Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je na osnovu novog Pravilnika o bližem načinu, postupku i vrednovanju kriterijuma za dodjelu državne nagrade ,,Oktoih“, raspisalo konkurs za dodjelu ove nagrade za 2025. godinu.
Nagrada "Oktoih" predstavlja najviše državno priznanje Crne Gore, koja se dodjeljuje za ostvarene izuzetne rezultate u oblasti vaspitanja i obrazovanja, kao i učeničkog i studentskog standarda.
- U skladu sa novim Pravilnikom, kriterijumi za pojedince obuhvataju kvalitet nastave, stručno usavršavanje, mentorstvo, autorstvo i recenzije udžbenika i priručnika, objavljivanje stručnih radova, izradu obrazovnih programa i učešće u projektima. Kada je riječ o pojedincima sa akademskim i naučnim zvanjima, osim učešća i rukovođenja istraživačkim projektima, vrednuje se objavljivanje naučnih radova u domaćim i inostranim časopisima. Kriterijumi za dodjelu nagrade licenciranoj obrazovno-vaspitnoj ustanovi, osim eksterne ocjene kvaliteta obrazovno-vaspitnog rada ustanove i postignutih rezultata učenika na eksternim provjerama znanja i postignuti rezultati ustanove na međunarodnim testiranjima - saopšteno je iz MPNI.
Nagrada se može dodijeliti pojedincu, ustanovi ili grupi lica. Godišnje se mogu dodijeliti najviše tri nagrade. Rok za podnošenje predloga je 30 dana od dana objavljivanja Konkursa u ,,Službenom listu Crne Gore". Uz predlog je neophodno dostaviti detaljno obrazloženje, dokaze o izuzetnim rezultatima kandidata, te kompletnu prateću dokumentaciju.
- Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija poziva sve obrazovno-vaspitne ustanove, naučne institucije, strukovna udruženja, kao i sve građane da aktivno učestvuju u procesu predlaganja kandidata koji su svojim radom, inovativnošću i posvećenošću dali nemjerljiv doprinos kvalitetu obrazovanja u Crnoj Gori - poručeno je iz tog resora.
Tekst Konkursa je dostupan <a href="https://www.gov.me/clanak/konkurs-za-dodjelu-drzavne-nagrade-oktoih-u-2025-godini">OVDJE</a>.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Raspisan konkurs za dodjelu Nagrade ,,Oktoih“

Časopis za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine Crne Gore „Komun@“ raspisao je Konkurs za dodjelu Godišnje nagrade i plaketa za doprinos očuvanju identiteta i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
Kako je saopšteno iz Programskog odbora časopisa, nagrada „Komun@“ dodjeljuje se instituciji ili pojedincu koji su u prethodnom periodu dali značajan doprinos očuvanju i promociji crnogorskog kulturnog identiteta, tradicije i baštine.
Predlagači mogu biti nacionalne i opštinske institucije kulture, akademsko-naučne ustanove, nevladine organizacije iz oblasti kulture, kao i grupe građana ili pojedinci.
Prijedlog za nagradu treba da sadrži:
- osnovne podatke i biografiju institucije ili pojedinca,
- opis djelatnosti relevantne za oblast nagrade,
- obrazloženje prijedloga kojim se ističe konkretan doprinos očuvanju i afirmaciji kulturno-istorijske baštine Crne Gore.
O pristiglim prijedlozima odlučivaće stručni žiri u sastavu:
- prof. dr Vladimir Vojinović – predsjednik,
- doc. dr Adnan Pekić – član,
- Nevenka Jovović – član.
Rezultati konkursa, sa obrazloženjem odluke, biće objavljeni na Facebook stranici časopisa Komun@ (facebook.com/casopis.komuna) i u medijima.
Zainteresovani kandidati mogu dostaviti konkursne prijedloge i potrebnu dokumentaciju u elektronskoj formi na adresu:
casopis.komun@gmail.com, uz naznaku: „Konkurs za nagradu Komun@“,najkasnije do 23. novembra 2025. godine.

Časopis „Komun@“ raspisao konkurs za Godišnju nagradu za doprinos očuvanju kulturno-istorijske baštine Crne Gore

Konkurs za dodjelu stipendija privrednih društava i ustanova najboljim studentima Univerziteta Crne Gore, u okviru inicijative „Stipendije najboljima, posao kod najboljih“, uspješno je završen.
Na konkurs je pristiglo 336 prijava, što, kako ističu sa Univerziteta, potvrđuje veliko interesovanje i motivaciju studenata da unaprijede svoje znanje i karijerne perspektive kroz saradnju sa najuspješnijim privrednim subjektima u zemlji.
Preliminarnu rang listu kandidata moguće je pogledati na sledećem linku: https://stipendije.ucg.ac.me/prel_lista.pdf
Studenti koji se nalaze na ovoj listi dužni su da u periodu od 5. do 7. novembra dostave originalnu dokumentaciju ili ovjerene kopije, u skladu sa pravilima konkursa, kako bi se potvrdio njihov status.
Dokumentacija se dostavlja na adresu:
Komisija za dodjelu stipendija studentima
Rektorat UCG, Cetinjska 2, 81 000 Podgorica
Uz dokumentaciju, studenti su dužni da potpišu Etičku izjavu, dostupnu na linku: https://stipendije.ucg.ac.me/izjava.docx
Izjava će studentima biti dostavljena i elektronskom poštom, zajedno sa obavještenjem o rangiranju. Potpisivanjem izjave, kandidati potvrđuju istinitost svih navoda i dokumenata dostavljenih tokom prijave.
Sa Univerziteta Crne Gore zahvalili su se svim studentima na učešću u konkursu, a kandidatima koji su se našli na preliminarnoj listi čestitali na postignutom uspjehu i pozvali ih da u predviđenom roku dostave potrebnu dokumentaciju radi potvrde statusa stipendiste.

1250x600

1084x550

Na konkurs UCG za stipendije najboljim studentima pristiglo 336 prijava

Organizacioni odbor Festivala umjetnosti, nauke i kulture Univerziteta Crne Gore raspisao je književni konkurs „FUNK knjiga – priče“ za najbolje neobjavljene priče (pripovjetke) u Crnoj Gori. Konkurs je otvoren do 31. januara 2026. godine, a pravo učešća imaju državljani Crne Gore i studenti Univerziteta Crne Gore. Članovi Organizacionog odbora FUNK-a i žirija nemaju pravo učešća na Konkursu.
Uslovi konkursa: svaki autor može prijaviti najmanje tri, a najviše pet priča; priča ne bi trebalo da sadrži više od 10.000 karaktera sa razmacima.
• &nbsp;Svaka priča mora biti dostavljena kao zaseban dokument (štampano u pet primjeraka ili u PDF formatu) – format A4, font Times New Roman, veličina 12 pt; priče moraju biti potpisane isključivo šifrom&nbsp;
Rješenje šifre podnosi se u posebnom dokumentu, sa naznakom RJEŠENJE ŠIFRE, u kojem se navode sljedeći podaci autora: šifra, naslovi kandidovanih priča, ime i prezime, datum rođenja, adresa stanovanja, broj telefona i e-mail.
Rukopis koji je napisan na albanskom jeziku mora biti predat i u prevodu na službeni ili jedan od tri druga jezika u službenoj upotrebi. Prijave se šalju putem pošte na adresu: Cetinjska br. 2, 81000 Podgorica, ili elektronski na e-mail: <a href="mailto:funk.konkurs@ucg.ac.me">funk.konkurs@ucg.ac.me</a>, uz naznaku: „Konkurs FUNK knjiga – priče“.
Nagada za najbolji rad iznosi 800 eura, drugoplasinari će dobiti 600, a trećeplasirani 400 eura.
Stručni žiri će do 31. marta 2026. godine objaviti izbor od najmanje 15 a najviše 25 priča koje će biti objavljene u publikaciji pod nazivom „FUNK priče“. Imena članova žirija biće objavljena po završetku konkursa.

