosti privrednog subjekta koji su predviđeni tenderskom dokumentacijom (sposobnost za obavljanje djelatnosti, ekonomsko finansijska sposobnost, stručna i tehnička sposobnost).
Žalba koja je podnijeta Komisiji odnosi se na dokumentaciju izabranog Kozorcijuma, dok se u žalbi ne spori odluka o njihovom isključenju iz postupka javne nabavke.
- Predstavnici RUP-a i komisije za javne nabave kompanije ne spore zakonsko pravo tog konzorcijuma na žalbu predatu poslednjeg dana do isteka roka. Ono što nas zabrinjava je činjenica da prolongiranje odluka o izboru izvođača radova na ovom projektu može izavati nesagledive štete po elektroenergetski sistem Crne Gore ukoliko se projekat ne sprovede u planiranom roku - saopšteno je iz Rudnika uglja.
Napominju da je projekat izmještanja korita rijeke Ćehotine od najvećeg državnog značaja, jer, kako su rekli, bez stabilnog rada Rudnika uglja i TE “Pljevlja” nema ni energetske stabilnosti Crne Gore. 
U RUP-u kažu da se projekat mora završiti u znatno kraćem roku u koordinaciji sa projektom ekološke rekonstrukcije do kraja građevinske sezone 2025. godine.
- Sa ovim projektom uveliko se kasnilo zbog neadekvatnih odluka u prethodnom periodu i UT uslova iz 2019. godine po kojima projekat nije mogao biti realizovan. Stoga smo ubrzali radove, a po dobijanju dozvole novi menadžment je krenuo sa radovima i tenderski procedurama kako bi na vrijeme završili ovaj izuzetno važan projekat. Rudnik uglja je tokom prošle godine, u cilju smanjenja troškova projekta, i ubrzanja rada na projektu samostalno i uspješno izveo radove u vrijednosti od 2,96 miliona eura - naglašeno je u saopštenju.
Podsjećaju da je RUP krajem prethodne godine raspisao međunarodni tender za dio poslova na projektu izmještanja korita rijeke Ćehotine u vrijednosti od 16,2 miliona eura bez PDV-a na kojem su se prijavlia dva regionalna konzorcijuma. 
- Višečlana komisija RUP-a izvršila je evaluaciju prispjelih ponuda i donijela adekvatnu odluku o rangiranju i izboru ponuđača. Inaće, izabrani konzorcijum predstavlja kompanije sa iskustvom u ovoj oblasti. Te kompanije poslednjih godinu upravo realizuju projekat izgradnje obaloutvrda na rijeci Lim u Beranama i Bijelom Polju, a projekat je finasiran od strane Svjetske banke - navedeno je u saopštenju.
U RUP-u ističu da će 2025. biti najteža godina za kompaniju i elektroenergetski sistem Crne Gore zbog realizacije dva važna investiciona projekta - izmještanje korita rijeke Ćehotine i ekološke rekonstrukcije TE “Pljevlja” koje treba završiti u ovoj godini. 
- Zbog važnosti i brzine realizacije projekta, menadžment Rudnika uglja očekuje brzo djelovanje nadležnih institucija povodom navedene žalbe kako bi priveli kraju sve tendreske procedure i ušli u ovaj posao od izuzetne važnosti za budući stabilni rad energetskog sektora Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

RUP: Žalba usporila projekat izmještanja Ćehotine, prijeti nesaglediva šteta po elektroenergetskom sistemu

Apelacioni sud Crne Gore je nakon održane sjednice vijeća uvažio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva i preinačio rješenje Višeg suda u Podgorici odbijajući kao neosnovan prijedlog branilaca okrivljenih da se iz spisa predmeta izuzmu kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“.
Viši sud u Podgorici je prethodno rješenjem od 14. januara odlučio da se iz spisa predmeta izdvoje kao pravno nevaljani dokazi koji se odnose na komunikacije ostvarene putem aplikacije „Anom“, jer po njihovoj ocjeni, nije jasan identitet treće zemlje koja je pribavila komunikacije i nadležnim organima SAD-a dostavila predmetne podatke - niti da li je postojao sudski nalog te zemlje da se izuzmu podaci sa servera, uslijed čega je nemoguće ispitati zakonitost procedure po kojoj su navedeni podaci pribavljeni.
Protiv ovog rješenja žalbu je izjavilo Specijalno državno tužilaštvo.
U postupku odlučivanja o žalbi, Apelacioni sud Crne Gore je ocijenio da je zaključak Višeg suda u Podgorici rezultat pogrešne primjene zakona.
Da bi se određeni dokazi izdvojili, po stavu Apelacionog suda, neophodno je da se sa izvjesnošću može zaključiti da su isti pravno nevaljani u smislu člana 17 stav 2 ZKP-a, što, kažu, u konkretnom nije slučaj.
- Naime, Sjedinjene Američke Države su do podataka o komunikaciji došle koristeći se međunarodnom pravnom pomoći od strane države članice Evropske Unije, za koju prema stanju u spisima predmeta ne postoji dokaz koji bi ukazivao na to da ista prilikom preduzimanja ovih radnji nije poštovala svoj nacionalni pravni poredak i da nije imala valjani sudski nalog za kopiranje podataka sa platforme za kriptovanu komunikaciju Anom - naveli su oni.
U prilog pravnom shvatanju Apelacionog suda je, kažu, odgovor Ministarstva pravde SAD-a na zamolnicu Specijalnog državnog tužilaštva.
- Iz kojeg proizilazi da je tehnika rada platforme „Anom" kroz operaciju „Trojanski štit" zakonita po zakonima SAD i po mjestu gdje je „host“ te platforme, te da je treća zemlja koja je „host“ za server „Anom" u Evropskoj Uniji, preko svojih pravosudnih organa pribavila sudski nalog kojim je odobreno kopiranje poruka koje su bile na serveru, a koje je ta zemlja dostavila Federalnom Istražnom birou (FBI), po zamolnici za međunarodnu pravnu pomoć - kažu u Apelacionom sudu.
Organi gonjenja Crne Gore su, ističu oni, pribavili ove podatke zamolbenim putem i uvrstili ih u dokaze u skladu sa članom 45 Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima.
- Pa po pravnom shvatanju ovog suda nema osnova za sumnju u zakonitost procedure u zemlji pribavljanja, niti ima mjesta zaključku da se ovi dokazi ne mogu koristiti u ovom postupku - zaključili su oni.

