<article>Centar za građansko obrazovanje (CGO) osudio je odluku Gimnazije “Slobodan Škerović” da kazni profesora ove ustanove, Mata Kankaraša, zbog javnog ukazivanja na zataškavanje slučaja seksualnog uznemiravanja od strane tadašnje direktorice Biljane Vučurović, a koji se odnosi na ponašanje profesora Radomana Čečovića prema bivšoj učenici.V.d. direktora Zoran Pejović kaznio je prof. Kankaraša novčanom kaznom, umanjenje od 20 odsto plate, zbog navodne teže povrede radne obaveze, odnosno “ponižavanja kolege”. U CGO-u konstatuju da je kazna za osudu zataškavanja gotovo jednaka onoj koja je izrečena profesoru za seksualno uznemiravanje – razlika je svega 10 odsto.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure>- Ovom odlukom šalje se poruka da u Gimnaziji “Slobodan Škerović” i prosvjetnom sistemu Crne Gore nema prostora za kritičko mišljenje, profesionalni integritet i slobodu govora, ali ni za stvarnu zaštitu učenika - ocjenjuju u toj organizaciji.Ističu da obrazovne ustanove moraju biti prostor u kojem se kritičko mišljenje njeguje, a ne kažnjava.- Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da se hitno i jasno odredi prema ovom slučaju - poručuju iz CGO-a.<figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-pejovic-htio-da-vuci-budu-siti-i-ovce-na-broju-iscrpicu-pravne-ljekove-koji-su-mi-na-raspolaganju&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

Centar za građansko obrazovanje (CGO) osudio je odluku Gimnazije “Slobodan Škerović” da kazni profesora ove ustanove, Mata Kankaraša, zbog javnog ukazivanja na zataškavanje slučaja seksualnog uznemiravanja od strane tadašnje direktorice Biljane Vučurović, a koji se odnosi na ponašanje profesora Radomana Čečovića prema bivšoj učenici.
V.d. direktora Zoran Pejović kaznio je prof. Kankaraša novčanom kaznom, umanjenje od 20 odsto plate, zbog navodne teže povrede radne obaveze, odnosno “ponižavanja kolege”. U CGO-u konstatuju da je kazna za osudu zataškavanja gotovo jednaka onoj koja je izrečena profesoru za seksualno uznemiravanje – razlika je svega 10 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>
 
- Ovom odlukom šalje se poruka da u Gimnaziji “Slobodan Škerović” i prosvjetnom sistemu Crne Gore nema prostora za kritičko mišljenje, profesionalni integritet i slobodu govora, ali ni za stvarnu zaštitu učenika - ocjenjuju u toj organizaciji.
Ističu da obrazovne ustanove moraju biti prostor u kojem se kritičko mišljenje njeguje, a ne kažnjava.
- Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da se hitno i jasno odredi prema ovom slučaju - poručuju iz CGO-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 50.1927%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-pejovic-htio-da-vuci-budu-siti-i-ovce-na-broju-iscrpicu-pravne-ljekove-koji-su-mi-na-raspolaganju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen=""></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Centar za građansko obrazovanje

Mato Kankaraš

kazna

Gimnazija "Slobodan Škerović"

Društvo

CGO: Poslata poruka da u Gimnaziji nema prostora za kritičko mišljenje, MPNI da se hitno odredi

