<article>Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“. Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.</article>

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“.&nbsp;
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

„Radosav Ljumović“

Konkurs

Nagrada

Podgorica

Podgorica u mojim očima

Dan oslobođenja Podgorice

Osnovci

Srednjoškolci

Društvo

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“. 
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

Primjenom standarda Evropskog suda za ljudska prava u svom radu, Državno tužilaštvo jača profesionalizam i efikasnu zaštitu ljudskih prava, ocijenjeno je na sastanku vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića i zastupnika Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Mirka Đukovića, saopšteno je iz Vrhovnog državnog tužilaštva.
- Vrhovni državni tužilac čestitao je Đukoviću na imenovanju i poželio mu uspješan rad, upoznavši ga sa aktivnostima koje Državno tužilaštvo sprovodi u cilju unapređenja standarda u oblasti ljudskih prava. Posebno je istaknuto donošenje obavezujućih uputstava, koja već daju vidljive rezultate i doprinose kvalitetu postupanja tužilaštava- navodi se u saopštenju.
Đuković je naglasio da je snažna i kontinuirana međuinstitucionalna saradnja od suštinskog značaja za unapređenje postupanja, posebno u dijelu uspostavljanja i dosljedne primjene mehanizama koji obezbjeđuju efikasnu zaštitu ljudskih prava.
Aktivnosti Radnog tima za praćenje tužilačke i sudske prakse, važećih propisa, kao i prakse Evropskog suda za ljudska prava i Evropskog suda pravde formiranom u Vrhovnom državnom tužilaštvu, dodatno doprinose usklađivanju domaće i evropske pravosudne prakse, poručeno je na sastanku.
- Sagovornici su saglasni da je otvorena i kontinuirana saradnja Tužilaštva i zastupnika pred ESLJP od važnosti za unapređenje postupanja i smanjenje rizika od utvrđivanja povreda Evropske konvencije o ljudskim pravima- zaključuje se u saopštenju,

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

Na prijedlog Kluba odbornika Demokratske partije socijalista (DPS) Bijelo Polje, u budžetu Opštine Bijelo Polje za 2026. godinu planirana je posebna budžetska linija od 320.000 eura, namijenjena subvencionisanju kamata na stambene kredite, kao i subvencijama za stanarine (kirije) za mlade bračne parove.
Kako je rekao odbornik DPS-a u SO Bijelo Polje Damir Mustajbašić, ova mjera predstavlja konkretan i sistemski odgovor na jedan od najvećih izazova sa kojima se Bijelo Polje i Crna Gora danas suočavaju – odlazak mladih ljudi usljed nemogućnosti da riješe osnovno egzistencijalno pitanje – stambeno.
- Subvencionisanjem kamata na stambene kredite mladim bračnim parovima omogućava se lakše rješavanje stambenog pitanja, dok će subvencije za stanarine dodatno olakšati položaj onima koji još nijesu u mogućnosti da kupe sopstvenu nekretninu - istakao je Mustajbašić u saopštenju za medije.
Zato smatra da je unapređenje položaja mladih ključno za dugoročni razvoj, te da je obaveza donosilaca odluka da kroz konkretne mjere stvaraju uslove za ostanak mladih i smanjenje migracija.
Mustajbašić posebno ističe da je lokalna uprava pokazala odgovornost i spremnost da podrži inicijative koje su u interesu građana i budućnosti Bijelog Polja.
- Očekujemo da ove mjere dobiju podršku svih odbornika u Skupštini opštine, bez obzira na političke razlike, jer pitanja poput zadržavanja mladih, jačanja porodice i obezbjeđivanja osnovnih uslova za život ne smiju biti predmet političkih podjela - naglasio je Mustajbašić.
Smatra da će svaki odbornik koji djeluje odgovorno prema građanima i budućnosti Bijelog Polja prepoznati značaj ovih mjera i podržati ih.
- Klub odbornika DPS Bijelo Polje će i u narednom periodu nastaviti da predlaže i podržava politike usmjerene na zadržavanje mladih, jačanje porodice i stvaranje stabilnih uslova za život i rad u našoj opštini. Ovim mjerama jasno poručujemo da su mladi ljudi prioritet. Bijelo Polje bira politiku koja nudi rješenja, preuzima odgovornost i stvara konkretne uslove da mladi ostanu, zasnivaju porodice i grade svoju budućnost u svom gradu - poručio je Mustajbašić.

