<article>Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste. - Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama. - Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.</article>

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste.&nbsp;
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama.&nbsp;
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Međunarodni dan žena

Centar za građansko obrazovanje

Društvo

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste. 
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama. 
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

Društvo profesionalnih novinara (DPNCG) najoštije protestuje zbog zloupotrebe ličnih/zdravstvenih podataka koleginice Ane Raičković i kršenja novinarskog prava na zaštitu izvora, a što je, podsjećaju, zaštićeno standardima Savjeta Evrope (CoE) i crnogorskim zakonodavstvom.
Iz DNP-a su rekli da će od Agencije za zaštitu ličnih podataka tražiti da utvrdi kako su najzaštićeniji lični podaci, a tiču se njenog zdravstvenog kartona, došli u posjed neovlašćenih lica, a od Državnog tužilaštva da utvrde da li u tome ima elemenata krivičnog djela i ko ga je počinio.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fgolubovic-becirovic-nije-bio-bitno-smanjene-uracunljivosti-zastupnik-raickovic-kao-dokaz-predlozio-snimak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Nije moguće da je u clju odbrane optuženih sve dozvoljeno, pa i prikupljati i djeliti zdravstvene podatke novinara - kazali su iz DPN.
Udruženju je, ističu, sporna odluka suda da na licu mjesta uzme telefon novinarke kako bi bio vještačen jedan snimak iz njega.
- Novinarski telefoni su danas sredstvo rada, u njima su sadržani mailovi, prepiske, dokumenta od zviždača, što znači da vještak ima pristup zaštićenim izvorima novinara – a koji su garantovani standardima CoE - napomenuli su iz DPN.
Podsjećaju da se u presudi Evropskog suda za ljudska prava Nagla vs Latvia (73469/10) – garancije zaštite izvora odnose i na situacije kad novinar ima status svjedoka.
U slučajevima Tillack vs Belgije (20477/05) i Ressiot i drugi vs Francuske (15054/07) – sud kao važnu činjenicu sagleda obim pretresa telefona i stvari novinara i da li je bilo procesnih garancija da ne dodje do prekomjernog miješanja u prava novinara.
- Mišljenje pravnog savjetnika DPNCG je da sve informacije u telefonu koje su vezane za “izvore” su zaštićenje i članom 37 Zakona o medijima i da do njih se može doći samo kroz tačno propisanu proceduru. Ukoliko se do njih MOŽE doći zaobilaženjem procedure iz člana 37 ZOM, dolazi do kršenja slobode izražavanja, bez obzira da li je to predmet interesovanja suda (i drugih lica koja ce učestvovati u pretresanju) ili nešto sasvim drugo - navodi se u saopštenju DNP-a.
Informacije koje se tiču novinarskih izvora, upozoravaju, moraju biti zaštićenje od miješanja javnih vlasti i dodir sa njima može biti moguž samo kroz član 37 ZOM.
- Zabrinuti smo zbog ove činjenice da ni Osnovni sud nije imao u obzir zaštitu izvora novinarke. Kako se sudski postupak odvija, stiče se utisak da branici optuženog Zorana Bećirovića i njegovih saradnika, ne biraju sredstva da novinarku prikažu u lošem svjetlu, kao osobu koja iskrivljava činjenice. Takođe, u holu suda nju su fotografisale osobe koje su došle kao podrška glavnooptuženom a što je ona doživjela kao zastrašivanje. Razlog je to što su to zaposleni u Bećirovićevom „Ski centru“, koji je osnivač portala koji vodi kampanju protiv Ane Raičević i novinarke Vijesti Dragane Šćepanović - naglašeno je u saopštenju DPN.
Taj portal je, podsjećaju, komentarisao zdravstveno stanje novinarke Vijesti, što, kako kažu u DNP-u, jasno upućuje i na vezu sa nastupom advokata Bećirovića koji su juče Osnovnom sudu nudili kao dokaz zdravstvene podatke Ane Raičković.
- Uz činjenicu da joj MUP/Uprava policije još nijesu dodjelili obezbjedjenje uprkos procjeni da je ugrožena, da joj odbrana kopa po ličnim podacima pokušavajući da umanji posljedice napada, da je pozivana u MUP kao svjedok pod prijetnjom prinudnog privodjenja, izražavamo bojazan da ovaj postupak ide u pravcu kao neki ranije – kada su novinari žrtve prikazivani kao šizofreničari, saradnici organizovanog kriminala, menalno labilne osobe… - kazali su u DPN-u.
Nadaju se da Delegacija EU u Podgorici, OEBS i CoE prate ovaj proces i da znaju sve ove činjenice.
- Uprkos stavu nadležnih organa da su napadi na novinare nedopustivi, stiče se utisak da odbrana okrivljenih izigrava pravila kako bi umanjila težinu napada na novinarku. Hoće li novinari konačno biti zaštićeni kao žrtve, umjesto da dozvolimo da ih progoni i maltretira svako ko ima para da to plati ili da izbjegne odgovornost za to - zaključeno je u saopštenju DNP-a.

