Ćulafić: Zaštićena područja moraju imati kvalitetne planove upravljanja

Foto: PR Centar (Foto: DUSAN_MILIC)
Foto: PR Centar (Foto: DUSAN_MILIC)

Proglašavanje zaštićenih područja predstavlja važan korak, ali je jednako važno obezbijediti njihovo efikasno upravljanje, poručio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić.

On je na tematskoj konferenciji „Parkovi prirode – od osnivanja do efikasnog upravljanja“, koju su organizovali Parkovi Dinarida, kazao da Crna Gora ima izuzetnu prirodnu raznolikost i da je važno da parkovi prirode budu prostori u kojima se priroda uspješno čuva, a lokalne zajednice pronalaze mogućnosti za razvoj i bolji život.

- Kao društvo, moramo biti svjesni privilegije koju imamo da živimo u zemlji izuzetne prirodne raznolikosti. Upravo zato me raduje što se danas okupljamo oko pitanja kako da ono što smo zaštitili učinimo još vrijednijim, kako da parkovi prirode budu prostori u kojima se priroda uspješno čuva, a lokalne zajednice pronalaze mogućnosti za razvoj i bolji život - rekao je Ćulafić. 

On je naveo da je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera u prethodnom periodu ostvarilo značajan napredak u proširenju sistema zaštićenih područja, unapređenju zakonodavnog i strateškog okvira i pripremi evropske ekološke mreže Natura 2000.

- Predlog mreže Natura 2000, koji je Vlada Crne Gore usvojila u junu ove godine, a početkom jula dostavila Evropskoj komisiji, predstavlja krunu našeg dosadašnjeg rada - istakao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, posebno je značajno što je, uz postojeći sistem zaštite koji obuhvata oko 15 odsto teritorije Crne Gore, kroz predlog mreže Natura 2000 prepoznato prirodno bogatstvo koje obuhvata čak 44 odsto teritorije.

- To dovoljno govori o prirodnom bogatstvu naše zemlje, ali i o obimu posla i rezultatima koje smo ostvarili. Imamo šta da pokažemo Evropi i imamo šta da doprinesemo zajedničkom evropskom prirodnom nasljeđu - poručio je Ćulafić.

On je podsjetio da je na početku bilo polemike o tome da li Natura 2000 znači zabranu privrednih i drugih aktivnosti.

- Zato želim ponovo da naglasim da je riječ o evropskom modelu koji omogućava usklađivanje razvojnih potreba sa očuvanjem vrsta i staništa od evropskog značaja. To je posebno važno za Crnu Goru, jer naš razvoj, turizam i brojne privredne djelatnosti u velikoj mjeri počivaju upravo na očuvanosti prirodnog prostora - kazao je Ćulafić.

On je istakao da proglašavanje zaštićenog područja predstavlja važan korak, ali da je jednako važno ono što slijedi nakon toga.

- Naš cilj je da znamo da upravljamo onim što smo zaštitili. To znači da zaštićena područja moraju imati kvalitetne planove upravljanja, jasno definisane ciljeve očuvanja, kontinuirani monitoring biodiverziteta, stručne i tehničke kapacitete, stabilno finansiranje i djelotvoran nadzor na terenu - rekao je Ćulafić.

Kako je naveo, Crna Gora ima vrijedno iskustvo na kojem može da gradi dalje.

On je istakao da su značajni rezultati ostvareni i u zaštiti morskih i obalnih ekosistema.

- Uspostavljanje parkova prirode Platamuni, Katič i Stari Ulcinj predstavlja važan korak u razvoju sistema morskih zaštićenih područja Crne Gore. Jednako je važna zaštita drugih izuzetno vrijednih prirodnih cjelina, među kojima posebno mjesto zauzima Ulcinjska solana, zbog svog značaja za biodiverzitet, naročito za očuvanje ptica i močvarnih staništa - naveo je Ćulafić.

On je kazao da je, kako bi se svi ti rezultati dugoročno sačuvali i dodatno unaprijedili, potrebno imati čvrst zakonski i strateški okvir.