Apelacioni sud preinačio rješenje Višeg: Dokazi iz aplikacije Anom se mogu koristiti

Zbog bitnih povreda Zakona o upravnom postupku, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava u rješenju Poreske uprave donijetom nakon inspekcijskog nadzora, punomoćnici bivšeg vlasnika kompanije Bemax Veselina Kovačevića, advokati Marko Milošević i Zoran Piperović podnijeli su žalbu Ministarstvu finansija, Direkciji za poreski i carinski sistem, kao drugostepenom organu.
Piperović i Milošević su u obrazloženju naveli nekoliko ključnih tačaka zbog koji smatraju da Rješenje poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjeka za inspekcijski nadzor broj 06/02-29/4-24 nije zakonito i traže njegovo stavljanje van pravne snage: neustavnost odredaba novog zakona, postupak pred Ustavnim sudom, diskriminatorsko postupanje prema Kovačeviću, sporan osnov obaveze, nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, izuzeće vještaka, nezakonito i proizvoljno obračunata zatezna kamata, izuzeće poreskog inspektora, itd.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića u žalbi navode da je Rješenjem Poreske uprave, Sektora za velike poreske obveznike, odsjek za inspekcijski nadzor, utvrđeno da Kovačević kao poreski obveznik ima obavezu da plati porez na dohodak fizičkih lice po osnovu kapitalne dobiti za poreski period od 1. 1. 2022. godine do 31.12. 2022. godine na utvrđenu poresku osnovicu od 158.257.765,29 eura primjenom stope od 15 odsto, obaveza u iznosu od 23.738.664,79 eura. Potom, navode, da je na utvrđenu, a neplaćenu poresku obavezu u iznosu 23.738.664,79 eura obračunata kamata po stopi od 0,03 odsto dnevno, počev od narednog dana od dana dospjelosti, u ukupnom iznosu od 4.707.377,23 eura, kao i da ima obavezu uplate utvrđenog poreza na dohodak fizičkog lica po osnovu kapitalne dobiti u iznosu od 23.738.664,79 eura i utvrđene kamate u iznosu od 4.707.377,23 cura na uplatni račun 820-30000-74 jedinstveni račun poreza na dohodak fizičkih lica u roku od 10 dana od dana prijema rješenja.
- Prije svega ističemo da je napadnuto rješenje donijeto u nezakonitom postupku, od strane neovlašćenog lica, da je zasnovano na dokazima na kojima se ne može zasnovati rješenje, te isto ima za cilj isključivo da se našem vlastodavcu pričini nenadoknadiva šteta, pa ga kao takvo valja staviti van pravne snage i ukinuti sve spovedene upravne radnje određene po istom. Očekujemo da će drugostepeni organ posvetiti posebnu i dužnu pažnju ovom predmetu, u skladu sa iznosom koji se iskazan na njemu. Šteta koju prvostepeni organ želi napraviti u ovom nezakonitom postupku je višestruka - navode Piperović i Milošević u žalbi i dodaju da su odredbe novog zakona, po kojem je rješenje donijeto, neustavne.
- Drugostepenom organu prije svega mora biti poznata procedura na koji način se predlaže i ustanovljava povratno dejstvo retroaktivna primjena određenog propisa. Izvršna vlast Vlada Crne Gore je jedini organ koji je ovlašćen da predloži retroaktivnu primjenu odredaba pojedinih zakona, što je u ovom slučaju izostalo. Povratno dejstvo odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, koja je implementirana u članu 60j, je donijela Skupština Crne Gore, na predlog „grupe poslanika" shodno Amandmanu 1 od 22. 12. 2022. godine. Čak je i laiku jasno da je retroaktivna primjena zakona utvrđena od strane nenadležnog organa! Dakle, samo je pitanje vremena kada će Ustavni sud svojom odlukom utvrditi da su predmetne norme neustavne. Pored činjenice da se radi o očigledno nezakonitim odredbama, koje su predložene od strane nenadležne „grupe poslanika", ovdje imamo namjeru Poreske uprave da sa velikim nestrpljenjem i po svaku cijenu sprovede nezakonite odredbe člana 37e Zakona o izmjenama i dopunama zakona o porezu na dohodak fizičkih lica. Poreski obveznik je upoznat da je pred Ustavnim sudom Crne Gore podnijeta Inicijativa broj U-I broj 14/23 od 23.6.2023.godine, kojom je tražena ocjena ustavnosti odredbi člana 37e stav 3 i člana 60j Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, zatim obustava izvršenja pojedinačnih akata i radnji koje su preduzete na osnovu spornih odredaba zakona, te konačno da navedene odredbe nijesu u saglasnosti sa Ustavom Crne Gore i potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici dodaju da postupak pred Ustavnim sudom U-I broj 14/23 predstavlja svojevrsno prethodno pitanje, koje prvostepeni organ nije smio zanemariti.
- Nadalje, Čl. 104 st. 2 Zakona o upravnom postupku je propisano: Ovlašćeno službeno lice mora prekinuti upravni postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivičnog djela, postojanje braka, utvrđivanje očinstva ili u drugim slučajevima propisanim zakonom. Postupak se mora prekinuti i kad je prethodno pitanje već predmet postupka pred nadležnim sudom, odnosno drugim organom. Po dobijanju napadnutog rješenja, poreski obveznik je pokrenuo parnični postupak pred Osnovnim sudom u Podgorici, gdje je tužbom traženo od suda da utvrdi da je ugovor o prenosu udjela raskinut i da ne proizvodi pravno dejstvo, uslijed promijenjenih okolnosti. Na promijenjene okolnosti, poreski obveznik nije mogao da utiče, jer su mu iste bile nepoznate. Naime, u vrijeme zaključenja predmetnog ugovora o prenosu udjela, poreskom obvezniku nije bilo poznato, niti mu je moglo biti poznato, da će doći do izmjene zakona, te da će u nezakonitoj proceduri, nenadležna lica i organ, utvrditi retroaktivnu primjenu. spornih odredaba zakona. Činjenica da postoji sudski postupak, po osnovu argumentovane i po mišljenju poreskog obveznika, osnovane tužbe za raskid ugovora o prenosu udjela, čini još jedno prethodno pitanje za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari, sa kojeg razloga treba zastati sa ovim upravnim postupkom, do okončanja sudskog postupka koji se vodi pred Osnovnim sudom u Podgorici. Dakle, tek po odluci Osnovog suda u Podgorici po predmetnoj tužbi, biće poznato da li ima osnova za nastavak ovog upravnog postupka - navode Piperović i Milošević.