DPN traži reakciju ASK i Tužilaštva: Zloupotrebljeni zdravstveni podaci Ane Raičković i povrijeđeno pravo na zaštitu izvora

Vijeće Višeg suda u Podgorici potvrdilo je optužnicu protiv 11 osoba za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, organizovane radi krijumčarenja opojnih droga u Crnoj Gori, zemljama okruženja i zemljama Evropske unije.
Optužnica koju je podiglo specijalno državno tužilaštvo (SDT) potvrđena je provit optuženih M.J, T.J, D.V, B.V, S.Đ, S.Z, A.Đ, F.K, M.M, A.Lj. i N.P, za krivično djelo stvaranje kriminalne organizacije, organizovane radi krijumčarenja opojnih droga u Crnoj Gori, zemljama okruženja i zemljama Evropske Unije, a protiv M.J, A.Lj, N.P. i A.Đ. i za krivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga.
Protiv optuženog M.M. optužnica je podnijeta i za krivična djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, i teško ubistvo putem podstrekavanja.
- Sva krivična djela su, kako postoji osnovana sumnja, učinjena u 2021. i 2022. godini, a prilikom donošenja odluke o podizanju optužnice, osim personalnih i materijalnih dokaza, cijenjeni su kao pravno valjani i elektronski dokazi sa tada kriptovane ANOM aplikacije, pribavljeni u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima - navedeno je u saopštenju SDT-a.