Za najbolju neobjavljenu priču 800 eura

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je objavilo Konkurs za dodjelu stipendija izvrsnosti za doktorska istraživanja u Crnoj Gori, u iznosu od 1.000.000 eura.
Konkurs je namijenjen studentima i studentkinjama doktorskih studija na univerzitetima u Crnoj Gori, u cilju jačanja istraživačkih kapaciteta, podsticanja naučne izvrsnosti i internacionalizacije naučnog rada.
- Bespovratna sredstva dodjeljuju se za period do tri godine, za podršku realizaciji istraživačkih projekata u okviru doktorskih studija, kroz finansiranje mjesečne zarade doktoranada/doktoratkinja, istraživačkih troškova, troškova mobilnosti i aktivnosti diseminacije rezultata - saopšteno je iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija..
Stipendija omogućava korisnicima da unapređuju kvalitet istraživačkog rada, jačaju saradnju sa mentorima i istraživačkim timovima, uspostavljaju veze sa međunarodnim partnerima i privrednim sektorom, te da aktivno doprinose razvoju nauke i inovacija u Crnoj Gori.&nbsp;
- Program posebno podstiče međunarodnu i međusektorsku mobilnost, što doprinosi boljim istraživačkim rezultatima i podizanju međunarodne vidljivosti mladih istraživača iz Crne Gore - zaključeno je u saopštenju.

Milion eura za stipendije izvrsnosti za doktorska istraživanja

Univerzitet Crne Gore danas je raspisao konkurs u okviru inicijative Stipendije najboljima, posao kod najboljih, koja je pokrenuta sa jasnim ciljem – vrednovanje znanja, rada i posvećenosti studenata kroz finansijsku podršku i mogućnost profesionalnog razvoja.
Za studijsku 2025/2026. godinu, Univerzitet Crne Gore, u saradnji sa partnerima, obezbijedio je više od 100 stipendija, čime inicijativa postaje jedan od najznačajnijih programa za prepoznavanje i podršku talentovanih studenata u Crnoj Gori.
Najbolji studenti dobijaju stipendiju od 300 eura mjesečno, tokom deset mjeseci, uz mogućnost stručnog usavršavanja, prakse i zapošljavanja u ključnim sektorima važnim za razvoj društva i ekonomije.
Na ovaj način, inicijativa Stipendije najboljima, posao kod najboljih &nbsp;predstavlja jasan poziv najtalentovanijima studentima da ostanu, napreduju i grade svoju budućnost u Crnoj Gori.
Partneri koji su podržali inicijativu: Monteput, Željeznička infrastruktura Crne Gore, Regionalni vodovod Crnogorsko primorje, Elektroprivreda Crne Gore, Rudnik uglja Pljevlja, CEDIS, EPCG Solar gradnja, CGES, Azoteq Montenegro, Crnogorski Telekom, Željeznički prevoz Crne Gore, Prva banka, Glosarij, Montefarm, Institut za ljekove i medicinska sredstva Crne Gore, Codra, Ministarstvo javnih radova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Centralna banka Crne Gore, Klinički centar Crne Gore, ONE Crna Gora, Intell Informed (Scanify), Mtel, Čikom i Montenegro Stars.
Pravo prijavljivanja na konkurs imaju studenti druge i treće godine osnovnih studija, kao i studenti master programa, koji ispunjavaju propisane kriterijume.
Dodjela stipendija vrši se na osnovu četiri kriterijuma: indeksa uspjeha, nagrada sa takmičenja iz oblasti preduzetništva i inovacija, međunarodnog iskustva, koje obuhvata učešće u programima razmjene poput Erasmus+, CEEPUS, DAAD i sličnih kao i naučnoistraživačkog rada, koji uključuje učešće u projektima i objavljene radove u relevantnim časopisima i zbornicima konferencija.
Prijava se podnosi elektronski putem platforme https://stipendije.ucg.ac.me
Rok za podnošenje prijava traje od 28. oktobra do 3. novembra 2025. godine.

Raspisan konkurs: Više od 100 stipendija za najbolje studente UCG

Fond za aktivno građanstvo (fAKT) otvorio je konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“, priznanje koje se dodjeljuje za činjenje za opšte dobro u Crnoj Gori, saopštili su iz Fonda za aktivno građanstvo (fAKT).
U saopštenju se navodi da je cilj konkursa da prepozna i javno istakne pojedince, iseljenička udruženja, privredna društva, medije, institucije i organizacije civilnog društva, koji svojom materijalnom i finansijskom podrškom daju primjer drugima i postavljaju standarde kojima treba težiti kada je u pitanju ulaganje u opšte dobro i izgradnja građanskog društva.
“Nagrada “Iskra” dodjeljuje se u četiri glavne kategorije: individualni doprinos, doprinos dijaspore, doprinos na nacionalnom nivou i doprinos lokalnoj zajednici. Pored glavnih nagrada, konkurs je otvoren i za nekoliko specijalnih priznanja – za građanski doprinos opštem dobru, za mlade filantrope, te za medijski doprinos”, piše u saopštenju.
Dodaje se da se nominacije podnose do 23. novembra 2025. putem mejla fond@faktcg.org, a pravo podnošenja prijava imaju zainteresovani građani, iseljenička udruženja, privredna društva, organizacije civilnog društva, mediji, institucije.
“Podsjećamo, Fond za aktivno građanstvo dodjeljuje nagradu “Iskra” u partnerstvu sa Privrednom komorom Crne Gore i uz podršku Fonda braće Rokfeler i Fondacije „Ćano Koprivica“. Konkurs se već sedamnaest godina organizuje sa ciljem da podstakne razvoj vrijednosti kao što su solidarnost, humanost i filantropija. Nagrada za filantropiju se tradicionalno dodjeljuje u Kraljevskom pozorištu „Zetski dom” na Cetinju; svečanost će biti organizovana u drugoj polovini januara 2026, a javnost blagovremeno obaviještena o datumu”, zaključuje se u saopštenju.
Detaljne informacije o konkursu kao i prijavni formulari za svaku od navedenih kategorija, nalaze se na SAJTU.

Otvoren konkurs za nagradu za filantropiju „Iskra“ – prijave do 23. novembra 2025.

