Centar za genetski inženjering i biotehnologiju (ICGEB) objavio je novi poziv za istraživačke grantove za 2026. godinu.
Kako je saopšteno iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, ICGEB istraživački grantovi finansiraju se kroz Kolaborativni istraživački program (Collaborative Research Programme - CRP) koji pruža podršku projektima koji rješavaju originalne naučne probleme od posebnog značaja za zemlju domaćina ali i od regionalnog značaja.
- Program pruža podršku istraživačkim projektima u oblastima fundamentalnih nauka, zdravlja ljudi, zdravlja životinja, industrijske i poljoprivredne biotehnologije kao i biološke energije. &nbsp;Maksimalno trajanje projekata je 36 mjeseci. Maksimalni godišnji doprinos ICGEB-a je 25.000 eura - naveli su u saopštenju.
Sredstva se, kažu, mogu koristiti samo za one troškove koji se direktno odnose na projekat: kupovinu potrošnog materijala, naučne literature, osnovne laboratorijske opreme kao i troškove putovanja i obuka.
- Plate vodećih istraživača kao i infrastrukturna podrška (npr. administrativni režijski troškovi institucije, iznajmljivanje i održavanje kapitalne opreme, zgrada itd.) nijesu dozvoljeni te stoga ne mogu biti finansirani. Aplikanti treba da budu zaposleni na univerzitetu ili istraživačkoj ustanovi. Aktivna saradnja sa ICGEB istraživačkim grupama nije obavezna ali se može smatrati prednošću. Posebna pažnja će biti usmjerena na projekte koji adresiraju pitanja od interesa za posebne geografske regije i one grupe koje prezentuju saradnju sa više od jedne zemlje - naveli su u saopštenju.
ICGEB zemlja članica može, napominju, da kandiduje tri standardna istraživačka projekta i dvije dodatne prijave za Early Career Raturn grantove.
- Vodeći istraživač podnosi kompletnu prijavu elektronski, putem internet stranice <a href="https://www.icgeb.org/grants/icgeb-research-grants-2023crp-collaborative-research-programme/">ICGEB Research Grants 2026 CRP – Collaborative Research Programme – ICGEB</a>, do 30. aprila 2026. godine. Kopija kompletne prijavne dokumentacije biće dostupna Nacionalnoj kontakt osobi za saradnju sa ICGEB-om koja na nacionalnom nivou treba da odobri i dalje kandiduje dostavljene prijave - naveli su u MPNI.
Early Career Raturn Grants su namijenjeni za finansiranje mladih istraživača sa izvanrednim iskustvom koji su proveli najmanje dvije godine u inostranstvu i nedavno se vratili u zemlju (članicu ICGEB-a) kako bi osnovali nezavisne laboratorije. Ovi istraživači u vrijeme prijave ne bi trebalo da imaju više od 40 godina i trebalo bi da su se vratili u svoju zemlju ne preko dvije godine prije podnošenja aplikacije.
Vodič sa opštim informacijama i uslovima za apliciranje možete preuzeti <a href="https://www.icgeb.org/wp-content/uploads/2026/01/CRP-Guidelines_2026.pdf">ovdje.</a>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x203

thumbnail

Otvoren poziv za ICGEB istraživačke grantove za ovu godinu

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je objavilo Konkurs za sufinansiranje naučnoistraživačke djelatnosti u 2026. godini, a ukupan iznos finansijskih sredstava opredijeljen za potrebe realizacije Konkursa iznosi 465.000 eura.
Sredstva su namijenjena unapređenju infrastrukture za naučnoistraživački rad, uključujući nabavku opreme, alata i potrošnog materijala, kao i podršci kratkoročnoj naučnoj mobilnosti i stručnom usavršavanju istraživača.
Konkurs obuhvata i pokrivanje troškova završenih doktorskih studija, učešće i organizovanje naučnih skupova, objavljivanje naučnih radova u časopisima sa otvorenim pristupom, kao i uređivanje i izdavanje naučnih časopisa, s ciljem jačanja kapaciteta i unapređenja kvaliteta naučnoistraživačkog rada.
Konkurs je dostupan na slkedećem linku:
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.gov.me%2Fclanak%2Fkonkurs-za-sufinansiranje-naucnoistrazivacke-djelatnosti-nid-u-2026-godini&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