Oni takođe tvrde da je postupanje Poreske uprave prema Kovačeviću bilo krajnje diskriminatorsko i u suprotnosti sa domaćim i međunarodnim propisima.&nbsp;
- Član 14 Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, propisuje Zabranu diskriminacije: „Uživanje prava i sloboda predvidenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status." Član 8 Ustava Crne Gore propisuje zabranu diskriminacije, na način što je „Zabranjena je svaka neposredna ili posredna diskriminacija, po bilo kom osnovu." Diskriminacija u odnosu na pores kog obveznika Veselina Kovačevića je višestruka. Osnovno je da ukažemo da je predmetni zakon donijet po svaku cijenu, sa namjerom da se od našeg vlastodavca pokuša naplatiti iznos iz dispozitiva napadnutog rješenja. Na teritoriji Crne Gore, je izvršen veliki broj prenosa udjela u raznim pravnim licima, po starom zakonu u periodu od 2018. godine, pa sve do nezakonitog izglasavanja „novog zakona" sa neustavnim odredbama. Međutim, postupak naplate je pokrenut samo povodom prenosa udjela u pravnom licu Bemax d.o.o. Podgorica, što predstavlja očiglednu diskriminaciju. Dakle, zašto se insistira na naplati poreza u odnosu na našu stranku, a ne i ostalih obveznika koji bi trebalo da po ovakvom rezonovanju poreskog organa, imaju istovjetan pravni status? Smatramo da se u ovakvom postupanju prvostepenog organa povrjeđuje načelo opravdanih očekivanja stranke iz čl. 5 st. 2 i 3 Zakona o upravnom postupku: „Prilikom odlučivanja u upravnoj stvari, javnopravni organ vodi računa o ranijim odlukama koje je donio u bitno istovjetnim upravnim stvarima" i „Kad javnopravni organ utvrdi da postoje posebne okolnosti koje ukazuju na potrebu promjene ranije zauzetog pravnog stava po određenom pitanju u upravnoj stvari, dužan je da to obrazloži. " Smatramo da je ovakvo postupanje prvostepenog organa, pri činjenici da nije dao niti jedan razlog na temelju kojeg drugačije postupa u odnosu na žalioca, krajnje diskriminatorsko - navedeno je u žalbi.&nbsp;
Kovačevićevi pravni zastupnici osporavaju i osnov poreske obaveze jer, kako kažu, Kovačević nije i ne može biti obveznik plaćanja poreza po osnovu koji se navodi u rješenju.
- Bez osnova je pozivanje prvostepenog organa na odredbe člana 75, stav 3 Zakona o poreskoj administraciji, kojim je propisano da se inspekcijski nadzor može vrštii kod istog poreskog obveznika, za istu vrstu poreza i za isti vremenski period više od jednog puta godišnje." U skladu sa navedenim članom, godina u kojoj je inspekcijski nadzor mogao da se vrši „više od jednog puta godišnje", je bila 2023.godina. Dakle, protekao je rok za vršenje inspekcijskog nadzora, imajući u vidu da je rješenje doneseno 2025.godine, te da se radi o presuđenoj stvari –„res iudicata". Uvidom u spise predmeta, utvrđuje se da ne postoji odluka Poreske uprave o izmjeni prethodnog rješenja, odnosno o ponavljanju postupka, odnosno pak o donošenju dopunskog rješenja. Imajući u vidu zaključeni i realizovani ugovor o prenosu udjela, koji je sproveden u cjelosti 2022.godine. Prvostepeni organ nema osnov da donese novo rješenje, čak i pod pretpostavkom da je izmjena zakona izvršena u skladu sa zakonom, a nije. Postupanjem Poreske uprave se grubo krši zakon na štetu poreskog obveznika - navodi se u žalbi.&nbsp;
Advokati u žalbi tvrde i da je nezakonito i proizvoljno obračunata vrijednost kapitala, osporavaju nalaze vještaka i traže njegovo izuzeć, a konstatuju i da se Poreska uprava „igra“ milionima.&nbsp;
- Sporna je visina, kojom smatramo da se ne treba posebno baviti, pri činjenici da otpada sami osnov potraživanja, ali ćemo ukazati kako bi se i u tom dijelu uvidjela isključiva namjera da se poreskom obvezniku napravi nenadnoknadiva šteta. Prvostepeni organ se očigledno „igra" milionima. Visina je sporna u cjelini! Kako po osnovu glavnog duga, tako i po osnovu kamate. Vještak je izvršio krajnje spornu procjenu vrijednosti kapitala pravnog lica Bemax d.o.o. Podgorica na dan 1. 7. 