RTV Mrak postavlja nove standarde - prokomentarisala je odbornica Demokratske partije socijalista (DPS) u Skupštini Glavnog grada Ksenija Aranitović osvrnuvši se na raspisivanje konkursa za nova radna mjesta u RTV Podgorica.&nbsp;
Ona cijeni da je &nbsp;riječ o partijskom zapošljavanju.&nbsp;
- Pored 107 već postojećih zaposlenih, raspisan je oglas za 17 novih radnih mjesta za članove familija i aktivista vlasti. Nakon što se i ovaj konkurs realizuje možemo sa sigurnošću reći da će RTV Mrak imati više zaposlenih nego što ima gledalaca - napisala je ona u objavi na mreži Iks (bivši Tviter).
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FKAranitovic%2Fstatus%2F1979918326831763512&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Aranitović: RTV Mrak postavlja nove standarde, raspisan oglas za članove familija i aktivista vlasti

U susret obilježavanju mjeseca novembra posvećenog borbi protiv bolesti zavisnosti, Opština Bar raspisuje literarni konkurs za sve osnovce i srednjoškolce iz Bara na temu “Život bez filtera”.
Kroz pisanu formu koja istražuje, analizira i emotivno dočarava temu pretjerane upotrebe mobilnih telefona i zavisnosti od društvenih mreža, djeca i mladi imaju priliku da izraze svoje misli, emocije i ideje o uticaju digitalne zavisnosti na život, odnose, školu i slobodno vrijeme. Na ovaj način, teži se podstaći dijalog o tome kako pronaći ravnotežu između “online” i “offline” živote, te kako izabrati život “bez filtera” – slobodan, iskren i pun pravih iskustava.
Svi zainteresovani osnovci i srednjoškolci sa teritorije opštine imaju pravo da prijave po jedan rad koji mora biti orginalan, neobjavljivan i samostalno napisan. Dozvoljeno je da učenici odaberu neku od različitih formi pisanja kao što su: priče – o tome kako izgleda jedan dan s telefonom i bez njega; eseji – o prednostima i manama digitalnog svijeta i načinima prevencije zavisnosti od tehnologija; pisma – pismo telefonu, pismo sebi ili prijatelju sa porukom o pronalaženju ravnoteže, kao i pjesme – poetski izraz slobode i ljepote živote bez maske ii filtera.
Prijavu i radove dostavljaju učenici samostalno ili vaspitno-obrazovne ustanove za sve svoje učenike u elektronskoj formi, u obliku Word dokumenta na e-mail adresu: <a href="mailto:jana.sekularac@bar.me" target="_blank">jana.sekularac@bar.me</a>. U prijavi je potrebno navesti ime i prezime učenika, razred i školu koju pohađa, kontakt telefon i e-mail, te ime i prezime mentora/ke, ukoliko je bilo mentorskog rada. Svaki dokument treba da sadrži samo tekst rada i osnovne podatke na početku, a organizator će svim radovima dodijeliti šifre prije nego budu proslijeđeni članovima žirija.
Konkurs je otvoren do 29. oktobra, a najbolji radovi biće nagrađeni novčanim nagradama.
Tekst konkursa je dostupan na zvaničnoj web stranici Opštine Bar <a href="http://www.bar.me/" target="_blank">www.bar.me</a> , a za sve dodatne informacije u vezi sa istim, zainteresovani se mogu obratiti Sekretarijatu za sport i mlade pozivom na broj telefona 030/301-485 ili putem e-mail adrese: <a href="mailto:jana.sekularac@bar.me" target="_blank">jana.sekularac@bar.me</a> .

Opština Bar raspisala Literarni konkurs za osnovce i srednjoškolce “Život bez filtera”

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao je javni poziv za predlaganje kandidata za zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, a rok za dostavljanje obrazloženog prijedloga kandidata i prateće dokumentacije je 30 dana od dana objavljivanja ovog poziva na internet stranici predsjednika Crne Gore, odnosno u dnevnim listovima “Dan”, "Pobjeda" i “Vijesti”.
Za zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore, prema zakonu, može biti predložen crnogorski/a državljanin/ka, neko ko ima najmanje VII1 nivo kvalifikacije obrazovanja i najmanje 15 godina radnog iskustva od čega najmanje sedam godina iskustva u oblasti ljudskih prava i sloboda, te neko ko nije osuđivan/a za krivično djelo koje ga/je čini nedostojnim/om za obavljanje funkcije i protiv koga/je se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti. Zakon predviđa i da kandidat, odnosno kandidatkinja ima visoki lični i profesionalni autoritet.
- Na prijedlog predsjednika Crne Gore zaštitnika imenuje Skupština Crne Gore na vrijeme od šest godina - navodi se iz Kabineta predsjednika.
Zainteresovane stručne i naučne institucije i nevladine organizacije, čija je osnovna djelatnost zaštita ljudskih prava i sloboda, obrazložen prijedlog kandidata za zaštitnika sa njegovim kontakt podacima i kompletnom dokumentacijom mogu u zatvorenoj koverti dostaviti neposredno predajom na arhivu predsjednika Crne Gore ili poslati poštom na adresu: Kabinet Predsjednika Crne Gore, Bulevar Svetog Petra Cetinjskog, br. 12, 81000 Podgorica, sa naznakom: "Za Javni poziv za predlaganje kandidata za Zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore".
- Potrebna dokumentacija koja se dostavlja uz obrazloženi predlog kandidata je ovjerena fotokopija uvjerenja o državljanstvu ili ovjerena fotokopija lične karte (kandidati koji posjeduju biometrijsku ličnu kartu nijesu u obavezi da dostave uvjerenje o državljanstvu, već ovjerenu fotokopiju biometrijske lične karte), ovjerena fotokopija diplome ili uvjerenja o završenom nivou i vrsti obrazovanja, uvjerenje o potrebnom radnom iskustvu, uvjerenje da se ne vodi krivični postupak za krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti, kao i biografija (CV) - precizirali su iz Kabineta predsjednika.
Može se dostaviti i druga dokumentacija kojom se dodatno dokazuje visok lični i profesionalni autoritet kandidata u oblasti ljudskih prava i sloboda (preporuke, sertifikati i sl.).
- Lista predloženih kandidata za zaštitnika biće objavljena na internet stranici predsjednika Crne Gore, nakon čega će biti obavljene dodatne konsultacije sa stručnim i naučnim institucijama i nevladinim organizacijama koje su podnijele prijedlog kandidata za zaštitnika tokom trajanja ovog poziva. Sa predloženim kandidatima, koji ispunjavaju zakonske uslove obaviće se usmeni intervju - navodi se iz Kabineta predsjednika.

Raspisan javni poziv za predlaganje kandidata za zaštitnika/cu ljudskih prava i sloboda Crne Gore