610x380

500x500

400x240

Objavljen Konkurs za sufinansiranje naučnoistraživačke djelatnosti u 2026. godini u vrijednosti od 465.000 eura

Savjet Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) raspisao je javni konkurs za izbor direktora ASK-a.
Javni konkurs objavljen je danas <a href="https://www.zzzcg.me/oglas/201762600219/">putem Zavoda za zapošljavanje (ZZZ)</a>, kao i u štampanim medijima Vijesti, Dan i Pobjeda.
Rok za podnošenje prijave je 20 dana od dana objavljivanja konkursa.
Savjet ASK-a u petak je odlučio da poništi prethodni konkurs za izbor direktora Agencije, jer javni oglas nije bio objavljen na sajtu ZZZ. Istovremeno, Savjet je jednoglasno podržao da se odmah raspiše novi konkurs.
Za direktora Agencije može biti izabrana osoba koja, pored opštih uslova za rad u državnim organima, ima najmanje VII 1 nivo kvalifikacije obrazovanja, deset godina radnog iskustva, od čega najmanje pet godina u vršenju poslova iz oblasti borbe protiv korupcije ili zaštite ljudskih prava, kao i najmanje tri mišljenja o stručnim i radnim kvalitetima.
Direktor Agencije bira se na period od pet godina i može biti izabran najviše dva puta.

Raspisan konkurs za izbor direktora ASK-a

Ministarstvo kulture i medija raspisalo jenovi Javni konkurs za sufinansiranje projekata i programa u oblasti kulture i umjetničkog obrazovanja u 2026. godini, pod nazivom „Ruksak pun kulture“, koji je otvoren do 2. marta.
Kako su pojasnili iz MKM, „Ruksak pun kulture“ predstavlja potpuno novu konkursnu liniju Ministarstva kulture i medija, koja se po prvi put sprovodi u Crnoj Gori, a zasnovana je na primjerima dobre prakse i dugogodišnjim programima koji se uspješno realizuju u zemljama poput Norveške i Hrvatske.
Za razliku od dosadašnjih konkursa Ministarstva, uključujući konkurs za sufinansiranje projekata iz oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva, program „Razvoja kulture na sjeveru“ i konkursa za sufinansiranje projekata/programa za djecu i mlade u oblasti kulture i umjetnosti u 2026. godini pod nazivom „Kultura mladih – snaga umjetnosti“, ovaj konkurs ima drugačiju svrhu i fokus.
- Program je prvenstveno usmjeren na decentralizaciju kulture i inkluzivnost, s posebnim akcentom na sredine koje nemaju redovnu, kontinuiranu i dovoljno kvalitetnu kulturnu ponudu tokom cijele godine. Konkurs se odnosi na sva područja Crne Gore, u kojima tokom određenog perioda godine izostaje adekvatan, redovan i kvalitetan kulturni program - naveli su.
Ovaj program namijenjen je učenicima osnovnih i srednjih škola, a njegov cilj je da, kao dopunski program podrške školskom kurikulumu, doprinese razvoju kulturnog i umjetničkog obrazovanja u obrazovnim ustanovama širom Crne Gore.
Ministarka kulture i medija, dr Tamara Vujović, istakla je da je riječ o konkursu koji Ministarstvo kulture i medija prvi put raspisuje, naglašavajući njegov značaj za diverzifikaciju i decentralizaciju kulture.
- Kultura je javno dobro koje mora biti kontinuirano, ravnomjerno i kvalitetno dostupno u svim krajevima Crne Gore, zato je naša misija da kultura ne bude rezervisana samo za velike centre, već da djeca i mladi u svakom dijelu Crne Gore imaju pristup kvalitetnim kulturnim sadržajima - poručila je Vujović.
Kako su saopštili iz MKM, dostupnost kulture i umjetničkog obrazovanja doprinosi razvoju društva i otkrivanju i podršci talenata od ranog uzrasta, dok saradnja obrazovnih i kulturnih institucija doprinosi kvalitetu i relevantnosti programa.
Konkurs je, kažu, u skladu sa UNESCO Okvirom za kulturu i umjetničko obrazovanje, usvojenim u februaru 2024. na Svjetskoj konferenciji o kulturi i umjetničkom obrazovanju, kao i sa Protokolom o saradnji u oblastima kulture, obrazovanja i medija, potpisanim u julu 2025. između Ministarstva kulture i medija i Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija.&nbsp;
- Cilj konkursa je podrška projektima koji jačaju saradnju između sektora kulture i obrazovanja i doprinose promociji umjetničkog obrazovanja u školama - navode iz MKM.
Ministarstvo kulture i medija će, kako navode, u narednom periodu organizovati niz informativnih aktivnosti kako bi zainteresovanim aplikantima dodatno približilo ciljeve i sadržaj nove konkursne linije.
Više informacija o konkursu, uslovima i načinu prijave dostupno je na internet stranici Ministarstva kulture i medija.

