Nekoliko hiljada ljudi prošetalo se danas ulicama Madrida pod kišom tražeći "stvarnu, a ne jeftinu jednakost" između žena i muškaraca.
Demonstracije organizovane za Međunarodni dan žena okupile su razne generacije u dobroj atmosferi, prenijela je agencija Frans pres.
U povorci, tradicionalno veoma velikoj u Španiji koja je pionir u Evropi u borbi protiv rodno zasnovanog nasilja, jedan mladić je nosio plakat sa natpisom „Sahraniti mačizam“.
Okupljeni među kojima je veliki broj žena, skandirali su slogane protiv porodičnog nasilja, a neki su nosili ime Francuskinje Žizel Peliko, koju je suprug godinama drogirao i silovao i dovodio druge muškarce da je siluju.
Žizel Peliko je prošle godine postala ikona feminizma širom svijeta, pošto je odbila da suđenje njenom suprugu bude iza zatvorenih vrata, već javno, kako bi „sramota koju osjećaju žrtve nasilja pređe na stranu počinilaca“.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

U Madridu hiljade ljudi na ulici traži pravu jednakost za žene

I dok Cetinje u tom pogledu igra naročitu ulogu, posebno ako se govori o obrazovanju i emancipaciji žena, a pamtimo i da su prve demonstracije u organizaciji nekog ženskog pokreta održane u Kotoru, ovog puta fokusiraćemo se na Podgoricu. Jer, taj je grad dvadesetih i tridesetih godina prošlog vijeka bio jedan od ‘epicentara’ borbe za ženska prava u našoj državi.
<h2>I tokom 1920. tražile jednakost</h2>
Najprije treba istaći podatak iz niza publikacija i istorijskih izvora o tome kako su žene u Podgorici prve demonstracije organziovale u decembru 1919, a razlog je bila skupoća, uz zahtjeve za demobilizaciju vojske. Mjesec kasnije, iz današnjeg glavnog grada prvi put su žene zatražile političko izjednačavanje polova.
Tokom dvadesetih godina, vlasti tadašnje Kraljevine gušile su niz radničkih demonstracija i u Podgorici i u drugim crnogorskim gradovima, pri čemu je među povrijeđenima bilo i mnogo ženskih aktivistkinja.
<h2>Zabranjena proslava i potreba stvaranja feminističkog pokreta</h2>
Žene iz Podgorice pokušale su osmog marta 1932. da organizuju proslavu, ali to su zabranile vlasti.
Jedna od bitnijih godina bila je 1936. Tada je u nedjeljnom listu “Zeta” objavljeno više tekstova o pravima žena, pri čemu je prvi put pomenuta “Potreba stvaranja feminističkog pokreta u Crnoj Gori”. Uz to, sve su glasniji bili zahtjevi da žene dobiju pravo glasa.
<h2>Prije 89 godina utemeljen Ženski pokret: Ovo su bile ključne poruke&nbsp;</h2>
Ipak, najzanimljivije iz današnje perspektive djeluje događaj organizovan 1. marta 1936. godine u podgoričkom hotelu “Evropa”. Tada je zvanično utemeljen Ženski pokret, kao prva ženska organizacija u Podgorici.
U monografiji “Revolucionarni pokret u opštini Titograd 1919 – 1945” predočeno je više detalja o tom okupljanju.
- Pred oko 120 žena, osnivačku skupštinu otvorila je stara učiteljica Stanica Radović, koja je govorila o zapostavljenosti žene u društvu, o potrebi osnivanja udruženja žena, o političkoj emancipaciji, društvenoj svijesti i ravnopravnosti žene, o neophodnosti uključivanja žene u vršenje društvenih funkcija, u kulturni rad i slično - navodi se u tekstu.
Na skupu je govorila i Stanka Leković.
- Ona je posebno ukazala na izuzetno teške uslove koji vladaju u Crnoj Gori u pogledu položaja žene. Govorila je i Zorica Karamatijević u ime žena službenica - dodaje se.
Na sjednici su usvojena pravila – a u središtu je bila borba za izjednačavanje žena u svim javnim pravima sa muškarcima.
<h2>Mnoga su prava izborena, ali ravnopravnost još nije dostignuta</h2>
Uskoro je Vlada Milana Stojadinovića zabranila rad Ženskog pokreta, zbog bliske povezanosti sa Komunističkom partijom.
Godinu kasnije, nakon policijske torture, umrla je Božana Vučinić, koju su vlasti godinama progonile i mučile zbog ženskog i radničkog aktivizma. Takođe 1937, policija je tokom protesta žena uhapsila niz učesnica, a 1939. su u Podgorici održane masovne demonstracije tokom obilježavanja 8. marta.
Žene su u Podgorici, baš kao i u svim drugim djelovima Crne Gore, bile dio svih akcija Komunističke partije protiv tadašnjih vlasti, učestvovale su u Španskom građanskom ratu, a zatim i Drugom svjetskom ratu.
Dio njihovih zahtjeva ispunjen je neposredno po završetku rata – tada su žene u Crnoj Gori, između ostalog, prvi put stekle pravo glasa. Međutim, na ispunjenje dijela zahtjeva, čini se, još će se čekati – jer, teško je da iko i danas može ustvrditi kako su žene u Crnoj Gori ravnopravne sa muškarcima.

