<article>Većina crnogorskih učenika vjeruje da školska uprava sprovodi politike i mjere protiv vršnjačkog nasilja, a jedna četvrtina smatra da postoji prostor za poboljšanje.To pokazuje studija "Stavovi učenika i učenica o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori" koju je u junu sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO).Takođe, ulogu nastavnika i školske uprave dominantno cijene kao proaktivnu u prepoznavanju i reagovanju na vršnjačko nasilje.Više od jedne petine učenika navodi da su oni pasivni, a 10 odsto da ne reaguju na ovu pojavu. Detaljniji nalazi istraživanja sa srednjoškolskom populacijom mogu se naći <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf">OVDJE</a>.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834456442214203778&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Većina crnogorskih učenika vjeruje da školska uprava sprovodi politike i mjere protiv vršnjačkog nasilja, a jedna četvrtina smatra da postoji prostor za poboljšanje.
To pokazuje studija "Stavovi učenika i učenica o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori" koju je u junu sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Takođe, ulogu nastavnika i školske uprave dominantno cijene kao proaktivnu u prepoznavanju i reagovanju na vršnjačko nasilje.
Više od jedne petine učenika navodi da su oni pasivni, a 10 odsto da ne reaguju na ovu pojavu.&nbsp;
Detaljniji nalazi istraživanja sa srednjoškolskom populacijom mogu se naći <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf">OVDJE</a>.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834456442214203778&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Centar za građansko obrazovanje

Vršnjačko nasilje

studija

školska uprava

učenici

Društvo

Četvrtina učenika smatra da školska uprava može poboljšati mjere protiv vršnjačkog nasilja

Većina crnogorskih učenika vjeruje da školska uprava sprovodi politike i mjere protiv vršnjačkog nasilja, a jedna četvrtina smatra da postoji prostor za poboljšanje.
To pokazuje studija "Stavovi učenika i učenica o vršnjačkom nasilju u srednjim školama u Crnoj Gori" koju je u junu sproveo Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Takođe, ulogu nastavnika i školske uprave dominantno cijene kao proaktivnu u prepoznavanju i reagovanju na vršnjačko nasilje.
Više od jedne petine učenika navodi da su oni pasivni, a 10 odsto da ne reaguju na ovu pojavu. 
Detaljniji nalazi istraživanja sa srednjoškolskom populacijom mogu se naći <a href="https://media.cgo-cce.org/2024/06/CGO-Istrazivanje-srednjoskolska-populacija.pdf">OVDJE</a>.
<div class="embed-block"><div style="max-width:550px"><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:100%"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2FCGOCCE%2Fstatus%2F1834456442214203778&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sindikat državnih tužilaštava Crne Gore oštro je reagovao zbog izjave generalnog direktora RTCG Borisa Raonića, datoj u emisiji „Akcenti“, na prvom programu RTCG, u kojoj je naveo da su tužioci koji su radili na predmetu u kojem je podnijet optužni prijedlog protiv predsjednika i članova savjeta RTCG imali bliske kontakte sa organizovanim kriminalnim grupama.
- Sindikat državnih tužilaštava uvažava pravo svakakog građanina na iznošenje kritičkog stava u pogledu rada svakog državnog tužioca, pa i kritiku generalnog direktora RTCG-a. Međutim, ukazujemo da ta kritika mora biti zasnovana na provjerenim činjenicama i informacija, a ne paušalnim ocjenama, koje očigledno imaju za cilj narušavanje ugleda i ličnog i profesionalnog integriteta postupajućeg državnog tužioca, kao i integriteta svih državnih tužilaca u tužilačkoj organizaciji, koji svoj posao, jednako kao i postupajući državni tužilac, obavljaju časno, savjesno i u skladu sa Ustavom i Zakonom - poručili su iz Sindikata državnih tužilaštava.
Prethodno je Osnovno državno tužilaštvo (ODT) u Podgorici demantovalo navode Raonića, da su tužioci koji su podnijeli optužnicu protiv predsjednika Savjeta RTCG Veselina Drljevića i članova Savjeta zbog nezakonitog imenovanje Raonića na poziciju generalnog direktora, imali kontakte s kriminalnim grupama.
U Tužilaštvu kažu da su neosnovane i nesitinite tvrdnje da je odluka o podnošenju optužnog prijedloga donijeta pod bilo čijim uticajem.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 58.1667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fodt-demantuje-raonica-optuzni-prijedlog-nije-donijet-pod-bilo-cijim-uticajem-od-celnika-rtcg-a-se-ocekuje-povecan-stepen-odgovornosti&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Sindikat državnih tužilaštava: Cilj Raonićevih paušalnih ocjene narušavanje ugleda i integriteta tužilaca

Na sjednici Skupštine Srbije došlo je do guranja i tuče između predstavnika vlasti i opozicije. Pored poslanika, u incidentu su učestvovali i ministri u Vladi, dok ih je razdvajalo skupštinsko obezbjeđenje.
U prenosu skupštinske sjednice ton je bio isključen, pa se nije moglo čuti šta poslanici govore jedni drugima, niti se jasno vidjelo kako je otpočeo incident, prenosi RSE.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DSFfJ9oiV_T4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Vidjelo se da poslanike vlasti i opozicije razdvaja skupštinsko obezbjeđenje, dok se oni međusobno guraju, vuku i udaraju.
Predsjednica Skupštine Ana Brnabić je prekinula sjednicu.
Opozicioni poslanici su najavili da će blokirati rad Skupštine jer je predsjednica parlamenta Ana Brnabić odbila njihov zahtjev da se zakaže sjednica na kojoj bi se raspravljalo o nepovjerenju Vladi, nakon nesreće na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra, gdje je u obrušavanju nadstrešnice poginulo 15 ljudi.
Opozicija traži smjenu premijera Miloša Vučevića, kao i utvrđivanje političke i krivične odgovornosti za nesreću.
Incidenti su počeli u momentu kada su premijer Srbije Miloš Vučević ministri u Vladi ušli u salu.
Opozicioni poslanici su podigli papire na kojima je pisalo "korupcija ubija" i "ruke su vam krvave", uzvikujući "ubice".
Istakli su i transparent sa likom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, na kome su mu šake obojene u crveno.
Poslanici vlasti su odgovorili podizanjem papira na kojima piše "Žuti ološu, korupcija i lopovluk su vaše srednje ime".
Dio opozicionih poslanika je potom pokušao da priđe dijelu sale gdje sjede ministri u Vladi. Nije se moglo čuti šta govore jedni drugima.
Do incidenta je došlo i na galeriji skupštinske sale, gdje je takođe reagovalo skupštinsko obezbjeđenje.
Na galeriji su poslanici vlasti postavili transparent na kome piše "žuti ološ hoće rat, Srbija hoće rad". Došlo je do sukoba sa poslanicima opozicije koji su pokušali da uklone transparent.
Govor premijera Srbije Miloša Vučevića opozicija je prekidala duvanjem u pištaljke i vuvuzele. Dok Vučević govori, opozicioni poslanici su stajali oko njega i ministara i držali parole "ruke su vam krvave".