1084x550

„Ruksak pun kulture“ za djecu i mlade: Novi konkurs MKM za ravnomjernu dostupnost kulture širom Crne Gore

Privredna komora Crne Gore raspisala je konkurs za dodjelu nagrada za 2025. godinu. Kao institucija od ključnog značaja za unapređenje ekonomskog razvoja i podršku privrednicima, Komora prepoznaje važnost nagrađivanja izuzetnih rezultata i doprinosa poslovnih subjekata u zemlji, saopšteno je iz PKCG.
Nagrade Privredne komore su ustanovljene 1969. godine i ove godine dodijeliće se u sljedećim kategorijama: za uspješno poslovanje, za društvenu odgovornost, za inovativnost, za unapređenje menadžmenta i za žene u biznisu.&nbsp;
Nagrada za uspješno poslovanje dojeljuje se preduzetnicima, mikro i malim, srednjim i velikim privrednim društvima posebno za oblasti usluga i industrije.&nbsp;
Iz Privredne komore pozvali su članove Komore, organe Komore, odbore udruženja i druge oblike organizovanja u Komori, privredne asocijacije, institucije i pojedince da daju prijedloge za nagrade do 20. februara 2026. godine.&nbsp;
Prijedlozi se mogu dostaviti u pisanoj formi, na adresu: Privredna komora Crne Gore, ul. Novaka Miloševa 29/2, Podgorica ili na imejl adresu pkcg@pkcg.org.&nbsp;
Odluku o dodjeli nagrada donosi Odbor za dodjelu nagrada Komore, koji je izabran od strane predsjednika Komore, a nagrade će biti dodijeljene 21. aprila 2026. godine na Dan Komore.
Pravilnik o dodjeli nagrada, koji sadrži kriterijume, može se pogledati na <a href="https://komora.me/">veb sajtu Privredne komore</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu nagrada Privredne komore

Učenica Osnovne škole „Vlado Milić“ Maša Boljević i Uroš Šanjević iz Gimnazije „Podgorica“ osvojili su prvo mjesto na konkursu Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“ povodom Dana oslobođenja Podgorice na temu „Podgorica u mojim očima“.
Drugo mjesto u kategoriji za osnovce osvojila takođe učenica OŠ „Vlado Milić“ Ksenija Janković, a treće Andro Škuletić iz OŠ „Sutjeska“.&nbsp;
Od učenika srednjih škola drugo mjesto osvojila je učenica Gimnazije „Slobodan Škerović“ Dunja Prelević, a treće Ema Hadžikadrić iz Gimnazije „Podgorica“.
- Dodjela nagrada biće upriličena u petak, 19. decembra u Sali Marko Miljanov Biblioteke „Radosav Ljumović“ sa početkom u 18 sati - saopšteno je iz NB Radosav Ljumović.
Nagrade učenicima su, kako su naglasili, knjige, plakete i novčani iznos.

1250x600

Boljević i Šanjeviću prvo mjesto na konkursu „Podgorica u mojim očima“

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je konkurs za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija u 2025. godini.&nbsp;
Predmet konkursa je utvrđivanje subjekata koji ispunjavaju uslove za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera radi podsticanja razvoja inovacija i naučnog istraživanja, u skladu sa Zakonom o inovacionoj djelatnosti, Zakonom o naučnoistraživačkoj djelatnosti i Zakonom o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija.
- Cilj Konkursa je podsticanje ulaganja privatnog sektora u razvoj inovacija mikro, malih i srednjih preduzeća, te licenciranih naučnoistraživačkih ustanova, u svrhu razvojnih i inovativnih aktivnosti, radi jačanja njihovog inovacionog i naučnoistraživačkog kapaciteta - saopšteno je iz MPNI.
Ukupna planirana sredstva za realizaciju ovog konkursa je 2.750.000 eura.
Konkurs je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-sticanje-statusa-korisnika-podsticajnih-mjera-razvoj-istrazivanja-i-inovacija">NA OVOM LINKU</a>.