1084x550

Ovo su poruke žena iz Podgorice prije 89 godina: Tražile jednaka prava kao i muškarci, prvi put pominjan i feminizam

Centar za građansko obrazovanje (CGO) podsjeća da Međunarodni dan žena nije samo prilika za proslavu, već i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena.
U toj organizaciji podsjećaju da je 17 žena ubijeno u posljednjih pet godina, dok broj prijavljenih slučajeva nasilja raste.&nbsp;
- Stvarne brojke su sigurno veće jer mnoge žene ne prijavljuju nasilje zbog straha, ekonomske zavisnosti ili izostanka institucionalne zaštite - navedeno je u saopštenju CGO-a.
Takođe, napominju da patrijarhalni obrasci i rodni stereotipi doprinose spirali nasilja nad ženama i djevojčicama.&nbsp;
- Posebno zabrinjavajuće – prisutni su i među srednjoškolcima i kroz vršnjačko nasilje - dodaje se u saopštenju CGO-a.
U CGO-u konstatuju da žene prednjače u obrazovanju (61,8 odsto diplomiranih na osnovnim studijama), ali i da su i dalje manjina na tržištu rada (46,1 odsto zaposlenih).
- Žene su i dalje na marginama političkog odlučivanja – samo šest ministarki (19 odsto) i nijedna potpredsjednica Vlade, a u Skupštini 28 poslanica (34 odsto) - navedeno je u saopštenju.
U CGO-u naglašavaju da se do promjena može doći kroz brže sudske procedure za slučajeve nasilja, edukaciju u školama o rodnoj ravnopravnosti i prevenciji nasilja, podršku ženama koje se bore protiv diskriminacije i nasilja, te vidljivost i isticanje uspjeha žena u svim oblastima.

1250x600

CGO: 8. mart i podsjetnik na kontinuiranu borbu za socijalnu, ekonomsku, kulturnu i političku ravnopravnost žena

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić čestitao je svim ženama 8. mart - praznik koji simbolizuje borbu za ravnopravnost, ali i, kako je rekao, proslavlja neprocjenjiv doprinos žena našem društvu.
- Kroz vjekove, žene su bile oslonac porodice, čuvari tradicije i ključni nosioci mira i stabilnosti u najtežim vremenima. Njihova snaga, posvećenost i mudrost ostaju temelj na kojem počiva naše društvo - naveo je Mandić u čestitki.
On je istakao da je izuzetno ponosan što 28. saziv Skuptšine Crne Gore na čijem je čelu ima poseban senzibilitet prema ženama i što se u vrlo kratkom roku nakon konstituisanja saziva formirao Ženski klub koji će i u budućnosti nastaviti sa promovisanjem rodne ravnopravnosti i osnaživanju uloge žena u političkom i javnom životu.
- Izuzetno mi je važno što unutar Nove srpske demokratije, stranke koju predvodim, značajan broj rukovodećih i poslaničkih pozicija pripada pripadnicama ljepšeg pola, čime ne samo da podstičemo njihovu veću zastupljenost u politici, već i u svim društvenim sferama - zaključio je Mandić u čestitki.