Mustajbašić: Mladi su naš prioritet, 320.000 eura za stambene kredite i stanarine

Gost današnje emisije Drugačija radio veza na Anteni M je dr Boban Batrićević. Ova emisija biće prikazana na Televiziji E u 14 sati i 50 minuta.
Tema emisije je - Kako do podrške spolja i okupa unutra.
Profesor FCJK i istoričar govori o spoznajama iz svojih sve intenzivnijih kontakata sa uticajnim inostranim adresama, na kojima je redovna tema Crna Gora, i potrebi za novim modelima suprotstavljanja potiranju crnogorskog državnog i nacionalnog subjektiviteta
Autor emisije je Darko Šuković.

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima. Najčešće je zasnovan na nacionalnoj pripadnosti i usmjeren prema manjinama, što ukazuje na to da su identitetske teme, i zajedno s njima povezani istorijski narativi i politički konteksti, snažno sredstvo za podizanje tenzija, a multikulturalizam ugrožen. Stoga je važno da mediji daju svoj doprinos ne samo kroz odgovorno izvještavanje, već i kroz odgovorno i posvećeno moderiranje komentara, ocijenjeno je danas na skupu „Digitalno lice multikulturalnog društva“, u organizaciji Centra za građansko obrazovanje (CGO).
 - Jedan od prioriteta Ministarstva ljudskih i manjinskih prava jeste saradnja sa nevladinim sektorom u cilju unapređenja prava manjinskih naroda i drugih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Direktorat za unapređenje i zaštitu prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica je u tekućoj godini za projekte NVO u ovoj oblasti obezbijedio 400.000 eura, a sredstva su dodijeljena projektima 21 nevladine organizacije- kazao je, otvarajući događaj, Arben Džureta, v.d. generalnog direktora ovog direktorata u Ministarstvu ljudskih i manjinskih prava. Džureta Crnu Goru vidi kao primjer mirnog suživota na Balkanu i vrijedno iskustvo za širu zajednicu, iako ističe da to treba njegovati. 
- Suživot svih građana, bez obzira na njihove kulturne, jezičke, vjerske ili druge posebnosti, predstavlja jedinu održivu alternativu, duboko ukorijenjenu kao višestoljetna tradicija Crnogoraca i svih koji žive u ovoj maloj, ali ponosnoj zemlji- poručio je on.
Multikulturalizam u Crnoj Gori danas je na ozbiljnom ispitu. Umjesto prostora zajedničkog života i međusobnog razumijevanja, svjedočimo rastu podjela u kojima se sve što je drugačije, bilo da je riječ o mišljenju, identitetu ili ponašanju, doživljava kao prijetnja, pa i neprijateljstvo“, kazao je Petar Đukanović, programski direktor CGO-a.
 Ocijenio je da se multikulturalizam sistemski ugrožava, naglasivši da institucije ne mogu istovremeno deklarativno braniti multikulturalne vrijednosti i tolerisati govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske. Upozorio je i na zabrinjavajuće trendove među mladima, kod kojih identitet sve češće postaje kriterijum prihvatanja, dok se različitost percipira kao problem. 
- To se posebno vidi u digitalnom prostoru, gdje je govor mržnje postao uobičajen, brzo se širi i rijetko sankcioniše. Zato je odbrana multikulturalizma nezamisliva bez razvoja digitalnog građanstva. Naša je odgovornost da ne ćutimo i da digitalni prostor koristimo za dijalog, solidarnost i zajedništvo, dok institucije moraju dosljedno primjenjivati zakon, štititi sekularni poredak i ulagati u obrazovanje koje jača toleranciju i kritičko mišljenje- zaključio je Đukanović.
 Glavne nalaze dvomjesečnog monitoringa komentara na društvenim mrežama i portalima, predstavili su Nikola Đurašević, saradnik na programima u CGO-u i Jelena Jovanović, viša medijska analitičarka agencije Arhimed.
 - Istraživanje je sprovedeno od 10. septembra do 10. novembra 2025. godine i obuhvatilo je analizu ukupno 1.217 medijskih objava sa portala koji imaju najveći broj posjeta – Vijesti, Borba, CdM, Portal Analitika, Dan, Antena M i RTCG. Broj analiziranih objava nije bio ujednačen među portalima, već je zavisio od njihove uređivačke politike, aktuelnih tema i vrste sadržaja. U tom kontekstu, od ukupnog broja objava, 67 je sadržalo govor mržnje, uz neujednačenu distribuciju po portalima- kazala je Jovanović, ističući da je taj broj, iako predstavlja oko 6% uzorka, izuzetno zabrinjavajući, jer je riječ o pojavi prema kojoj bi trebalo da postoji nulta tolerancija i jasna regulacija u medijskom prostoru. 