2022. godine. Naime, vještak je za procjenu vrijednosti za 2022. godinu, koristio podatke iz 2023. godine i 2024. godine, što je neprihvatljivo. Zatim, vještak je prilikom procjene kapitala koristio tri metode, a u zaključku je prihvatio iznos koji je dala metoda po kojoj se dolazi do najveće vrijednosti. Po metodi knjigovodstvene vrijednosti, vrijednost kapitala iznosi cca 151 milion, po metodi likvidacione vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi cca 154 miliona, dok po metodi prinosne vrijednosti, vrijednost kapitala društva iznosi 159.007.565,29 eura. Čak je i primjenom treće metode, vještak koristio stope koje odstupaju od međunarodnih računovodstvenih standarda. Dakle, vještak je na sve moguće načine pokušao da predstavi vrijednost društva značajno većom, od realne vrijednosti. Vještak je na ovaj način postupao sa jasnom namjerom, da napravi štetu poreskom obvezniku. Nakon proučavanja procjene vještaka sa sigurnošću utvrđujemo, da je izrada mišljenja stručno i naučno nevjerodostojna. Nalazi vještačenja su neprovjerene pretpostavke, nastale su pod uticajem ličnih uvjerenja kojima je vještak očigledno dao prednost u odnosu na saznanja struke i nauke. Kao cjelina, mišljenje je izrađeno pristrasno, u korist ličnih uvjerenja. vještaka, a ne u skladu s pravilima struke i nauke, pa čak imi protivurječi. Izrada mišljenja zasnovana je na pristupu ipse dixit („tako je, jer ja tako smatram"), dok u procjeni, nijesu date bilo kakve referentne vrijednosti, kako bi se iste mogle nezavisno provjeriti od strane lica koja treba da je primijene. Sve navedene okolnosti, upućuju na namjeru vještaka da poreskom subjektu napravi nenadoknadivu štetu, sa kojeg razloga je opravdan razlog za izuzeće vještaka koji je sačinio procjenu - navode Piperović i Milošević u žalbi.
Prema njihovom mišljenju, nezakonito i proizvoljno je obračunata zatezna kamata Kovačeviću.&nbsp;
- U stavu II dispozitiva napadnutog rješenja, poreski organ utvrđuje kamatu u iznosu od 4.707.377,23 eura. Dok se povodom ove kamate iz dispozitiva ne može utvrditi ništa. U dispozitivu je izostao datum dospijeća, pa je tako ostao neodređen period na koji se odnosi kamata, što unosi pravnu nesigurnost kod poreskog obveznika, čak i pri jasnom saznanju da je cjelokupna obaveza nezakonita - ističe se u žalbi.
Piperović i Milošević potom navode i kako je dolazilo do promjene inspektora tokom postupka inspekcijskog nadzora, zbog čega traže izuzeće ispektora koji je donio rješenje koje osporavaju.
- U vrijeme počeka inspekcijskog nadzora je postupao jedan inspektor, koji je donio nalog o vršenju inspekcijskog nadzora, dok je u toku postupka došlo do izmjene poreskog inspektora. Promjena lica koje postupa u predmetu, nije izvršena u skladu sa zakonom, sa kojeg razloga je tražimo izuzeće poreskog inspektora. U slučaju kada dođe do promjene službenog lica koje vodi predmet, postupak ima početi iznova, što ovdje nije bio slučaj. Obrazloženje napadnutog rješenja, niti ostali dokazi koji se nalaze u spisima predmeta, a koji su prikazani poreskom obvezniku, nijesu sadržali bilo kakvo obrazloženje u tom pravcu, niti bilo kakav prateći dokument, iz kojeg bi se mogla uvidjeti procedura izmene poreskog inspektora. Pojašnjenja radi, nadzor je otpočeo poreski inspektor 1 Srđan Rubežić, a kasnije je bez valjane odluke i ovlašćenja, nastavio da postupka poreski inspektor 1 Marković Željko. Zbog navedenog propusta, ispunjeni su razlozi za izuzeće poreskog inspektora, jer isti nije imao zakonska ovlašćenja da postupa u predmetu, odnosno ovakva ovlašćenja nijesu prezentovana poreskom obvezniku - navodi se u žalbi.&nbsp;
Pravni zastupnici Veselina Kovačevića na kraju žalbe navode i sve ostale propuste i manjkavosti koje su primijetili u rješenju Poreske uprave donijetom u prvostepenom postupku.
- Na strani 3 napadnutog rješenja, poslednji pasus, se navodi neki zahtjev Poreske uprave od 2.8.2024. godine, dok predmetni zahjtev nikada nije uručen poreskom obvezniku. Na strani 4 napadnutog rješenja, se pogrešno konstatuje da je izvještaj ovlašenog procjenitelja čini sastavni dio zapisnika, dok poreski obveznik odgovorno navodi da „predmetni izvještaj" nije činio sastavni dio zapisnika, za koji čak nije ni utvrđeno od kojeg je datuma i u kojem postupku i u koje svrhe je izrađen. Na strani 4 se takođe kranje pogrešno i tendenciozno navodi da je poreski obveznik bio dužan da podnese poresku prijavu, jer isti nije i ne može podnositi poresku prijavu na osnovu nezakonitih, nevažećih i diskriminatorskih zakonskih propisa. Poreski obveznik nije obaviješten o „odbačaju primjedbi koje su date povodom zapisnika o inspekcijskom nadzoru. Obavještenje o rezultatima ispitnog postupka je nezakonito. Suština ove faze postupka je da se stranka upozna sa stanjem u spisima predmeta. Dakle, nezakonito je pozivanje stranke da pored priloženog obavještenja, treba da dođe da dodatno vrši uvid u spise predmeta. Na ovaj način se obesmišljava obavještenje o rezultatima ispitnog postupka - navodi se u žalbi.
Zbog svega ovoga Piperović i Milošević traže da se rješenje Poreske uprave stavi van pravne snage i predlažu da prvostepeni ili drugostepeni organ donesu rješenje o prekidu postupka, „dok se ne riješe sporovi pred sudovima koji predstavljaju prethodno pitanje, odnosno da se napadnuto rješenje ukine i predmet vrati prvostepenom organu na ponovni postupak i odlučivanje, kako bi odlučio o svim propustima i zahtjevima za izuzeće na koje je ukazano u žalbi".
- Odnosno predlažemo da drugostepeni organ usvoji žalbu na način što će preinačiti prvostepeno rješenje i obustaviti postupak obračunavanja i naplate nezakonito obračunatog poreza sa kamatama, te odrediti naknadu troškova postupka na ime sastava žalbe po AT-u uz uvećanje za PDV - navode oni u žalbi.