Mandić: Ponosan sam što sam na čelu saziva koji ima poseban senzibilitet prema ženama

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće danas u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.
Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.
- Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima - naveli su ranije iz CŽP.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fwomensrightscenter.mne%2Fposts%2F1031093635719069%3Fref%3Dembed_post&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Marš će početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.
- Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena - rekli su iz CŽP.
Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.
- Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih - kazali su iz CŽP.

U Podgorici danas Osmomartovski marš: Borba za zaštitu i unapređenje prava

Stigao nam je još jedan Osmi mart, pun cvijeća, bombonjera, promotivnih akcija i ispraznih govora o ženskim pravima, ocijenila je Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
Ona dodaje da poruka u opštoj pozivnici za fini parti s besplatnom konzumacijom glasi: &nbsp;„Srećan 8. mart, drage dame, ljepše polovine!“,&nbsp;
Političari, navodi, objavljuju statuse podrške, kompanije nude popuste, a mediji plasiraju uobičajene priče o “snažnim ženama”. Ali, kad cvijeće uvene i reflektori se ugase – šta ostaje?&nbsp;
Podvlači da ostaju nejednake plate, ostaju žene koje i dalje nose dvostruki teret rada – i u kući i na poslu. Ostaje nevidljivi i neplaćeni rad koji pokreće društvo, ali nikad nije tema budžeta. Ostaju institucije koje redovno zakazuju u zaštiti žena od nasilja. Ostaje feminizam koji nije dovoljno “pitom” da bude u reklamama, jer se ne uklapa u poruku o lažnoj harmoniji.
- Ostaju političke elite kojima je ravnopravnost zgodna samo dok ne naruši postojeće odnose moći. Politički diskurs afirmiše “pripitomljeni” feminizam, koji služi za dekoraciju bez stvarnog izazivanja sistema. Političari ne viču na „drage dame“, već su taj zadatak dali svojim partijskim koleginicama – u njihovom svijetu rodna ravnopravnost znači da žene vode bitke jedne protiv drugih. U patrijarhalnom sistemu, politika ostaje sport u kojem žene igraju u nižim ligama, gdje im se rado prepušta uloga da međusobno odmjeravaju snage, dok pravi centri moći ostaju netaknuti - dodala je ona.&nbsp;
Dok nam, kako kaže, nude feminizam koji ne uzdrmava ništa suštinski, svijet se pomjera unazad.&nbsp;
U jeku globalnih napada na feminističke vrijednosti, Kovačević smatra da konzervativni populisti jačaju svoju moć, a prava žena se potiskuju u ime “tradicije” i “porodičnih vrijednosti”.&nbsp;
- Pripitomljeni feminizam – nije feminizam. Jer prava nijesu dobijena uz ljupki osmijeh i molbu, već kroz štrajkove, proteste i borbu koja nikad nije bila ni poželjna ni dobrodošla. Podsjetimo se da je i sam 8. mart nastao iz pobune, iz otpora, iz borbe žena koje su odbile da budu samo jeftina radna snaga i poslušne građanke - istakla je ona.&nbsp;
Danas, naglašava Kovačević, kada se feminističke parole recikliraju za političke govore i korporativne kampanje, važno je podsjetiti na ono što Osmi mart zaista znači.&nbsp;
- Ne slavimo postignuto – jer još uvijek nijesmo jednake. Ne prihvatamo prazna obećanja – jer smo ih čule previše. Ne zatvaramo oči pred napadima na naša prava – jer znamo da svaki korak unazad vodi ka novim zabranama, novim kontrolama i novim pokušajima da nas ućutkaju - ukazala je ona.&nbsp;
Ističe i da nam ne treba nam reklama. Trebaju nam prava. Trebaju nam sigurne institucije, zakon koji se sprovodi, ekonomska moć, politički prostor koji nije rezervisan samo za muškarce i nasmijane vlasnice partijskih knjižica. Treba nam društvo u kojem ravnopravnost nije ukrasna riječ, već realnost.
- Feminizam nije trend. Nije praznik. Nije status na društvenim mrežama. Feminizam je borba. Ne možemo stati dok je ne dobijemo. Živio 8. mart! - poručila je Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Feminizam nije reklama, već borba – živio Osmi mart

Centar za ženska prava (CŽP) organizovaće u subotu u Podgorici, povodom Međunarodnog dana žena, Osmomartovski marš pod sloganom Bunt.