Za sticanje statusa korisnika podsticajnih mjera za razvoj istraživanja i inovacija 2,75 miliona eura

Ustavni odbor Skupštine Crne Gore raspisao je javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda, odlučeno je na današnjoj sjednici tog skupštinskog tijela.
Poziv će, kako je saopšteno, biti objavljen 3. decembra i biće otvoren 15 dana.
Podsjetimo, nedavno je u Ustavni sud izabran Jovan Jovanović, dok je za kompletiranje sudskog sastava potrebno još dvoje sudija.

Raspisan javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda

Ministarstvo evropskih poslova (MEP) raspisalo je konkurs za praksu „Evropeizuj znanje“, koja je namijenjena studentima završne godine osnovnih i master studija na fakultetima društvenih nauka na univerzitetima u Crnoj Gori.
Kako su rekli iz tog Vladinog resora, program pruža jedinstvenu priliku mladima da tokom devet sedmica prakse u Ministarstvu saznaju više o evropskoj integraciji Crne Gore, pregovaračkom procesu i evropskim fondovima, ali i radu i organizaciji javne uprave.&nbsp;
- Kroz sedmične rotacije, stažisti će raditi uz mentore u 11 direkcija i dva biroa, učestvovati u pisanju analiza, izvještaja i materijala za pregovore, kao i u pripremi sastanaka i komunikaciji prema EU - kaže se u saopštenju.&nbsp;
Navodi se da će tokom prakse stažisti imati priliku i da se upoznaju sa radom glavnog pregovarača i ministarke evropskih poslova.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević pozvala je studente i studentikinje društvenih nauka da se prijave na program Evropeizuj znanje, jer, kako je kazala, to nije obična praksa, već prilika da iznutra sagledaju kako se gradi evropska budućnost Crne Gore.&nbsp;
Ona je rekla da praksa studentima pruža mogućnost da zakorače u instituciju u kojoj se svakodnevno donose odluke koje oblikuju put Crne Gore ka EU, čime postaju dio te priče, ne samo posmatrači.&nbsp;
- Dobićete iskustvo koje se ne može naučiti iz knjiga, a nas će kao instituciju motivisati vaša energiju, ideje i svjež pogled na jedan od najvažnijih procesa u zemlji - poručila je Gorčević.&nbsp;
Prijave se podnose elektronskim putem, popunjavanjem onlaj forme najkasnije do 5. decembra, a informacije o potrebnoj dokumentaciji i formular dostupni su na sajtu www.eu.me.&nbsp;
Iz MEP-a su rekli da će kandidate rangirati komisija tog resora, a da će deset najboljih biti pozvani na praksu koja počinje u januaru i traje devet sedmica.&nbsp;
- Stažiranje nije plaćeno, a polaznici će po završetku dobiti potvrdu o uspješno obavljenoj praksi - navodi se u saopštenju.
Ovo je drugi krug rotacione prakse u Ministarstvu evropskih poslova.&nbsp;
Prethodni je organizovan u decembru prošle godine, kada je takođe deset najbojih kandidata provelo devet sedmica u MEP, gdje su kroz konkretne zadatke, rad sa mentorima i učešće u izradi ključnih dokumenata razvili praktična znanja i vještine.&nbsp;