Advokati Veselina Kovačevića podnijeli žalbu: Neustavan zakon, diskriminacija, igranje milionima, promjene inspektora...

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović, predsjedavajući Zastupničkog doma BiH Denis Zvizdić i zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda BiH Kemal Ademović predali su u četvrtak 6. marta apelaciju Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je noć ranije potpisao predsjednik bh. entiteta Republike Srpske Milorad Dodik, potvrđeno je iz Ustavnog suda BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Ovim neustavnim zakonima koji su usvojeni na sjednici Skupštine RS se zabranjuje djelovanje Suda i Tužilaštva BiH, SIPA i VSTS BiH na teritoriji RS.
Dodik je 5. marta uveče potpisao ukaze o proglašenju tih zakona, nakon čega su ti ukazi objavljeni u entitetskom Službenom glasniku. Zakoni stupaju na snagu dan nakon obajave u Službenom glasniku.
Među zakonima je i onaj o Posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Zakone je 27. februara usvojila Narodna Skupština RS, kao glavno zakonodavno tijelo.
Vijeće naroda, inače, nije ravnopravan dom sa Narodnom skupštinom RS, već je posebna institucija zakonodavne vlasti, koja zakone razmatra samo ukoliko postoji zahtjev jednog ili više klubova naroda da se razmatra pitanje povrede vitalnog nacionalnog interesa.
Nakon što zakoni stupe na snagu po objavljivanju u Službenom glasniku, ostaje mogućnost osporavanja spornih zakona pred Ustavnim sudom BiH ili da ih poništi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Kristijan Šmit, u skladu sa "bonskim ovlaštenjima".
Tzv. bonske ovlasti uključuju pravo visokog predstavnika da donosi ili mijenja zakone, direktive, smjenjuje dužnosnike, nameće sankcije, osporava odluke.
<h2>Šta predviđaju neustavni zakoni?</h2>
Prijedlogom zakona o neprimjenjivanju zakona i zabrani djelovanja vanustavnih institucija BiH, usvojenim 27. februara, predviđena je zabrana rada i postupanja Suda BiH, Tužilaštva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), te Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u Republici Srpskoj (RS).
Jednostrano ukidanje nadležnosti države BiH na jednom njenom dijelu teritorija nije u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.
Krivičnim zakonom Bosne i Hercegovine predviđene su kazne do pet godina zatvora i zabrana vršenja službene dužnosti ukoliko neko na "protivpravan način pokuša da promijeni ustavni poredak BiH ili da svrgne njene najviše institucije".
Sud BiH, Tužilaštvo BiH, te SIPA formirani su na osnovu zakona usvojenih u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, te potvrđenih u državnom Domu naroda.
Da bi bili ukinuti, prema Ustavu BiH, o tome se mora izjasniti Parlament BiH.
Poslanici Skupštine RS usvojili su i izmjene entitetskog Krivičnog zakonika, kojim se predviđa krivično gonjenje zaposlenih u institucijama BiH, a koji žive u RS, ukoliko ne budu provodili odluke entitetskih vlasti.
Dodik je potpisao zakone nakon što mu je Sud BiH izrekao prvostepenu presudu 26. februara, kojom je osuđen na godinu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije. Prethodno je proglašen krivim za nepoštovanje odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita.
Vršilac dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a Miloš Lukić oslobođen je krivice.
Rukovodstvo RS-a je uoči presude zaprijetilo "radikalnim odlukama" i napuštanjem svih institucija BiH, ukoliko Dodik bude osuđen.