Iz te nevladine organizacije (NVO) su pozvali sve građane da se pridruže protestnom okupljanju i maršu i da zajedno podignu glas za bezbjednost svih građanki i građana Crne Gore.

„Suočeni sa sistemom gluvim za potrebe svojih građana, koji nas ostavlja podijeljene, nezaštićene i neobaviještene, zahtijevamo efikasnu zaštitu žena i svih građana od nasilja i iskorjenjivanje institucionalnog nemara koji plaćamo našim životima“, naveli su iz CŽP.

Oni su kazali da će marš početi na Trgu nezavisnosti u Podgorici u 12 sati.

„Učesnici će se okupiti na Trgu Nezavisnosti, gdje će se prisutnima obratiti aktivistkinje za prava žena“, rekli su iz CŽP.

Kako su naveli iz te NVO, grupa će se kretati ulicom Slobode, zatim Bulevarom Petra Cetinjskog, kojim će ići do mosta Blaža Jovanovića, a potom ulicom Stanka Dragojevića i Bokeškom ulicom nazad do Trga nezavisnosti.

„Marširajmo za budućnost u kojoj niko neće strahovati za sopstveni život, u kojoj pravda nije privilegija malobrojnih, već pravo svih“, kazali su iz CŽP.

U Podgorici u subotu Osmomartovski marš

Piše: Georgi Gotev
U upečatljivom iskazu nacionalne ambicije, Crna Gora je svoj nacionalni avion brendirala sloganom „28 do 28“, simbolizujući cilj da do 2028. godine postane 28. država članica Evropska unija.
Ova kreativna promocija, istaknuta na trupu letjelice, naglašava odlučnost Podgorice da ubrza integraciju u evropski blok, oslanjajući se i na svoje nasljeđe kako bi dodatno podstakla javnu podršku za pristupanje EU. Kao najmanja država kandidat, sa nešto više od 600.000 stanovnika, Crna Gora se pozicionira kao primjer efikasnog procesa proširenja, ali je put pred njom opterećen izazovima koji mogu staviti na probu ovaj optimizam.
Crna Gora se izdvaja kao vodeća među zemljama kandidatima za članstvo u EU, što potvrđuju evropski lideri i najnoviji izvještaji o napretku.
Od početka pregovora 2012. godine, otvorena su sva 33 pregovaračka poglavlja, a zaključno sa početkom 2026. godine privremeno je zatvoreno 13 poglavlja, uključujući ključne oblasti poput finansijske kontrole i prava privrednih društava.
Ovakva dinamika nadmašuje druge kandidate poput Albanije, Srbije i Sjeverne Makedonije, dok je evropska komesarka za proširenje Marta Kos pohvalila reforme Crne Gore i poručila da bi pregovori mogli biti završeni do kraja 2026. ili 2027. godine.
Premijer Milojko Spajić ocijenio je da je 2026. godina „najodlučujuća godina“ za pristupanje, uz Vladin Program pristupanja za period 2026–2027, koji predviđa mapu puta za zatvaranje preostalih poglavlja.Podrška sa najvišeg nivoa, uključujući izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Johana Vadefula i predsjednika Evropskog savjeta Antonija Koste, ističe političku stabilnost Crne Gore i njenu usklađenost sa vrijednostima EU, čime se potvrđuje status „najnaprednijeg“ kandidata.
Podrška javnosti ostaje snažna, sa više od 70 odsto građana koji podržavaju članstvo, podstaknuti ekonomskim benefitima poput pristupa fondovima i tržištu EU.
Ipak, ostvarenje cilja „28 do 28“ nije unaprijed zagarantovano. Crna Gora se suočava sa značajnim izazovima u okviru temeljnih poglavlja, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i jačanje vladavine prava – oblastima u kojima Brisel zahtijeva opipljive rezultate.
Kritičari ukazuju na preostale probleme poput organizovanog kriminala i slobode medija, što bi moglo usporiti zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Politička fragmentacija na Zapadnom Balkanu, uključujući tenzije sa susjedima poput Srbije, dodatno komplikuje situaciju. Nedavni analitički dokument upozorava i da se Crna Gora suočava sa prikrivenom bezbjednosnom krizom, uz hibridne pritiske i unutrašnje slabosti koje prijete demokratiji i njenom euroatlantskom putu.
Uprkos tim izazovima, proaktivni pristup Crne Gore, oličen u kampanji „28 do 28“, šalje poruku posvećenosti transformaciji.
Da bi zadržala kredibilitet i očuvala svoju transformativnu snagu u susjedstvu, Evropska unija mora održati proces proširenja istinski živim, kroz konkretan napredak i postepeno primanje novih članica koje ispune stroge kriterijume za članstvo.