Centar za građansko obrazovanje (CGO) osudio je odluku Gimnazije “Slobodan Škerović” da kazni profesora ove ustanove, Mata Kankaraša, zbog javnog ukazivanja na zataškavanje slučaja seksualnog uznemiravanja od strane tadašnje direktorice Biljane Vučurović, a koji se odnosi na ponašanje profesora Radomana Čečovića prema bivšoj učenici.
V.d. direktora Zoran Pejović kaznio je prof. Kankaraša novčanom kaznom, umanjenje od 20 odsto plate, zbog navodne teže povrede radne obaveze, odnosno “ponižavanja kolege”. U CGO-u konstatuju da je kazna za osudu zataškavanja gotovo jednaka onoj koja je izrečena profesoru za seksualno uznemiravanje – razlika je svega 10 odsto.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:48%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-kaznjen-skidanjem-20-odsto-s-plate-zbog-vrjednosnog-suda-a-cecovic-sa-30-zbog-seksualnog-uznemiravanja&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
- Ovom odlukom šalje se poruka da u Gimnaziji “Slobodan Škerović” i prosvjetnom sistemu Crne Gore nema prostora za kritičko mišljenje, profesionalni integritet i slobodu govora, ali ni za stvarnu zaštitu učenika - ocjenjuju u toj organizaciji.
Ističu da obrazovne ustanove moraju biti prostor u kojem se kritičko mišljenje njeguje, a ne kažnjava.
- Pozivamo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija da se hitno i jasno odredi prema ovom slučaju - poručuju iz CGO-a.
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:50.1927%;padding-top:120px"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fkankaras-pejovic-htio-da-vuci-budu-siti-i-ovce-na-broju-iscrpicu-pravne-ljekove-koji-su-mi-na-raspolaganju&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

U Crnoj Gori se danas obilježava Dan studenata, u sjećanje na 4. april 1936. godine, kad je tokom studentskih demonstracija u Beogradu poginuo student sa Cetinja, Žarko Marinović. Povodom ovoga važnog datuma, odnosa studenata, profesora i cijele akademske zajednice, u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, govorio je profesor crnogorskog jezika i južnoslovenske književnosti &nbsp;na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Draško Došljak.
Profesori su tu gdje jesu, kaže Došljak, zbog studenata, ne samo zbog nastavnog procesa edukacije, već zbog ukupnog života studenata.
- Profesori moraju biti ti koji će saslušati studente, vidjeti njihov ukupan životni ambijent. Moraju voditi računa ne samo o onome što se dešava u amfiteatru na fakultetu, nego i onome što jeste i studentski standard, što je proces smještaja, ishrane, ali, naravno, i ukupan društveni život. Ne zaboravimo sve ono što je istorijski ambijent studentskog života na Balkanu, prije svega u bivšoj SFRJ, naš Univerzitet Crne Gore, i ostali univerziteti u Crnoj Gori su mladi univerziteti, i studentski život je, rekao bih nešto drugo u istorijskom kontekstu u odnosu na ono što je studentski život na Beogradskom, Zagrebačkom univerzitetu prije svega. Profesori su ti koji moraju, prije svega, voditi računa o studentima, razumjeti studentske zahtjeve, izlaziti u susret i time učiniti studente naprednijim, konkurentnijim i sve ono što jeste proces nastave učiniti boljim i kvalitetnijim- rekao je Došljak.
&nbsp;Studentski protesti se, podsjeća Došljak, ciklično javljaju, s vremena na vrijeme, dodaje on i podsjeća na proteste koji su se događali na Beogradskom univerzitetu.
- Ne zaboravimo da je značajan broj Crnogoraca, studenata iz Crne Gore studirao i studira na tom Univerzitetu. To su oni protesti iz 1903. godine, iz 1936. godine, čini se ključne za današnji dan, 1968. godine, kasnije 1996. godine, pa i ovi protesti koji traju sad u Beogradu i Crnoj Gori. Kada kažem za ove proteste iz 1936. godine danas se moramo svi prisjetiti, i ne samo danas, nego u kontinuitetu, velikog Žarka Marinovića, gimnazijalca cetinjskog iz Očinića, koji je bio vrlo solidaran prema svom kolegi Jovanu Šćepanoviću, pokazao svoju hrabrost i nije mario za svoj život da spasi život svog druga, koji je tragično nastradao u tim protestima iz 1936. godine ispred Instituta za patologiju Medicinskog fakulteta u Beogradu i time pokazao snagu studenata kao kolektiva, ali i važnost svakog pojedinca. Ne zaboravimo da su se oni tada pobunili protiv nabujalog fašizma, dolazećeg fašizma na ove prostore, ali i protiv onoga što je bilo narušavànje svega što je integritet i autonomija univerziteta. Zato se svi prisjećamo Žarka Marinovića, u kontinuitetu, i on jeste uzor, ne samo studentima, ne samo mladima, nego svima onima koji žele da se suprotstave fašizmu u bilo kojem obliku, ali i &nbsp;svemu onome što je branjenje institucije kakav je univerzitet - zaključio je Došljak.