Iako je prošlo gotovo četiri godine od izmjene Krivičnog zakonika, jučerašnja prvostepena presuda u slučaju prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović tek je jedna od prvih u kojoj je neko osuđen za kvalifikovani oblik krivičnog djela Ugrožavanje bezbjednosti, koji podrazumijeva strože kazne ukoliko su u pitanju medijski radnici.
Tijana Radulović iz Sindikata medija za Antenu M kaže da u toj esnafskoj organizaciji pozdravljaju ovakvu odluku suda uz ocjenu da će imati odvraćajući efekat.
- Sindikat medija Crne Gore pozdravlja presudu kolašinskog suda kojom je Miodrag Novaković zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović osuđen na devet mjeseci zatvora. Pozdravljamo i to što je slučaj brzo riješen pred sudom, maltene na prvom ročištu. Zaista smo uvjereni da će presuda imati odvraćajući efekat na buduće prijetnje novinarima u njihovom radu. Ono što je posebno zbačajno jeste da je ovo jedna od prvih presuda u kojoj je primijenjen Krivični zakonik kojim je povećana kazna za napade na novinare. Odnosno, krivičnom djelu ugrožavanje sigurnosti, dodat je kvalifikovani oblik pa je počinilac kažnjen strože zato što je ugrozio sigurnost novinarki – kazala je Radulović.
Radulović je podsjetila da se Sindikat medija od 2014. godine, zajedno sa Akcijom za ljudska prava, zalagao za izmjene Krivičnog zakonika u cilju snažnije krivičnopravne zaštite novinara, te da su izmjene, prema kojima je donijeta presuda u slučaju novinarke Kaluđerović, stupile na snagu 2022. godine.
- Od početka te godine do danas SMCG je zabilježio preko 90 napada i prijetnji medijskim radnicima i radnicama. I naravno, nisu svi ti incidenti bili krivična djela kojima bi se mogao pripisati kvalifikovan oblik, ali svakako bi bilo bolje da smo u ovom periodu imali više presuda koje bi naglasile težinu napada na novinare. Ipak, kao što smo kazali, presuda u slučaju Itane Kaluđerović zaista ohrabruje, posebno ako imamo u vidu da neki sudski procesi i dalje traju pa mi u Sindikatu medija očekujemo i nadamo se da će u narednom periodu biti više presuda po izmijenjenom KZCG – kazala je Radulović.
Da je primjena izmjena Krivičnog zakonika nedosljedna najbolje govori presuda u slučaju brutalnog fizičkog napada na novinarku Pobjede Anu Raičković, ali i trenutno aktivni proces zbog ljetošnjeg incidenta u Gornjem Zaostru gdje su maltretirani reporteri Pobjede i Vijesti Stevo Vasiljević i Boris Pejović.
U slučaju napada na Raičković su za krivično djelo nasilničko ponašanje, bez kvalifikovanog oblika koje bi podrazumijevalo strože kazne jer je riječ o napadu na novinarku, osuđeni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović na godinu zatvora, njegov tjelohranitelj, u tom trenutku aktivni policajac, Mladen Mijatović - na deset mjeseci zatvora, a Bećirovićev sin Luka na sedam mjeseci uslovne kazne. &nbsp;
U slučaju „Gornje Zaostro“ tužilaštvo i policija ni tri i po mjeseca od događaja u kojima su napadnuti reporteri, a Vasiljević u jednom trenutku bio otet i najgrublje maltretiran, nijesu identifikovali napadače i pokrenuli postupak protiv počinioca. Vodi se pet prekršajnih i samo jedan krivični postupak i to zbog krivičnog djela prinuda.

Presuda u slučaju prijetnji novinarki Kaluđerović tek jedna od prvih sa kvalifikovanim oblikom krivičnog djela ugrožavanje sigurnosti

Odbor za Status i propise Skupštine Glavnog grada na danas održanoj sjednici jednoglasno je podržao inicijative za postavljanje novih spomen-obilježja.
O spomen-obilježjima će odbornici Skupštine Glavnog grada raspravljati u ponedjeljak, na sjednici koja počinje u 11 sati.&nbsp;
Podsjećamo, predloženo je postavljanje spomen-ploče koja će prikazivati susret pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog SPC Amfilohija i Podgoričanina Halita Đečevića na Markovdan 1992.&nbsp;
Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene bratskoj slozi, suživotu i međuvjerskom skladu pravoslavne i islamske zajednice dobio je danas zeleno svjetlo svih pet članova Odbora.&nbsp;
Oni su Skupštini predložili da usvoji i Prijedlog odluke o podizanju spomen-ploče posvećene učesnicima NOR-a 1941–1945, golootočkim stradalnicima i žrtvama Informbiroa iz bratstva Živkovića u Ublima, Kuči.&nbsp;
Za izvjestioca Odbora na sjednici Skupštine određen je predsjednik Odbora, Mitar Šušić.&nbsp;

Odbor dao zeleno svjetlo i predložio Skupštini Glavnog grada da Amfilohije i Halit Đečević dobiju spomen-obilježje u Podgorici

Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom ekonomskog razvoja 21. novembra organizovala prvi okrugli sto posvećen novom Zakonu o privrednim društvima, čija je puna primjena predviđena od 1. januara 2026. godine.
Događaj je imao za cilj da poslovnoj zajednici predstavi najvažnije elemente reforme korporativnog prava, da objasni razlike u odnosu na raniji zakonski okvir i da omogući otvorenu diskusiju o pitanjima koja se pojavljuju u praksi prije početka primjene propisa, saopštili su iz Privredne komore.
Direktorica Sektora udruženja u PKCG Slavica Pavlović podsjetila je da je prvi Zakon o privrednim društvima donijet 2020. godine i da je tada napravljen važan korak ka modernizaciji korporativnog prava u Crnoj Gori. Međutim, kako je istakla, ubrzani razvoj privrednih odnosa, zahtjevi poslovne zajednice i obaveza usklađivanja sa pravnom tekovinom EU nametnuli su potrebu za donošenjem novog, savremenijeg zakonskog okvira, koji će se primjenjivati od 1. januara 2026. godine i kojim se uvodi sveobuhvatna reforma korporativnog prava.
- Vjerujem da će današnja diskusija, uz učešće predstavnika Ministarstva ekonomskog razvoja i pravnih eksperata, dati jasne odgovore na sve izazove koje novi zakon donosi - poručila je Pavlović.
Renata Milutinović, generalna direktorica Direktorata za industrijski i regionalni razvoj naglasila je da Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog sa privredom o svim pitanjima koja su se pojavila nakon usvajanja ključnih zakona iz oblasti privrednog prava. Kako je navela, komunikacija sa ekonomskom zajednicom bila je planirana još prije usvajanja zakona, imajući u vidu veliki broj novina koje on donosi. Podsjetila je da je zakon prošao javnu raspravu u okviru koje su sve sugestije pažljivo razmotrene, a dio njih i prihvaćen.
- Postoje evropska pravila o kojima se jednostavno ne pregovara, ali smo nastojali da u okviru mogućeg uvažimo potrebe privrede - istakla je Milutinović, dodajući da je današnji skup samo početak kontinuirane komunikacije sa privredom, te da će u narednom periodu biti organizovano još pet tematskih događaja.
Nemanja Radović, član ekspertskog tima koji je radio na Zakonu je u svom izlaganju detaljno predstavio novine koje donosi novi Zakon o privrednim društvima, naglašavajući njegovu suštinsku modernizaciju i usklađivanje sa evropskim standardima, te preciznije regulisanje korporativnog upravljanje, pitanja kapitala i restrukturisanja društava. Posebno je apostrofirao da zakon donosi veću pravnu sigurnost, transparentnost i efikasnost poslovanja.
- Jedan od najvažnijih iskoraka je prenošenje ključnih evropskih direktiva, čime se omogućava potpunija harmonizacija sa EU tržištem i olakšava prekogranično poslovanje. U skladu s tim, uvedene su nove pravne forme kao što su evropsko akcionarsko društvo (SE) i evropsko ekonomsko interesno udruženje (EEIG), a pojam „javnog društva" dodatno je preciziran, omogućujući privrednim društvima iz Crne Gore da posluju po modelima priznatim na EU nivou – naveo je Radović.
Radović je posebno istakao potpuno elektronsko osnivanje društava, uključujući DOO, dijelove društava i strane nerezidente, putem video identifikacije i elektronskih dokumenata. Takođe, regulisan je položaj preduzetnika, omogućeno privremeno obustavljanje djelatnosti i elektronska izrada osnivačkog akta i statuta. U oblasti upravljanja društvima uveden je klasičan one-tier sistem, izvršni direktori su članovi board-a, definisana je odgovornost i trajanje mandata članova organa, institut diskvalifikovanih direktora i obaveze rodne ravnopravnosti u javnim AD.
- Takođe, uvedena su pravila o dugoročnom učešću akcionara i detaljna regulacija korporativnog upravljanja, uključujući obavezne odbore i godišnje izvještavanje. Zakon omogućava prekogranična spajanja i podjele društava, fleksibilnije procedure za DOO, dodatne uplate članova i promjene u pravilima o glasanju i dividendama - piše u saopštenju.
Radović je naglasio da zakon digitalizuje postupke, ubrzava pravni promet i jača korporativno upravljanje, čime se stvara pouzdanije i konkurentnije investiciono okruženje u Crnoj Gori, uz rok od tri mjeseca za usklađivanje sa njegovim odredbama, od dana njegovog stupanja na snagu.
U drugom dijelu okruglog stola detaljno su razmotrena pitanja i dileme privrednika, a na pitanja je odgovarala i Dijana Raičković, ekspertkinja koja je učestvovala u izradi Zakona. Učesnike je, između ostalog, zanimalo niz praktičnih situacija koje će se javiti početkom primjene zakona, uključujući način određivanja modela upravljanja u akcionarskim društvima, tumačenje odredbi o jednodomnom i dvodomnom upravljanju, status i nadležnosti izvršnih i neizvršnih direktora, kao i pitanja u vezi sa mandatom i izborom članova odbora direktora.
- Učesnici su ukazali da su nedoumice naročito izražene u dijelu prelaznih rokova i prakse izbora novih organa upravljanja nakon početka primjene zakona, kao i u vezi sa položajem izvršnih direktora koji su imenovani po ranijem zakonu, a kojima mandat traje i nakon početka važenja novog zakonskog rješenja. Razmatrana su i pitanja o tome na koji način se bira generalni direktor, koja se ovlašćenja prenose na odbor direktora, kako se vrši nadzor nad izvršnim direktorima i na koji se način odlučuje u situacijama u kojima su isti članovi organa istovremeno dio upravljanja i dio nadzorne strukture - navodi se.
Predstavnici Ministarstva naveli su da, iako izvršne direktore formalno bira skupština, predlaganje može biti inicijativa akcionara, dok mandat i odgovornosti ostaju jasno propisani zakonom. Novi zakon eksplicitno ograničava ovlašćenja i propisuje tehničke procedure koje preduzeća moraju sprovesti u roku od dva do tri mjeseca, uključujući izmjene statuta i druge formalnosti. Posebno je naglašeno da su notari obavezni da pregledaju i ovjere statute i akte društava, provjeravajući njihovu usklađenost sa zakonom, čime se dodatno osigurava pravna sigurnost i transparentnost poslovanja.
Privrednike je takođe interesovalo kako funkcioniše skupština društva u slučajevima kada je većinski vlasnik lokalna samouprava. Iz Ministarstva su pojasnili da skupština ostaje najviši organ odlučivanja, dok zakon precizira ulogu odbora direktora i izvršnih organa, čime se osigurava efikasno i transparentno donošenje odluka. Takođe, naveli su da ministarstva kontinuirano organizuju obuke za sve članove odbora, posebno u državnim preduzećima, kako bi se osigurala potpuna usklađenost sa zakonskim standardima i evropskim direktivama.
- Predstavnici Ministarstva kazali su da će pripremiti i objaviti zvanična tumačenja u vezi sa svim postavljenim pitanjima, kako bi se obezbijedila ujednačena primjena zakona na nivou svih privrednih subjekata. Najavljeno je da će u narednim sedmicama biti objavljeni i podzakonski akti i tehnička uputstva za privredu, notare i profesionalne korisnike CRPS-a, te da će se organizovati dodatne konsultacije i radionice u cilju olakšavanja prelaska na novi sistem - zaključili su iz PKCG.