U smjelom iskazu EU ambicije, Crna Gora brendira svoj nacionalni avion sloganom „28 do 28“

Vrhovni sud Crne Gore donio je dva dokumenta sa smjernicama za izricanje krivičnih sankcija – Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala i Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga (član 300 Krivičnog zakonika Crne Gore), saopšteno je iz ove sudske instance.
Kako ističu, donošenje ovih smjernica predstavlja odgovor sudstva na složenost i društvenu opasnost krivičnih djela u oblasti teškog i organizovanog kriminala i krivičnih djela u vezi sa opojnim drogama čime je načinjen značajan institucionalni iskorak ka daljem ujednačavanju sudske prakse i jačanju pravne sigurnosti.
Govoreći o Smjernicama za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala, predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore Valentina Pavličić istakla je da „kaznena politika u predmetima teškog i organizovanog kriminala mora biti odlučna, zakonita i dosljedna, ali istovremeno pravno utemeljena, individualizovana i srazmjerna težini konkretnog krivičnog djela. Uloga sudova u ovim predmetima prevazilazi okvire pojedinačne odgovornosti učinioca, jer izricanjem krivičnih sankcija sudovi potvrđuju autoritet prava, jačaju pravnu sigurnost i povjerenje javnosti u institucije.”
Smjernice za izricanje krivičnih sankcija za krivična djela u vezi sa opojnim drogama imaju za cilj da doprinesu dosljednijem i ujednačenijem sudskom postupanju u predmetima koji se odnose na neovlašćenu proizvodnju, držanje i stavljanje u promet opojnih droga, uz puno poštovanje međunarodnih standarda i sudijske nezavisnosti. Poseban akcenat stavljen je na individualizaciju kazne, srazmjernost i obavezu jasnog i razumnog obrazlaganja sudskih odluka.
&nbsp;- Krivična djela u vezi sa neovlašćenom proizvodnjom i prometom opojnih droga predstavljaju ozbiljan izazov za pravosudni sistem, jer njihove posljedice ugrožavaju javno zdravlje, bezbjednost i povjerenje građana u pravni poredak. Izricanje krivičnih sankcija u ovim predmetima zahtijeva dosljednu primjenu načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, uz pažljivo vrednovanje svih okolnosti konkretnog slučaja- naglasila je Pavličić.
Smjernice su koncipirane kao savjetodavni i orijentacioni okvir koji sudijama pruža podršku u odmjeravanju krivičnih sankcija, uz puno poštovanje načela zakonitosti, individualizacije i srazmjernosti, kao i sudijske nezavisnosti. Smjernice za izricanje krivičnih sankcija u predmetima teškog i organizovanog kriminala zasnovane su na međunarodnim obavezama Crne Gore, uključujući Konvenciju Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organizovanog kriminala (Palermo konvenciju), dok Smjernice za krivična djela u vezi sa opojnim drogama uvažavaju standarde pravičnog suđenja garantovane članom 6 Evropske konvencije o ljudskim pravima i praksu Evropskog suda za ljudska prava.
Oba dokumenta izrađena su od strane Radne grupe koju je formirala predsjednica Vrhovnog suda, a koju su činile predsjednica Radne grupe i sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore Milenka Seka Žižić, sudija Apelacionog suda Crne Gore Predrag Tabaš, sutkinja Višeg suda u Podgorici Irena Šofranac Nedović, kao i savjetnice u Vrhovnom sudu Crne Gore Bojana Bandović i Katarina Kapuci Lakićević.
U izradi smjernica učestvovali su i međunarodni eksperti Nik Hokins i Pirs Vestlejk, uz ekspertsku podršku obezbijeđenu kroz Projekat „Program za demokratsko osnaživanje – Integritet pravosuđa“, koji finansira Vlada Ujedinjenog Kraljevstva – Ministarstvo vanjskih poslova, a sprovodi organizacija Sustainable Criminal Justice Solutions (SCJS), uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Dokumenti su objavljeni na zvaničnoj internet stranici Vrhovnog suda i dostupni su javnosti.
- Donošenjem ovih smjernica Vrhovni sud Crne Gore potvrđuje svoju posvećenost jačanju vladavine prava, unapređenju kvaliteta sudskog odlučivanja i aktivnoj ulozi sudstva u suzbijanju najtežih oblika kriminaliteta, uz puno poštovanje sudijske nezavisnosti i zaštitu ljudskih prava- zaključuje se u saopštenju.

Vrhovni sud donosi nove smjernice u predmetima organizovanog kriminala i opojnih droga

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentrano je 13 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
&nbsp;Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano devet nezgoda.
&nbsp;Po jedna nezgoda evidentirana je u Baru, Herceg Novom, Kotoru i Budvi.
&nbsp;Izdata su 623 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 57 prekršajnih prijava.&nbsp;
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 13 saobraćajnih nezgoda

Predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović, govoreći o aktuelnoj situaciji u Botunu i ponovnim okupljanjima mještana, kazala da su građani Zete godinama bili marginalizovani, te da sa njima nije vođena adekvatna komunikacija što je, kako je istakla, dovelo do problema sa kojima se danas suočavamo.
- To je naslijeđeni problem koji je decenijama guran pod tepih. Sada smo u situaciji da zbog evropskih integracija i potrebe za savremenim ekološkim rješenjima ovo pitanje mora da se rješava. Vjerujem da rješenje može da se pronađe, ali isključivo kroz adekvatan dogovor, u interesu i Zete i Podgorice- poručila je Borovinić Bojović za Newsmax Balkans TV.
Istakla je da se slična postrojenja grade širom i regiona i Evrope, te da će takvi projekti biti realizovani i u drugim gradovima Crne Gore, zbog čega smatra da je dijalog jedini održiv put.
Osvrnula se i na političke posljedice dešavanja u Botunu, podsjećajući da je nakon izlaska odbornika DNP-a iz vlasti Skupština Glavnog grada ušla u, kako je navela, „sivu zonu funkcionisanja“.
- Očekujem odgovornost svih odbornika, bez obzira na političke razlike. Interes građana Podgorice i stabilnost grada moraju biti iznad svega- naglasila je ona.
Govoreći o inicijativi Evropskog saveza za skraćenje mandata Skupštini, kazala je da će se o toj temi razgovarati sa šefovima klubova odbornika, te da će sjednica biti sazvana u skladu sa zakonskim rokovima.
Ipak, kada je riječ o mogućnosti novih izbora u Podgorici, njen stav je jasan.
- U prethodne tri godine imali smo dva izborna procesa u Podgorici. Građani imaju mnogo važnijih pitanja koja direktno utiču na njihov kvalitet života. Izbori remete političku stabilnost, zaustavljaju kapitalne i infrastrukturne projekte i usporavaju razvoj grada- kazala je Borovinić Bojović.
Dodala je da bi eventualni novi izborni ciklus u kratkom roku predstavljao dodatno opterećenje, kako političko, tako i ekonomsko.
- Ukoliko u narednih godinu dana budemo imali dva izborna procesa, to neće biti dobro ni za funkcionisanje grada ni za kvalitet života građana. Logično se nameće zaključak da izbori u ovom trenutku nijesu rješenje- zaključila je Borovinić Bojović.

Tag: medunarodni-dan-zena