Predata apelacija Ustavnom sudu BiH povodom neustavnih zakona koje je potpisao Dodik

Više državno tužilaštvo u Podgorici izjaviće žalbu na današnju presudu Višeg suda kojom su oslobođeni svi optuženi u postupku povodom oružane pljačke nikšićke pošte i ubistva radnika obezbjeđenja Ljubiše Mrdaka 20. novembra 2021. godine.
- Više državno tužilaštvo u Podgorici će, po dobijanju pismenog otpravka presude, kojom je oslobođeno sedam lica zbog krivičnog djela razbojništvo izvršeno na štetu pošte u Nikšiću, kojom prilikom je lišen života radnik obezbjeđenja Lj.M, izjaviti žalbu Apelacionom sudu Crne Gore - saopšteno je iz Višeg državnog tužilaštva.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Foslobodeni-optuzeni-za-ubistvo-ljubise-mrdaka-i-pljacku-poste&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Podsjećaju da je Više državno tužilaštvo u Podgorici u ovom predmetu sprovelo istragu u roku od šest mjeseci. Nakon istrage, 18. aprila 2022. godine, tužilaštvo je podiglo optužnicu protiv sedam osoba zbog krivičnog djela razbojništvo.&nbsp;
Vijeće Višeg suda u Podgorici je potvrdilo optužnicu 14. jula 2022. godine.&nbsp;
- Napominjemo da je navedenoj optužnici optuženima, tokom cijelog postupka, zbog postojanja osnovane sumnje da su izvršili krivično djelo stavljeno im na teret, produžavan pritvor - ističu iz Višeg državnog tužilaštva.
Kažu da su neutemeljeni navodi predsjednika Vijeća Višeg suda "da je Vijeće sudija u sudskom postupku bilo prinuđeno da sprovodi istragu“. Tvrde da Sud nijedan dokaz nije izveo samostalno.
- Sudeći sudija je, postupajući po predmetnoj optužnici tokom glavnog pretresa, sprovodio dokaze koji su sprovedeni u tužilačkoj istrazi i predloženi kao dokazi navedenom optužnicom, a osim toga, tužilaštvo je predlagalo i nove dokaze za koje se ukazala potreba tokom postupka, a sud je svakako u obavezi da cijeni da li je osim svih predloženih i izvedenih dokaza potrebno sprovesti i druge dokaze u cilju donošenja odluke, a što ne predstavlja postupak vođenja istrage, kako se to javnosti želi pogrešno predstaviti, već samo preduzima radnje na koje je po zakonu ovlašćen - zaključeno je u saopštenju.

Tužilaštvo će se žaliti na presudu za ubistvo Mrdaka i pljačku Pošte, tvrde da Viši sud nijedan dokaz nije izveo samostalno

Bivša zamjenica direktorice Gimnazije Slobodan Škerović Biljana Đurišić nezakonito je 2022. godine smijenjena sa te pozicije.
To je Portalu ETV saopštio njen advokat Mihailo Volkov ističući da je Viši sud potvrdio odluku Osnovnog suda na koju je žalbu podnijela ova obrazovna ustanova.
Đurišić je u aprilu 2022. godine smijenjena iako su joj do kraja angažmana po ugovoru bile ostale još dvije godine.
Ona je tu dužnost obavljala u periodu dok je direktorica podgoričke Gimnazije bila Zoja Bojanić Lalović.
Viši sud ustvrdio je da je žalba Gimnazije bila neosnovana.