PKCG: Predstavljen novi Zakon o privrednim društvima

Direktorat za vanredne situacije Uprave policije preuzeo je ručne bombe koje su pronađene prošle nedjelje u blizini Željezničke stanice pored rijeke Cijevne, potvrđeno je Portalu Pobjede iz Uprave policije.
- Policija je preuzela slučaj, radimo na deaktivaciji - rečeno je iz UP.
Kako je prenio Gradski portal, mještani tog djela kazali su da su djeca našla eksploziv, te da strahuju za bezbjednost.

Policija preuzela ručne bombe pronađene kod Cijevne

Miodrag Novaković osuđen je danas u kolašinskom Osnovnom sudu na devet mjeseci zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke Televizije E Itane Kaluđerović. Presudu je donio sudija Arsen Popović.
Novakoviću je izrečena i mjera liječanja zavisnosti od alkohola.
On je 26. maja uputio prijeteću poruku novinarki Kaluđerović na njenom Fejsbuk nalogu. Novaković je napisao „Pazi ti, na metak“. Komentar je ostavljen ispod fotografije snimljene na Cetinju na kojoj je novinarka Kaluđerović u crnogorskoj košulji.
Optuženi pred sudom nije iznosio odbranu, već je ostao pri iskazu koji je dao u Tužilaštvu. Novinarka Kaluđerović je rekla da nema što da doda u odnosu na izjavu koji je dala tužiocu.
U završnim riječima tužiteljka Maja Šćepanović tražila je od suda da Novakovića osudi na godinu zatvora zbog prijetnji upućenih novinarki Kaluđerović.
- Optužni akt je u cjelosti potvrđen sprovedenim dokazima. Okrivljeni je priznao da je na Fejsbuku ostavio komentar prijeteće sadržine: „ pazi ti na metak“. Da je Klauđerović nakon toga imala osjećaj straha i nesigurnosti utvrđuje se iz njenog svjedočkog iskaza, ali ne samo verbalnog kazivanja već i navođenja konkretnih razloga zbog čega je osjećaj lične nesigurnosti prisutan – kazala je tužiteljka Šćepanović.
Ona je obrazložila i da smatra da bi kazna od godinu zatvora uticala na okrivljnog koji ranije nije osuđivan. Prema stavu tužiteljke, visina te kazne ne bi bila samo u svrhu specijalne nego i generalne prevencije s obzirom da je Kaluđerović novinarka i da radi posao od javnog interesa.
- Ovakvim prijetnjama šalje se opasna poruka svim novinarima koji su svakodnevno suočavaju sa prijetnjama. Istovremeno predstavljaju pritisak na slobodno i nezavisno izvještavanje što direktno ugrožava osnovne demokratske vrijednosti – obrazložila je Šćepanović.
Obaveza države koju ovdje predstava sud, prema riječima Šćepanović, jeste da kaznenom politikom stavi do znanja da se napadi na novinare neće dolerisati i da će biti adekvatno sankcionisani.
Kaluđerović je u završnoj rijeći navela da se pridružuje krivičnom gonjenju optužnog. Novaković nije iznosio zaršne riječi već je ostao pri iskazu koji je dao ranije.

