Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore danas je raspisao konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini. Konkurs je objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra, do 14 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka.
- Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10, Filološki fakultet), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15) - saopšteno je iz Univerziteta Crne Gore.
Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta.
Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra, a početak nastave je 4. novembar.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Naredna dva dana upis na doktorske studije UCG

Centar za doktorske studije Univerziteta Crne Gore (UCG) raspisaće u ponedjeljak, 14. oktobra, konkurs za upis na doktorske studije u studijskoj 2024/25. godini, kojim je predviđeno 126 mjesta.
Konkurs će, kako je saopšteno iz Univerziteta Crne Gore, biti objavljen u dnevnim novinama koje izlaze u Crnoj Gori, kao i na zvaničnoj internet stranici Univerziteta Crne Gore.
- Prijava sa odgovarajućim dokazima se podnosi organizacionim jedinicama Univerziteta Crne Gore 15. i 16. oktobra 2024. godine, do 14.00 sati. Za studijski program Održivi razvoj prijave se podnose u prostorijama Rektorata Univerziteta Crne Gore. Na ovaj studijski program mogu konkurisati kandidati čiji su prethodni nivoi studija iz oblasti prirodnih i tehničkih nauka - navode iz UCG.
Slobodna mjesta Univerziteta Crne Gore na doktorskim studijama su na sljedećim studijskim programima: Biotehnika (5), Elektrotehnika (15), Ekonomija (5), Fizička kultura (10), Turizam (3), Jezik i književnost (10), Političke nauke (3), Medicina (10), Stomatologija (5), Farmacija (5), Filozofija (2), Geografija (2), Istorija (1), Sociologija (1), Pedagogija (2), Građansko-pravni smjer (2), Krivično-pravni smjer (2), Građevinarstvo (10), Mašinstvo (5), Metalurgija i materijali (2), Hemijska tehnologija (2), Pomorske nauke (3), Menadžment u pomorstvu i logistika (3), Biologija (1), Matematika (2) i Održivi razvoj (15).
- Pravo prijave na konkurs za upis na doktorske studije imaju kandidati koji su stekli diplomu akademskog naziva magistra/mastera iz odgovarajuće oblasti nauka/umjetnosti, odnosno akademsku diplomu regulisanih profesija, nakon stečenih najmanje 300 ECTS kredita - ističu u UCG.
Doktorske studije traju tri studijske godine (šest semestara), odnosno obim studijskog programa ovih studija iznosi 180 ECTS kredita. Kandidat za upis dužan je, napominju, podnijeti prijavu i dokaze o ispunjavanju uslova.
Postupak rangiranja realizuje Komisija za doktorske studije na organizacionoj jedinici Univerziteta. Upis kandidata obaviće se do 21. oktobra 2024. godine. Početak nastave je 4. novembar 2024. godine.

Konkurs za upis na doktorske studije biće raspisan u ponedjeljak

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) raspisalo je konkurs za upis vanrednih učenika u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za ovu školsku godinu, a prijave se podnose do 14. oktobra. 
 
U konkursu se navodi da su kandidati za upis oslobođeni plaćanja administrativne takse. 
 
Učenicima su za upis potrebna svjedočanstva posljednja tri razreda osnovne škole i diplome i uvjerenja o rezultatima sa državnih i međunarodnih takmičenja, odnosno dodijeljenim priznanjima, kao i kopija biometrijske lične karte. 
 
Navodi se da se prijava na konkurs podnosi školi najkasnije do 14. oktobra i to putem pošte ili u školi. 
 
Prema konkursu, upis vanrednih učenika moguć je u 48 srednjih škola. 
 
Otvorena je i prijava za kandidate koji su završili stručnu školu ili gimnaziju i stekli diplomu srednjeg obrazovanja, a koji žele da nastave obazovanje radi prekvalifikacije i dokvalifikacije. 
 
Ti kandidati, radi polaganja dopunskih i diferencijalnih ispita, odnosno razrednog ispita pojedinog razreda, treba da dostave prijavu na konkurs, svjedočanstva pojedinih razreda stručne škole odnosno gimnazije i kopiju biometrijske lične karte. 
 
Prijava na konkurs podnosi se školi najkasnije do 18. oktobra, putem pošte ili u školi. 
 
