Čabarkapa: CANU aktivnije da se uključi u rješavanje bilateralnih sporova sa Hrvatskom

Centar za građansko obrazovanje poziva Predsjedništvo Crnogorske akademije nauka i umjetnosti da kontakte sa hrvatskim akademskim i stručnim krugovima podigne na institucionalni nivo, inicira sadržajan dijalog sa Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i svoju ekspertizu aktivnije stavi u funkciju rješavanja otvorenih pitanja između Crne Gore i Hrvatske - poručila je koordinatorka programa Aktivno građanstvo u ovoj nevladinoj organizaciji Sara Čabarkapa.

Ona je, u saopštenju, istakla da su u završnici evropskih integracija Crnoj Gori potrebni svi kredibilni kanali dijaloga, a akademski ne bi smio biti izuzetak.

- Institucionalna saradnja Crnogorske akademije nauka i umjetnosti (CANU) sa Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) nedovoljno je razvijena, posebno imajući u vidu otvorena bilateralna pitanja Crne Gore i Hrvatske i činjenicu da ona mogu uticati na završnicu crnogorskih pregovora sa Evropskom unijom - navela je Čabarkapa.

Prema Godišnjaku CANU za 2024. godinu, a CGO je i ranije skretao pažnju javnosti na to, CANU ima potpisane bilateralne sporazume sa čak 31 akademijom iz regiona, Evrope i svijeta, uključujući Rusku akademiju nauka (RAN) i Nacionalnu akademiju nauka Bjelorusije (NANB), ali ne i sa HAZU. 

- Preciznije, Hrvatska je jedina država nastala raspadom bivše Jugoslavije sa čijom akademijom CANU nema bilateralni sporazum o saradnji. Takve sporazume CANU ima sa Srpskom akademijom nauka i umjetnosti (SANU), Akademijom nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANU-BiH), Slovenačkom akademijom nauka i umjetnosti (SAZU), Makedonskom akademijom nauka i umjetnosti (MANU) i Akademijom nauka i umjetnosti Kosova (ASHAK). CANU ima sporazum i sa Akademijom nauka i umjetnosti Republike Srpske (ANURS) - precizirala je Čabarkapa.

Izostanak institucionalizovane saradnje sa HAZU je, prema njenim riječima, teško razumjeti u trenutku kada dvije države dijele zajedničku evropsku perspektivu, ali i niz otvorenih pitanja u čijem bi sagledavanju akademske zajednice mogle dati važan doprinos. 

- Sporazum sam po sebi, naravno, nije garancija sadržajne saradnje, ali njegovo nepostojanje ukazuje na prostor koji godinama ostaje neiskorišćen. Kada je riječ o inostranim članovima CANU, nedavno preminuli dr Ivo Šlaus i dr Milovoj Solar bili su jedini članovi HAZU koji su istovremeno bili inostrani članovi CANU. Šlaus je izabran za članstvo u CANU 15. decembra 2006, a Solar 29. novembra 2011. godine - istakla je Čabarkapa.

 Centar za građansko obrazovanje je, kako podsjeća, ranije tražio od CANU podatke o svim aktivnostima, projektima i drugim oblicima saradnje sa HAZU u periodu od 1. januara 2020. do 9. juna ove godine, uključujući prateću dokumentaciju, izvještaje, odluke i finansijske podatke. 

- CANU je u odgovoru navela da „nije sprovodila aktivnosti saradnje sa HAZU na institucionalnom nivou za koji se interesujete“. Međutim, posljednji dostupni Godišnjak CANU bilježi određene kontakte sa hrvatskim akademskim i stručnim krugovima - rekla je Čabarkapa. 

Tokom 2024. održana je tribina prof. dr Željka Kaštelana iz HAZU o transplantacionoj hirurgiji, delegacija CANU posjetila je Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“ (LZMK) u Zagrebu, gdje se sastala sa dr generalnim direktorom Zavoda i glavnim urednikom Hrvatske enciklopedije Brunom Kragićem, a održana je i stručna radionica za leksikografsku redakturu koju su vodili dr sci Zdenko Jecić i mr sci Ozana Martinčić. 

- CANU je u Godišnjaku istakla i stručnu podršku koju dobija od LZMK, posebno kroz iskustva u izradi Hrvatske enciklopedije. Iste godine ambasador Republike Hrvatske u Crnoj Gori Veselko Grubišić posjetio je CANU povodom naučne tribine Hrvatski fotografi i Crna Gora, koju je 15. aprila održala prof. dr Maja Đurić. Dakle, kontakti postoje, ali ostaju ograničeni, CANU ih ne ističe, a nijesu prerasli ni u sistemsku institucionalnu saradnju. A upravo bi postojeće veze trebalo iskoristiti kao osnovu za ozbiljniji dijalog CANU i HAZU - navela je Čabarkapa.

Posebnu težinu ovom pitanju daje dokument HAZU iz maja 2022. godine.

- Prilozi za zaštitu hrvatskih nacionalnih interesa prilikom pregovora Republike Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom u pogledu njihova ulaska u Europsku uniju. Prema medijskim izvještajima, dokument je prethodno upućen predsjedniku Hrvatske Zoranu Milanoviću, predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću i premijeru Andreju Plenkoviću - precizirala je Čabarkapa. 

Dodaje da dio dokumenta koji se odnosi na Crnu Goru obuhvata niz zahtjeva, među kojima su garantovani mandati Hrvatima u Skupštini Crne Gore, konačno razgraničenje, poštovanje obaveza iz potpisanih sporazuma i prava hrvatske manjine, plaćanje ratne štete, posebno na kulturnoj baštini, povraćaj odnesenog kulturnog blaga, izvinjenje, te ekološka i energetska pitanja. 

- CANU je 1. juna 2022. odgovorila saopštenjem u kojem nije pojedinačno adresirala zahtjeve iz dokumenta, već je ocijenila da takav pristup nije „put ka dijalogu među našim državama, društvima i nacijama, a koji treba da se zasniva na evropskim vrijednostima kojima težimo“. Istovremeno, CANU je naglasila da je hrvatska podrška dragocjena i poručila da ostaje otvorena za dijalog zasnovan na ravnopravnosti i međusobnom uvažavanju. Međutim, nije poznato da je nakon tog saopštenja uslijedio strukturirani dijalog dvije akademije upravo o pitanjima koja su tada otvorena - naglasila je Čabarkapa.

To, kako dodaje, danas ima još veći značaj. 

- Nakon što Crna Gora u decembru 2024. nije zatvorila poglavlje 31, a otvorena bilateralna pitanja sa Hrvatskom ostala dio političkog konteksta evropskih integracija, nije dovoljno da CANU ostane samo deklarativno „otvorena za dijalog“. Vrijeme je da taj dijalog aktivno pokrene - kategorična je Čabarkapa.

CANU, prema njenim riječima, ne može i ne treba da zamijeni Vladu i diplomatiju u rješavanju međudržavnih pitanja. 

 - Međutim, kao institucija koja okuplja značajan dio akademske i stručne strukture, može ponuditi ekspertizu, otvoriti prostor za razgovor o osjetljivim istorijskim i identitetskim pitanjima i graditi kanale komunikacije koji nijesu opterećeni dnevnom politikom. Upravo u tome može biti dodatna vrijednost akademske diplomatije. Članstvo u Evropskoj uniji ostaje strateški prioritet Crne Gore i ima snažnu podršku građana i građanki. Zato je teško opravdati da u završnici pregovora ostane neiskorišćen kanal saradnje sa akademijom susjedne države članice EU sa kojom Crna Gora ima otvorena pitanja - zaključila je Čabarkapa.