Novakoviću devet mjeseci zatvora zbog prijetnji novinarki Televizije E Itani Kaluđerović

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Doskorašnja urednica Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore Mila Vuković saopštila je da joj je urednik Prvog programa Bojan Terzić rekao da direktor TVCG Milan Knežević želi da pokrene njenu smjenu jer je uoči utakmice sa Hrvatskom emitovana epizoda „Perspektive“ koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije.
Mladi u ovoj epizodi, kako je pojasnila Vuković, na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma.
- I to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan. Usljed tehničkog problema, emitovanje je prekinuto nakon 13 minuta, a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“: „Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?“ - navela je ona.
Otkako je prije četiri godine Ugovorom o radu na neodređeno vrijeme raspoređena na radno mjesto urednika Dokumentarnog programa, sadržaj koji je stvarala sa kolegama je, kaže, nagrađivan i prepoznat kao primjer profesionalnih i etičkih standarda Javnog servisa.&nbsp;
- Dvoumila sam se da li ovu informaciju javno da podijelim, jer nijesam obznanila ni kada sam raspoređena na mjesto urednika Dokumentarnog programa, ali zbog načina na koji mi je menadžment posredstvom Arhive RTCG, poslao ponudu za zaključivanje Aneksa Ugovora o radu, koju potpisuju direktor TVCG Milan Knežević i generalni direktor RTCG Boris Raonić, bez prethodnog postupka, bez obrazloženja i bez ijednog zakonski propisanog koraka, sa zadovoljstvom ću to da uradim i odmah im poručim, naravno da ću pokrenuti zvaničan spor, jer je njihovo postupanje nezakonito! - navela je ona.
<h2>POKUŠAJ DISCIPLINOVANJA I POTČINJAVANJA RTCG</h2>
Vuković je istakla da po zakonu ne može biti smijenjena, jer nije ni izabrana u mandatnoj funkciji i ni na osnovu „želje“ ili impresija bilo kog pojedinca.
- Dakle, bez ijednog zakonski propisanog koraka, bez postupka utvrđivanja odgovornosti, bez pisanog upozorenja, obrazloženja i bez odluke o povredi radne obaveze. Ovo nijesu samo profesionalni pritisci, već i pokušaj uređivačkog disciplinovanja i potčinjavanja Javnog servisa ličnim ukusima i političkim očekivanjima – napisala je Vuković u objavi na Fejsbuku.
Pojasnila je da već drugu godinu zaredom, na Televiziji Crne Gore ponedjeljkom u 12.15 sati emituju Dokumentarni serijal „Perspektiva“ koji realizuju Radio Slobodna Evropa i The National Endowment for Democracy (NED).&nbsp;
- Shodno potpisanom ugovoru, Javnom medijskom servisu RTCG ustupljen je uz prava na emitovanje bez naknade i ograničenja. Serijal prenosi više od 30 televizija u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori i Hrvatskoj. Namijenjen je mladima i pruža im prostor za dijalog i javnu debatu, o zidovima koje su među njima stvorili ratna prošlost, obrazovni sistem i mediji. Mladi u „Perspektivi“ imaju priliku da čuju jedni druge, slobodno razgovaraju o aktuelnim temama, debatuju o ljudskim pravima, multikulturalnosti, nasilju, opštim i ličnim vrijednostima, radikalizaciji, slobodi… U ponedjeljak 17. 11 2025. emitovana je epizoda koja kritički tematizuje rastući nacionalizam i ekstremizam u zemljama naše regije. Mladi u ovoj epizodi na konkretnim primjerima osuđuju rast nacionalizma i to je tema o kojoj se, objektivno, mora govoriti svaki dan - pojasnila je Vuković.
Usljed tehničkog problema emitovanje je, prema njenim riječima, prekinuto nakon 13 minuta - a na adresu urednika Prvog programa TVCG, promtno stiže pitanje od portala „Pobjeda“ : “Da li je predviđeno da dio redovne programske šeme TVCG1 za ponedjeljak 17.11 bude emisija „Perspektiva“ u produkciji RSE i ako jeste zbog čega se emituje epizoda koja je od 20. jula 2025, te da li je uredništvo uzelo u obzir potencijalne tenzije zbog održavanja utakmice između Crne Gore i Hrvatske?.
- Nakon svega tri sata, portal „Pobjeda“ objavljuje tekst sa senzacionalističkim naslovom „TVCG danas emitovala emisiju koja prikazuje Hrvate kako veličaju ustaše i NDH“, navodeći u posljednjem pasusu „da su uredništvu TVCG poslali pitanja“ - navela je Vuković.
Tekst je, kaže, svega nekoliko sati uoči utakmice, sa istim naslovom, objavljen i na zvaničnom Fejsbuk nalogu „Pobjede“ uz osamdesetak komentara.
- Koji obiluju govorom mržnje, satanizacijom, diskreditacijom i ličnim uvredama na račun uredništva i menadžmenta Javnog servisa, uz tek poneki glas razuma, u kojima između ostalog korisnici društvenih mreža ukazuju da su komentatori samo pročitali naslov „Pobjede“. Iako gledaoci nijesu mogli odgledati emisiju do kraja, jer je bila prekinuta, širi auditorijum imao je priliku da je vidi i ranije, jer je „sporna“ epizoda već emitovana u regionu i dostupna je na vebsajtu RSE - dodala je Vuković.
<h2>TEHNIČKI PROBLEMI</h2>
Urednik Prvog programa je, kaže, u poneđeljak prvi put obavjestio o tehničkom problemu - neposredno nakon prekida emitovanja emisije, ne zahtijevajući njeno izjašnjenje kao urednika Dokumentarnog programa u čijem se Programsko-produkcionom planu nalazi dokumentarni serijal „Perspektiva“.
- U tom razgovoru prvi put saznajem, da su i prethodne tri epizode prekinute, i da kao urednik Prvog programa nije dobio objašnjenje iz tehničko-produkcijskog lanca, kako i zašto dolazi do prekida u emitovanju. Za sve vrijeme, kao urednik Dokumentarnog programa svakog petka uredno dobijam najave za svaku od epizoda serijala „Pesrpektiva“ od strane njihovog produkcijskog tima i upoznata sam sa sadržajem emisija, te stoga nijesam ni dovodila u pitanje da će u ponedjeljak 17. novembra biti emitovana najavljena epizoda koja je snimljena u Podgorici, niti me je iko iz Koordinacije programa obavijestio da će biti emitovana epizoda od 20. jula. Za preuzimanje sadržaja „Perspektive“ sa Ftp servera RTCG, zadužen je sektor Koordinacije i realizacije programa, od kojih u međuvremenu nijesam informisana da postoje smetnje u emitovanju serijala, niti je na moje upite iko od kolega koje sam kontaktirala u ponedjeljak, znao da objasni o čemu je riječ – istakla je Vuković.