Potvrđena prva optužnica sa dokazima sa ANOM aplikacije

Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad Danijela Zlatičanin umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu Vuk Iković. Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge. <h2>Prijava na prijavu</h2> Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;Darka Pavićevića za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog Predraga Radonjića i 3. marta od Biljane Popović, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin. Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje. - Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković. Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom. Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp; <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> - Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković. Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption> </figure>  - Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković. Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp; - Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Crna Gora prije ulaska u Evropsku uniju (EU) mora unaprijediti položaj romske populacije, prvenstveno riješiti pitanje državljanstva i ličnih isprava, poboljšati kvalitet obrazovanja, smanjiti diskriminaciju prema pripadnicima te zajednice, ali i broj nezaposlenih i neformalno zaposlenih Roma.
To je ocijenjeno u podkastu agencije MINA koji finansira Ministarstvo kulture i medija iz Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.
Sagovornici agencije MINA ocijenili su da je položaj Roma u Crnoj Gori unaprijeđen ali da, iako država kroz brojne programe radi na integraciji Roma i poboljšanju uslova života te populacije, mora uložiti još napora.
Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj kazao je da su Romi u Crnoj Gori, u odnosu na ranije godine, u boljem položaju, navodeći da sada znatno veći broj djece pohađa osnovno i srednje obrazovanje, da je više visokoobrazovanih i da su neki od njih zaposleni kao saradnici u socijalnoj inkluziji u državnim institucijama.
On je istakao da rade sve kako bi djecu iz romske i egipćanske zajednice uveli u obrazovni sistem i da se nada da će uspjeti da smanje kriterijum za upis u srednje škole.
- Da nakon završene srednje škole mogu da upisuju visoko obrazovanje, odsjek koji oni žele, da imaju jedno ili dva mjesta zagarantovano po određenim fakultetima i da im obezbjedimo besplatno studiranje - rekao je Šaljaj, dodajući da u radu imaju veliku podršku Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija (MPNI) i resorne ministarke Anđele Jakšić Stojanović.
On je kazao da planiraju da, uz podršku MPNI, uvedu medijatore u predškolsko obrazovanje i vaspitanje i povećaju broj djece u vrtićima u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima.
Načelnik Odjeljenja za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Sokolj Beganaj rekao je da je ranije u predškolsko obrazovanje bilo uključeno 16 odsto djece iz romske i egipćanske zajednice, a sada više od 60 odsto.
- Tu nije kraj, želimo da uključimo i saradnike u predškolsko obrazovanje i da obezbijedimo čak i njima prevoz ukoliko je moguće, da ih vodimo do vrtića i nazad - naveo je Beganaj.
Kako je ukazao, nekada je 55 odsto pripadnika romske i egipćanske populacije bilo uključeno u osnovne škole, dok je sa početkom primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana 2021-2025, taj broj dostigao više od 88 odsto.
Beganaj je ukazao da je za 20 odsto povećan broj uključene djece u srednje obrazovanje i dodao da su svi pripadnici romske i egipćanske populacije koji su završili srednju školu imali priliku da pohađaju obuku za saradnika u socijalnoj inkluziji Roma, kako bi lakše došli do posla.
On je poručio da im nije cilj samo dobiti svršene srednjoškolce, već ih ohrabriti da nastave obrazovanje, odnosno da upisuju fakultete.
- Cilj nam je da napravimo novu generaciju koja će da bude ambasador romske i egipćanske populacije, koja će predstavljati romsku populaciju u najboljem svijetu. Sada smo krenuli ozbiljnim koracima i u tome uspijevamo - rekao je Beganaj.
On je kazao da je 24. novembra u Crnoj Gori održan Roma seminar, koji se svake godine održava u zemljama koje žele da postanu dio EU, a tokom kojeg su donesene neke ključne preporuke šta treba uraditi u naredne dvije godina da bi se unaprijedio položaj pripadnika romske populacije u Crnoj Gori.