Navodi se da kandidati mogu na utvrđenu rang listu podnijeti prigovor nastavničkom vijeću škole, u roku od tri dana od dana objavljivanja rang liste na oglasnoj tabli. 
 
- Po prigovoru, nastavničko vijeće je dužno da odluči u roku od tri dana od dana podnošenja prigovora, a odluka nastavničkog vijeća je konačn - navedeno je u konkursu.

Konkurs za upis vanrednih učenika u prvi razred srednjih škola

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) raspisalo je konkurs za dodjelu stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori vrijedan 1,5 miliona eura. 
 
Kako su kazali iz tog resora, novac iz konkursa je bespovratan, a biće podijeljan kroz stipendije za projekte istraživanja izvrsnih studenata/studentkinja doktorskih studija, odnosno doktoranada/doktorantkinja na univerzitetima u Crnoj Gori. 
 
- Ciljevi konkursa su jačanje ljudskih resursa za istraživanje i inovacije, proširenje baze istraživača, zadržavanje i privlačenje mladih u Crnoj Gori, razmjena znanja između akademskog i privrednog sektora, podsticanje konkurentnosti akademskog i privrednog sektora i internacionalizacija naučnoistraživačkog rada - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da studenti doktorskih studija kroz ovaj program treba da postignu značajne rezultate u istraživanjima, imaju intenzivnu saradnju sa istraživačkim timom, putem mobilnosti ojačaju veze istraživačkog tima sa međunarodnim partnerima ili partnerima u privredi i jačaju kapacitete, kako bi mogli da doprinesu razvoju istraživačkog rada u konkretnoj oblasti u Crnoj Gori. 
 
Iz MPNI su kazali da će kroz konkurs biti finansirani studenti doktorskih studija na crnogorskim univerzitetima koji su zaposleni u institucijama ili organizacijama sa sjedištem u Crnoj Gori, kao i nezaposlene osobe. 
 
Prema njihovim riječima, predmet projekata doktorskih istraživanja mora biti iz nekog od prioriteta naučnoistraživačke djelatnosti utvrđenih u Strategiji naučnoistraživačke djelatnosti 2024-2028, odnosno iz djelatnosti održiva poljoprivreda i lanac vrijednosti hrane, energija i održiva životna sredina, održivi i zdravstveni turizam, nauka, obrazovanje i kultura. 
 
Projekti doktorskih istraživanja mogu biti i iz oblasti medicina i zdravlja, socio-politički i socio-ekonomski izazovi crnogorskog društva, novi materijali, tehnologije, proizvodi i servisi, upravljanje rizicima od prirodnih nepogoda i oblasti informaciono-komunikacione tehnologije. 
 
Stipendija se dodjeljuje na period do tri godine. 
 
Iz Ministarstva su pojasnili da stipendija podrazumijeva troškove mjesečne zarade za studenta koji se zapošljava na crnogorskom univerzitetu po osnovu konkursa u iznosu neto hiljadu EUR, kao i troškove istraživanja u bruto iznosu od 15 hiljada EUR na godišnjem nivou. 
 
Stipendijom su obuhvaćeni i troškovi školarine čija visina će, kako su naveli iz MPNI, biti utvrđena posebnim sporazumima sa crnogorskim univerzitetima. 
 
Kandidati koji se prijavljuju na konkurs moraju imati crnogorsko državljanstvo ili stalni boravak u Crnoj Gori, do 40 godina do isteka roka za podnošenje prijave, minimalnu prosječnu ocjenu osam zasebno na svim nivoima studija, kao uslov za upis na doktorske studije. 
 
Uslov za prijavu na konkurs je, između ostalog, da je kandidat upisao doktorske studije na jednom od univerziteta u Crnoj Gori, da je nezaposlen ili zaposlen u instituciji/organizaciji sa sjedištem u Crnoj Gori, da postoji i interesovanje mentora za realizaciju doktorskog istraživanja. 
 
Iz MPNi su rekli da je rok za podnošenje prijava 31. oktobar.

Raspisan konkurs za dodjelu stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) raspisalo je konkurse za dodjelu studentskih kredita za studijsku 2024/2025. godinu, kao i stipendija najboljim crnogorskim studentima, a prijave se podnose do 30. oktobra. 
 
Iz MPNI je saopšteno da će 450 studenata dobiti stipendije, dok će biti dodijeljeno 3,4 hiljade studentskih kredita. 
 