Ona je dodatno pojasnila da je monitoring bio usmjeren i na komentare na društvenim mrežama i portalima, s ciljem sagledavanja dominantnih narativa i obrazaca komunikacije u digitalnom javnom prostoru.
 - U okviru analiziranih 1217 objava evidentirano je ukupno 12.969 komentara, što pokazuje visok nivo interakcije korisnika sa medijskim sadržajem, pri čemu se radi i o periodu obilježenom određenim događajima praćenim pojačanim govorom mržnje. Prisustvo govora mržnje u komentarima zabilježeno je kod 498 medijskih objava, i to u svim posmatranim medijima, što čini 22% od ukupnog broja analiziranih objava. Broj komentara u kojima su uočeni elementi govora mržnje kumulativno iznosi 1667, što je značajnih 13% od ukupnog broja evidentiranih komentara- kazao je Nikola Đurašević iz CGO-a.
 Uz predstavljanje konkretnih primjera sportnih komentara sa portala, Đurašević je ukazao da se najdirektniji i najopasniji oblici govora mržnje najčešće pojavljuju u korisničkim komentarima na sadržaje koji se odnose na Bošnjake, Albance i Hrvate iz Boke, kao i na politički i vjerski osjetljiva pitanja, poput prava dijaspore, spomenika, crkava i vjerskih praznika. 
- Analizirani komentari obuhvataju širok spektar govora mržnje – od etničkog omalovažavanja, preko poziva na nasilje i protjerivanje, do istorijskih i genocidnih narativa, kao i delegitimizacije manjina kao punopravnih građana Crne Gore. Govor mržnje se često ne pojavljuje u samom medijskom sadržaju, već eskalira u komentarima, i to prema manjinskih grupama, što ukazuje da je primarno povezan sa širim identitetskim tenzijama, istorijskim narativima i političkim kontekstom, a ne isključivo sa konkretnom viješću. Posebno brine normalizacija ovakvog jezika, jer on produbljuje društvene podjele i legitimizuje nasilje- pojašnjava Đurašević. 
 Monitoring društvenih mreža ovih portala pokazao je značajne razlike, kako između platformi, tako i između samih medija. 
- Na Instagramu je govor mržnje rijetko zabilježen, što je dijelom rezultat selektivnog dijeljenja sadržaja od strane medija, ali i strožih pravila moderacije same platforme. Takođe, korisnici Instagrama generalno rjeđe ulaze u političke i identitetske rasprave. Tu imamo evidentirano 86 komentara sa spornim sadržajem. Suprotno tome, Facebook se pokazao kao platforma sa najvećom koncentracijom govora mržnje, gdje je često uočeno odsustvo aktivne moderacije. Na toj mreži zabilježeno je čak 718 komentara sa spornim sadržajem- naveo je Đurašević.
 Preporuke su usmjerene ka tri ključna nivoa djelovanja.
 - Medijima se preporučuje aktivna i dosljedna moderacija komentara, jasno definisana pravila komentarisanja, obavezna registracija korisnika i pažljiviji urednički pristup pri prenošenju kontroverznih izjava. Ove mjere ne predstavljaju cenzuru, već odgovorno upravljanje rizicima. Institucije bi trebalo da ojačaju kapacitete za nadzor nad primjenom Zakona o medijima, sankcionišu sistemsko neuklanjanje govora mržnje i razmotre uvođenje krivičnog djela ‘teški govor mržnje’. NVO i akademska zajednica imaju važnu ulogu kroz edukaciju, jačanje medijske i digitalne pismenosti, razvoj kontra-narativa i podsticanje društvenog dijaloga o identitetu i pomirenju- zaključio je Đurašević.
Događaj je okupio preko 40 predstavnika/ca institucija, nevladinih organizacija, akademske zajednice i medija, a organiizovan je u okviru projekta „Online zajedno – protiv mržnje za multikulturalnost”, finansijski podržanog od strane Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Đukanović: Multikulturalizam sistemski ugrožen, ne mogu institucije da istovremeno brane multikulturalne vrijednosti i tolerišu govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske

Ne znam čemu i odakle stiže iznenađenje što predsjednik Skupštine i lider Andrije Mandić nosi kravatu u bojama trobojke na svečanosti povodom obilježavanja 120 godina od donošenja Ustava Knjaževine Crne Gore.
To nije modni detalj, već poruka – jasna, namjerna i politički precizna simbolika. 
 
Priča o promjeni Ustava kako bi srpski jezik postao službeni samo je dio iste agende. Poruka ide mnogo dalje. Mandić je više puta, bez ikakvog ustručavanja, kazao da Crna Gora treba da ima trobojku. Trobojku je držao i u svom kabinetu. Njemu nije prihvatljiva ni himna Crne Gore, pa je bezbroj puta ponovio da nam treba nova himna – “prihvatljiva svima”. A ko su ti “svi”, nije teško naslutiti. 
 
Ukratko: Mandić ne želi crnogorsku zastavu, ne pjeva i ne priznaje crnogorsku himnu, ne priznaje crnogorski jezik i želi srpski kao službeni. Ništa od crnogorskih državnih simbola ne prihvata. 
 
Ali mu je, gle čuda, sasvim prihvatljivo da bude predsjednik crnogorske Skupštine. Ne smeta mu plata iz crnogorskog budžeta, ni privilegije koje mu daje crnogorska država. Ne smetaju mu benefiti, funkcija ni moć. Smeta mu, izgleda, samo Crna Gora – njen identitet i njeni simboli. 
 
E, to je taj paradoks. Ili, tačnije, licemjerje. 
 
Da je vječna!

Mandićeva kravata kao poruka: Simboli na udaru, fotelja netaknuta

Politika je javni moral. U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.
16.12.
18:18h
Dana 15.12. na ročištu po tužbi Ranka Ubovića i Aleksandra Mijajlovića, Dritan Abazović je pred sudijom ulcinjskog suda saslušan u dokaznom postupku, kao stranka.
To je vrsta dokaza normirana Zakonom o parničnom postupku kada sud upozorava stranku da je dužna da govori istinu, uz posledice ako to ne uradi.
Nakon što je upozoren na posljedice laži - bivši premijer je slagao.
Masno.
 
I treba da uradi ono što bi uradili svi političari u Evropi - da se povuče iz politike - dobrovoljno ili pod pritiskom javnosti.
Što neće važiti za ovu besudnu zemlju.
Zato će svi i prećutati.
 
Da pođem redom.
Na moje pitanje da li prijavio javno iznešenu tvrdnju da hoće da ga likvidiraju, odgovorio je potvrdno. Da bi na moje insistiranje da sud unese u zapisnik kako je potvrdio moje pitanje i kazao da je prijavio SDT-u, ANB, UP, reagovao govoreći "Ne, ne, ne unosite u zapisnik, oni su meni kazali da mi prijeti likvidacija".
 
Na moj novi upit - da li su mu kazali ko su lica koja hoće da ga ubiju, odgovorio je da nijesu.
Pitao sam ga odmah - kako zna da su to Lazović i Ubović, odgovorio je - NIKADA NIJESAM REKAO DA SU ONI.
 