Tek u korespondenciji sa produkcijskim timom „Perspektive“ saznaje ono o čemu je RTCG već informisana - da se tehnički problemi u emitovanju na TVCG javljaju zbog promjene formata dsitribucije.
- O čemu je njihov tehnički urednik na vrijeme obavijestio RTCG, ali da ta informacija nije proslijeđena unutar tima za realizaciju TVCG, kao što nijesu bili obaviješteni ni da je RTCG promijenila Ftp adresu, usljed čega je i došlo do zaostatka u preuzimanju novoproizvedenih epizoda i prekida emitovanja – navela je Vuković.
Naglasila je da im, uprkos apsolutnom razumijevanju produkcijske kuće „Mebius film“ i njihovom krajnje konstruktivnom pristupu u iznalaženju rješenja u otklanjanju tehničkih propusta do kojih je došlo u Televiziji Crne Gore, javno upućuje izvinjenje zbog kompromitacije superiornog sadržaja serijala „Perspektiva“ na Javnom medijskom servisu RTCG i senzacionalističkih, tendencioznih medijskih interpretacija koje su u potpunosti izvan standarda Javnog servisa.
- Nakon što me je urednik Prvog programa juče telefonom informisao o „želji“ direktora Kneževića da me „smijeni“ zatražila sam da me o tome obavijesti zvaničnim putem. Nakon pola sata, dobila sam poziv iz Arhive RTCG da preuzmem „ponudu“. Ponuda koja se ne odbija, glasi na zaključivanje Aneksa Ugovora o radu na neodređeno vrijeme, kojom me na zahtjev direktora TVCG Milana Kneževića, upućuju za raspored na nižerangirano radno mjesto Urednik emisije 1 TV u Dokumentarnom programu. U ponudi navode da ispunjavam propisane uslove za navedeno radno mjesto, stručna sprema, radno iskustvo itd… Sve u skladu sa potrebama procesa rada, bez stvarnih razloga za premještaj na to radno mjesto i bez prethodno ispoštovane procedure – pojasnila je Vuković.
<h2>KULMINACIJA KONFLIKTA</h2>
Direktorova želja da je smijeni zbog „Perspektive“ takođe je, kaže, ispunjena bez prethodnog postupka utvrđivanja njene odgovornosti za povredu radne obaveze, bez pisanog upozorenja o postojanju razloga za izricanje bilo kakve mjere za povredu radne obaveze, u konačnom bez odluke o povredi radne obaveze.
Ovim je, kaže Vuković, kulminirao latentni konflikt između nje i direktora TVCG koji, prema njenim riječima, tinja godinu i jedanaest mjeseci koliko je prošlo od momenta njegovog dolaska na poziciju direktora TVCG.&nbsp;
- Taj sukob je zasnovan na našim duboko suprotstavljenim stavovima o uređivačkoj autonomiji, primjeni profesionalnih i etičkih standarda i ulozi Javnog servisa. Samo ne znam, kada je tačno donedavni urednik redakcije Dokumentarnog programa Televizije Pljevlja, obećao sebi da će da me „smijeni“ i koga je od svojih projektovao za radno mjesto urednika Dokumentarnog programa? Koje ga je tačno moje reagovanje upućeno lično njemu zaboljelo, koji zvanični dopis, koji zvanični e-mail… Posljednji je bio o razlozima zbog kojih sam insistirala da bi dokumentarnu emisiju o cetinjskoj tragediji nad tragedijama „Ranjeni grad“ trebalo emitovati u „prajm-tajmu“, nije bio ni za emitovanje. Ili je to bio onaj jedan jedini sastanak koji je do sada održao sa urednicima, gdje sam mu povrijedila direktorsku sujetu stavom da se Programsko-produkcioni plan Dokumentarnog programa ne može mijenjati i dopunjavati bez znanja i saglasnosti urednika Dokumentarnog programa, sadržajima poput „Vraneške doline“ recimo... Ili još ne može da mi oprosti dokumentarne filmove o „Gaeti“, „Štrpcima“ ili posljednji o „Deporatciji izbjeglica iz Herceg Novog“ kojeg je nakon emitovanja odćutao. Brzo je podlegao maniru naših „veljih“ urednika koji prema vlastitom priznanju, gle čuda, nikada ne gledaju emisije koje im programski pripadaju. Ali je direktor zato zatražio da radim priče „o zločinima nad Srbima“. Naravno! O Srđanu Aleksiću! Je li problem što njegovo herojstvo i primjer ljudskosti, nadilazi svaki nacionalni predznak?! – navela je Vuković.
Ili je, pita ona, aktuelnije o stradalniku i velikomučeniku Pavlu Đurišiću?&nbsp;
- Kad može spomenik, zašto ne bi i dokumentarac na Javnom medijskom servisu?! Može i to, ali mu se ni to ne bi dopalo! – dodala je ona.
<h2>OSLOBAĐANJE OD SVEGA CRNOGORSKOG</h2>
Pita i „oslobađaju“ li to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog.
- A zašto, direktore, ne bismo i zločine srpskih oficira nad Crnogorkama i Crnogorcima?! Zašto ne o „Bijelom teroru“, o mučenju, ubijanju, klanju i spaljivanju porodice Zvicer: Anđe, Petra, Zagorke, Vidaka, Plane…Petrove babe koju su svezali za trešnju ispred kuće, da gleda kako joj sreća gori…Zašto ne o Savu Otaševiću, Marku Jakovljeviću, o Ružici, Plani, Stanici, Manji, Milici, Petrani Bulatović, o Peru i Radivoju Bulatoviću, zašto ne o proslavljenom komandiru Šćepanu Mijuškoviću? Kako, kad ste mi iz prijedloga PP plana za ovu godinu bez obrazloženja ukolnili sve dokumentarne formate koji su imali crnogorski predznak! Oslobađate li vi to program RTCG od Crnogoraca i svega crnogorskog? Pa nijeste valjda i na mene „udarili“ jer sam Crnogorka?! Ne, ne vjerujem zlim jezicima… Čak ste nam za sljedeću godinu uklonili i serijal povodom 60 godina Dokumentarnog programa Televizije Crne Gore, jedinog programa koji u kontinuitetu traje koliko i sama TVCG. A zanimalo Vas je i do kada planiramo da emitujemo serijal „Bella Ciao“? Crna Gora ima 257 narodnih heroja, među njima je osam žena, pa izračunajte! – naglasila je Vuković.
Javni servis, kako je podvukla, nije ničija lična prćija.
- Funkcija direktora TVCG je prolazna. Javna institucija poput RTCG ne može se voditi po modelu lične volje, niti se zaposleni mogu premještati kao predmeti sa police na policu. Kao urednica i kao građanka Crne Gore, dužna sam da zaštitim zakonitost postupanja, profesionalne standarde, uredničku autonomiju, javnost i transparentnost rada Javnog servisa. To ću i uraditi, svim pravnim sredstvima - zaključila je ona.