Haos u Skupštini Srbije: Verbalni sukob između predstavnika vlasti i opozicije prerastao u fizički

Auto-putem Princeza Ksenija je od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.
Auto-putem je u prošloj godini prošlo 2,29 miliona vozila, a u 2022. godini, od njegovog otvaranja sredinom jula, ukupno 1,14 miliona vozila.
Prioritetna dionica auto-puta Bar-Boljare otvorena je svečano 13. jula 2022. godine, a narednog dana je puštena u saobraćaj.
Prvih sedam dana putarina je bila besplatna. Nakon toga, ona za motore iznosi 1,5 eura, za putnička vozila 3,5 eura, a za kamione i autobuse 17 eura.
Ukupna dužina prve dionice auto-puta je 41,5 kilometara, sa 20 mostova na glavnoj trasi, devet mostova na rampama petlji, dva nadvožnjaka, osam podvožnjaka, 7,2 kilometra betonskih zidova, kao i 16 dvocijevnih tunela.
Dionica ima četiri petlje, sa naplatnim rampama, na kojim se ostvaruje veza auto-puta sa postojećim stanjem, a to su – Smokovac, Pelev Brijeg, Veruša i Mateševo.
Maksimalna brzina kretanja ograničena je na 100 kilometara na sat.

Auto-putem od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila

Dijalog iz jedne stare TV reklame u kojoj na pitanje penzionera "Je’ l javljaju nešto za penzije" poštar odgovora "Penzije su ukinute", na koju podsjeća Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu, oslikava strah građana o (ne)sigurnosti penzija.
Radenko Milinković iz Beograda je u penziji šest godina, ali ipak mora da radi dodatan posao, te prodaje sladoled u glavnoj gradskoj ulici Kneza Mihaila.
- Pedeset hiljada penzija (430 eura), kredit trideset hiljada (260 eura) dinara. Zato moram da radim. A najviše radim da bi malo pomogao djeci, unučićima, da bi njima pružio, da ne budem baš da nemam da unucima pružim bar neki dinar, nego zadovoljstvo - kaže on za Radio Slobodna Evropa.
Penziju je stekao radeći 36 godina, a u nju je otišao prije nego što je napunio 65 godina, što je u Srbiji starosna granica, pa mu je zbog toga umanjena. Da bi imao normalan život, mora mnogo čega da se odriče.
- I odričem se. Na more sam otišao dva puta u životu i to dok su bila deca mala. Sad ne mogu jer sam ovdje od marta do novembra, na sladoledu, i ne može se finansijski. "Kažnjen" sam deset hiljada dinara (85 eura) od penzije jer nisam imao dovoljno godina života (da bih dobio punu penziju). Da imam bar tih deset hiljada, mnogo bi mi značilo, da mi nije odbijeno po rješenju."
Vlade u regionu suočavaju se s teškim zadatkom – kako balansirati između ograničenih budžetskih resursa i rastućih potreba za penzione izdatke.
Iako su reforme u nekim državama pokrenute, često nailaze na otpor i nepovjerenje javnosti. U međuvremenu, sve je više penzionera koji preživljavaju zahvaljujući pomoći porodice ili su prinuđeni da rade i u starosti.
- Kami (teško) nama - kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Miljan iz Podgorice službenik jedne državne institucije, kome je do odlaska u penziju ostalo još tri godine.
Kako navodi, zabrinut je da li će penzioni Fond u budućnosti moći da isplaćuje penzionere.
- Na jednoj strani imamo predstavnike Vlade, mlade i neiskusne, koji nam obećavaju da mirno spavamo jer će biti novca čak i za povećanje penzija. A na drugoj strani ekonomski stručnjaci tvrde suprotno. E, ja sam skloniji njima da vjerujem - kaže Miljan.
<h2>Reforme u Crnoj Gori</h2>
Od oktobra u Crnoj Gori traje reformski program "Evropa sad 2", kojim se plate povećavaju na 1.000 eura, uz ukidanje doprinosa poslodavaca za penzije. PIO Fond se zbog toga suočava s deficitom od 400 miliona eura, koji bi Vlada nadoknadila iz budžeta.
Plate će biti uvećane za dio doprinosa od pet odsto koji su do sada zaposleni od svoje zarade uplaćivali u Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO). Istovremeno se ukidaju i doprinosi od 5,5 odsto koje su poslodavaci za svakog zaposlenog uplaćivali za penzioni fond.
Crna Gora ima skoro 265 hiljada zaposlenih i više od 116 hiljada penzionera, što znači da jednog penzionera pokriva 2,29 zaposlenih, podaci su Fonda PIO iz avgusta ove godine.
Zbog novog manjka u državnoj kasi Centralna banka Crne Gore (CBCG) sugerisala je Vladi da "sagleda dalekosežne posljedice ukidanja penzionih doprinosa".
- Radi se o mjeri koja sistemski utiče na prihode PIO i penzije zaposlenih, te CBCG smatra da je potrebno uraditi simulaciju iznosa penzije sa horizontom do 20 godina - saopšteno je iz te institucije početkom septembra.
Direktor Fonda penzijsko invalidskog osiguranja Crne Gore Ranko Aligrudić kaže da će i nakon izjednačavanja srazmjernih penzija sa najnižim biti crnogorskih građana koji će imati značajno nižu penziju od 450 eura.&nbsp;
Vlada je to odbila, a premijer Crne Gore Milojko Spajić izjavio da će nedostajuća sredstva za penzioni fond biti nadoknađena iz budžeta. Smanjenjem doprinosa za penzijsko osiguranje oko 180 miliona eura će, prema riječima premijera Spajića, biti nadomiješteno setom reformi.
- Povećaće se osnovica na koju se obračunavaju doprinosi, uvešćemo dodatne preduzetnike iz sive zone u legalne tokove, biće uvedena jedinstvena stopa PDV-a za ugostiteljstvo od 15 odsto. Generisaćemo nove prihode od igara za sreću - kaže Spajić.
Prema aktuelnom zakonodavstvu zaposleni u Crnoj Gori stiču pravo na starosnu penziju sa navršenih 65 godina života i najmanje 15 godina staža.
<h2>Dodavanje iz budžeta "normalno"</h2>
Penzioni sistemi u regionu su slični – napravljeni prema takozvanom Bizmarkovom sistemu (prema tvorcu Otu fon Bizmarku). U osnovi zavise od zaposlenosti i naplate doprinosa od kojih se isplaćuju penzije.
Uprošćeno, od bruto plate svakog zaposlenog dio se odvaja za isplate penzija. Ukoliko se, međutim, od zarada ljudi koji rade ne prikupi dovoljno novca – manjak se dopunjava iz budžeta.
Koliki god da su doprinosi za penzije, izvjesno je da bez dodatnih davanja iz državnih budžeta ukupan ceh ne može da se pokrije.
Gordana Matković iz Centra za socijalnu politiku u Beogradu kaže da treba posmatrati koliko se ukupno para kroz doprinose i budžet izdvaja za penzije i koliki dio bruto domaćeg proizvoda (BDP) čini ta suma.
Cilj je, dodaje, da se BDP uveća - kako penzije ne bi bile problem za državne finansije. Za to je, kaže, potrebno ne samo da bude što više zaposlenih, nego i da budu produktivniji, kako bi stvarali više dohotka.
- U slučaju Evropske unije se računa i na migracije, ali i na produženje radnog vijeka, na povećanje štednje za starost i jako, jako važno na ulaganje u ljudski kapital - kaže ona.
