Nekoliko hiljada ljudi prošetalo se danas ulicama Madrida pod kišom tražeći "stvarnu, a ne jeftinu jednakost" između žena i muškaraca.
Demonstracije organizovane za Međunarodni dan žena okupile su razne generacije u dobroj atmosferi, prenijela je agencija Frans pres.
U povorci, tradicionalno veoma velikoj u Španiji koja je pionir u Evropi u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, jedan mladić je nosio plakat sa natpisom „Sahraniti mačizam“.
Okupljeni među kojima je veliki broj žena, skandirali su slogane protiv porodičnog nasilja, a neki su nosili ime Francuskinje Žizel Peliko, koju je suprug godinama drogirao i silovao i dovodio druge muškarce da je siluju.
Žizel Peliko je prošle godine postala ikona feminizma širom svijeta, pošto je odbila da suđenje njenom suprugu bude iza zatvorenih vrata, već javno, kako bi „sramota koju osjećaju žrtve nasilja pređe na stranu počinilaca“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Madridu hiljade ljudi na ulici traži pravu jednakost za žene

I dok Cetinje u tom pogledu igra naročitu ulogu, posebno ako se govori o obrazovanju i emancipaciji žena, a pamtimo i da su prve demonstracije u organizaciji nekog ženskog pokreta održane u Kotoru, ovog puta fokusiraćemo se na Podgoricu. Jer, taj je grad dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka bio jedan od ‘epicentara’ borbe za ženska prava u našoj državi.
<h2>I tokom 1920. tražile jednakost</h2>
Najprije treba istaći podatak iz niza publikacija i istorijskih izvora o tome kako su žene u Podgorici prve demonstracije organziovale u decembru 1919, a razlog je bila skupoća, uz zahtjeve za demobilizaciju vojske. Mjesec kasnije, iz današnjeg glavnog grada prvi put su žene zatražile političko izjednačavanje polova.
Tokom dvadesetih godina, vlasti tadašnje Kraljevine gušile su niz radničkih demonstracija i u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima, pri čemu je među povrijeđenima bilo i mnogo ženskih aktivistkinja.
<h2>Zabranjena proslava i potreba stvaranja feminističkog pokreta</h2>
Žene iz Podgorice pokušale su osmog marta 1932. da organizuju proslavu, ali to su zabranile vlasti.
Jedna od bitnijih godina bila je 1936. Tada je u nedjeljnom listu “Zeta” objavljeno više tekstova o pravima žena, pri čemu je prvi put pomenuta “Potreba stvaranja feminističkog pokreta u Crnoj Gori”. Uz to, sve su glasniji bili zahtjevi da žene dobiju pravo glasa.
<h2>Prije 89 godina utemeljen Ženski pokret: Ovo su bile ključne poruke&nbsp;</h2>
Ipak, najzanimljivije iz današnje perspektive djeluje događaj organizovan 1. marta 1936. godine u podgoričkom hotelu “Evropa”. Tada je zvanično utemeljen Ženski pokret, kao prva ženska organizacija u Podgorici.
U monografiji “Revolucionarni pokret u opštini Titograd 1919 – 1945” predočeno je više detalja o tom okupljanju.
- Pred oko 120 žena, osnivačku skupštinu otvorila je stara učiteljica Stanica Radović, koja je govorila o zapostavljenosti žene u društvu, o potrebi osnivanja udruženja žena, o političkoj emancipaciji, društvenoj svijesti i ravnopravnosti žene, o neophodnosti uključivanja žene u vršenje društvenih funkcija, u kulturni rad i slično - navodi se u tekstu.
Na skupu je govorila i Stanka Leković.
- Ona je posebno ukazala na izuzetno teške uslove koji vladaju u Crnoj Gori u pogledu položaja žene. Govorila je i Zorica Karamatijević u ime žena službenica - dodaje se.
Na sjednici su usvojena pravila – a u središtu je bila borba za izjednačavanje žena u svim javnim pravima sa muškarcima.
<h2>Mnoga su prava izborena, ali ravnopravnost još nije dostignuta</h2>
Uskoro je Vlada Milana Stojadinovića zabranila rad Ženskog pokreta, zbog bliske povezanosti sa Komunističkom partijom.
Godinu kasnije, nakon policijske torture, umrla je Božana Vučinić, koju su vlasti godinama progonile i mučile zbog ženskog i radničkog aktivizma. Takođe 1937, policija je tokom protesta žena uhapsila niz učesnica, a 1939. su u Podgorici održane masovne demonstracije tokom obilježavanja 8. marta.
Žene su u Podgorici, baš kao i u svim drugim djelovima Crne Gore, bile dio svih akcija Komunističke partije protiv tadašnjih vlasti, učestvovale su u Španskom građanskom ratu, a zatim i Drugom svjetskom ratu.
Dio njihovih zahtjeva ispunjen je neposredno po završetku rata – tada su žene u Crnoj Gori, između ostalog, prvi put stekle pravo glasa. Međutim, na ispunjenje dijela zahtjeva, čini se, još će se čekati – jer, teško je da iko i danas može ustvrditi kako su žene u Crnoj Gori ravnopravne sa muškarcima.