Došljak: Svi se moramo prisjetiti cetinjskog gimnazijalca iz Očinića, velikog Žarka Marinovića

Milica Kovačević, programska direktorica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), smatra da su lokalni izbori zakazani za 13. april u Nikšiću i Herceg Novom ponovo su izmamili sve ono najgore iz političke prakse - zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa.&nbsp;
- Ovaj fenomen, već uobičajen i normalizovan, dobija na intenzitetu kako se približava dan glasanja, a ono što se inače ne može (ili neće) uraditi mjesecima i godinama - odjednom postaje moguće u nekoliko dana. Jer predizborna čuda nijesu rijetka kada ih finansira budžet - ističe Kovačević.&nbsp;
<h2>Nikšić: Reciklaža obećanja i betoniranje podrške</h2>
Kovačević je kazala da je u Nikšiću funkcionerska kampanja dostigla svoju punu formu.&nbsp;
- Dok opozicija šeta, sadi i čisti, vladajuće strukture – ZBCG, PES i Demokrate - šire se uzduž i poprijeko, trošeći javne resurse - ističe Kovačević.
Kako je navela, u posljednjih nekoliko nedjelja Nikšić je „procvjetao“: postavljeni su reciklomat i tri moderna kontejnera, lokalni funkcioneri i ujedno nosioci lista otvorili su dječije igralište, ali i parking ispred groblja – jer se, kako kaže, zna da gužva na groblju najbolje rješava pred izbore.
- Rekonstrukcija 14 km puta prema Plužinama nije mogla biti najavljena bez nosioca liste Za budućnost Nikšića i ministarke saobraćaja. Nedaleko, kod Slanog jezera, lokalna vlast i državna energetska kompanija ubrzano nasipaju puteve – jer glasačko tijelo voli kada mu se put utaba pred izbore - naglašava Kovačević.
Zdravstvo se, dodaje, ne smije zaboraviti: adaptacija kuhinje u bolnici dobila je ceremoniju kakvu inače imaju otvaranja klinika, a najavljene su i višemilionske investicije u prisustvu tri ministra i jednog direktora bolnice – svi, naravno, sa kapama vladajućih partija.
Isto važi, kako kaže, i za strane investitore – potpisan je ugovor o prodaji zemljišta za izgradnju tržnog centra Big Fashion, uz veliku pompu, baš sad.
- Vlada je odlučila da baš u kampanji ispravi i neke stare društvene nepravde: krenula je isplata zaostalih plata bivšim radnicima Rudnika boksita, a predsjednik opštine je krajem marta potpisao zaključke o naknadama za porodice sa troje i više djece za januar i februar – tačno kada efekat može najviše da vrijedi - kazala je Kovačević.&nbsp;
Poznato je, podsjeća Kovačević, da je ipak najljepši dar kad se „časti parom“, pa je tako predsjednik Skupštine opštine i nosilac liste Demokrata častio fudbalski klub Čelik 25 hiljada eura.&nbsp;
- Državne kompanije CEDIS i EPCG donirale Domu starih jer ništa ne kaže „kampanja“ kao državna ljubaznost - dodala je ona.&nbsp;
U funkcionersku kampanju se, kaže Kovačević, uključio i premijer.&nbsp;