Marija Žižić

Anja Ivanović

1250x600

Biljana Đurišić nezakonito smijenjena sa pozicije zamjenice direktorice podgoričke Gimnazije

Najmanje 15 muškaraca, koji su proglašeni krivima za silovanje ili seksualno zlostavljanje Žizel Peliko uložili su žalbe na svoje osude. Njen slučaj je šokirao Francusku, a Peliko nije željela da ostane skrivena od javnosti kako bi tako poslala snažnu poruku.
Ukupno 51 muškarac, uključujući njenog bivšeg supruga Dominika Pelikoa, osuđeni su na zatvorske kazne od tri do 20 godina nakon suđenja koje je trajalo tri i po mjeseca. Dominik Peliko osuđen je na 20 godina zatvora.
Sud je proglasio 47 muškaraca krivim za silovanje, dvojicu za pokušaj silovanja i dvojicu za seksualno zlostavljanje. Njen muž je godinama drogirao tokom noći i pozivao muškarce da je siluju.
Osuđeni imaju rok do ponoći u ponedjeljak da ulože žalbu, a neki su to već uradili. Osim zatvorske kazne Pelikou, sve kazne su bile niže od onih koje su tražili javni tužioci, koji takođe imaju rok za žalbu.
Žalbeno ročište, na kojem će se ponovo razmatrati svi dokazi, održaće se u Nimesu i saslušati ga obična porota, za razliku od suđenja u Avinjonu koje je nadgledalo vijeće profesionalnih sudija.

Slučaj koji je šokirao Francusku: Najmanje 15 muškaraca koji su silovali Žizel Peliko žalilo se na presudu

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore, članica EUROPARC Federacije, povodom Evropskog dana parkova, organizuje panel diskusiju pod nazivom „Zajedno za prirodu” , sa ciljem da se kroz konstruktivni dijalog i razmjenu mišljenja relevantnih subjekata istakne značaj zaštite prirodnih vrijednosti i unapređenja upravljanja zaštićenim područjima.
Panel diskusija će se održati sjutra u Hotelu Crowne Plaza u Podgorici, sa početkom u 10.00 časova.&nbsp;
- Ovaj događaj okupiće predstavnike nadležnih ministarstava, institucija, diplomatskog kora, međunarodnih organizacija, stručne javnosti, civilnog sektora i drugih relevantnih aktera, sa fokusom na teme očuvanja biodiverziteta, održivog razvoja i međunarodne saradnje u oblasti zaštite prirode. - navodi se u saopštenju.
U uvodnom dijelu, učesnicima skupa obratiće se ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić, ambasadorka Republike Francuske u Crnoj Gori NJ.E. Anne Marie Maskay i direktorica Javnog preduzeća za nacionalne parkove Crne Gore Marinela Đuretić.&nbsp;
Zatim slijedi prezentacija pomoćnice direktora za zaštitu, održivi razvoj i turizam Nele Vešović Dubak, te učešće ključnih subjekata u okviru tri panela i diskusija. U prvoj diskusiji o ulozi državne uprave u zaštiti i održivom razvoju zaštićenih područja, pored ministra Ćulafića i direktorice Đuretić, učestvovaće i direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić i direktor Eko fonda Draško Boljević. O ulozi međunarodnih partnera i donatora u očuvanju prirodnog i kulturnog nasljeđa govoriće ambasador Hrvatske u Crnoj Gori NJ.E. Veseljko Grubišić, Liderka tima za inkluzivni i zeleni razvoj UNDP Aleksandra Kiković, Glavni tehnički savjetnik JICA projekta Juta Morikava, i državni sekretar ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Zoran Dabetić.&nbsp;
Na temu doprinosa civilnog sektora u zaštiti biodiverziteta i promociji zaštićenih područja, svoje diskusije, razmjenu mišljenja i iskustva u radu, izložiće predstavnici pet NVO: NVO CZIP Ksenija Medenica, NVO EnvPro Ana Katnić, NVO Green Home Azra Vuković, NVO Parkovi Dinarida Zoran Mrdak i NVO Eko tim Milija Čabarkapa.&nbsp;
Moderator Panela je Danijel Garić.
- Svake godine EUROPARC federacija sa sjedištem u Njemačkoj, organizuje promotivne, ekološke i edukativne događaje povodom Evropskog dana parkova. Ove godine obilježava se pod sloganom „Zajedno za prirodu‟ i ima za cilj da ukaže na značaj saradnje svih subjekata u očuvanju prirode, kao i da proširi svijest javnosti o značaju prirodnih ljepota u zaštićenim područjima širom Evrope, ukazujući na važnost njihovog očuvanja i održivog razvoja. Od 1999. svake godine Evropski dan parkova obilježava se 24. maja, u znak sjećanja na prve nacionalne parkove u Evropi – 9 parkova oformljenih u Švedskoj 1909. godine- podsjećaju organizatori.