Raspisan konkurs za praksu u MEP-u

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je na osnovu novog Pravilnika o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu državne nagrade ,,Oktoih“, raspisalo konkurs za dodjelu ove nagrade za 2025. godinu.
Nagrada "Oktoih" predstavlja najviše državno priznanje Crne Gore, koja se dodjeljuje za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
- U skladu sa novim Pravilnikom, kriterijumi za pojedince obuhvataju kvalitet nastave, stručno usavršavanje, mentorstvo, autorstvo i recenzije udžbenika i priručnika, objavljivanje stručnih radova, izradu obrazovnih programa i učešće u projektima. Kada je riječ o pojedincima sa akademskim i naučnim zvanjima, osim učešća i rukovođenja istraživačkim projektima, vrednuje se objavljivanje naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi, osim eksterne ocjene kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove i postignutih rezultata učenika na eksternim provjerama znanja i postignuti rezultati ustanove na međunarodnim testiranjima - saopšteno je iz MPNI.
Nagrada se može dodijeliti pojedincu, ustanovi ili grupi lica. Godišnje se mogu dodijeliti najviše tri nagrade. Rok za podnošenje predloga je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa u ,,Službenom listu Crne Gore". Uz predlog je neophodno dostaviti detaljno obrazloženje, dokaze o izuzetnim rezultatima kandidata, te kompletnu prateću dokumentaciju.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poziva sve obrazovno-vaspitne ustanove, naučne institucije, strukovna udruženja, kao i sve građane da aktivno učestvuju u procesu predlaganja kandidata koji su svojim radom, inovativnošću i posvećenošću dali nemjerljiv doprinos kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori - poručeno je iz tog resora.
Tekst Konkursa je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-dodjelu-drzavne-nagrade-oktoih-u-2025-godini">OVDJE</a>.

Raspisan konkurs za dodjelu Nagrade ,,Oktoih“

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski smatra da sljedeći sastanak s predstavnicima Ruske Federacije i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) ne smije biti propuštena prilika.
Rekao je da svakodnevno rade na tome da osiguraju da sljedeća runda pregovora donese rezultate za Ukrajinu i mir.
- Ukrajina će definitivno učiniti sve što je potrebno za ovo i ni na koji način neće stajati na putu miru - rekao je Zelenski.
Kazao je i to da je na prethodnom sastanku američka strana vidjela da su Rusi razlog zašto još nisu postignuti istinski značajni rezultati.
- Zbog toga sljedeći sastanak ne smije biti propuštena prilika - to se može postići - rekao je Zelenski.
Najavio je da će se nova runda trilateralnih pregovora o okončanju rata u Ukrajini održati u narednih 10 dana.

Zelenski: Ukrajina neće stajati na putu miru, naredni sastanak ne smije biti propuštena prilika

Sramotne su uvrede i nedopustiv govor mržnje koji je na društvenim mrežama upućen bivšoj odbornici Demokratske partije socijalista u cetinjskom parlamentu Ani Leković - kazale su poslanice Demokratske partije socijalista u Skupštini Crne Gore.&nbsp;
- Za prezir je i za duboku osudu, ali i za hitnu reakciju nadležnih organa, ono što svakodnevno preživljavaju žene, koje su se odvažile, da u vremenu potpuno izopačenog sistema vrijednosti, u dobu koje obilježava moralno posrnuće, uđu u političku arenu i zastupaju najbolje interese Crne Gore - istaknuto je u saopštenju.&nbsp;
Ana Leković je, kako dodaju, jedna od tih žena - hrabrih i nepokolebljivih, neumornih u borbi za neku bolju, a nadavse pristojniju Crnu Goru.
- U čemu je neće spriječiti ogavnosti koje pišu beskičmenjaci koji se skrivaju iza lažnih imena na društvenim mrežama. Pozivamo nadležne organe da hitno počnu da rade svoj posao, da otkriju identitet i kazne svakog pojedinca koji udari na ličnost i dostojanstvo žene samo zato što javno iznosi svoj politički stav - poručile su poslanice DPS-a.

Poslanice DPS: Nedopustiv govor mržnje na društvenim mrežama upućen Ani Leković, nadležni da utvrde ko stoji iza ogavnih uvreda