<h2>Sve manje radnika, sve više penzionera</h2>
Da društva u regionu stare, odavno nije više demografska ekskluziva. Statistika mjeri takozvani Zavisni odnos starijih osoba (Old-age dependency ratio) – broj starijih od 65 godina u odnosu na broj radno sposobnih (obično uzrasta između 15 i 64 godine).
Ovaj odnos pokazuje koliko starijih ljudi "zavisi" od radne populacije. Projekcije su da bi do 2050. godine, zavisni odnos starijih osoba u EU mogao da se poveća na više od 50 odsto, zbog čega se očekuje da na svake dve radno sposobne osobe dolazi jedan penzioner.
Naravno, broj radno sposobnih ne znači i da svi oni rade. U Bosni i Hercegovini se u praksi vidi kako stvari funkcionišu u takvim okvirima. Broj penzionera u Bosni i Hercegovini se gotovo izjednačio s brojem radnika kojih je u junu bilo oko 855.000.
Oko 738.000 umirovljenika penzije koje u prosjeku iznose oko 400 eura proteklih godina prima redovno, ali ne zahvaljujući uplati radničkih doprinosa.
Vladama dva entiteta u Bosni i Hercegovini – Federaciji BiH i Republici Srpskoj u čijoj nadležnosti su socijalna pitanja - u prosjeku nedostaje više od 200 miliona eura godišnje za isplatu penzija. Toliko iznosi razlika između uplaćenih doprinosa i ukupnih rashoda za starosne i vojne penzije, invalidnine i druga prava.
Broj penzionera u Bosni i Hercegovini gotovo se izjednačio s brojem radnika.
Razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija će se, prema zvaničnim procjenama vlasti, i dalje povećavati zbog sve većeg broja penzionera, redovnog zakonskog povećanja penzija za nekoliko postotaka godišnje i nedostajućeg broja radnika.
Vlade zvanično procjenjuju da bi do 2032. godine razlika između uplaćenih doprinosa i isplaćenih penzija mogla premašiti 800 miliona eura koji će se morati namiriti iz budžeta.
Redžo Mehić, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, nedavno je izjavio da je takvo stanje "neodrživo", te da vlade moraju podsticati zapošljavanje.
- Međutim, nama mladi i najstručniji kadrovi odlaze u inostranstvo, jer ovdje ne vide perspektivu za svoju djecu. S druge strane, strani investitori kada dođu u BiH vide političku nesigurnost i namete na platu od 41 odsto. To je neodrživo i dovodi u pitanje isplatu budućih penzija - kazao je Mehić za RSE.
Jedno od rješenja u BiH vide i u dolasku radnika iz inostranstva.
Inače, U Bosni i Hercegovini je oblast socijalne zaštite u nadležnosti dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske – u kojima postoje dva fonda za penzijsko osiguranje.
Zbog neodrživosti fonda, koji je ranije funkcionisao po sistemu solidarnosti gdje tri radnika treba da uplaćuju doprinose koji bi bili dovoljni za jednu penziju, Republika Srpska je 2016. godine prešla na tzv. trezorsko poslovanje.
Federacija BiH je to učinila četiri godine kasnije.
Doprinosi se od tad ne uplaćuju na račune penzijskih fondova, već direktno u entitetski budžet. Nedostajući iznosi za penzije namiruju se od drugih poreza, PDV-a ili akciza.
<h2>Najradikalnije reforme na Kosovu</h2>
Čak i u zemljama gdje je odnos penzionera i mlađe populacije povoljniji, postoje ozbiljne zabrinutosti da doprinosi nisu dovoljni za održivost sistema. Ukupno, godišnji izdaci budžeta Kosova za penzije premašuju 300 miliona eura.
U oktobru ove godine, Vlada Kosova donijela je odluku o povećanju penzija i socijalnih programa za 20 do 50 odsto. Tako penzioneri, koji su doprinose dok su radili uplaćivali u drugi stub, sada iz tog fonda primaju između 218 i 318 eura u zavisnosti od nivoa obrazovanja.
Uz to, kao i svi drugi primaju osnovnu penziju koja iznosa 120 eura. Sva ova sredstva isplaćuju se iz budžeta Kosova, koji ove godine iznosi 3,3 milijarde eura.
<h2>Prekomjerno opterećenje budžeta</h2>
Penzioni i socijalni sistemi vrše preveliki pritisak na budžet, upozoravaju bivši zvaničnici i predstavnici civilnog društva. Bivši ministar za rad i socijalnu zaštitu Kosova, Skender Rečica, smatra da način finansiranja ovih sistema nije dobro osmišljen.
- Nemamo penzioni sistem gdje jedna generacija plaća za drugu. Dok ne stvorimo fond socijalnog osiguranja kao mehanizam da generacija plaća za sebe, nećemo imati socijalnu stabilnost i neće biti blagostanja za starije osobe - rekao je Rečica za Radio Slobodna Evropa.
Sličan stav dijeli i direktor Instituta za razvojne politike (INDEP) Burim Ejupi. Prema njegovim riječima, ukoliko bi postojao takav sistem, sredstva koja se sada troše na penzije mogla bi biti uložena u ekonomski razvoj.
Ejupi predviđa da će penzije iz drugog stuba postati dominantne do 2031. godine, kada generacija koja je počela da radi poslije rata počne da se penzioniše.
Na sjednici Vlade u oktobru, premijer Kosova Aljbin Kurti najavio je penzijsku reformu tokom svog sljedećeg mandata, bez davanja detalja.
Skender Rečica naglašava da su u reforme neophodno uključiti i demografske promene, budući da je poslednji popis stanovništva pokazao pad populacije od osam odsto u odnosu na 2011. godinu, što će dodatno smanjiti prihode od poreza u budućnosti.
Prema podacima popisa, prosječna starost na Kosovu porasla je na 34,3 godine, što ukazuje na starenje populacije i potencijalne izazove u održavanju penzijskog sistema u budućnosti.
<h2>Srbija računa na nove radnike i bolje poslove</h2>
Srbija bi, prema analizi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) mogla da se "izvuče" iz eventualnih neprilika koje bi obaveze za penzionere mogle da izazovu u budućnosti. Ne, međutim, bez promjena.
Studija MMF pokazuje da u Srbiji postoji značajan prostor za povećanje učešća radne snage, ukazuje Gordana Matković.
- Kad gledamo ko može da stvara društveni proizvod, dakle, osobe između 18 i 64 godine u današnjim uslovima, nisu svi uključeni u radnu snagu - rekla je Matković.
Ona je dodala da postoji značajan prostor za povećanje ekonomske aktivnosti, odnosno za povećanje produktivnosti.
- Ono što mi apsolutno znamo za Srbiju, to je da je nam je efektivan radni staž krakat, znači da se mnogo ljudi prije starosne granice (za penziju) isključuje, onda vi imate naravno mogućnost da dodatno kroz penzionu politiku stimulišete ostajanje duže na tržištu rada. Mi sad nemamo te, na primjer, bonuse kad neko radi preko starosne granice - kaže Gordana Matković.
Nikola Altiparmakov, član Fiskalnog savjeta Srbije i stručnjak za penzione sisteme kaže da je svaki penzioni sistem u osnovi određen demografijom.