1084x550

Ovo su poruke žena iz Podgorice prije 89 godina: Tražile jednaka prava kao i muškarci, prvi put pominjan i feminizam

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste.&nbsp;
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama.&nbsp;
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

1250x600

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je svim ženama 8. mart - praznik koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i, kako je rekao, proslavlja neprocjenjiv doprinos žena našem društvu.
- Kroz vjekove, žene su bile oslonac porodice, čuvari tradicije i ključni nosioci mira i stabilnosti u najtežim vremenima. Njihova snaga, posvećenost i mudrost ostaju temelj na kojem počiva naše društvo - naveo je Mandić u čestitki.
On je istakao da je izuzetno ponosan što 28. saziv Skuptšine Crne Gore na čijem je čelu ima poseban senzibilitet prema ženama i što se u vrlo kratkom roku nakon konstituisanja saziva formirao Ženski klub koji će i u budućnosti nastaviti sa promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu.
- Izuzetno mi je važno što unutar Nove srpske demokratije, stranke koju predvodim, značajan broj rukovodećih i poslaničkih pozicija pripada pripadnicama ljepšeg pola, čime ne samo da podstičemo njihovu veću zastupljenost u politici, već i u svim društvenim sferama - zaključio je Mandić u čestitki.

Mandić: Ponosan sam što sam na čelu saziva koji ima poseban senzibilitet prema ženama

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće danas u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.
- Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwomensrightscenter.mne%2Fposts%2F1031093635719069%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Marš će početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.
- Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena - rekli su iz CŽP.
Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

U Podgorici danas Osmomartovski marš: Borba za zaštitu i unapređenje prava

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće u subotu u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.

„Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima“, naveli su iz CŽP.

Oni su kazali da će marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.

„Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena“, rekli su iz CŽP.

Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.

„Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih“, kazali su iz CŽP.