Navodi se da stipendije i kredite mogu dobiti studenti koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van države. 
 
Iz MPNI su rekli da je predviđeno 70 stipendija studentima prirodnih nauka, 80 studentima tehničko tehnoloških nauka, a 40 sa medicinskih nauka. 
 
Stipendije će dobiti 30 studenata poljoprivrednih nauka, 113 studenata društvenih nauka, 50 humanističkih nauka, a 20 stipendija je namijenjeno osobama s invaliditetom. 
 
Kako se navodi, 47 stipendija opredijeljeno je studentima koji se obrazuju za deficitarna zanimanja, pa će sedam stipendija dobiti studenti matematike, po šest studenti fizike, hemije, razredne nastave i predškolskog obrazovanja vaspitanja, dok će IT studijski programi imati 16 stipendija. 
 
- Pravo da se prijave na Konkurs za dodjelu stipendija imaju najbolji studenti druge i narednih godina studija, koji su upisali semestar studijske godine, nijesu gubili ni jednu godinu tokom studija, koji su prema nastavnom programu ustanove visokog obrazovanja na kojoj studiraju položili sve ispite iz prethodne godina studija i postigli srednju ocjenu najmanje devet - navodi se u konkursu. 
 
Dodaje se da se, pored tih uslova, najboljim studentima smatraju oni koji u određenim naučnim disciplinama posjeduju osobite sklonosti za naučni ili umjetnički rad i nagrade stečene na međunarodnim takmičenjima. 
 
Ističe se da se pravo na stipendiju može ostvariti jednom za određenu godina studija i nivo obrazovanja. 
 
Iz MPNI su rekli da će studentski krediti biti dodijeljeni studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, kao i crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore. 
 
Navodi se da će studentima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori biti dodijeljeno 810 kredita za prvu godinu osnovnih studija, 1.520 kredita studentima starijih godina osnovnih studija i 590 studentima dvogodišnjih master studija. 
 
Dodaje se da će crnogorskim državljanima koji studiraju na ustanovama visokog obrazovanja van Crne Gore biti dodijeljeno 140 kredita studentima prve godine osnovnih studija, 310 studentima starijih godina osnovnih studija i 30 studentima dvogodišnjih master studija.

1250x600

1084x550

Raspisani konkursi za stipendije i studentske kredite

Ministarstvo kulture i medija raspisalo je Konkurs za sufinansiranje projekata od značaja za razvoj kreativnih industrija, čiji je budžet 300 hiljada eura, a rok za prijave je 14. oktobar.
Iz Ministarstva su kazali da je cilj konkursa podrška tržišno orijentisanim, inovativnim projektima i proizvodima kojima se promoviše spoj kreativnosti i preduzetništva, s fokusom na multisektorski pristup i pozitivan uticaj na razvoj sektora kreativnih industrija i regionalnih klastera. 
 
- Poseban dio konkursa je podrška za razvoj ženskog preduzetništva u cilju podsticanja učešća žena u oblasti kreativnih industrija - navodi se u saopštenju. 
 
Ističe se da je budžet konkursa ove godine za 100 hiljada eura veći nego prošle i iznosi 300 hiljada, od čega će 150 hiljada biti opredijeljeno za podršku razvoju ženskog preduzetništva u oblasti kreativnih industrija. 
 
Iz MKM su kazali da će sufinansirati projekte od značaja za razvoj sektora kreativnih industrija u oblastima uspostavljanja ICT proizvoda, arhitekture, dizajna (grafički, industrijski i modni), digitalne umjetnosti i kreativnog zanatstva, podsticaja, očuvanja i razvoja tradicionalnih zanata i vještina. 
 
Kako su rekli iz tog Vladinog resora, prijave koje nijesu u okviru navedenih oblasti neće biti razmatrane. 
 
- Projekti i programi će se sufinansirati najviše do 50 odsto iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju - pojasnili su iz MKM. 
 
Pravo učešća, kako je saopšteno, imaju preduzetnici i pravna lica sa sjedištem u Crnoj Gori koja su registrovana za obavljanje djelatnosti kulture. 
 
- Pravo učešća nemaju fizička lica, nevladine organizacije, javne ustanove i drugi subjekati čiji se rad finansira iz budžeta Crne Gore, odnosno budžeta opštine sredstvima planiranim za kulturu, pravna lica koja su u prethodnom periodu koristila sredstva za sufinansiranje projekata od Ministarstva kulture i medija, a nijesu u ugovorenom roku i formi dostavili narativni i finansijski izvještaj - navodi se u saopštenju. 
 