Nacionalni parkovi Crne Gore organizuju panel diskusiju ''Zajedno za Evropu''

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan objavio je da je otkriveno gasno polje u Crnom moru sa rezervama od 75 milijardi kubnih metara gasa.
- Na polju Goktepe 3, nakon 49 dana bušenja i ispitivanja, dobili smo dobre vijesti - otkrili smo rezerve gasa u iznosu od 75 milijardi kubnih metara. Ova količina je dovoljna za snabdijevanje naših stanova širom Turske tokom tri i po godin- &nbsp;rekao je Erdogan u Istanbulu.
On je dodao da se vrijednost ovih rezervi procjenjuje na 30 milijardi USD, prenose Nezavisne novine.
- Crnomorska gasna polja trenutno snabdijevaju gasom četiri miliona stanova sa 9,5 milijardi kubnih metara, sa planovima da se ova brojka učetvorostruči do 2028. godine- objasnio je Erdogan.

Erdogan: U Crnom moru otkrivene nove rezerve prirodnog gasa

Dva muškarca koja su sinoć provocirala okupljene građane tokom blokade saobraćaja na Kruševom ždrijelu, na način što su pokazivali tri prsta i fotografisali se, privedeni su u Sud za prekršaje u Podgorici. Nakon saslušanja dvojice privedenih, izjave će pred sudijom dati i &nbsp;Ivana Pajović ispred NVO Centar za građanska prava koji je sinoć podnio prijavu i Vesna Pejović, baba Marka i Mašana i majka Nataše Martinović koji se stradali u masakru na Medovini.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518100528_c4c7b0ed937bbe6dce28520a0e5913a2957a038f29103bf9fe34debfb5c8e285" data-rendition-name="original" width="778" height="1599" loading="lazy" alt="Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela"> <figcaption>Provokatori sa Kruševog ždrijela (Photo: Portal ETV/DM)</figcaption> </figure>  Podsjećamo, protiv dvojice muškaraca su sinoć predstavnici &nbsp;NVO CGP i građani koji su bili okupljeni na Kruševom ždrijelu predvođeni porodicama đrtava masakara na Cetinju, podnijeli krivičnu prijavu cetinjskoj policiji. Krivičnu prijavu podnijela je &nbsp;Ivana Pajović, u ime NVO Centar za građanska prava i građana koji su prisustvovali incidentu na Kruševom ždrijelu. - Oko 19:20 časova ja i grupa građana uočili smo dva NN muška lica koja su se u jednom trenutku nalazila iza građanke Pejović Vesne, koja je inače ujedno i majka i baba žrtava tragedije koja se desila u mjestu Medovina. U jednom trenutku ova dva lica &nbsp;fotografišu jedan drugog dižući tri prsta prema okupljenim građanima što je aludiralo na sami čin provokacije, na podsticanje na sukob, nacionalnu netrpeljivost i mržnju i širenje govora mržnje samim tim činom- navodi se u prijavi. Takođe, u prijavi su istakli da se grupa građana, kada je uočila provokaciju, uputila ka ovim NN licima zahtijevajući da obrišu fotografije i snimke koje su napravili. - Razlog zbog kojeg je grupa građana tražila da se obrišu sporni snimci i fotografije jesto to kako isti ne bi završili u medijima i bili podsticaj na dalji govor mržnje, kao i omalovažavanje žrtava ubijenih u gore navedenim tragedijama. U jednom trenutku prilaze policijski službenici koji su se nalazili u neposrednoj blizini, izdvajaju ta dva NN lica i iste službenim vozilom dovode u prostorije policije Cetinje- navodi se dalje u prijavi.

Dvojica provokatora sa Kruševog ždrijela privedeni kod sudije za prekršaje u Podgorici

U Crnoj Gori po prvi put održana je manifestacija „Ona i more“, posvećena ženama u pomorstvu, kojom se ističe njihov značaj i doprinos ovoj važnoj privrednoj i društvenoj oblasti, a u ime Ministarstva pomorstva, prisutnima se obratio ministar Filip Radulović, koji je izrazio zadovoljstvo što ima priliku da bude dio ovog, kako je istakao, istorijskog trenutka za crnogorsko pomorstvo.
- Drage dame, danas slavimo vašu hrabrost, ali i rad koji je dokaz da more ne poznaje predrasude, već cijeni znanje i vještine. Ministarstvo pomorstva ostaje posvećeno stvaranju ravnopravnog ambijenta, gdje će se svaka žena osjećati cijenjeno, podržano i motivisano da ide dalje, više i snažnije- &nbsp;poručio je Radulović.
Ministar Radulović je naglasio da ova svečanost treba da bude poruka svima, a to je da budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci – rame uz rame, na istom horizontu.
Manifestacija „Ona i more“ predstavlja važan korak ka afirmaciji žena u pomorskom sektoru i dio je šireg opredjeljenja Ministarstva da gradi inkluzivno, pravedno i moderno pomorsko okruženje u Crnoj Gori.
Događaj je okupio brojne predstavnike institucija, pomorske industrije, kao i goste koji su zajedno obilježili ovu svečanost.

Radulović: Budućnost našeg pomorstva ravnopravno kroje žene i muškarci

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: zalba