U Podgorici u subotu Osmomartovski marš

Vaterpolisti Srbije su nakon boljeg izvođenja penala slavili protiv Holandije na otvaranju Evropskog prvenstva u Beogradskoj areni. Selekcija Srbije je odigrala neriješeno 13:13 (5:4, 3:2, 2:3, 3:4) protiv Holandije, iako je bila veliki favorit. U penal seriji je bilo 5:3 za Srbiju, koja je uzela dva boda, a Holanđani su osvojili jedan.
Srbiju je VAR spasio poraza, pošto je Ten Rile pogodio, ali je ipak isteklo vrijeme prije nego što je ušla u gol.
Najzaslužniji za pobjedu bio je Dušan Mandić koji je postigao šest golova i plus je pogodio u petercima.
Srbi naredni meč igraju u ponedjeljak od 20.30 protiv Španije koja deklasirala Izrael (28:3).
GRUPA A: Crna Gora 3, Mađarska 3, Malta 0, Francuska 0
GRUPA B: Slovenija, Grčka, Hratska, Gruzija
GRUPA C: Španija 3, Srbija 2, Holandija 1, Izrael 0
GRUPA D: Turska, Rumunija, Italija, Slovačka
GRUPNA FAZA RASPORED I REZULTATI:
Grupa A:
Subota 10. januar:
15:15h Francuska – Mađarska 7:15
18:00h Malta –Crna Gora 12:21
Ponedjeljak 12. januar:
12:45h Malta – Francuska
15:15h Mađarska - Crna Gora
Srijeda 14. januar:
12:45h Malta – Mađarska
18:00h Francuska – Crna Gora
Grupa B:
Nedjelja 11. januar:
18:00h Slovenija – Hrvatska
20:30h Grčka – Gruzija
Utorak 13. januar:
12:45h Gruzija – Hrvatska
15:15h Slovenija – Grčka
Četvrtak 15. januar:
18:00h Slovenija - Gruzija
20:30h Grčka - Hrvatska
Grupa C:
Subota 10. januar:
12:45h Izrael – Španija3:28
20:30h Holandija – Srbija 16:18 nakon peteraca
Ponedjeljak 12. januar:
18:00h Holandija - Izrael
20:30h Španija – Srbija
Srijeda 14. januar:
15:15h Holandija - Španija
20:30h Izrael - Srbija
Grupa D:
Nedjelja 11. januar:
12:45h Turska – Italija
15:15h Rumunija – Slovačka
Utorak 13. januar:
18:00h Slovačka - Italija
20:30h Rumunija – Turska
Četvrtak 15. januar:
12:45h Turska – Slovačka
15:15h Rumunija – Italija
GLAVNA RUNDA, RASPORED I REZULTATI:
GRUPA E: 1A, 2A, 3B, 1C, 2C, 3C
GRUPA F: 1B, 2B, 3B, 1D, 2D, 3D
Petak 16. januar:
15:30h 3A- 1C
18:00h 1A – 3C
20:30h 2A – 2C
Subota 17. januar:
15:30h 3B – 1D
18:00h 1D – 3B
20:30h 2B – 2D
Nedjelja 18. januar:
15:30h 3A – 2C
18:00h 2A – 3C
20:30h 1A – 1C
Ponedjeljak 19. januar:
15:30h 3B – 2D
18:00h 2B – 3D
20:30h 1B – 1D
Utorak 20. januar:
15:30h 3C – 3A
18:00h 2C – 1A
20:30h 1C – 2A
Srijeda 21. januar:
15:30h 3D – 3B
18:00h 2D – 1B
20:30h 1D – 2B
ZA PLASMAN OD 5. DO 12. MJESTA:
Četvrtak 22. januar:
12:45h 6E – 6F
15:15h 5E – 5F
18:00h 4E – 4F
20:30h 3E – 3F
POLUFINALA:
Petak 23. januar:
17:00h 1E – 2F
20:30h 1F – 2E
ZA MEDALJE:
Nedjelja 25. januar:
Za bronzu u 17h
Finale u 20:30h