Iz MKM su rekli da jedan aplikant može kandidovati najviše dva projekta, od kojih samo jedan može biti podržan. 
 
Zainteresovani se mogu prijaviti elektronskim putem, popunjavanjem forme koja je dostupna na internet adresi www.kreativnacrnagora.co.me, ili popunjavanjem obrasca, koji se šalje na adresu Ministarstva kulture i medija. 
 
Iz Ministarstva su kazali da će na predlog stručne komisije donijeti odluku o sufinansiranju projekata i programa, dok će ugovor sa izabranim aplikantima biti zaključen najkasnije u roku od 30 dana od objavljivanja odluke o sufinansiranju. 
 
- Svi odabrani projekti/programi ili proizvodi moraju biti plasirani na za to relevantna tržišta i događaje, sa ciljem promocije i pospješivanja njihovog daljeg razvoja - zaključuje se u saopštenju. 
 
Rezultati konkursa biće objavljeni na sajtu Ministarstva kulture i medija.

MKM raspisalo konkurs: 300 hiljada eura za sufinansiranje projekata za razvoj kreativnih industrija

Osmoro kandidata za poziciju generalnog direktora Radio-televizije Crne Gore, nakon, po svemu sudeći, još jednog nezakonitog izbora Borisa Raonića na tu poziciju, saopštili su danas da neće prihvatiti taj izbor kao transparentan i praveden, već će iskoristiti sve pravne mehanizme da dokažu svoje tvrdnje.
&nbsp;- O svemu što se događa u RTCG I jučerašnjoj farsi u narednim danima ćemo informisati domaće zvaničnike, te predstavnike ambasada i međunarodnih organizacija. Jučerašnji &nbsp;izbor Borisa Raonića za generalnog direktora RTCG samo je potvrda da je on bio već ranije projektovani direktor zbog kojeg se nedavno mijenjao Zakon i umanjivali kriterijumi, kako bi uopšte mogao aplicirati na konkurs – piše u saopštenju.
&nbsp;Oni podsjećaju da se u prethodnom trogodišnjem periodu, zbog Raonićeve podobnosti određjenim strukturama, nijesu sprovodile sudske odluke, a tužilaštvo nije nalazilo vremena da razmatra krivične prijave.
&nbsp;- Ali, zato je Savjet RTCG imao i „znanja i sposobnosti“ da ga bira i bira, i biraće ga, kako je krenulo, sve dok Raonić bude htio. Zašto? Zato što je ovo dogovoreni ,namješteni i nezakoniti konkurs na kojem je izabran kandidat koji ne ispunjava uslove. Da pojasnimo. Postoji samo jedna dilema. Ili je Raonić tri puta imenovan na ovu funkciju što Zakon o Javnom servisu RTCG ne dozvoljava, ili nema ni tih pet godina traženog iskustva – ističu oni.
&nbsp;Poručuju i da upućuju iskrene čestitke na izboru ako je državi Crnoj Gori na njenom evropskom putu potreban ovakav izbor u Javnom servisu i ako su malverzacije i politička trgovina preporučeni model ponašanja.
&nbsp;- O kakvom je Savjetu Javnog servisa riječ najbolje ilustruje primjer da su juče tokom živog prenosa sjednice obmanjivali javnost da su svi prijavljeni kandidati, izuzev Raonića, odustali od intervjua, bez riječi objašnjenja da se osam kandidata obratilo i njima i javnosti sa zahtjevom da se intevjui odgode dok se ne provjeri da li svi kandidati ispunjavaju konkursom tražene uslove – poručuju kandidati.
&nbsp;Prema njihovim riječima, RTCG ne može ostvariti svoje ciljeve kao medijski javni servis ukoliko se na ovakav način obavlja izbor prvog čovjeka te kuće.&nbsp;
&nbsp;- Upravo suprotno, RTCG sa ovakvim zloupotrebama, nema kredibilitet da kritikuje rad drugih javnih institucija, te podstiče I traži odgovornost javnih funkcionera, već postaje pokrovitelj negativnih pojava protiv kojih treba da se bori – uaključuju u saopštenju kandidati za generalnog direktora RTCG Andrijana Kadija, Snežana Burzan-Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović.