- Demografsko starenje svi dijelimo u Evropi, neko stari malo brže poput Srbije, neko malo sporije poput Albanije, ali na kraju dana svi dijelimo iste izazove demografskog starenja. Kada imate situaciju da imate sve više starih u odnosu na mlade, možete da povećate starosnu dob odlaska u penziju, a druga stvar je da se do neke mjere, koja je socijalni prihvatljiva smanjuje odnos prosečne plate i penzije - dodaje Altiparmakov. Objašnjava da se to postiže tako što penzije sporije rastu od plata.
U Srbiji postoji sistem povećanja penzija koji zavisi od toga koliko je učešće ukupnih izdataka za penzije u BDP. Ako je manje od deset odsto BDP-a, postoji mogućnost da penzije rastu koliko i plate.
Ako troškovi, pak, pređu tu granicu, onda se penzije povećavaju prema takozvanoj "švajcarskoj formuli", 50 odsto "prate" rast plata, a 50 odsto rastu u odnosu na rast troškova života.
<h2>Sjeverna Makedonija prati trendove</h2>
Profesor bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Branimir Jovanović kaže da Makedonski penzijski fond nikada neće propasti, država će uvijek moći da nađe novac za isplatu penzija, u krajnjoj instanci čak i štampanjem novca.
- Problem je što trenutno novac za penzije ne dolazi samo od namjenskih dažbina za ovu namjenu, odnosno od doprinosa za penzijsko osiguranje, već i od opštih poreza. Naime, u 2024. planirani su prihodi fonda od doprinosa od 1,2 milijarde eura, a rashodi za penzije 1,8 milijardi, što znači da država treba da isplati fondu oko 600 miliona eura iz republičkog budžeta - kaže on.
Razlozi za manjak su brojni, dodaje. Jedan je povećanje penzija, ali nije jedini.
- Prvi važan razlog je penziona reforma iz 2006, kada je trećina doprinosa za penzijsko osiguranje počela da se uplaćuje u privatne penzione fondove, a penzije su nastavile da se isplaćuju samo iz državnog fonda. Drugi je smanjenje stope doprinosa - 2008. iznosio je 21 odsto, sada je 18,8 odsto. Treći, možda i najozbiljniji razlog je starenje stanovništva - danas na svaku petu osobu u radnoj dobi (15-64 godine) dolazi jedna "stara" osoba (65+ godina), dok je prije 30 godina bila jedna "stara" osoba na svakih deset radno sposobnih - rekao je Jovanović.
Kaže da je bitno da ta "budžetska rupa" ne raste na srednji rok. Da li će se to desiti zavisi od nekoliko stvari – visine penzija, visine plata, broja zaposlenih, stope doprinosa, demografskih kretanja.
Inače, kako je živjeti u Sjevernoj Makedoniji sa penzijom ilustruje sljedeći podatak - makedonska potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu iznosi 1.245 eura (za avgust), а prosječna makedonska penzija 344 eura.
<h2>Penzionerski hljeb sa sedam kora</h2>
Desanka Ivanković Drčić ima 84 godine i jedna je od penzionera u Srbiji koji žive iznad prosjeka. Penzionerka je 13 godina, a radila je kao profesorka srpskog jezika i književnosti. Njena priča je ilustrativna jer pokazuje koliko je poslije kriza devedesetih građanima bitna sigurnost da će penzija biti.
Kaže za RSE da joj u penziji nije loše, jer kako kaže, "ranije se nije znalo ni kad će penzije niti kolike će biti, dok je sada povoljnija situacija, jer su penzije sve veće, a i zna se tačno kada će biti uplaćene, te se može planirati".
- Moja penzija je 65 hiljada (dinara, odnosno 555 eura). Ali suprug ima penziju i ima dodatak na invalidnost. Tako da njegova penzija i moja i mi nekako možemo da platimo i stan i ogrijev, snalazimo se, ali smo i skromni. Ne treba da kažemo sad da živimo ne znam kako, ali one osnovne stvari možemo, uzmemo još nešto u kući što je dotrajalo, krediti su tu isto. Snalazimo se. Nismo nezadovoljni - kaže Ivanković Drčić.
Svako ko je otišao u penziju osjetio je smanjenje mjesečnih prihoda. Takozvana stopa zamjene pokazuje kolika je penzija u odnosu na to kolika je bila plata.
Komentarišući regionalnu situaciju Gordana Matković je rekla da će apsolutnu životni standard moći da se održi za one koji su duže radili i više ulagali.
- Što se tiče relativnog standarda, ne bi trebalo da se stope zamjene smanjuju, ali takođe je činjenica da će taj pad standarda da postoji i da će oni koji žele da se da im se održi taj relativni životni standard morati da se obezbjeđuju kao što je to slučaj i u znatnom broju zemalja, da štede dodatno za svoju penziju na različite načine, da izdvajaju neka dodatna sredstva za starost - kaže Matković.
Nikola Altiparmakov kaže da je jedini način da se podigne standard penzionera, da se uveća "ekonomski kolač", odnosno da se poveća BDP zemlje.
- Što je svima bolje, biće bolje i penzionerima. Ne bi smjelo da se dogodi da troškovi za penzije budu znatno uvećani u odnosu na BDP. To se desilo, na primjer, u Grčkoj, kad su troškovi penzija otišli na 17 odsto BDP, ili u Srbiji 2008, nakon neosnovanog političkog povećanja penzija na 14 odsto BDP. To rasturi budžet, uništi konkurentnost - dodaje on.
Ali, šta sa socijalnom komponentom penzija, da se pri odlasku u mirovinu ne osjeti značajan pad standarda.
Altiparmakov kaže da treba posmatrati odnos prosječne plate i prosečne starosne penzije, što znači da ne treba računati penzije onih koji su otišli prije vremena, ili ljudi koji su dobili porodične penzije.
U tom slučaju ta stopa zamjene ide i do 60 odsto, kaže on i dodaje da su to odnosi kakvi postoje i u najvećem broju evropskih ekonomija.
- Kad pogledate demografiju, to je to što možete da očekujete. Ne treba imati nerealna očekivanja. To je perspektiva čitave Evrope - kaže Altiparmakov.
<h2>"Mladi odlaze trajno": Migracije sa Zapadnog Balkana</h2>
On ukazuje da je ranije bilo i po deset mladih na jednu stariju osobu, zbog čega su penzije mogle da budu izdašnije, ali da se taj odnos sada manji i da će pasti na 2,5 ili dva prema jedan.
- Treba imati realna očekivanja, a to je da penzije zamijene pedesetak odsto ili nešto više od plate. Da postoji garantovana minimalna penzija, a oni koji imaju više da krenu na vrijeme da štede. Da li će da štede u banci, životnom osiguranju, penzionom fondu ili kupovinom nekretnine, to je na njima - kaže Altiparmakov.
Održivost penzionih sistema u regionu ozbiljan je izazov, naročito za mlade radnike čija budućnost zavisi od dugoročnih reformi. Kako sve više mladih napušta zemlju, baze doprinosa se smanjuju, a trenutne mjere djeluju kao privremeno rješenje.
Da bi izbjegli nesigurnu starost, mladi trebaju jasne podsticaje – od privatnih fondova do nagrada za duži radni staž. Samo tako će penzioni sistem osigurati dostojanstvenu budućnost za sljedeće generacije.