Knežević bez formalnog obrazloženja pokrenuo smjenu Mile Vuković nakon epizode „Perspektive“ uoči utakmice sa Hrvatskom

Slučaj mlade Podgoričanke koja skoro godinu odbija da preda kćerku bivšem suprugu, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavljao kada je posljednji put bila kod njega, otvorio je brojna pitanja razumijevanja, znanja i poštovanja međunarodnih konvencija o pravima i zaštiti majke i đeteta, kako pravosudnih institucija, tako i službi zaduženih za praćenje sprovođenja sudskih odluka i njihovog uticaja na psihičko i mentalno zdravlje đeteta. &nbsp; Pogotovo je upitno njihovo razumijevanja dječijih prava u svjetlu činjenice da uporno insistiraju da prinude djevojčicu da boravi kod oca, iako ona to odbija, a išli su dotle da je majka po nalogu suda u oktobru završila u zatvoru, iako je tada bila u sedmom mjesecu rizične trudnoće, zbog odbijanja da preda dijete. Poslije desetak dana puštena je na slobodu po odluci Ministarstva pravde. <h2>INSTITUCIONALNO NASILJE</h2> Dok je bila u zatvoru institucije su u dva navrata probale da predaju djevojčicu ocu, ali oba puta bezuspješno, jer je ona odbila da ide sa njim. Jedan od izvršitelja prijetio je tada babi djevojčice da će im se „obiti o glavu“ što dijete neće da ide kod oca, a predlagao joj je i da je ostavi i pobjegne, kako bi je oni predali ocu?! Te detalje Portalu ETV prenijela je porodica mlade Podgoričanke. A onda je 30. oktobra Služba za djecu i mlade Centra za socijalni rad dostavila Osnovnom sudu u Podgorici nalaz i mišljenje broj 0101-31054/2025-2, koji su potpisale J. M. - psihološkinja, J. O. - socijalna radnica i I. S. članica komisije, u kojem se konstatuje „da su se stekli uslovi“ i da predlažu „da sud preispita roditeljsko pravo majke“, odnosno da smatraju „da je svrsishodno ograničenje njenog roditeljskog prava“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251121071112_d57cc0d8fbc0964c6eca1fde76eb12e7c9732b5eb3d06a077a86367cab7626a3" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Centar za socijalni rad"> <figcaption>Podgoričanka podnijela krivičnu prijavu protiv Komisije Centra za socijalni rad(Photo: Centar za socijalni rad u Podgorici)</figcaption> </figure>  U međuvremenu, po nalogu suda, odnosno sutkinje Ine Hrković, koja je na zatvorsku kaznu osudila Podgoričanku i naložila u oktobru da bude sprovedena u zatvor, sudska vještakinja, psihologica Radmila Stupar Đurišić dostavila je 10. novembra nalaz i mišljenje u kojem je, pored ostalog, konstatovala da dijete ne pokazuje emocionalnu bliskost sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju?! - Sutkinja Ina Hrković je tokom višemjesečnog postupka uporno sprovodila mjere koje su imale za posljedicu traumu i patnju djeteta i mene, u visokorizičnoj trudnoći, iako je bilo jasno vidljivo da dijete uporno odbija kontakt sa ocem. Pred prisutnim službenim licima je plakala, vrištala, fizički odbijala kontakt i u više navrata uriniralo od straha pred samom sutkinjom, jasno govoreći: „Ne želim da ga vidim“, „Ne želim da idem kod njega“. “On me tuče“ – kazala je za Portal ETV Podgoričanka. Ona je ogorčena na postupanje sutkinje Hrković, protiv koje je podnijela i krivičnu prijavu, ali i na mišljenje Komisije Centra za socijalni rad koja je predložila da se djevojčica povjeri ocu, a da je majka gleda u kontrolisanim uslovima. - Ova lica su, tvrdim, povezana i instruisana od mog bivšeg supruga. Cijenim da to nije tako, službena lica se ne bi ponašala na takav nezakonit način i kršila osnovna ljudska i dječija prava. Uprkos mojim pisanim zahtjevima za obustavu postupka, pozivanju na zaštitu djeteta i na sopstveno zdravstveno stanje zbog visokorizične trudnoće, sutkinja Hrković nije prestala. Naprotiv, organizovala je moje lišenje slobode putem Viber aplikacije, što je protivno svim propisima o postupanju suda i potpuno nezakonito – ističe naša sagovornica. Podsjeća da je u zatvoru provela 11 dana, a da su za to vrijeme nastavljeni „pokušaji prisilnog oduzimanja djeteta, iako su stručni nalazi Centra za socijalni rad i ljekara jasno ukazivali na štetnost takvih radnji“. <h2>NOVI NALAZ VJEŠTAKA</h2> - Da dijete ne smije silom da se preda ocu potvrdio je i nalaz sudske vještakinje Radmile Stupar Đurišić. U njemu nedvosmisleno piše da „dijete pokazuje izražen strah, anksioznost i odbijanje kontakta sa ocem“, da „tokom razgovora sa psihologom, dijete je jasno i uporno verbalizovalo odbijanje ('Ne želim da ga vidim', 'Ne želim da idem kod njega')“, „navodi konkretne opise fizičkog nasilja ('Udarao me u stomak', 'Bio me koprivom po nogama')“, „dijete pokazuje visoku unutrašnju napetost, izraženu bespomoćnost i intenzivne emocije“, „ne pokazuje znakove emocionalne bliskosti sa ocem, već ga doživljava kao prijetnju“, „prisutan je osećaj nesigurnosti i potreba za zaštitom“... Iz nalaza jasno proizilazi da je dijete prema ocu razvilo strah, osjećaj ugroženosti i nedostatak emocionalne sigurnosti, što je upravo ono na što sam mjesecima upozoravala – da se mom djetetu nasilnim kontaktima nanosi ozbiljna psihološka šteta – ogorčena je Podgoričanka.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112107118_654f5beb5eaeac9e98a0152882f89aa30fce5d88d9fe884d6d59b6a4e6c9c79d" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"> <figcaption>STIGAO NOVI NALAZ VJEŠTAKA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Osnovni sud u Podgorici)</figcaption> </figure>  Kategorična je da je sutkinja Hrković svojim postupanjem u ovom predmetu kršila preporuke stručnih institucija, prava djeteta i pravo na porodični život.&nbsp; - Time je ne samo prekršila profesionalne i etičke standarde, već je i narušila osnovna ljudska prava djeteta i majke. Njeno postupanje, od organizovanja lišenja slobode putem Vibera, do upornog sprovođenja radnji koje su uzrokovale psihičku traumu djetetu, zahtijeva punu institucionalnu reakciju i sankciju. Ovo nije samo moj lični slučaj. Ovo je pitanje odgovornosti sudstva i zaštite djece u Crnoj Gori. Dužnost svakog suda je da štiti dijete – ne da ga prisiljava da se suočava sa strahom, nasiljem i traumom – zaključila je sagovornica Portala ETV. Psihološkinja je u nalazu decidirana da „sprovođenje odluke o kontaktima ili predaji djeteta mora biti postupno, bez prisile i u sigurnom prostoru“, te da je potrebno da prije svakog pokušaja dijete bude emocionalno pripremljeno i da bude obezbjeđeno prisustvo stručne osobe koja ima izgrađen odnos povjerenja sa djevojčicom. - Svaki pokušaj prinudne primopredaje može dovesti do traumatskog reagovanja i pogoršanja emocionalnog stanja djeteta. Neophodno je paralelno uključiti dijete u psihološku podršku i rad sa roditeljima u cilju smanjenja konflikta i olakšavanja procesa prilagođavanja – piše u nalazu sudske vještakinje, kao i da je „majci predočeno da ukoliko ne pripremi dijete na kontakt sa ocem njene roditeljske kompetencije mogu i biće ispitane“. Psihijatri N. P. i S. K, te psihološkinja N. Š. U aprilu su uradili nalaz i mišljenje u kojem su konstatovali da dijete nije doživjelo traumatsko iskustvo, već ponavlja naučene fraze od majke. Podgoričanka je kategorična da je to laž, zbog čega je protiv ovog tima vjeeštaka podnijela krivičnu prijavu kojom ih tereti za zloupotrebu službenog položaja, nesavjestan rad u službi i lažno vještačenje. Tvrdi i da su tokom vještačenja djevojčici govorili: „Moraš sa ocem, tata je dobar“. Ovaj nalaz bio je osnov da tužilaštvo odbaci njenu krivičnu prijavu protiv bivšeg supruga zbog zlostavljanja đeteta. Na svojim nalozima na društvenim mrežama ona je nedavno objavila audio i video snimke koji, kategorična je, potvrđuju da je otac tukao djevojčicu kada je boravila kod njega. - Postoje snimci i audio koji potvrđuju ono što pričam od početka: i njegov najbliži rođak (stric) govori o zlostavljanju koprivom. Taj snimak je potpuno razumljiv. Ali u rješenju o odbacivanju moje krivične prijave piše da je „snimak nečujan“. Umjesto da država postupa po tim dokazima, tužilaštvo je odbacilo moje prijave, a protiv mene je otvaralo predmete – kao odmazdu. Tako ispada da sam ja problem, jer sam prijavila nasilje, a ne onaj ko je nasilje vršio – kazala je ona tada za Portal ETV.

Tag: konkurs