- U okviru premijerskog sata govorio je o ulaganjima na Krupcu, šetalištima, školama, vrtićima i stanovima koje promoviše lista ZBCG. Ne zna se da li je više govorio kao predsjednik Vlade ili promoter lokalne liste - navela je ona.
<h2>Herceg Novi: Skromniji budžet, ali ista logika</h2>
U Herceg Novom se sprovodi blaža verzija istog scenarija. Kampanja se vodi skromnije, ali i dalje jasno prepoznatljivo, kazala je programska direktorica CDT-a.&nbsp;
- Rekonstrukcija centralne Njegoševe ulice počela je taman pred izbore – jer asfalt najviše miriše kada je politički svjež. Direktor javnog preduzeća Morsko dobro iz Nove srpske demokratije, i nosilac liste Za budućnost Herceg Novog iz iste partije najavljuju rekonstrukciju šetališta Pet Danica. Lokalni funkcioner i kandidat na listi Demokrata najavio je i sanaciju puta u naselju Gomila. Rekonstrukcija vodovoda kroz Gornje Đuriće i Bijelu je već u toku ili u planu - ističe ona.&nbsp;
I rekonstrukcija tvrđave Španjola, dodaje, vrijednog i međunarodno podržanog projekta, nije mogla da sačeka kraj kampanje – pa je početak radova ispraćen svečanostima uz ministarku kulture i lokalne funkcionere.
- Razlika između Nikšića i Herceg Novog je možda samo u uloženom novcu – ili u (ne)očekivanosti izbornog rezultata. Tamo gdje je izborna trka neizvjesnija, funkcionerska kampanja značajno je inventivnija. Tamo gdje je izborna trka manje neizvjesna, ostaje se pri osnovnim aktivnostima i radovima - podvlači Kovačević.&nbsp;
<h2>Šta je zapravo problem?</h2>
Problem, smatra Kovačević, sa svim ovim lijepim stvarima – od kontejnera do velikih investicija – nije što se rade, već kada i kako se rade.&nbsp;
- Ove aktivnosti predstavljaju klasične primjere zloupotrebe institucionalne i finansijske moći za političku promociju, čime se urušava povjerenje u izborni proces i podrivaju osnovna pravila demokratskog nadmetanja - kazala je Kovačević.&nbsp;
Ona dodaje i da funkcionerska kampanja ne znači da funkcioneri i institucije ne smiju da rade – već da se taj rad ne smije koristiti kao sredstvo za sticanje političke prednosti.&nbsp;
- Ona je demonstracija političke nejednakosti, gdje jedni trče trku sa rančevima punim javnog novca, dok drugi nose samo transparente i metle - naglašava Kovačević.&nbsp;
Kovačević ističe i da dok god institucije odobravaju ovakve prakse, i dok građani čekaju na predizborne poklone umjesto dosljednih politika, ni izbori ni demokratija neće moći da funkcionišu kako treba.&nbsp;
Kada se demokratija, kako kaže, gradi na nejednakosti, ni najmodernija infrastruktura neće moći da pokrije pukotine u povjerenju.
- Centar za demokratsku tranziciju (CDT) se nada da sve ovo registruju i poslanici i poslanice koji su zaduženi za pripremu sveobuhvatno reformisanog izbornog zakonodavstva i da će Zakon o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja koji očekujemo ovih dana konačno početi da donosi red i u ovoj oblasti - zaključuje Kovačević.&nbsp;