- Kada je u pitanju obrazovanje, moramo nastaviti ovaj tempo koji smo krenuli, ali moramo raditi i na kvalitetu obrazovanja. Takođe, pojedini pripadnici romske i egipćanske populacije nemaju još riješen pravni status, pa nemaju ni zdravstveno osiguranje. Moramo riješiti njihova dokumenta da bi riješili pravni status - rekao je Beganaj.
On je kazao da zvanično 20 ili 30 pripadnika romske i egipćanske populacije nema riješen pravni status, ali da se taj broj u stvarnosti kreće i do 400 jer, kako je pojasnio, pojedini iz te zajednice uopšte nijesu ušli u proceduru dobijanja pravnog statusa i ne znaju koja sve prava imaju.
Šaljaj je pojasnio da Romski savjet izdaje dvije potvrde, u saradnji sa ministarstvima za ljudska i manjinska prava i unutrašnjih poslova, koje garantuju da osobe žive na određenoj adresi i da imaju dovoljno sredstava za izdržavanje, čime stiču pravo na regulisanje privremenog ili stalnog boravka, ili dobinjanje crnogorskog državljanstva.
On je istakao da zbog polaganja crnogorskog jezika pripadnici romske i egipćanske zajednice ne mogu da regulišu pravni status i dobiju državljanstvo Crne Gore.
- Ranije smo sa Institutom za crnogorski jezik imali memorandum kojim je bilo omogućeno da svaki pripadnik romske i egipćanske zajednice polaže usmeni dio, bez pismenog, ali od 2021. godine se to promijenilo. Obavezno je i pismeno polaganje, iako su svjesni da oko 70-80 odsto pripadnika romske zajednice nije pismeno i ne može položiti taj test. To je jedan od najvećih problema zašto ne možemo riješiti ove zahtjeve koji su nam ostali - rekao je Šaljaj.
Beganaj je istakao da se, u cilju unapređenja položaja Roma i Egipćana u Crnoj Gori, mora smanjiti diskriminacija prema pripadnicima te zajednice.
Kako je naveo, Vlada je već usvojila program protiv anticiganizma i svake vrste diskriminacije prema Romima, a u okviru kojeg će 30 ili 40 hiljada službenika u Crnoj Gori upoznati sa položajem u kojem se nalaze Romi, sa njihovom kulturom, kako im treba pristupati, te kako im mogu pomoći u integraciji u društvo.
- Moramo naučiti naše građane kako poštovati druge. Jer kada bi ljudi bili drugačiji, poštovali i uvažavali jedni druge, zakoni, akcioni planovi, strategije nam ne bi bili potrebni - rekao je Beganaj.
On je kazao da se u poslednjem periodu promijenio odnos većinske populacije prema Romima, da direktne diskriminacije nema, već je riječ o uglavnom skrivenoj diskriminaciji i segregaciji pripadnika romske zajednice.
- Donekle je i romska populacija malo zakočila u tom smislu što ona ne treba da se odvoji ili segregiše samo na jednom mjestu, ili da se druži samo sa pripadnicima svoje populacije, nego treba da budu otvoreniji i da šire krug prijatelja, da se uključuju u društvene aktivnosti i na taj način potpuno integrišu - smatra Beganaj.
On je kazao da je Vlada donijela Nacionalni program za transformaciju neformalne zaposlenosti Roma i Egipćana u Crnoj Gori, a čiji je cilj puna uključenost pripadnika te zajednice na formalno tržište rada.
- Što znači da, kako se približava vrijeme ulaska Crne Gore u EU, svako ko radi na crno moraće da legalizuje taj svoj rad kako bi imali primanja i penziju, te zaštitu na radu i sva druga prava koja su Zakonom o radu zagarantovana - pojasnio je Beganaj.
Prema njegovim riječima, taj program će košati oko 840 hiljada eura, a njime će biti obuhvaćeno 500 do 600 pripadnika romske populacije, koji će imati priliku da stažiraju.
Govoreći o statusu romskog jezika i inicijativama da srpski i bosanski budu službeni jezici u Crnoj Gori, Šaljaj je kazao da “nekome može sve, a nekoga ne mogu priznati ni kao manjinu”, podsjetivši na obećanje da će, kada se završi popis, Skupština razmotriti inicijativu Romskog savjeta da Romi budu priznati kao nacionalna manjina u Crnoj Gori.
On je ocijenio da bi uvođenje srpskog jezika kao službenog dovelo do destabilizacije države i da poslanici koji čine većinu neće izglasati tu inicijativu, te da možda neće ni biti razmatrana.
Kada je u pitanju romski jezik, Šaljaj je kazao da je Romski savjet u komunikaciji sa Ministarstvom za ljudska i manjinska prava i Univerzitetom Crne Gore kako bi u budućnosti na Filološkom fakultetu organizovali magistarske studije romologije, te kako bi ohrabrili ljude da upisuju taj smjer i osposobe se da kasnije mogu da budu i predavači u osnovnom obrazovanju.
- Ostaje nam da, u saradnji sa Ministarstvom, napravimo akcioni plan i strategiju za standardizaciju romskog jezika, da nađemo pravi profil da li koristiti gurbetski jezik ili možda službeni. Devedeset odsto pripadnika romske zajednice govori gurbetskim jezikom i mislim da se moramo prilagoditi tome - naveo je Šaljaj.