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

Guru Demokrata, predsjednik njihovog Kluba poslanika, Boris Bogdanović oglasio se saopštenjem za javnost, „uskačući“ da pomogne i pojača poruke koje je sa vanredne konferencije za novinare uputio neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović, koji se u pokušaju da opravda zabrinjavajuću bezbjednosnu situaciju u zemlji, obrušio, neprihvatljivo sa pozicije koju obnaša, na pravosudne vlasti. Bogdanović je dodatno zaprijetio svima koji ne podržavaju 44. Vladu, od predsjednika države, političara do sudija da će biti izloženi progonu. „Objasnio“ je kako je prezentacija rezultata Sektora za borbu protiv kriminala, kojim rukovodi njihov kadrovik Šćepanović, „otkrila dvije nesporne činjenice: prvo, da dio sudija ne radi u interesu pravde, već kao saveznik kriminala, i drugo, da pojedini političari, zajedno s tim destruktivnim elementima, rade na podrivanju stabilnosti Crne Gore i rušenju 44. Vlade“. Nije Bogdanović pojasnio zašto njihov neformalni direktor policije Šćepanović ne podnosi krivične prijave protiv tih sudija, iako je u zoni krivične odgovornosti ako ne postupa u slučaju kada raspolaže informacijama da neko pomaže kriminalcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123201116_4da82408c8ac963da11001cbe0f7eb5e153c3ff0df79bf49f44aa253caa999db" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović"> <figcaption>Neformalni direktor Uprave policije Lazar Šćepanović</figcaption> </figure>  Nije pojasnio ni zašto Šćepanović ne procesuira političare koji „podrivaju stabilnost Crne Gore“. To je, takođe, teško krivično djelo. Retorički je Bogdanović lamentirao u saopštenju – „kako objasniti da je sud puštio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje?“... Kako razumjeti, kaže Bogdanović, da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici?!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241123201116_c190432b9bbf753ee65bfe2a6d5362a3a28e56449401d39608f16104caa69003" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora"> <figcaption>Ko je dozvolio da osumnjičeni za nedavno dvostruko ubistvo u Podgorici pobjegne, iako je bio pod mjerama nadzora</figcaption> </figure>  Ni neformalni direktor policije, ni Bogdanović nijesu pojasnili ko je odgovoran što je Lalatović, iako je sud naložio mjeru nadzora, pobjegao i iz bjekstva, kako oni sumnjaju, počinio zločin na kružnom toku u Podgorici. Koja je uloga policije u tome i čija je odgovornost za njegovo bjesktvo? - Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjedosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima – ogorčeno je saopštio crnogorskoj javnosti Bogdanović. Naravno, o mogućoj „izdaji“ policije, ni riječi. A onda je plasirao opasnu konstrukciju – „ovo je dio šireg plana u kojem su pojedini političari i sudije spregnuti sa mafijom“?! - Njihov cilj je politička destabilizacija i rušenje 44. Vlade Crne Gore. Njihov cilj je da se narod ponovo vrati u strah, da kriminal ponovo zavlada institucijama, a pravda ostane daleka i nedostižna – tvrdi Bogdanović. Potom je „nacrtao“ ko su ti političari – oni „koji danas sprječavaju reforme unutar bezbjednosnog sektora, a spregnuti su sa bivšim režimom“, zatim „oni koji štite 'generale prve familije', koji vraćaju zakone i blokiraju popunjavanje Uprave policije novim, nekompromitovanim kadrovima“. - To su političari koji su se Bogu molili da Bajilagić ne bude uhapšen. Oni koji su, o trošku države, ljetovali u luksuznim vilama i po 40 dana tokom samo jedne turističke sezone, zahtijevali da ih čak 53 puta prate ronioci dok su se brčkali u plićacima, i tražili vozila sa sedam sjedišta da bi udobno vozili cijele porodice na ljetovanja i zimovanja, baš onako kako su to radili predstavnici bivšeg režima sa kojima danas pokušavaju destabilizovati vlast i sa kojima su srušili vlast u Podgorici – poručio je Bogdanović, jasno etiketirajući predsjednika države Jakova Milatovića, obračunavajući se sa njim što ne podržava 44. Vladu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241123201116_b42dfab4172edef1044fd7fc2a2d42e7116d1a6682ab33619ad3e7171ab0d02e" data-rendition-name="original" width="921" height="681" loading="lazy" alt="Jakov Milatović"> <figcaption>Predsjednik države Jakov Milatović na meti Borisa Bogdanovića(Photo: Tanjug/Strahinja Aćimović)</figcaption> </figure>  Požalio se i kako su to političari koji su ćutali za vrijeme bivšeg režima. - Oni sada brane Zorana Lazovića, Petra Lazovića, Ljuba Milovića, Vesnu Medenicu, Blaža Jovanića, Veselina Veljovića i mnoge druge, ne zbog pravde, već zbog svojih interesa. Oni