Srbija tek nakon peteraca savladala Holandiju

Nakon što je venecuelska opoziciona čelnica i dobitnica Nobelove nagrade za mir Marija Korina Mačado sugerisala da bi svoju nagradu za 2025. godinu mogla dati američkom predsjedniku Donaldu Trampu, stigao je jasan odgovor iz Norveškog Nobelovog instituta – takav prenos nije moguć.
Mačado je ovu ideju iznijela kao znak zahvalnosti za ulogu Sjedinjenih Američkih Država u hapšenjju bivšeg venecuelskog predsjednika Nikolasa Madura, nakon američke vojne operacije.
Norveški Nobelov institut saopštio je da se Nobelova nagrada za mir ne može prenijeti, podijeliti niti opozvati. Pozivajući se na statute, institut je naglasio da su odluke o dodjeli nagrade konačne i trajne i da odbori koji dodjeljuju nagrade ne komentarišu postupke ili izjave laureata nakon što prime priznanje.
- Jednom kada se Nobelova nagrada objavi, ne može se opozvati, podijeliti ili prenijeti drugima- navodi se u saopštenju Norveškog nobelovog komiteta i Nobelovog instituta. „Odluka je konačna i vrijedi zauvijek.“
Mačado je tokom gostovanja u emisiji kod Šona Hanitija na Fox Newsu objasnila da bi dodjela nagrade Trampu bila čin zahvalnosti venecuelskog naroda za uklanjanje Madura i da bi željela „podijeliti nagradu s njim“. Tramp je izjavio da bi mu bila čast da je prihvati ako mu je Mačado ponudi na njihovom planiranom sastanku u Vašingtonu naredne sedmice.
Međutim, institut je jasno naglasio da to nije moguće prema pravilima Nobelove fondacije, jer nagrada ostaje isključivo u vlasništvu laureata koji ju je dobio.

Norveški Nobelov institut odbacio prijedlog venecuelske opozicionarke da prenese nagradu Trampu

Američka vojska izvela je više vazdušnih udara u Siriji, ciljajući militantnu grupu Islamska država.
Opsežni udari izvedeni su oko 12.30 časova po istočnom vremenu u SAD-u, saopštila je Centralna komanda Sjedinjenih Američkih Država.
U saopštenju se navodi: "Ovi udari dio su operacije ‘Hawkeye Strike’, koja je pokrenuta i najavljena 19. decembra 2025. godine po nalogu predsjednika Trampa, kao direktan odgovor na smrtonosni napad ISIS-a na američke i sirijske snage u Palmiri, u Siriji, 13. decembra 2025. godine.
- Taj napad iz zasjede, koji je izveo terorista ISIS-a, rezultirao je tragičnom pogibijom dva američka vojnika i jednog američkog civilnog prevodioca- ali u saopštenju nije navedeno da li je u udarima bilo poginulih.
Dodaje se: "Naša poruka ostaje snažna – ako povrijedite naše borce, pronaći ćemo vas i ubiti bilo gdje u svijetu, bez obzira na to koliko se trudili da izbjegnete pravdu."

Američka vojska izvela velike vazdušne udare protiv ISIS-a širom Sirije

Premijer Izraela Benjamin Netanjahu izjavio je da se nada da će Izrael u narednoj deceniji postepeno smanjiti zavisnost od američke vojne pomoći.&nbsp;
On je ranije govorio da Izrael ne bi trebalo da zavisi od strane vojne pomoći.
- Želim da postepeno smanjujemo vojnu pomoć u narednih 10 godina- rekao je Netanjahu u intervjuu za magazin Ekonomist.
Na pitanje da li to znači smanjenje „do nule“, odgovorio je potvrdno.
Netanjahu je dodao da je, tokom nedavne posjete američkom predsjedniku Donaldu Trampu, rekao koliko Izrael duboko cijeni vojnu pomoć koju mu je Amerika pružala tokom godina, ali i da je Izrael „sazreo i razvio nevjerovatne kapacitete“.
U decembru je Netanjahu najavio da će Izrael uložiti 350 milijardi šekela (oko 110 milijardi dolara) u razvoj nezavisne odbrambene industrije kako bi smanjio zavisnost od drugih zemalja.
U 2016. godini SAD i Izrael potpisali su memorandum o razumijevanju koji važi do septembra 2028. i predviđa 38 milijardi dolara vojne pomoći, od čega 33 milijarde dolara u bespovratnim sredstvima za kupovinu vojne opreme i pet milijardi dolara za sisteme protivraketne odbrane.
Izvoz izraelske vojne opreme porastao je prošle godine za 13 odsto, prenosi Rojters.

Tag: medunarodni-dan-zena