- U tom smislu, važan korak predstavlja stupanje na snagu novog Zakona o zaštiti prirode u avgustu ove godine. Zakonom su dodatno uređena pitanja ekološke mreže, određivanja upravljača, ciljeva i mjera očuvanja, kao i obaveze koje se odnose na planiranje, sprovođenje mjera zaštite, monitoring i izvještavanje. Posebno su unaprijeđeni zahtjevi u pogledu stručnih službi, kadrovskih kapaciteta, finansijskih planova i godišnjih programa upravljanja - rekao je Ćulafić.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas ima značajne rezultate u proširenju zaštićenih područja, pripremljenu mrežu Natura 2000, novi Zakon i jasne strateške prioritete.

- Sada je naš zajednički zadatak da sve te iskorake pretočimo u kvalitetno upravljanje i vidljive rezultate na terenu - poručio je Ćulafić.

On je naglasio da je za to potrebna saradnja državnih institucija, lokalnih samouprava, naučne zajednice, nevladinog sektora, upravljača i lokalnog stanovništva.

- Jer uspješno upravljanje zaštićenim područjima podrazumijeva zajedničku odgovornost, razmjenu znanja i aktivno učešće svih koji u tim prostorima žive, rade i djeluju - kazao je Ćulafić.

On je istakao da sve to ima poseban značaj i na evropskom putu Crne Gore.

- Evropu očekujemo sa radošću, jer imamo šta da ponesemo i pokažemo. Naše prirodno nasljeđe, naša raznovrsnost i rezultati koje ostvarujemo u njegovom očuvanju predstavljaju vrijednosti kojima možemo biti ponosni - rekao je Ćulafić.

On je poručio da će Ministarstvo nastaviti da unapređuje zakonodavni i strateški okvir, jača institucionalnu saradnju i podržava razvoj funkcionalnog sistema zaštite prirode.

- Naša poruka je jasna - želimo Crnu Goru koja ima vrijednu i široku mrežu zaštićenih područja, ali i znanje, ljude i kapacitete da njima uspješno upravlja - zaključio je Ćulafić.

Zoran Mrdak iz Parkova Dinarida naveo je da Crna Gora ima 11 parkova prirode, od kojih devet ima upravljačku strukturu, dok je Prostornim planom do 2040. godine prepoznato još 11 područja koja bi mogla dobiti taj status.

On je rekao da je cilj skupa da se razgovara o unapređenju zaštićenih područja u Crnoj Gori, odnosno parkova prirode.

- I da pokušamo da odgovorimo na ono teorijski jednostavno pitanje, a to je kako da, nakon proglašenja određenog područja za park prirode ili spomenik prirode, učinimo da se njime upravlja na održiv, efikasan način- kazao je Mrdak.

On je podsjetio da je Crna Gora 1952. godine proglasila prva tri nacionalna parka i da ima tradiciju upravljanja nacionalnim parkovima dugu gotovo 75 godina.

- Prvi park prirode, odnosno upravljač parka prirode, formiran je 2017. godine, Park prirode Piva, što znači da Crna Gora ima iskustvo upravljanja parkovima prirode od nepunu deceniju - rekao je Mrdak.

Prema njegovim riječima, Crna Gora danas ima 11 parkova prirode, od kojih devet ima upravljačku strukturu.

- Prostorni plan Crne Gore do 2040. prepoznao je još 11 područja koja bi mogla da budu proglašena za parkove prirode. Za razliku od toga da u Prostornom planu nema preporuke da neko područje treba da postane nacionalni park u idućih 13 godina, u oblasti parkova prirode i spomenika prirode očekuju nas značajne aktivnosti i to nam govori da će površina koja se nalazi pod parkovima prirode u Crnoj Gori dalje rasti - kazao je Mrdak.

On je rekao da se nada da će Crna Gora postati 28. članica Evropske unije (EU).

 -Sadašnjih 27 država članica EU imaju osam odsto svoje teritorije pod kategorijom pet, koje su parkovi prirode, regionalni parkovi, krajinski parkovi u Sloveniji, odnosno države članice EU danas imaju nešto više od 900 zaštićenih područja - naveo je Mrdak.