su ti koji pokušavaju zaustaviti svaki korak ka reformi i žele vratiti staro vrijeme, vrijeme kada su kriminalci krojili zakone, a narod trpio nepravdu – „poentirao“ je Bogdanović. Poslao je nedvosmislenu poruku sudijama koji postupaju u ovim predmetima da ih čeka odmazda za slučaj da ne osude ove optužene. Prezumpcija nevinosti i dokazi za gurua Demokrata ne znače ništa. - Ali, baš njima poručujemo da niko neće biti iznad zakona, bez obzira na političku, finansijsku ili klanovsku zaštitu. Oni koji pokušavaju zaustaviti napredak suočiće se sa narodom koji zna šta hoće – pravdu, bezbjednost i državu koja radi za građane, a ne protiv njih – zaključio je Bogdanović, najavljujući da će aktuelna većina nastaviti sa tužilačko-policijskom represijom i sijanjem straha, odvratnim etiketiranjem, ali i stalnim prijetnjama krivičnim progonom svakom ko se ne bude povinovao njihovom viđenju Crne Gore. Demokrate i Pokret Evropa sad, partije koje čine „kičmu“ 44. Vlade, ali i čuvaju „fotelju“ vođi parlamentarne većine, proruskom i prosrpskom političaru Andriji Mandiću i njegovim koalicionim partnerima, od izbora do izbora gube podršku. Tako su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi, sa šest, spali na svega tri mandata, a u Podgorici sa 19, na 13...

Bogdanović zaprijetio pravosudnim vlastima da se moraju potčiniti policiji

Vojni dron, koji je oštećen prilikom potrage za osumnjičenim za dvostruko ubistvo Alijom Balijagićem, oštećen je nakon što je pomoćnik direktora policije za posebne namjene Miloš Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se u njega ukrcao.
To proizilazi iz službene zabilješke, koju je poslanik Socijaldemokrata (SD) Nikola Zirojević danas objavio nakon višednevnih rasprava sa službenikom Ministarstva odbrane Markom Markovićem i zamolnica da taj resor objavi službenu zabilješku o ovom događaju.
- Dana 30.10.2024. godine u vremenskom intervalu od 12.00 do 13.30, prilikom izvršavanja osmatranja zadatog rejona Sokolac - opština Bijelo Polje, došlo je do pada letilice „Belin 5“. Način na koji se desilo pomenuti događaj je taj da je letilica pod serijskim brojem 40082 bila u normalnom režimu leta povratka na početnu tačku. U tom trenutku, helikopter VCG Bell 412 izvršio je prelet iznad tačke spuštanja bespilotne letilice i zatim, helikopter se prizemljio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje. Prilikom preleta helikoptera, vlk A.D. je bio na radio vezi na frekvenciji 133 000 sa pilotom Bell 412 i davao mu upozorenja o prisustvu blp u vazdušnom prostoru. Pilot Bell 412 je razumio upozorenja da je narušio zonu leta blp i da nije moguće tu da sleti - piše u službenoj zabilješci koju je objavio Zirojević.&nbsp;
Međutim, kako se dodaje, pomoćnik direktora policije za specijalne namjene - Miloš Rakonjac naredio je pilotu preko mobilnog telefona da sleti - da bi se on ukrcao.
- Zatim, helikopter Bell 412 se spustio na oko 50 metara iza naše pozicije za upravljanje sa blp. Prilikom slijetanja blp u početnu tačku, došlo je do gubitka konekcije između upravljačke stanice sa blp i letilica je krenula u slobodno propadanje ka zemlji sa visine od oko 20 metara i tada smo pokušali preuzimanje ručno upravljanje letilicom (blp nije reagovala na komande) - pojašnjava se u zabilješci.
Kako se dalje navodi, u prilikom pada blp, motori su i dalje radili jer letilica, zbog nekog razloga, nije očitala podatke o njenoj trenutnoj visini.
- Tada je došlo do oštećenja sve četiri nožice za slijetanje i naprsnuća gornjeg dijela desnog krila. Kamera blp, pogonski motor, četiri VTOL motora i ostali djelovi letilice nijesu pretrpjeli nikakva oštećenja. Kad smo ustanovili da glavni sklopovi letilice su u ispravnom stanju, izvršili smo još jedan let sa ciljem izviđanja zadatog rejona. Tokom tog leta nije bilo problema sa motorima i aerodinamikom letilice i prilikom slijetanja blp koristili smo metodu ručnog hvatanja iste - piše u zabilješci.
Rakonjac, koji je naredio pilotu da sleti, inače je rukovodio policijom tokom nasilnog ustoličenja Joanikija Mićovića na Cetinju 5. septembra 2021. godine.
On je bio i vođa takozvanog ,,A tima“ specijalaca prilikom obuzdavanja demonstracija Demokratskog fronta (DF) kada je, septembra 2015. godine, pokušan nasilni upad u Skupštinu Crne Gore i kada je bačen ,,molotovljev kotel“ na odred policije ispred zgrade parlamenta.
Objavi ove zabilješke prethodilo je višednevno raspravljanje na relaciji Zirojević - Ministarstvo odbrane, čiji je službenik Marko Marković poslaniku SD-a poručivao da zahtjevom da se ovi detalji objave ,,miješa časne pripadnike VCG u politički brlog“.