On je rekao da ljudi koji izgube svoj jezik gube i identitet i poručio da će uraditi sve da ne dođe do potpune asimilacije romskog jezika.
Govoreći o političkoj participaciji Roma, Šaljaj je rekao da su u februaru prošle godine Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu poslali inicijativu za smanjenje cenzusa za ulazak u parlament sa 0,70 na 0,35 odsto za pripadnike tog naroda, po sistemu afirmativne akcije, ali da do sada nijesu dobili nikakav odgovor, osim neformalnog – da je dopis stigao.
On je dodao da ga raduje informacija da je Odbor opet krenuo sa radom i da se nada da će ubrzo razmotriti njihovu inicijativu.
Na pitanje da li bi uvođenje otvorenih lista bila bolja šansa da Romi dobiju svog predstavnika u parlamentu, Šaljaj je kazao da romskoj zajednici u Crnoj Gori najviše odgovara zagarantovani mandat.
- Na primjer na Kosovu sa 200 glasova određene manjinske partije imaju jedan zagarantovani mandat - kazao je Šaljaj i ukazao da Roma u Crnoj Gori po zadnjem popisu 0,9 odsto, a da crnogorsko državljanstvo ima njih 0,7 odsto, uključujući i djecu koja nemaju pravo glasa.
- I cenzus od 0,35 odsto je donekle visok, ali s obzirom da je taj cenzus dat hrvatskoj zajednici koja je, po zadnjem popisu, brojčana skoro kao i mi, smatram da se diskriminacija koja je otvorena prema romskoj zajednici mora ispraviti i moramo dobiti prava koja imaju i Hrvati u ovoj zemlji - rekao je Šaljaj.
Kako je naveo, budućeg predstavnika Roma u Skupštini Crne Gore očekuje izazovan zadatak, moraće da obezbijedi podršku u parlamentu za ideje koje su najbolje za njihovu zajednicu, te da će mu biti potrebno vrijeme da se sve te inicijative i sprovedu i urade.
Kada je u pitanju pristup zdravstvenoj zaštiti, Šaljaj je kazao da su Romi tu najmanje diskriminisani i da se pripadnici romske zajednice uvijek mogu obratiti medijatorima u zdravstvu za pomoć, koji će im na romskom jeziku objasniti sve neophodno.
Govoreći o uslovima stanovanja Roma, Beganaj je ukazao da je Crna Gora uz pomoć evropskih partnera i donatora uspjela da zatvori kampove Konik 1 i 2, najveće u Evropi, ali da je ostalo još ljudi koji nijesu riješili stambeno pitanje.
On je naveo da su nadležni resori u Vladi, uz pomoć Savjeta Evrope, uradili Studiju izvodljivosti socijalnog stanovanja Roma i Egipćana u osam opština u Crnoj Gori i procijenili da za izgradnju novih stambenih jedinica, u kojoj bi smjestili pripadnike te zajednice, bilo potrebno oko 24 miliona eura.
Beganaj je rekao da nijesu mogli dobiti toliku donaciju iz evropskih fondova, jer je za to potrebno ispuniti neke uslove, te da su sada u pregovorima sa Svjetskom bankom.
- Oni (Svjetska banka) su mislili na početku da će nam dati povoljne kredite za to, ali smo rekli da ne želimo povoljne kredite, već bespovratni kredit, odnosno pomoć u cilju izgradnje novih stabilnih jedinica. Prihvatili su taj predlog i očekujemo sastanak sa njima - kazao je Beganaj.
On je rekao da je predlog Svjetske banke da se krene sa izgradnjom stambenih jedinica u jednoj ili dvije opštine, i nastavi dalje ako projekat bude uspješan.
Beganaj je dodao da je, po pitanju uslova za stanovanje, najlošija situacija u Beranama, posebno nakon poplava, zatim Nikšiću, Kotoru, Budvi, Bijelom Polju.
On je kazao da Evropska komisija još nije zadovoljna u potpunosti u kakvoj situaciji se nalaze pripadnici romske i egipćanske populacije i da se i dalje mora unaprjeđivati položaj te zajednice u Crnoj Gori.
- Mora se još puno toga raditi, zbog toga nam daju uvijek nove preporuke i smjernice, kojih se moramo držati ukoliko želimo da imamo standard i prava kao EU. Moramo odgovoriti svim tim zahtjevima koje EU traži od nas, ali i da bi romska populacija u potpunosti uživala sva prava koja im zakonom pripadaju”, naveo je on.
Beganaj, koji je i koordinator za praćenje primjene Strategije socijalne inkluzije Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kazao da ta strategija ističe i da će u narednom kvartalu napraviti radnu grupu za izradu novog dokumenta, uz pomoć i podršku Savjet Evrope.
- I u narednoj strategiji tretiraćemo sve probleme sa kojima se pripadnici romske i egipćanske populacije suočavaju. Do ulaska našeg zemlje u EU moramo rješiti njihova pitanja - rekao je Beganaj.

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Tagovi

DPN traži reakciju ASK i Tužilaštva: Zloupotrebljeni zdravstveni podaci Ane Raičković i povrijeđeno pravo na zaštitu izvora

Potvrđena prva optužnica sa dokazima sa ANOM aplikacije

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Šaljaj: Romi u boljem položaju; Beganaj: Moramo još puno raditi na tome

PRATITE TVe UŽIVO