Kovačević: Lokalni izbori ponovo izmamili zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa

Centar za građansko obrazovanje (CGO) čestitao je svim studentkinjama i studentima 4. april – Dana studenata - podsjećajući na značaj kritičke misli, građanskog aktivizma i studentskog bunta u izgradnji otvorenog, pravednog i demokratski funkcionalnog društva.
- U kontekstu rastućih izazova u dijelu urušavanja akademskih standarda, partijskog uticaja na obrazovni sistem i ograničavanja slobode mišljenja, od suštinskog je značaja da studentska grupacija ne pristaje na projektovanu pasivnost, već da učestvuje u kreiranju društvenih promjena. Studenti su kroz istoriju često bili presudni nosioci progresivnih promjena, hrabro ukazujući na nepravde i zahtijevajući odgovornost od onih na pozicijama moći što je bilo važno za društvo u cjelini. Mnoge reforme različitih sistema i režima počinjale su kao studentske pobune, koje su, uz njihovu istrajnost i energiju, dobile podršku šire javnosti i prerasle u masovne i uspješne proteste kazala je Ivana Matanović, saradnica na programima u CGO-u.
Ona je istakla da u proteklom periodu, svjedočimo i impresivnim studentskim protestima u Srbiji koji su indukovani tragedijom u Novom Sadu, gdje je život izgubilo 16 osoba, a kroz koje oni zahtijevaju odgovornost nadležnih i transparentnost u radu institucija. Ovi protesti, podsjeća Matanović, kulminirali su okupljanjem stotina hiljada građana i građanki u Beogradu 15. marta 2025. godine, što je jedan od najvećih takvih skupova u novijoj istoriji Srbije, ali i regiona.
Podsjeća da je u Crnoj Gori neformalna grupa studenata "Kamo Śutra?" organizovala proteste u Podgorici, zahtijevajući ostavke ključnih osoba u sektoru bezbjednosti ali i važne sistemske refome, nakon tragičnih događaja na Cetinju 1. januara 2025. godine, kada je u masakru stradalo 13 osoba. 
- Prema podacima najnovijeg CG Pulsa, koji su sproveli CGO i Institut DAMAR ove godine, većina građana i građanki, tj. 61,1 odsto u većoj ili manjoj mjeri, podržavalo je njihove zahtjeve, a jedan broj je i samostalno organizovao okupljanja, proteste i blokade - navela je Matanović.
I u Bosni i Hercegovini su organizovani protesti koji se odnose na odgovornost vlasti nakon tragičnih događaja. U februaru 2025. godine, studenti i studentkinje su, podsjeća Matanović, u Sarajevu pokrenuli demonstracije, zahtijevajući odgovornost za smrt 29 osoba u poplavama koje su 2024. godine pogodile Jablanicu. Studenti su tražili odgovornost nadležnih institucija, ističući izostanak transparentnosti u radu i adekvatnih reakcija na prirodne katastrofe.
Matanović je poručila da CGO nastavlja da pruža podršku svim mladim ljudima koji žele da mijenjaju društvo na bolje, jer su, kako poručuje, oni ti koji imaju moć da postave temelje za društvo zasnovano na pravdi, slobodi i jednakim mogućnostima za sve.
- Podsjećamo na Žarka Marinovića, u čiju čast i obilježavamo Dan studenata. Njegova hrabrost i borba za pravdu pokazuju koliko je važna istrajnost u odbrani svojih prava i zalaganja za društvenu odgovornost. Takvi primjeri treba da budu inspiracija mladima da se ne povlače pred nepravdom, već da aktivno oblikuju budućnost u kojoj žele da žive - zaključila je Matanović.