I sudija se zbunio i pitao me, zašto je sve to važno za ovu vrstu parnice.
 
Rekao sam sudiji da je moj interes da ga sudu predstavim kao lice koje nije prijatelj istine.
 
Pred sobom imam tekst sa portala Vijesti od 13.12.2022 .Naslov je "Abazović: Lazović i Ubović žele moju likvidaciju".
 
I u tekstu riječi "Rekao sam ili će oni doći po mene ili ću ja doći do njih".
 
I tekst sa istog portala od 14.12.2022. godine sa naslovom "Lazović i Ubović žele da me ubiju".
 
Dakle, lagao je sudiju da to nikada nije rekao.
 
Lagao je sud.
 
Živimo u državi u kojoj bivši premijer laže pred sudom.
 
I niko se oglasiti neće.
 
A trebali bi da se oglase iz civilnog sektora, političari, kolumnisti, javnost, ambasade Kvinte u Podgorici.
 
Neka i oni kažu nešto.
 
Ovo je tačka zbog koje Abazović više ne može da obnaša politiku.
 
Bivši premijer laže pred sudom, prethodno upozoren da je dužan da govori istinu.
 
Može li dalje?
 
Benefite ove laži i dalje koristi.
Štićena je ličnost samo zbog ove laži.
I to sam mu rekao juče u sudnici.
 
P.S: Politika je javni moral.
U Dritanovom slučaju - moral je privatna politika.

Bivši premijer lagao pred sudom, iako upozoren

Glavni specijalni tužilac Vladimir Novović u novembru je primio 4.222 eura proizilazi iz javno objavljenih podataka o prihodima državnih funkcionera.
Odmah iza Novovića u Specijalnom državnom tužilaštvu po primanjima u novembru je specijalna tužiteljka Sanja Jovićević i njena neto zarada bila je 4.202 eura, dok je njenog kolege Jovana Vukotića &nbsp;- osnovnog državnog tužioca koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo 3.712 eura, 32 eura manje primila je njegova koleginica Nataša Bošković.
U Specijalnom državnom tužilaštvu osim Novovića, Jovićević, Vukotića i Boškovića je još 14 tužilaca.
Poslije tužiteljke Bošković su specijalna tužiteljka Tanja Čolan Deretić sa 3.598 eura, Ljiljana Lakić, predsjednica Upravnog odbora Centra za edukaciju u sudstu i državnom tužilaštvu, koja je zaradila 3.523 i Vukas Radonjić sa 3.486, dok je 30 eura manje - 3.456 primio njegov kolega Miroslav Turković. Poslije tužioca Turkovića slijede tužilac Miloš Šoškić sa neto zaradom od 3.381 euro, tužiteljka u Osnovnom državnom tužilaštvu upućena u SDT Ivana Petrušić Vukašević primila je 3.373 - euro manje primila je Marija Raspović &nbsp;- 3.372 eura, dok je Zoranu Vučiniću novembarska zarada bila 3.342, nešto manje primili su tužioci - Živko Savović i Ana Perović po 3.247 eura. Prema podacima o prihodima državnih funkcionera - tužilac Ivan Medojević primio je 3.090, a tužiteljka iz osnovnog državnog tužilaštva upućena u SDT Maja Janković 3.030, dok je sa nešto manjom zaradom tužilac Siniša Milić upućen iz ODT u Specijalno tužilaštvo – njegova zarada u novembru je 2.253 eura.
Najmanju platu primo je tužilac Saša Čađenović 1.515 eura.