Vojni dron oštećen nakon što je Rakonjac tražio da policijski helikopter sleti da bi se ukrcao

Kadrovi iz ,,postavgustovske“ većina, posebno iz redova Demokrata Alekse Bečića, uživaju poštovanje i podršku evropskih prijatelja: dr Ana Tripković Marković, direktorica Nacionalne turističke organizacije Crne Gore izabrana je na Generalnoj skupštini Evropske komisije za putovanja (ETC) za izabrana za potpredsjednicu te organizacije – ističe se u saopštenju iz crnogorske NTO od prije dva dana.&nbsp; Bila je to, kaže se u saopštenju, velika, do sada nezabilježena počast za Crnu Goru.&nbsp; - Ovo je ujedno i prvi put da predstavnik Crne Gore bude izabran za poziciju u okviru Predsjedništva ETC. Protivkandidat u izboru bio je direktor Nacionalne turističke organizacije Švajcarske, Martin Nydegger – ističe se u objavi koju je, očigledno, baš iz Luksemburga nadgledala direktorica NTO. Koja je, inače, članica Demokrata Crne Gore Alekse Bečića, pa je promtno izbacila samohvalisavu objavu za medije i društvene mreže.&nbsp; Bilo bi razloga za slavlje da je tačna informacija da je predsjednica NTO Crne Gore i funkcionerka Demokrata zaista prva crnogorska predstavnica u vrhu Evropske komisije za putovanja (ETC).&nbsp; Ali, nije prvi, već – drugi put!&nbsp; Još 2014. godine tadašnji direktor Nacionalne turističke organizacije Crne Gore, Saša Radović, imenovan je u sam vrh ETC-a: izabran je za člana novog Borda direktora Evropske komisije za putovanja.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241123111152_c23876741c2a744a330f6a23024ebc21bba00d8f79f72c51f12d0eb205a46391" data-rendition-name="original" width="618" height="420" loading="lazy" alt="Vijest iz 2014. godine o izboru Saše Radovića"> </figure>  I tada je bilo samohvale u prigodnom saopštenju: ,,Imenovanje Radovića za člana novog Borda direktora značajno je priznanje za jednu zemlju koja još nije punopravni član Evropske unije. Radović predstavlja grupu jugoistočne Evrope u kojoj su, pored Crne Gore, Turska, Kipar i Malta”.&nbsp; No, ova informacija bila je – tačna, za razliku od objave NTO od prije dva dana. Samo, ne treba da se iko čudi, objava funkcionerke Demokrata savršeno se uklapa u sistem koji ta stranka praktikuje i koji ima za cilj medijsku i političku glorifikaciju čelnika Demokrata.&nbsp; I sve se to događa, samo dan nakon hvatanja Alije Balijagića u Srbiji, kada je svim crnogorskim građanima postala očita totalna nesposobnost čelnika Demokrata Alekse Bečića i Danila Šaranovića koji kontrolišu sektor bezbjednosti.&nbsp; I nije samo ,,slučaj Balijagić“: čelnici Demokrata bezočno pokušavaju da vlastitu nesposobnost prikriju napadima na stari, nenarodni režim prije avgusta 2020. godine, ali i atacima na medije koji se drznu da saopšte istinu o njima. &nbsp;&nbsp; Tako valja tumačiti i ovaj neuspjeli spin: kao pokušaj da se, nakon neslavnih rezultata u sektoru bezbjednosti, partija Aleksa Bečića podigne rejting preko drugih oblasti koje kontrolišu.&nbsp; Sad su uhvaćeni u obmani, ali svakako ih to neće demoralisati. &nbsp;&nbsp; &nbsp;

NEUSPJEŠNO SAMOHVALISANJE DEMOKRATA: Prvi put je ipak - drugi put?!

Nakon jučerašnje konferencije za medije Uprave policije, a naročito povodom navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića, danas je reagovao Viši sud u Podgorici iz kojeg su ocijenili da su tvrdnje poslanika neprimjerene i neutemeljene, te da je za Vukom Lalatovićem, osumnjičenim da je direktni počinilac ubistva Petra Lipovine i Žarka Pejakovića, potjernica raspisana još u junu ove godine, ali da policija nije uspjela da ga uhapsi
Iz Višeg suda su istakli i da je nužno ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su, kako kažu, zaista zabrinjavajuće i kao takve urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica javnost, a naročito stručna, može procijeniti da li se radilo o predmetu koji je bilo lako presuditi.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 52.2477%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fbogdanovic-zaprijetio-pravosudnim-vlastima-da-se-moraju-potciniti-policiji&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Povodom javnog obraćanja rukovodstva Uprave policije Crne Gore dana 23.11.2024. godine, a naročito povodom sljedećih navoda šefa poslaničkog kluba Demokrata Borisa Bogdanovića: “Kako objasniti da je sud pustio na slobodu Vuka Lalatovića, iako je isti priznao ubistvo Ranka Vuletića, dobrovoljno se predao policiji, a svi prikupljeni materijalni dokazi potvrđuju njegovo priznanje? Kako razumjeti da je upravo ta sloboda omogućila da to lice izvrši novo ubistvo – na kružnom toku u Podgorici? Ovo nije samo tragedija za porodice žrtava, već i za cijelo društvo koje gubi povjerenje u pravosudne institucije. Ovo nije samo propust. Ovo je izdaja pravde, izdaja bezbjednosti, izdaja svakog građanina Crne Gore! Ovo je jasna poruka da pojedine sudije, umjesto da budu stubovi pravnog sistema, postaju saveznički oslonci kriminala. Njihove odluke ne služe zakonu, već destruktivnim interesima”, u cilju objektivnog informisanja javnosti, ovim putem dajemo sledeće saopštenje – navodi se u reagovanju Višeg suda koje u nastavku prenosimo integralno.
U krivičnom postupku koji se pred ovim sudom vodi protiv V.L., zbog krivičnog djela teško ubistvo iz člana 144 stav 1 tačka 4 KZ CG i krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja iz člana 403 stav 1 KZ CG, okrivljenog M.A., zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 KZ CG i L.M. zbog krivičnog djela teško ubistvo putem podstrekavanja i pomaganja iz člana 144 stav 1 tačka 4 u vezi člana 24 i 25 KZ CG, izvršenog na štetu pokojnog oštećenog R.V., prvostepena presuda nije donijeta u roku od tri godine od dana podizanja otužnice, iz razloga što se radi o složenom predmetu sa kompleksnom dokaznom građom.
Naime, okrivljeni V.L. je priznao da je bio neposredni izvršilac radnje lišenja života oštećenog, ali je negirao bilo kakvo učešće ostale dvojice okrivljenih u tom krivičnom djelu, a dokazi predloženi optužnicom u odnosu na okrivljene A.M. i M.B. su bili posredni (iskaz svjedoka P.Đ. koji je saznanja o predmetnom krivičnom djelu, po sopstvenom kazivanju, dobio od prvookrivljenog L.V. za vrijeme dok su, nakon predmetnog događaja, zajedno boravili u pritvoru, koji svjedok je zbog posljedica teške bolesti preminuo u UIKS-u, zbog čega nikada nije mogao biti saslušan na glavnom pretresu i listice koje su, po navodima optužnice, ispisane od strane prvookrivljenog L.V. i dostavljene svjedoku P.Đ., za vrijeme njihovog zajedničkog boravka u pritvoru, koje listice su bile predmet grafološkog vještačenja).
Zbog prethodno navedenih razloga ovaj sud je u toku glavnog pretresa, a u cilju poptupnog i pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, pored dokaza predloženih optužnicom, po službenoj dužnosti odredio saslušanje većeg broja svjedoka, dodatna grafološka vještačenja i u konačnom pribavljanje komunikacije ostvarene prije kritičnog događaja preko SKY Ecc aplikacije, koja komunikacija je, po navodima optužnice, preko kriptovanih telefona, a u vezi sa izvršenjem predmetnog krivičnog djela, ostvarivana između prvookrivljenog L.V. i drugookrivljenog A.M, pri čemu ovaj sud smatra da je ta komunikacija, ukoliko postoji, ključni dokaz za donošenje pravilne i zakonite presude u ovom krivičnom postupku.
Nakon što je od Specijalnog državnog tužilaštva i Uprave policije Crne Gore dobio službenu informaciju da ti državni organi ne raspolažu predmetnom komunikacijom, ovaj sud je pokrenuo postupak za pružanje međunarodne pravne pomoći, u kojem se zamolnicom od 24.05.2023. godine za dostavljanje te kriptovane komunikacije, upućenom preko Ministarstva pravde Crne Gore, obratio nadležnim državnim organima Republike Francuske, po kojoj zamolnici tražena komunikacjija do današnjeg dana, dakle nakon godinu i skoro šest mjeseci od upućivanja zamolnice, nije dostavljena.
Takođe, ovim putem obavještavamo javnost da je prvookrivljenom V.L., nakon što je isti dana 22.05.2024. godine pušten na slobodu, odlukom ovog suda, bila određena mjera nadzora iz člana 166 stav 2 tačka 1 ZKP-a, zabrana napuštanja stana i pripadajućih prostorija i mjera iz člana 166 stav 2 tačka 4 ZKP-a, obaveza povremenog javljanja Upravi policije CG – Odjeljenju bezbjednosti Nikšić dva puta mjesečno, i to svakog 1. i 15. u mjesecu.
Nakon što je od Uprave policije CG OB Nikšić dobio službenu informaciju da je prvookrivljeni V.L. prekršio izrečene mjere nadzora i da se nalazi na nepoznatoj adresi, ovaj sud je dana 12.06.2024. godine donio naredbu o raspisivanju potjernice prema prvookrivljenom V.L., a zatim je istom, zbog nedolaska na glavne pretrese koji su bili zakazani za dane 05.06.2024., 12.06.2024. i 19.06.2024. godine, o kojima je prvookrivljeni bio uredno obaviješten, rješenjem od 19.06.2024. godine, odredio pritvor po pritvorskom osnovu iz člana 175 stav 1 tačka 5 Zakonika o krivičnom postupku, kao jedinom mogućem pritvorskom osnovu u ovoj fazi postupka.
Po navedenoj potjernici i rješenju o određivanju pritvora okrivljeni V.L. do današnjeg dana nije lišen slobode i stavljen u pritvor, jer službenici Uprave policije nijesu uspjeli da ga lociraju i liše slobode.
Nakon iscrpnog obavještenja javnosti o stanju u spisima predmeta koji se vodi protiv okrivljenih V.L., M.A. i L.M., i postupanja ovog suda u istom, nužno je ukazati na krajnje neprimjerene, ni na čemu zasnovane, tvrdnje poslanika Bogdanovića, te da je i krajnje vrijeme da sve institucije, kojima je u nadležnosti zaštita nezavisnosti pravosuđa, dignu svoj glas zbog neprimjerenih pritisaka i optužbi na račun sudija koje putem medija vrše izvršna i zakonodavna vlast, a koje su zaista zabrinjavajuće, i kao takve, urušavaju dignitet sudske grane vlasti, dok na osnovu iznijetih i lako provjerljivih činjenica ostavljamo javnosti, a naročito stručnoj, da procijeni da li se radilo o predmetu koji je lako bilo presuditi.

Četvrtina učenika smatra da školska uprava može poboljšati mjere protiv vršnjačkog nasilja

Tagovi

Sindikat državnih tužilaštava: Cilj Raonićevih paušalnih ocjene narušavanje ugleda i integriteta tužilaca

Haos u Skupštini Srbije: Verbalni sukob između predstavnika vlasti i opozicije prerastao u fizički

Auto-putem od početka godine prošlo 2,64 miliona vozila

Štednja uz penziju, jedini izlaz za mirne stare dane na Balkanu

PRATITE TVe UŽIVO