Kandidati za generalnog direktora RTCG najavljuju pravnu borbu

Obavještavamo javnost i Savjet RTCG da u znak protesta zbog netransparentnog procesa izbora generalnog direktora RTCG danas nedemo prisustvovati zakazanim intervjuima, kao i da zahtijevamo njihovo odgađanje sve dok nadležne institucije države Crne Gore - Inspekcija rada, Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kao i Administrativni odbor Skupštine Crne Gore, pod hitno i bez odgađanja ne provjere i potvrde ispravnost pristiglih prijava svih devet kandidata za izbor generalnog direktora RTCG.&nbsp;
Ovo su uoči zakazane Sjednice Savjeta saopštili kandidati za generalnog direktora RTCG Andrijana Kadija , Snežana Burzan Vuksanović, Slaven Knezović, Sabrija Vulić, Vladimir Maraš, Žarko Božović, Časlav Vujotić i Srđan Čović.
-Našu sumnju da svi kandidati nemaju jednak tretman u ovom procesu produbljuje tvrdnja potpredsjednice Savjeta RTCG Marijane Camovid-Veličkovid da je predsjednik Savjeta RTCG, Veselin Drljević, zloupotrijebio svoj položaj i angažovao advokate sa ciljem favorizovanja kandidata Borisa Raonića, uprkos činjenici da je odluka o pravnoj valjanosti pristigle konkursne dokumentacije isključivo u nadležnosti Pravne službe RTCG i formirane Komisije - navode oni u saopštenju.
Kako su kazali, nakon ispunjenja svih navedenih uslova, s nestrpljenjem očekuju nove termine za predstavljanje nacrta planova razvoja RTCG.
-U zavisnosti od daljih postupaka Savjeta i drugih navedenih državnih organa, u dalju proceduru uključidemo sve relevantne domaće i međunarodne organizacije i institucije- zaključuju u saopštenju.&nbsp;

Osmoro kandidata za generalnog direktora RTCG u znak protesta neće prisustvovati intervjuisanju na sjednici Savjeta

Antiraketna baza Sjedinjenih Američkih Država u naselju Redžikovo u Poljskoj je ''prioritetna meta za potencijalnu neutralizaciju'', izjavila je portparolka ruskog Minsitarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. 
- S obzirom na nivo prijetnji koje predstavljaju takvi zapadni vojni objekti, baza protivraketne odbrane u Poljskoj je odavno uključena među prioritetne ciljeve potencijalne neutralizacije. Ako je potrebno, to se može postići korišćenjem širokog spektra naprednog naoružanja - rekla je Zaharova, objavio je TASS, a prenosi Tanjug.
Zaharova je ranije danas ocijenila da intenziviranje konfrontacije Zapada sa Rusijom neće poboljšati život u Evropi.

Zaharova: Antiraketna baza SAD u Poljskoj prioritetna meta

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski reagovao je danas na izjavu ruskog predsjednika Vladimira Putina o upotrebi nove ruske balističke rakete, rekavši da je time ekslairana situacija u ratu u Ukrajini i prekršena Povelja UN.
- 'Putin je danas priznao da je napravio već drugi korak ove godine ka eskalaciji, ka širenju ovog rata. Korišćena je nova balistička raketa. Putin je pogodio naš grad Dnjepar, jedan od najvećih gradova Ukrajine. Ovo je očigledno i ozbiljno povećanje obima i brutalnosti ovog rata, cinično kršenje Povelje UN od strane Rusije - rekao je Zelenski tokom svog večernjeg obraćanja, prenosi Ukrinform.
On je dodao da je prvi korak Rusije ka eskalaciji bilo &nbsp;uključivanje Sjeverne Koreje u rat protiv Ukrajine, "i to kontingenta od najmanje 11.000 vojnika''.

Zelenski: Ispaljivanjem nove ruske rakete eksalirana situacija i prekršena Povelja UN

Ministar vanjskih poslova i lider Bošnjačke stranke (BS) Ervin Ibrahimović kazao je da nije zadovoljan brojem resora koje ta partija ima u Vladi, navodeći da imaju kadrova koji mogu da popune jača mjesta u izvršnoj vlasti. 
 