Novović primio 4.222 eura, odmah iza njega Jovićević sa 4.202

Bivši rukovodilac Sektora za pravne i administrativne poslove u Regionalnom vodovodu „Crnogorsko primorje“ Vladimir Ružičić, kojem je, poslije disciplinskog postupka, krajem juna uručen otkaz i nekadašnji šef Službe za pravne i administrativne poslove u ovoj kompaniji Aco Ognjenović, koji je otkaz dobio krajem jula, takođe poslije disciplinskog postupka, obratili su se Odboru direktora sa zahtjevom da postupi po rješenju inspektorke rada koja je ustanovila da izvršni direktor Krsto Radović nije ispunjavao uslove za imenovanje na tu funkciju, što su tvrdila i njih dvojica i taj stav „platili“ otkazima. Prethodno su se u dva navrata obratili predsjedniku Odbora direktora Zoranu Lakušiću koji im nije odgovorio. <h2>&nbsp;PONIŠTITI ODLUKE</h2> Rješenje Inspekcije rada potvrdilo je i Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, koje je odbilo žalbu Lakušića. - Molimo vas da inicirate zakazivanje sjednice Odbora direktora na kojoj će biti prva tačka razmatranje rješenja Ministarstva rada i razrješenje Krsta Radovića sa mjesta izvršnog direktora. Druga tačka - odluka o naplati potraživanja svih plata i naknada isplaćenih Radoviću. Treća tačka - poništenje svih odluka koje je Radović donio uključujući odluke o prestanku radnog odnosa – zahtijevaju Ružičić i Ognjenović u dopisu dostavljenom Odboru direktora. Ocijenili su da je neophodno da Odbor otkloni nepravilnost na koju je ukazano u rješenju Inspekcije rada i da razriješi Krsta Radovića, te da poništi sve odluke koje je on donio kao nezakonito imenovani izvršni direktor, uključujući i njihove otkaze.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025121607128_8993109fba28b02dbbab2f632937cc1a5386602ffab3d8d6204a69bc2a7c922d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Krsto Radović"> <figcaption>NE ISPUNJAVA USLOVE: Krsto Radović(Photo: Demokratska Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Vjerujući da je Zoran Lakušić to sakrio od vas, koristimo ovu priliku da vas o istom obavijestimo i da vas sa istim upoznamo. Dovoljno će biti da samo pročitate rješenje i sve će vam biti jasno. Obzirom da ste ga za vršioca dužnosti zajedno predložili i imenovali, a kasnije kao članovi Komisije za imenovanje i članovi Odbora direktora izabrali za izvršnog dikretora, direktno ste odgovorni za sve njegove postupke koji su se potvrdili kao nezakoniti – istakli su oni u dopisu. <h2>&nbsp;NAPLATITI ŠTETU</h2> Radović je, dodaju, „za 12 mjeseci inkasirao cc 48.000,00€, pokrenuo u istom danu 25 disciplinskih postupaka, zaposlio je i angažovao 20-tak lica“, a nezakonito je, ističu, uručio i otkaze njima dvojici.&nbsp; - Pričinjavajući štetu Društvu preko 100.000,00€ koju ćete morati, sve su prilike, nadoknaditi solidarno, plus onu štetu koju će Borislav Ivanković (smijenjeni izvršni direktor p.a) naplatiti od Društva zbg nezakonite smjene. Oni u pozvali članove Odbora direktora da ne ignorišu njihove mejlove, jer, istakli su, „ne primate preko 1000 € naknade, plus komisije da bi ste usvajali sve što vam Lakušić stavi na dnevni red, nego da bi radili u interesu države Crne Gore i Društva u kojem ste na poziciji - članovi Odbora direktora“. - Zbog svega prethodno navedenog predlažemo da strah da razriješite gospodina Radovića, kako bi sačuvali svoje fotelje, ne bude veći od straha da radite po zakonu – poručili su njig dvojica Odboru direktora. Podsjetili su i da eventualna tužba Upravnom sudu ne odlaže izvršenje rješenja i upozoriili da nepostupanje po rješenju Inspkecije rada za sobom povlači krivičnu i prekršajnu odgovornost. Iskazali su nadu „da imenovanje u neku od komisija neće imati za posljedicu da na ovo“ zažmure. Naglasili su i da će resorna ministarstva koja su delegirala, svako svoga kandidata za Odbor direktora, upoznati sa njihovim postupcima u Regionalnok vodovodu. <h2>&nbsp;POTVRDA MINISTARSTVA</h2> Portal ETV objavio je 9. decembra da Ministarstvo rada potvrdilo rješenje Inpskecije rada da direktor Regionalnog vodovoda „Crnogorsko primorje“, kadar Demokrata Krsto Radović ne ispunjava uslove za tu funkciju. - Na osnovu svega naprijed navedenog, te cijeneći navode žalbe, kao i spise predmeta, Ministarstvo je stava da je osporenio rješenje donijeto pravilnom primjenom materijalnog prava, te da je inspektorka rada pravilno postupila time što je naredila nadležnom organu da otkloni nepravilnosti u pogledu zasnivanja radnog odnosa zapošljenog Krsta Radovića, jer isti ne ispunjava posebne uslove neophodne za zasnivanje radnog odnosa kod subjekta nadzora, na šta upućuje žalioca – citirali smo dio rješenja Ministarstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025121607128_1ead5a3e2d6f8c1d0568199f49dc5d3c956ab45ea3a0205bdcd3e3a586923394" data-rendition-name="original" width="3905" height="2929" loading="lazy" alt="Upravna zgrada Regionalnog vodovoda"> <figcaption>Upravna zgrada Regionalnog vodovoda(Photo: Regionalni vodovod)</figcaption> </figure>  Podsjetili smo da haotično stanje u Regionalnom vodovodu traje od novembra prošle godine kada je Odbor direktora nezakonito razriješio čak trećeg direktora u nepunih tri i po godine – Borislava Ivankovića.&nbsp; - Ovim je potvrđeno prvostepeno rješenje inspektorke Haide Jevrić Osmanović, da je Odbor direktora, na čelu sa Zoranom Lakušićem, zloupotrijebio službeni položaj nezakonitim imenovanjem Radovića. U prilog navedenom, u obrazloženju drugostepenog rješenja je nedvosmisleno potvrđen stav da se „kao relevantno radno iskustvo priznaje ono vrijeme koje je lice provelo obavljajući poslove koji su direktno povezani sa zahtijevanim nivoom obrazovanja“, što znači da Radović u vrijeme raspisivanja javnog oglasa i donošenja odluke o njegovom izboru nije imao ispunjen navedeni uslov – istakli su oni tada za naš portal. Iz rješenja Ministarstva jasno proizilazi, dodaju oni, da sve radnje koje je Radović preduzeo kao izvršni direktor nijesu pravno održive i smatraju se ništavnim. <h2>&nbsp;POLITIČKE TRGOVINE</h2> Zbog montiranih disciplinskih postupaka i otkaza koji su potom uslijedili Ružičić i Ognjenović podnijeli su tužbe i čekaju ishod suđenja. Zoran Lakušić prošle godine u decembru, ubrzo poslije skandala koji je napravio smjenom Ivankovića i imenovanjem Radovića, podnio je ostavku ali je Vlada do danas nije konstatovala?! Ružičić i Ognjenović za Portala ETV ocjenjuju da je „i Vlada svojim nečinjenjem postala saučesnik u nezakoniti radnjama u Regionalnom vodovodu“. - Obraćali smo im se više puta da preduzmu korake za razrješvanje situacije u preduzeću, ali smo ostali bez odgovora – podsjećaju naši sagovornici. I Regionalni vodovod, kao i ostala državna preduzeća u Crnoj Gori, žrtva je političkih trgovina i uticaja, a „visoku cijenu plaćaju“ oni koji se suprotstave ili samo ukažu na nezakonitosti i odluke koje su na štetu kompanija. Ružičiću i Ognjenoviću uručeni su otkazi. &nbsp;&nbsp;

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Tagovi

Marković sa Đukovićem: Tužilaštvo usklađuje praksu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava

Mustajbašić: Mladi su naš prioritet, 320.000 eura za stambene kredite i stanarine

Batrićević u DRV: Kako do podrške spolja i okupa unutra

Đukanović: Multikulturalizam sistemski ugrožen, ne mogu institucije da istovremeno brane multikulturalne vrijednosti i tolerišu govor mržnje, istorijski revizionizam i klerikalne pritiske

PRATITE TVe UŽIVO