Matanović: Konačno čujemo i studentski glas

Na 120 godina od rođenja i na 85 godina od objavljivanja njegove prve zbirke poezije, Matica crnogorska je u Nikšiću organizovala predavanje kulturološkinje Nele Savković-Vukčević pod nazivom „Jezik iznad moći zla“ u čijem je fokusu stvaralaštvo i društveno-politički aktivizam crnogorskog pjesnika Mirka Banjevića, saopšteno je iz Matice crnogorske.
Jedna grupa pjesnika koju će Branko Banjević nazvati crnogorskom modernom, a kojoj je Mirko Banjević pripadao, je u periodu između dva rata kroz svoj duh sve ono što se događalo pretvarala u jedno novo stvaralaštvo, istakla je Savković-Vukčević. Prema njenim riječima, tu je snaga crnogorskog jezika svojom dubinom, svojom misaonošću obuhvatila sve to što se događalo kod naših ljudi i ispisala novo poglavlje naše kulture.
- Bilo je to vrijeme kad se htjelo sve crnogorsko zatrijeti, poniziti, zloupotrijebiti, kad svi oni koji porobljavaju i asimiliraju zapravo znaju đe prvo treba da udare, a to je polje kulture, to je mjesto našega bića. Utoliko je bilo značajnije što je crnogorski jezik pokazao otpor pred tim monstruoznostima buržoarskim, monarhističkim, fašističkim. To je vrijeme kad u Beograd dolaze pjesnici koji su pobjegli od Hitlera, koji govore o onome što se događa u Njemačkoj. Na jednom od takvih događaja uhapšen je i Mirko Banjević, hapšen je mnogo puta, i ta se ideja slobodarska pronosi kroz Crnu Goru – objasnila je Savković-Vukčević.&nbsp;
Analitičari vole da kažu da je Mirko Banjević i kao čovjek i kao pjesnik izrastao iz muke, ali ga ta muka nije ukrotila, istakla je ona.&nbsp;
- Smatrao je da u Crnoj Goiri u tim zlim vremenima kad je kompletan narod ugrožen, kad je pred istrebljenjem, kad je ugrožena njegova egzistencija, ne bi trebalo da se vodimo onim što je misao pojedinca. Zna se što je uvijek bio kolektivni crnogorski cilj, a to je odbrana slobode. Samo u takvim situacijama se može govoriti o strahu kod Mirka Banjevića i to ne o strahu pred izazovima, a bilo ih je mnogo, već briga njegova da neko u tim vremenima kad zloduh zavlada i zemljom i narodom ne ostane izolovan, ne ostane zapitan, dezorjentisan... Tada je Mirko Banjević smatrao da smo svi dužni da se osvrnemo oko sebe i da pronađemo jednog takvog čovjeka. U njegovim stihovima taj borbeni optimizam nije samo poziv na borbu, nego vjera da borba i istina moraju da pobijede, i toga se drži od prvih njegovih stihova pa sve do završnih knjiga. Mi imamo tu vjeru bez obzira na okolnosti, na razočaranja, na bol koji život nosi – rekla je Savković-Vukčević.&nbsp;
Na predavanju je bilo riječi i o samim poetskim počecima Mirka Banjevića u gimnazijskim danima, njegovoj buntovnoj prirodi i heroizmu, jednostavnom i nepatetičnom. Emitovana su i dva odlomka iz autorske emisije Nele Savković-Vukčević „Krugovi književnosti“. U ime Matice crnogorske publiku je pozdravila predsjednica nikšićkog Ogranka Jasmina Nikčević.&nbsp;
&nbsp;Kompletno predavanje dostupno je na zvaničnom Jutjub kanalu Matice crnogorske.&nbsp;
<a href="https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s">https://www.youtube.com/watch?v=sG2L9Idd_gc&amp;t=804s</a>