On je kazao da evropski parkovi imaju dugu tradiciju upravljanja parkovima prirode i da posebno mjesto zauzima njemački filantrop Alfred Toepfer, koji je 1956. godine izašao sa planom da Njemačka formira 25 parkova prirode.

- Početkom 20. vijeka ideja nacionalnih parkova u Evropi je zaživjela, pa su formirani prvi parkovi u Švedskoj. Međutim, nacionalni park je područje koje se štiti radi očuvanja ekoloških procesa. To su obično veća područja koja ne trpe ljudski uticaj. Za razliku od njih, parkovi prirode su spoj ljudskih uticaja, ljudskih aktivnosti, tradicionalnih aktivnosti i zaštite prirode - objasnio je Mrdak.

On je podsjetio da je Toepfer kasnije inicirao i saradnju evropskih parkova i da je jedan od utemeljivača Europark federacije 1973. godine.

Mrdak je kazao da su tokom narednih decenija parkovi prirode evoluirali u pogledu aktivnosti kojima se bave.

- Toepferova ideja bila je da su to područja gdje zaštita predjela i društvene aktivnosti treba da budu prožeti, odnosno da zaštita prirode nema primat ili nije primarna u odnosu na tradicionalni život stanovništva u tom području. Tokom narednih decenija ta je ideja evoluirala u smislu da se povezala zaštita prirode, ruralni razvoj i tradicionalni identitet tih područja - rekao je Mrdak.

On je naveo da je Međunarodna unija za zaštitu prirode (IUCN) prvu klasifikaciju zaštićenih područja dala 1978. godine. 

- A tek 1994. godine, za petu kategoriju o kojoj mi danas pričamo, ta klasifikacija definisana je na način na koji je mi danas koristimo - kazao je Mrdak.

Prema njegovim riječima, modeli organizovanja i upravljanja u zemljama EU su različiti.

- Oni zavise od društvenog, administrativnog i političkog konteksta, ali svuda je ista težnja. Ta težnja je da prirodne vrijednosti budu vrijednost, a da one nijesu nešto što treba da bude prepreka društvenom i ekonomskom razvoju lokalnih zajednica - rekao je Mrdak.

On je istakao da je pouka evropskog iskustva da je uspješan park prirode prostor u kojem se priroda, ljudi i razvoj međusobno podržavaju.

- Takođe, još jedno veliko evropsko iskustvo, a to je možda i prva riječ kad govorimo o upravljanju parkovima prirode, jeste taj integrativan pristup. Odnosno, javne politike u zaštiti prirode, u prostornom planiranju, šumarstvu, turizmu, treba da budu što je više usaglašene. Odnosno, upravljači zaštićenih područja parkova prirode treba da budu proaktivni u pokušaju da povežu te politike - naveo je Mrdak.

On je poručio da uspješnost upravljača zaštićenog područja ne zavisi samo od administrativnih i finansijskih kapaciteta.

- Jedan upravljač zaštićenog područja će biti uspješan ne ukoliko ima dovoljno administrativnih kapaciteta ili dovoljno finansijskih kapaciteta, nego upravo koliko je uspio da integriše sve ove javne politike na području kojim on upravlja - kazao je Mrdak.

On je ocijenio da je Crna Gora u prethodnoj deceniji napravila veliki iskorak formiranjem 11 parkova prirode.

- Nalazimo se u predvorju EU i mislim da je trenutak kada treba da se koncentrišemo na efikasnost upravljanja zaštićenim područjima koje imamo, ne samo parkovima prirode, spomenicima prirode, već i većim nacionalnim parkovima, ali takođe i onim područjima koje ćemo tek da proglasimo - zaključio je Mrdak.

Programska šema

11:05 – 13:00
UKRŠTENE RIJEČIEMISIJA
13:00 – 13:05
INFOINFORMATIVA
13:05 – 14:00
GLASNO GLASNIJE SA EDOM ČELEBIĆEMEMISIJA
14:00 – 15:00
PODKASTEMISIJA
15:00 – 15:15
INFOINFORMATIVA
15:15 – 16:00
LUDA KUĆA 1SERIJA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.