Kada je prošlog mjeseca ruska invazija punog obima na Ukrajinu prešla 1.418 dana, zvanično je nadmašila istorijsku prekretnicu - isti vremenski period koji je Moskvi bio potreban da porazi nacističku Njemačku u Drugom svjetskom ratu.
I za razliku od Crvene armije koja je prije osam decenija dogurala sve do Berlina, ruska četvorogodišnja, sveobuhvatna invazija na susjednu državu i dalje se muči da u potpunosti zauzme istočno industrijsko središte Ukrajine.
Nakon što Moskva nije uspjela da zauzme glavni grad Kijev i instalira marionetsku vladu u februaru 2022. godine, sukob se pretvorio u rovovski rat sa ogromnim žrtvama.
Prema nekim procjenama, gotovo dva miliona vojnika na obje strane je mrtvo, ranjeno ili se vodi kao nestalo u najrazornijem evropskom sukobu od Drugog svjetskog rata.
Rusija je okupirala oko 20 posto ukrajinske teritorije otkako je 2014. godine nezakonito anektirala Krim, ali njena osvajanja nakon invazije 24. februara 2022. godine napreduju sporo.
Ruske trupe su se u protekle dvije godine pomjerile tek oko 50 kilometara u regiji Donjeck na istoku Ukrajine, u iscrpljujućoj borbi za kontrolu nad nekoliko uporišta.
Uprkos sporom napredovanju i ogromnim gubicima, predsjednik Vladimir Putin zadržao je maksimalističke zahtjeve u mirovnim pregovorima pod posredovanjem SAD-a, insistirajući da Kijev povuče svoje snage iz četiri ukrajinske regije koje je Moskva nezakonito anektirala, ali ih nikada nije u potpunosti zauzela.
Više puta je mahao nuklearnim arsenalom kako bi spriječio Zapad da dodatno pojača vojnu podršku Kijevu.
Sukob, koji je u početku uključivao brza kretanja velikog broja vojnika i tenkova tokom ruskog početnog udara i ukrajinske protuofanzive u jesen 2022. godine, prerastao je u krvavi pozicioni rat duž linije fronta dugoj 1.200 kilometara.
Prvi put u vojnoj istoriji, dronovi igraju presudnu ulogu, čineći faktički nemogućim da bilo koja strana neprimijećeno koncentrira veći broj vojnika.
Od samog početka sukoba, Ukrajina se oslanjala na dronove kako bi nadoknadila rusku prednost u vatrenoj moći i zaustavila njena napredovanja, ali je Rusija drastično proširila upotrebu dronova i uvela dronove dugog dometa povezane optičkim kablom kako bi izbjegla elektronsko ometanje.
Time je zona smrtonosnog djelovanja proširena na 50 kilometara od prve linije.
Ukrajinski zvaničnici ovu zimu opisuju kao najtežu od početka rata. Rusija je višestruko povećala napade na energetski sistem zemlje, uzrokujući nestanke struje u Kijevu, gdje je isporuka električne energije mnogima bila svedena na nekoliko sati dnevno usred oštre zime.
Rusija sve češće gađa i dalekovode s ciljem da zaustavi prenos energije i razbije ukrajinsku elektroenergetsku mrežu na izolirana ostrva, čime dodatno povećava pritisak na sistem.
Ukrajina je uzvratila napadima dronovima dugog dometa na rafinerije nafte i druge energetske objekte duboko u Rusiji, nastojeći da iscrpi prihode Moskve od izvoza.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski traži prekid vatre duž postojeće linije kontakta, ali Putin isključuje primirje i zahtijeva sveobuhvatan mirovni sporazum.
S obzirom na to da Putin insistira na povlačenju Ukrajine iz Donjecka, a Zelenski to kategorički odbija, brz dogovor izgleda malo vjerovatan.

Mir se i dalje čini nedostižnim: Kada će doći do kraja rata u Ukrajini?

Službenici Odjeljenja bezbjednosti Bijelo Polje podnijeli su krivičnu prijavu protiv S. H. iz tog grada zbog sumnje da je protivpravno zauzeo tuđe zemljište i na njemu izvodio građevinske radove, saopšteno je iz Uprave policije.
Sumnja se, kako su precizirali, da je S. H. bez saglasnosti vlasnika protivpravno zauzeo dio katastarske parcele koja se nalazi u suvlasništvu države Crne Gore i drugih subjekata, te izveo građevinske radove.
On je, kako su dodali, nasipao šljunkovito-zemljani materijal na površini od 959 metara kvadratnih, privodeći ga namjeni radi lagerisanja poljoprivrednih mašina za potrebe preduzeća čiji je vlasnik.
- Protiv njega je po nalogu tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Bijelom Polju krivična prijava podnijeta u redovnom postupku - kazali su iz Uprave policije.

Tag: konkurs