Ibrahimović je u emisiji Načisto na Televiziji Vijesti, upitan kako su sa šest poslanika dobili pet resora u Vladi i da li je to dokaz da su i dalje "dobri politički trgovci", rekao da BS-u niko ništa nije poklonio i da nijesu trgovali. 
 
Kako je rekao, BS može pomoći da Crna Gora u što kraćem periodu postane punopravna članica Evropske unije (EU). 
 
- Da li sam zadovoljan sa brojem ministarstava - mogu vam reći i da nijesam. BS ima kadrova koji mogu da popune još jača mjesta u Vladi -naveo je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su u 44. Vladu ušli samostalno, odnosno da pomognu Crnoj Gori da uđe u EU. 
 
- Niko nas nije natjerao da uđemo u ovu Vladu, svjesno smo ušli - dodao je Ibrahimović. 
 
Kako je naveo, kada osjete da 44. Vlada "nema kiseonika" za evropski put, napustiće Vladu. 
 
- Važno je da 44. Vlada ima jasnu poruku - 100 posto za EU - naglasio je Ibrahimović. 
 
On je istakao da Crna Gora ide prema EU i prosperitetu. 
 
- Svi izvještaji koje dobijamo sa međunarodnih adresa pokazuju da smo na pravom putu - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da ne bi komentarisao izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je Aliju Balijagića osumnjičenog za dvostruko ubistvo povezao sa vjerskim fundamentalizmom. 
 
- Imam mišljenje, ali kao ministar vanjskih poslova ne bih ga iznosio - naveo je Ibrahimović. 
 
On je podsjetio da će 2. decembra predsjednik Crne Gore Jakov Milatović otputovati u zvaničnu posjetu Turskoj i najavio da će uskoro u Ankaru u zvaničnu posjetu putovati i premijer Milojko Spajić. 
 
Upitan o inicijativi da srpski jezik postane službeni, Ibrahimović je kazao da se zna kako se mijenja Ustav. 
 
On je pojasnio da taj nacrt treba da glasa dvije trećine poslanika i isto toliko predlog, pa nakon toga tri petine upisanih birača na referendumu da glasa za promjenu u Ustavu. 
 
- Radi se o populističkoj politici - rekao je Ibrahimović. 
 
On je kazao da su njegovi odnosi sa bivšim predsjednikom Crne Gore Milom Đukanovićem "skoro kao ranije". 
 
Ibrahimović je naveo i da nema nikakav spor sa predsjednikom Opštine Rožaje Rahmanom Husovićem. 
 
Kako je rekao, žao mu je što su neki ljudi napustili BS, ali da svako ide gdje mu je bolje. 
 
- Vidjećete na izborima 2027. kakav će biti rezultat BS. Zahvalan sam na svemu što su pomogli BS i želim da nađu sreću u drugim partijama -kazao je Ibrahimović.

Ibrahimović: Nijesam zadovoljan brojem ministarstava

Budilnik na Televiziji E bavi se zabrinjavajućim podacima o porastu slučajeva femicida u Crnoj Gori - koje mjere institucije i društvo moraju preduzeti kako bi se spriječilo nasilje nad ženama.&nbsp;
Dio progama posvetićemo mladima – da li u Crnoj Gori imaju dovoljno dobrih uslova za obrazovanje, zapošljavanje i stvaranje porodica, što im nedostaje za sigurniju budućnost. Mladi sve češće koriste nikotinske vrećice ili snus, provjerićemo koji su štetni efekti po zdravlje. Donosimo priču o prvoj mobilnoj logopedskoj igrici za djecu, koja na inovativan način, kroz zabavu, pomaže u razvoju govora.
Novo izdanje emisije Srećan dan u znaku je umjetnosti. O izložbi "Igračke bez naziva” govoriće Nikola Marković, slikar, vajar, arhitekta i dizajner. Premijera predstave "Bilo jednom (i) u Crnoj Gori" povod je da razgovaramo sa glumcem Đorđijem Tatićem. U susret premijeri filma u Podgorici „Pontonovo srce” ugostićemo reditelja Senada Šahmanovića.&nbsp;
Naša gošća biće i kustoskinja Milica Bezmarević sa kojom ćemo razgovarati o američkoj umjetnici Kiki Smit, čija će izloba „Kiki Smit. Utkani svjetovi” biti otvorena u utorak, 26. novembra u 19 sati u Dvorcu Petrovića.

Jutro na Televiziji E

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: konkurs