Savković-Vukčević: Banjević vjerovao da borba i istina moraju da pobijede

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Agitatori za listu „Za budućnost Nikšića – zna Nikšić – Marko Kovačević“, koju predvodi Nova srpska demokratija predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, a u kojoj su i druge dvije članice nekadašnjeg Demokratskog fronta, Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića, u završnici predizborne kampanje u gradu pod Trebjesom krenuli su sa kupovinom glasova - tvrde za Portal ETV sagovornici iz pogranične zone sa Bosnom i Hercegovinom.
<h2>VAUČERI ZA IZBORE</h2>
- Državljani Crne Gore koji žive ili rade u pograničnoj zoni uz Bosnu i Hercegovinu dobili su prvu tranšu vaučera-bonova vrijednosti od po 3.500 konvertibilnih maraka (blizu 1.800 eura), za koje mogu na separacijama i stovarištima u BiH da kupe građevinski materijal. Zauzvrat, naravno, na nikšićkim izborima treba da glasaju za DF (lista „Za budućnost Nikšića“ prim. aut). Ali, nije dovoljno samo da glasaju, već im je naloženo i da počnu sa agitacijom za ovu
koaliciju, da pojačaju terenske aktivnosti i do izbora budu u akciji 24 sata – tvrde naši sagovornici.
Vaučeri su, prema informacijama naših sagovornika, već podijeljeni ljudima koji žive ili rade u mjestima Trnjine (Opština Foča), Bileća, Gacko, a iz pograničnog su područja sa crnogorske strane i imaju pravo glasa u Crnoj Gori.
<h2>,,OSTROŠKI MARATON“</h2>
Osim kupovine glasova ova koalicija, kažu, ima još jedan plan za jačanje svog izbornog rezultata – uvoz birača.
- Na dan izbora, 13. aprila, održava se i ,,Ostroški polumaraton“. Doći će znatan broj učesnika iz Bosne i Hercegovine i Srbije, a upravo ova sportska manifestacija biće alibi i za uvozne birače iz ove dvije zemlje da se pojave toga dana u Nikšiću i glasaju – upozoravaju sagovornici Portala ETV.
Pribojavaju se da će sa tim alibijem u Crnu Goru stići i skupine „opasnih momaka“ zaduženih za zastrašivanje i incidente, ako izborni dan ne bude tekao prema njihovom planu.
- Ako vide da gube, a utisak je da se pribojavaju upravo toga, spremaju se da naprave neki šavnički scenario – kažu naši sagovornici.
<h2>NEDAVNA ISTORIJA PREVARE</h2>
Prethodne izbore u Nikšiću koji su održani 14. marta 2021. godine pratili su skandalozni događaji i otvorena kupovina glasova, te direktni pritisci na građanke i građane da glasaju prorusku i prosrpsku koaliciju koju je i tada predvodila Mandićeva NSD.
Nikšić su te godine „opsadirali“ Vučićevi ljudi za specijalne zadatke, a u agitaciju za ovu koaliciju bile su uključene i kriminalne strukture. Vučićevi izaslanici Vladimir Mandić, Milan Nikolić, Predrag Rajić, te sin Milorada Dodika (predsjednika entiteta BiH – Republika Srpska) - Igor Dodik vodili su kampanju pritisaka i zastrašivanja birača. Prema nezvaničnim informacijama za glas se dobijalo od 100 do 600, ali i više eura.
Aktivno je bila uključena i Crkva Srbije, čije svještenstvo je, takođe, agitovalo za ovu koaliciju.
<h2>PRIVOĐENJA I PUŠTANJA NA SLOBODU</h2>
Nikšićka policija tada je u susret izbornom danu privela devet osoba zbog sumnje u kupovinu glasova, odnosno sumnje da su za te potrebe u Crnu Goru unijeli novac.
Na informativni razgovor privedeni su tadašnji član Glavnog odbora Vučićeve Srpske napredne stranke i bivši rukometni reprezentativac Vladimir Mandić, bezbjednosno interesantna osoba Dane Šijan iz Beograda, zatim Nemanja Bogdanović iz Sarajeva, Aleksandar Jokić iz Beograda, kao i tadašnji poslanik Demokratskog fronta u Skupštini Crne Gore Milo Božović, te Slobodan Lalović iz Foče, Dejan Puhalo iz Trebinja, Blagdan Madžić iz Foče i Miroslav Vujović.
Petanestak dana prije ovih privođenja policija je iz Crne Gore protjerala osam državljana i državljanki Srbije koje je zatekla u Nikšiću s ugovorima o djelu za posao naručen od DF-a, a bez dozvole za privremeni boravak i rad i bez potvrde o prijavi rada.
Vučić je uložio u DF stotine hiljada eura, ali njihov izborni rezultat bio je razočaravajući. Ipak, sa ostalim proruskim i prosrpskim partijama formirali su koalicionu vlast u Nikšiću koju je prethodnih četiri godine predvodio tadašnji, ali i sadašnji nosilac njihove liste Marko Kovačević.
Iz Srbije se te godine vodila i brutalna medijska kampanja za DF nazvana „bitka za Nikšić“.
Ove godine nema u toj mjeri otvorenog i brutalnog pritiska iz Srbije na izborni proces u Nikšiću, ali kako se kampanja privodi kraju, novac za kupovinu glasača je, očito, stigao, kako se ništa ne bi prepuštilo slučaju.

Glasačima dijele bonove od po 3.500 KM za trgovinu građevinskog materijala na stovarištima u BiH?

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

CGO: Poslata poruka da u Gimnaziji nema prostora za kritičko mišljenje, MPNI da se hitno odredi

Tagovi

Došljak: Svi se moramo prisjetiti cetinjskog gimnazijalca iz Očinića, velikog Žarka Marinovića

Kovačević: Lokalni izbori ponovo izmamili zloupotrebu javnih resursa, funkcija i institucija radi partijskog interesa

Matanović: Konačno čujemo i studentski glas

Savković-Vukčević: Banjević vjerovao da borba i istina moraju da pobijede

PRATITE TVe UŽIVO