CGO,HRA i ANIMA: Roditelji prepoznaju građansko obrazovanje kao ključ za jačanje društvenih vrijednosti i borbu protiv nasilja
Većina roditelja u Crnoj Gori tokom svog školovanja nije imala priliku da pohađa predmet Građansko obrazovanje, ali ga danas vidi kao ključan alat za razvoj djece, izgradnju demokratskih vrijednosti i prevenciju nasilja, mržnje i netolerancije. To pokazuju nalazi fokus grupa sprovedenih u okviru projekta „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava: obrazovne reforme za snažniju demokratiju“, koji zajednički sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA.
Građansko obrazovanje ima za cilj da djecu nauči razumijevanju prava i odgovornosti, razvijanju kritičkog mišljenja i aktivnom učešću u društvenom životu. Savremeni međunarodni pristupi ovaj predmet prepoznaju kao ključno sredstvo za jačanje društvene kohezije i podsticanje političke participacije mladih.
U crnogorski obrazovni sistem, Građansko vaspitanje uvedeno je kao obavezni predmet 2004/05. godine u osnovnim, a od 2006/07. i u srednjim školama. Međutim, reformom iz 2017. godine, predmet je prešao u grupu izbornih, što je dovelo do značajnog smanjenja broja časova i obuhvata učenika. Dodatni problem predstavlja nedostatak kontinuirane obuke nastavnika i sistemske podrške, što je doprinijelo njegovoj marginalizaciji.
Upravo u trenutku kada se – zahvaljujući naporima civilnog sektora – ponovo razmatra njegovo vraćanje među obavezne predmete, stavovi roditelja pružaju vrijedan uvid i podršku toj inicijativi.
Rezultati fokus grupa pokazuju da roditelji u najvećem broju nemaju dovoljno informacija o sadržaju i značaju ovog predmeta. Njihova saznanja uglavnom dolaze posredno, putem djece koja ga pohađaju kao izborni predmet. Neki ga i dalje pogrešno poistovjećuju sa nekadašnjim predmetom Ustav i pravo građana.
Uprkos tome, većina roditelja ističe da Građansko obrazovanje može imati značajnu ulogu u izgradnji ličnosti djeteta i stvaranju društveno odgovornih građana. Prepoznaju ga kao sredstvo za prevenciju nasilja, izgradnju jednakosti i podsticanje etičkog ponašanja, ali i za osnaživanje mladih u kontekstu klimatskih promjena i održivog razvoja.
Važno je naglasiti da nijedan roditelj učesnik fokus grupa nije izrazio protivljenje ideji da Građansko obrazovanje ponovo bude obavezni predmet. Naprotiv – svi su podržali tu inicijativu, uz brojne sugestije o njegovoj modernizaciji i načinu izvođenja nastave.
Roditelji smatraju da predmet treba da obuhvati teme poput institucionalne pismenosti, ljudskih prava, digitalne sigurnosti, ekologije, međuvršnjačkog nasilja i socijalnih vještina. Istakli su spremnost da se aktivno uključe u njegov razvoj – kao gostujući predavači ili članovi savjetodavnih tijela. Vjeruju da bi predmet trebalo izvoditi kroz interaktivne radionice i praktične primjere iz života.
Kao ključni uslov, roditelji navode potrebu da nastavnici koji predaju ovaj predmet budu motivisani, edukovani i posvećeni vrijednostima koje predmet promoviše.
Nalazi fokus grupa jasno ukazuju na postojanje velikog interesovanja i potrebe da se Građansko obrazovanje vrati kao obavezan predmet u školama. Roditelji očekuju da to ne bude još jedna formalnost, već stvarna i praktična priprema za život – kroz učenje kako da djeca rješavaju konflikte, budu solidarna, odgovorna prema okolini i angažovana u svojoj zajednici.
Fokus grupe su sprovedene u maju 2025. godine u tri crnogorske regije (sjever, centar i jug), a u njima je učestvovao 31 roditelj. Stručnu podršku istraživanju pružio je Institut DAMAR.
Projekat „Unapređenje obrazovanja za građanska i ljudska prava“ realizuje se u okviru programa „Jačanje povjerenja građana u institucije i izgradnja otpornih zajednica“, koji sprovode UNDP, UNICEF i UNESCO, u saradnji s Vladom Crne Gore, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira.