<p>Ekološki kriminal proizveo je finansijske i nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori - ocijenio je ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjan Ćulafić.<br/>
<br/>
Tema koja je već dio novog poglavlja u radu ministarstava zaduženih za oblast ekologije i bezbjednosti u državi svakako je, kaže on, suzbijanje ekološkog kriminala, koji je proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu u Crnoj Gori.<br/>
<br/>
On je rekao da se posebno ističu rijeke devastirane eksploatacijom šljunka, šume na sjeveru Crne Gore poharane nesavjesnom i nelegalnom sječom, okolina uništena nelegalnom gradnjom, životna sredina zagađena raznim oblicima nesavjesnog postupanja, uništavan biodiverzitet i uzurpirano državno zemljište.<br/>
<br/>
Ćulafić je naveo da je ekološki kriminal proizveo i finansijske posljedice, dodajući da će se, nakon preciznijih procjena, pokazati da ništa manju štetu država nije pretrpjela u odnosu na druge oblike razvijenog organizovanog kriminaliteta.<br/>
<br/>
- S tim što je u ovoj oblasti šteta minimum dvostruka - uništena životna sredina, ali i šteta po državni budžet, obje, dakle, usmjerene protiv Crne Gore neposredno - dodao je ministar.<br/>
<br/>
Kako je kazao, jedna od važnijih tema su i postupci koji se vode pred nadležnim tužilaštvima, a u vezi sa dodjelom besplatnih CO2 kredita, kroz potencijalnu zloupotrebu položaja nadležnih instanci i lica, od kojih je šteta po državni budžet, prema preliminarnim procjenama, bezmalo nekoliko desetina miliona EUR.<br/>
<br/>
Prema riječima Ćulafića, specifičnost tog oblika je u tome što se radi o latentnom obliku djelovanja, koje golim okom nije vidljivo laičkoj javnosti, ali je finansijski uticaj na rashodnu stranu državnog budžeta ogroman.<br/>
<br/>
- Kao ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, smatram da mi je dužnost da se kontinuirano zalažem da svi oblici organizovanja državnih organa (ministarstva, uprave, tužilaštva, radna tijela) punu pažnju posvete ovoj temi (savremenom bezbjednosnom izazovu), jer imam utisak da javnost nije dovoljno informisana o ovako važnom pitanju - naveo je Ćulafić.<br/>
<br/>
On je poručio da je poželjno da se i nevladin sektor, posebno onaj dio čija je oblast rada većinom vezana za životnu sredinu, aktivnije pozabavi zloupotrebama vezanim za dodjelu besplatnih CO2 kredita.<br/>
<br/>
Ćulafić je rekao da o svim ovim pitanjima održava redovnu komunikaciju sa rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova i Uprave policije kod kojih je, kako je naveo, veoma prisutno interesovanje za sve oblike kriminaliteta usmjerenog protiv životne sredine, a posebno za one oblike koji su dugo vremena bili relativno ili potpuno nezapaženi.<br/>
<br/>
- Zato je važno da svi zainteresovani akteri, koji u ime države Crne Gore žele da se bave ovim pitanjem, na umu imaju činjenicu da su neki važni procesi u toku, da su istrage u toku i da bi suptilan pristup bio koristan, kako bismo zaštitili nadležne koji rade na predmetima ekološkog kriminaliteta - naveo je on.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Ćulafić: Ekološki kriminal proizveo nesagledive negativne posljedice po životnu sredinu

<p>Jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede je izgradnja regionalnih centara, koji će se koristiti za selekciju i dalji transport otpada, a gradiće se u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju, najavio je u emisiji Referat na Gradskoj RTV, ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera,<b> Damjan Ćulafić.</b></p>
<p>On je naveo da je ekološka situacija u Crnoj Gori uslovljena višedecenijskim problemima, te da je posljednja analiza pokazala da u Crnoj Gori ima više od 330 divljih deponija.</p>
<p>Ćulafić je kazao i da je izgradnja kolektora u Botunu od nacionalnog značaja sa aspekta zaštite životne sredine i zdravlja ljudi, te da ovaj projekat ima veoma značajan i finansijski aspekat, jer bi neispunjavanje obaveza po postojećim ugovorima imalo posljedice za Glavni grad i Vladu.</p>
<h2>U Poglavlju 27 ostvaren napredak, do kraja 2026. ispunjavanje svih obaveza</h2>
<p>Ističe da je u oblasti ekologije prioritet svih prioriteta Poglavlje 27 i sve obaveze koje nas tu čekaju.</p>
<p>- Prije nekoliko dana izvršili smo analizu učinjenog, što će predstavljati temelj za novi šestomjesečni izvještaj, a koji je poslat Evropskoj komisiji i nadam se da ćemo brzo dobiti ocjenu. Mogu ekskluzivno da kažem da je detektovan napredak i da imamo trend napretka u ispunjavanju obaveza, ali može i biće mnogo snažnija. Plan je da do kraja 2026. ispunimo sve obaveze koje imamo, ali to će zavisti od finansijskih sredstava i administrativnih kapaciteta i mogućnosti. Sigurno da ćemo ispuniti obaveze koje se tiču normativnog djelovanja, ali postoji oblast za koju gajim legitimne rezerve, a to je da li ćemo uspjeti kompletnu infrastrukturu da izgradimo - kazao je Ćulafić.</p>
<p>Navodi da je infrastrutkura veoma složena, kao i infrastruktura za upravljanje otpadom različite vrste do infrastrukture za upravljanje otpadnim vodama, kao i za vodosnabdijevanje, zaštitu vazduha i drugu infrastrukturu za zaštitu prirode.</p>
<p>- Suština je da 2021, kada je vršena procjena troškova zatvaranja Poglavlja 27, bila je na oko 1,4 milijardi eura. Novi državni plan za upravljanje otpadom, za koji se nadam da će biti usvojen do kraja juna ili u prvoj polovini jula na sjednici Vlade, predviđa do nekoliko stotina miliona eura. Poglavlje je veoma složeno sa aspekta normativnog i aspekta usaglašavanja naše regulative sa regulativom EU - naveo je Ćulafić.</p>
<h2>Kolektor u Botunu od nacionalnog značaja</h2>
<p>On se osvrnuo i na izgradnju kolektora u Podgorici, navodeći da je to veoma značajan projekat kako za Glavni grad, tako i za Crnu Goru.</p>
<p>- To je veoma važan projekat sa aspekta zaštite životne sredine, a ima i svoj finansijski aspekat, o čemu se sve više govori, jer bi eventualno neispunjavanje obaveza iz ugovora, povlačilo određene ugovorne kazne za Glavni grad, ali i Vladu Crne Gore kao garanta po tom sporazumu. Kolektor je velika tema, a posebno je sada značajan zbog svih izazova koje imamo. Smatram da su ti izazovi produkt neodgovornog javnog djelovanja, kao i manjak komunikacije sa lokalnim stanovništvom i neadekvatna komunikaciona strategija, a što je dovelo do problema. Smatram da se stav lokalne zajednice uvijek mora poštovati i mislim da je ovdje najveći propust u tome što nijesmo imali adekvatnu komunikaciju mjesecima ili godinama sa lokalnim stanovništvom - kazao je Ćulafić, navodeći da je ovo samo jedan u nizu „vrućih krompira“ od prethodnih vlada.</p>
<p>Prema njegovim riječima, u izvještajima Evropske komisije se kao izazov najčešće apostrofiraju administrativni kapaciteti državnih i lokalnih samouprava za monitoring i zatvaranje poglavlja.</p>
<p>- Vjerujem da će i ovog puta biti naglašeno kao izazov – manjak administrativnih kapaciteta. Broj izvršilaca je mali, iako sa trenutnim kapacitetima dajemo maksimum. Kada je riječ o Poglavlju 27, smatram da je jedan od većih izazova generalni nivo svijesti o značaju životne sredine, posebno o načinu na koji treba upravljati otpadom i otpadnim vodama. Treba biti realan i reći da ne možemo zahtijevati od građana nešto za šta možda nijesu u dovoljnoj mjeri stvorene pretpostavke, a tu mislim na izgradnju regionalnih centara za upravljanje otpadom, a što je jedan od krucijalnih projekata koje država treba da sprovede. To je izgradnja regionalnih centara, a ne deponija, gdje nećemo imati deponovan otpad, već će se taj centar koristiti za selekciju i dalji transport na deponiju u Podgorici ili Baru, koje imaju kapacitete da prime tu količinu otpada koji Crna Gora proizvede. Prije primjene tog plana insistiraćemo na reciklaži, a gdje ćemo, prema očekivanjima, smanjiti zapreminu otpada koja će se dalje odlagati -- istakao je Ćulafić.</p>
<p>Navodi da su regionalni centri za upravljanje otpadom planirani u Podgorici, Baru, Nikšiću i Bijelom Polju.</p>
<h2>U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija</h2>
<p>Ćulafić ističe i da su divlje deponije jedan od najvećih izazova Crne Gore.</p>
<p>- Prilikom pisanja državnog plana za upravljanjem otpadom, istraživanja su pokazala da je detektovano 334 divljih deponija, a to nije konačan broj i mijenja se iz dana u dan. U prethodne tri godine oko 65-70 odlagališta je sanirano, ali je problem što se gotovo na istim lokacijama formiraju nove divlje deponije. Lokalne službe moraju da sankcionišu nelegalno odlaganje otpada, jer bez ozbiljne, oštre i efikasne sankcije, ne možemo dobiti rezultat u poštovanju zakona. Propisi nijesu loši, ali je njihova primjena na nezadovoljavajućem nivou - poručio je Ćulafić.</p>
<h2>U vulkanizerskim radnjama deponovano preko 25.000 guma</h2>
<p>Ministar navodi da su nedavno imali akciju obilaska vulkanizerskih radnji, gdje su izvršili 250 inspekcijskih nadzora i ustanovili da se u tim radnjama nalazi deponovano 25.000 guma.</p>
<p>- To je sjajan podatak, jer znamo stanje na terenu i možemo da gradimo zdravu politiku, koja će biti na odgovoran način implementirana. Divlje deponije jesu veliki problem, ali se taj problem rješava u sinergijskom djelovanju ministarstva, kao i lokalnih samouprava - kazao je Ćulafić.</p>
<p>On je naveo da je upotreba plastičnih kesa u prodavnicama smanjena, nakon implementacije nove uredbe, te da je količina odloženih kesa za 70 odsto manja na podgoričkog gradskoj deponiji.</p>
<p>Ćulafić smatra da oko 40 odsto Crne Gore treba da bude zaštićeno i da to ne predstavlja biznis barijeru. Ističe da je završen tekst novog zakona o zaštiti prirode, a koji će imati nove norme kojima se štiti priroda, kao i rigorozne kazne zbog štete prirodi.</p>
<p>- Zaštita prirode je moj priroritet. Predmet posebnog interesovanja biće eksploatacija šljunka, koja se djelimično smanjila. Imaćemo veliku borbu protiv ekološkog kriminala u najširem smislu. Imamo podatak policije da su službenici samo prošle godine uspjeli da sankcionišu izvršioce krivičnih djela protiv životne sredine, a čija se čak i materijalna protivvrijednost mjeri na oko 60 miliona eura, a koliko je još vjerovatno ostalo nekažnjeno. Glavni naš cilj je da se zaštiti priroda i na tome ćemo istrajati - istakao je Ćulafić.</p>
<p>Izdvaja platofrmu čuvaj.me putem koje građani mogu prijaviti krivična djela protiv životne sredine. Najavljuje i da će biti formirana posebna jedinica Uprave policije, koja će se baviti borbom protiv ekološkog kriminala.</p>
<p>- Mislim da je to vrlo značajno zbog efikasnog djelovanja na terenu, jer stanje na terenu, po mojim saznanjima – nije baš idealno u zavisnosti od dijela teritorije Crne Gore. Na sjeveru su najugroženije šume, u centralnoj regiji rijeke posebno Morača zbog eksploatacije zbog čega je uništen njen tok - naveo je Ćulafić.</p>
<p>Poručuje da država bilježi ozbiljne rezultate u borbi protiv svih vidova kriminala, te da ima snage da zaustavi i ekološki kriminal, a da će benefite osjetiti građani i budžet Crne Gore.</p>

Ćulafić: U Crnoj Gori više od 330 divljih deponija, gradiće se četiri regionalna centra za otpad

<p>Ono na čemu Evropska unija danas insistira jeste upravo to nefinansijsko izvještavanje – kakve performanse imaju preduzeća kada je riječ o svom ekološkom uticaju, kako brinu o zaštiti životne sredine“, poručila je direktorica Centra za klimatske promjene Univerziteta Donja Gorica <b>Ivana Vojinović</b>, gostujući u emisiji "E uživo" na Televiziji E.</p>
<p>U susret konferenciji „Vrijeme za ESG: Novi standardi za održivi razvoj Crne Gore“, koja će biti održana 13. juna u Podgorici, Vojinović je naglasila da se savremeni modeli poslovanja i mjerila uspjeha više ne temelje isključivo na bilansima, već na ukupnom društvenom i ekološkom doprinosu kompanija.</p>
<p>Konferenciju organizuju Centar za klimatske promjene, Univerzitet Donja Gorica i Eko Fond, a okupiće domaće i regionalne eksperte iz oblasti ekologije, ekonomije, demografije i javnih politika, sa ciljem definisanja pravaca primjene ESG principa u Crnoj Gori.</p>
<p>Vojinović je pojasnila da se konferencija realizuje u okviru projekta „Izvještavanje za budućnost – ESG okviri za klimatsku odgovornost privrednih subjekata“, koji sprovodi Centar za klimatske promjene uz podršku Fonda za zaštitu životne sredine.</p>
<p>- Kroz projekat želimo da pokažemo – i demonstriraćemo to na samoj konferenciji – da je u svijetu, u Evropskoj uniji, a trebalo bi i kod nas, došlo vrijeme za nove modele razvoja i sisteme izvještavanja. Tradicionalni modeli koji se oslanjaju samo na finansijske pokazatelje više nijesu dovoljni. Iako su bilansi stanja i uspjeha i dalje važne kategorije, ono što se danas traži jeste informacija o ekološkom otisku, o stepenu brige o životnoj sredini. To je slovo E u skraćenici ESG - istakla je Vojinović.</p>
<p>Preduzeća koja zanemaruju ekološke standarde, prema njenim riječima, gube konkurentnost.</p>
<p>- Preduzeće koje nije ekološki osviješteno, danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim. Takvo preduzeće ne može dobiti kredite od banaka i finansijskih institucija i ne može opstati na tržištu. Naša preduzeća to moraju da shvate - upozorila je ona.</p>
<p>Osvrnula se i na druge komponente ESG izvještavanja, naglašavajući važnost društvene odgovornosti i upravljačkih standarda:</p>
<p>- Briga o zaposlenima – kakva je radna atmosfera, kakvi odnosi vladaju – čini slovo S u ESG. G predstavlja upravljačke faktore: korporativnu odgovornost, etičnost, transparentnost. Sve su to elementi koje propisuju EU direktive, regulative i zakoni. To više nije izbor – to su obaveze za sve zemlje članice Evropske unije - kazala je Vojinović.</p>
<p>Dodatnu dimenziju značaja nefinansijskih podataka istakla je i Gordana Radojević, predsjednica Društva statističara i demografa Crne Gore, podsjećajući da je Crna Gora još 2016. godine usvojila Nacionalnu strategiju održivog razvoja, sa definisanih 284 indikatora.</p>
<p>- Indikatorima se prati održivi razvoj kroz različite oblasti – ne samo kroz finansijske aspekte. Danas, skoro deset godina kasnije, možemo reći da imamo podatke za oko 70% indikatora, ali trećina još uvijek nedostaje. Većina tih podataka odnosi se upravo na životnu sredinu i nefinansijske aspekte života, što ih čini još značajnijim. Proizvodnja tih indikatora nije isključivo zadatak državnih institucija – nevladin sektor i naučnoistraživačke organizacije takođe moraju dati snažan doprinos - zaključila je Radojević.</p>
<p>Konferencija 13. juna biće prilika da se jasno predstavi zaokret ka održivim, savremenim standardima razvoja i da se domaći privredni sektor pripremi za obaveze koje donosi članstvo u Evropskoj uniji.</p>

Vojinović: Preduzeće koje nije ekološki osviješteno danas se na evropskom tržištu smatra apsolutno nekonkurentnim

<p>Problemi se javljaju više &nbsp;kod žena, i najčešće je to hormonski disbalans, sterilitet, dok kod muškaraca utiče na testosteron - kazala je u emisiji Srećan dan, na Televiziji E, &nbsp;Elida Adrović iz Eco patriotizma.</p>
<p>Podgorica ima problem sa otpadom, podsjeća Adrović, i to je svima evidentno, ali isto tako je evidentno, ali se o tome malo priča, dodaje ona, to je nemar vlasnika pasa.</p>
<p>- Grad je postao toliko prljav i sa tog aspekta. Dovoljno je što imamo problem sa otpadom, na taj način imamo problem i sa nemarom vlasnika pasa, što je jednako otežavajuća okolnost zato što je to isto izvor zaraze. Meni je žao što mi moramo da pričamo o banalnim stvarima, da li smo odložili otpad u , da li smo pokupili izmet za svojim ljubimcem, a pričamo o Evropi, a pričamo o ekološkoj državi, pozivamo se na to. Nije to samo do svijesti građana, koliko je to što ne postoji kaznena politika - rekla je Adrović.</p>
<p>Budva je čisti primjer toga šta čovjek može da uradi, smatra Adrović, kako može da devastira prostor, ističe ona, i do čega može da dovede loše upravljanje prostorom.</p>
<p>- To je bio jedan od ljepših gradova u Crnoj Gori, devastiran je do te mjere da je neprijatno boraviti na tom mjestu. Imamo sad ovu sliku, koju smo imali sa neodvoženjem otpada, i meni je to potpuno opravdano, jer i ti radnici, koji rade na terenu imaju obaveze, i imaju prava. Nama su informacije stizale &nbsp;takve da su čak i iz Kotora dolazili komunalci da čiste otpad, i tu imamo neslaganje u tom dijelu, i smatram da je jako važno da funkcionišemo na nekom institucionalnom nivou, na lokalnom nivou, i da je to parametar vrijednosti sistema, te koliko ćemo ga mi poštovati, i uživati prava i obaveze koje nam kao takve pripadaju. Smatram da komunalne službe treba da rade svoj posao, ali naravno i budu plaćeni radnici koji to rade. Puni smo administrativnih radnika, toliko je na tim pozicijama ljudi koji ne rade ništa, slobodno možemo da kažemo da ne rade ništa, ili jednostavno postoje, a imamo radnike koji su na terenu ma kakva god vremenska prilika ili neprilika bila - istakla je Adrović.</p>
<p>Sa radnicima voli da sjedne, kaže Adrović, podijeli doručak i atmosferu, ističe ona, te smatra da su to ljudi kojima treba biti, kako ističe, zahvalan.</p>
<p>- Kad bi oni stali sa radom, tada bi sve stalo. Mi imamo u institucijama sistema ljude koji ne rade svoj posao, i tu se reflektuje da je nama sistem stao na raznim aspektima, u zdravstvu, kulturi, obrazovanju, a kad komunalni radnici stanu to svi vidno osjetimo. Ono što obično kažemo je to da su nevidljivi, a da su jako moćni, uloga je jako značajna, a da ih građani uopšte ne tretiraju kako bi trebalo - poručila je Adrović.</p>
<p>Po istrazi UN-a utvrđeno je da na sajtovima za naručivanje roba, ne samo garderobe, utvrđeno je da 7 od 26 proizvoda sadrži otrovne supstance, uključujući ftalate, olovo i kadmijum, jeftino za kupiti, a u suštini skupo za zdravlje.</p>
<p>Građani nijesu svjesni, smatra Adrović, koliko takvi proizvodi narušavaju zdravlje, jer taj ftalat koji se koristi kao hemikalija, ističe ona, utiče najviše na zdravlje žena, kako tvrdi, preko kože.</p>
<p>- Nama je koža najveći organ, i sve što trpi koža, trpi organizam, da li nervni sistem, ili reproduktivni organi. Kod žena to su obično hormonalni disbalansi koji se dešavaju, povećana stopa steriliteta, i mislim da građani nijesu svjesni šta se dešava i koliko to jako kompleksno. Sama ta plastika, sam način prerade, i nijesu to dva puta, ili tri puta &nbsp;veće vrijednosti &nbsp;u odnosu na dozvoljene, to su ozbiljne cifre. Pojedini komadi sadrže 622 puta više otrovnih materija, odnosno olova. Mi imamo djecu koja imaju problem sa govorom, koja imaju problem sa određenim razvojnim fazama. Imamo genetske i razne druge predispozicije, ali ipak nijesmo svjesno koliko utiče na sve to kvalitet garderobe, kvalitet hrane, kvalitet života majke, i koliko sve to vuče jedno drugo. Utiče i na testosteron kod muškaraca, što je jako važno i značajno - naglasila je Adrović.</p>
<p>Prirodno je kupovati second hand stvari, poručuje Adrović, ali nije prirodno koristiti polieste i neke plastične komade, dodaje ona, garderobe, koji jesu jeftini, ali skupi, kako ističe, kada je u pitanju zdravlje.&nbsp;</p>
<p>- Ako kupujemo jeftino, kasnije moramo kupovati suplementaciju, da bi održali zdravim imuni sistem. Second hand treba da ubacimo kao trend, to je potpuno normalno i u svijetu, i ne vidim ništa loše - zaključila je Adrović.</p>
<p><b>Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.</b></p>

Adrović: Pojedini komadi kupljeni na sajtovima sadrže i do 622 puta više otrovnih materija od dozvoljenih vrijednosti

<p>Budilnik otvaramo pričom da je Crnoj Gori potrebno najmanje milijardu eura za poglavlje o ekologiji u pristupanim pregovorima s Evropskom unijom.</p>
<p>Provjerićemo koliko dugo ćemo čekati na popravku vozova i kakvo je stanje u željezničkom saobraćaju.</p>
<p>Bavićemo se rezultatima istraživanja o otpornosti građana Crne Gore na dezinformacije.</p>
<p>Donosimo i ključne poruke sa obuke o prepoznavanju i procesuiranju krivičnih djela mržnje, s fokusom na anticiganizam i ekološki rasizam.&nbsp;</p>
<p>Dio programa posvetićemo Međunarodnom danu volontera, a prisjetićemo se i stvaralaštva Mihaila Lalića u susret obilježavanju 110 godina od njegovog rođenja.</p>
<p>U Srećnom danu saznajte sve o vitaminima i mineralima, kao i o najčešćim greškama koje pravimo tokom konzumacije, a savjete iz prve ruke donosi Aleksandra Nedović, dr pharm, Tea Medica.&nbsp;</p>
<p>Ugostićemo Jelenu Vukić, autorku moderne bajke o odrastanju, govorićemo o njenoj knjizi "Fantom Vesna i jedna ljubav stresna", koja je izazvala veliku pažnju javnosti.</p>
<p>Naša tema je i magični realizam slikara Dragana Pečurice, uoči njegove izložbe u Kultruno informativnom centru „Budo Tomović“.</p>

Budilnik na TV E: Najmanje milijardu eura za ekologiju, stanje u željezničkom saobraćaju, otpornost na dezinformacije...

<p>Turizam u Crnoj Gori vrlo je ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja, kazali su iz Ministarstva turizma, navodeći da će raznolika ponuda omogućiti minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su rekli da klimatske promjene utiču na širi spektar usluga u turizmu, a najočiglednije posljedice vidljive su kod sniježnih padavina.</p>
<p>- Međutim, klimatske promjene, kroz povećanje prosječne svjetske temperature, utiču i na porast nivoa mora, zatim na česte pojave poplava, suša, kao i velikih požara - kazali su iz Ministarstva turizma Agenciji MINA.</p>
<p>Sve to, kako su dodali, utiče na nivo atraktivnosti turističkih destinacija sa aspekta turista.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su naveli da su, generalno posmatrano, turizam i životna sredina neraskidivo povezani, što uzrokuje njihovu direktnu zavisnost.</p>
<p>- Životna sredina je osnova u kojoj se turizam, odnosno turistički proizvod stvara i razvija. To dalje znači da svaka promjena u životnoj sredini direktno, pozitivno ili negativno, utiče i na turizam, kao i obratno - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Oni su kazali da turizam u Crnoj Gori zavisi od potencijala koji je formirala životna sredina, kao i da je crnogorski turistički proizvod, u velikoj mjeri, baziran na prirodi - moru, planinama, rijekama i jezerima.</p>
<p>- Dakle, može se konstatovati da je turizam u našoj državi vrlo ranjiv na uticaje klimatskih promjena, što posljednjih godina posebno dolazi do izražaja - naveli su iz Ministarstva.</p>
<p>U tom smislu, kako su rekli, nedostatak sniježnih padavina više ne iznenađuje.</p>
<p>- Međutim, kao što svaka svaka krizna situacija rađa nova rješenja i prilike, tako je i u ovoj situaciji - kazali su iz resornog ministarstva.</p>
<p>Kako su naveli, skijališta, ski staze i ostala zimska turistička infrastruktura postaju baza za razvijanje noviteta u ponudi zimskih centara u uslovima bez snijega, kao što su, između ostalog, panoramski ski-liftovi, staze za nordijsko hodanje, za suvi bob, staze za avanturističke pješačke, planinarske i biciklističke ture.</p>
<p>Iz Ministarstva turizma su rekli da, osim toga, treba imati u vidu činjenicu da je cijela teritorija Crne Gore „pokrivena“ specifičnom turističkom infrastrukturom, što je realizovano kroz projekat koji je vodilo Ministarstvo, a u okviru kojeg su uređena četiri panoramska puta - „Durmitorski prsten“, „Kruna Crne Gore“, „Krug oko korita“ i „More i visine“.</p>
<p>Svaki od tih panoramskih puteva, kako su dodali, dijelom prolazi i kroz planinska područja.</p>
<p>Iz resornog ministarstva su naveli da, shodno tome, turistička ponuda koja se razvija u područjima koja se nalaze na panoramskim putevima predstavlja jedan od načina da se negativni efekti klimatskih promjena, u ovom slučaju nedostatka snijega, ublaže.</p>
<p>- Pored toga, pet nacionalnih parkova u Crnoj Gori predstavljaju takođe važnu kariku sa turističkog aspekta, u smislu podizanja nivoa otpornosti turizma u Crnoj Gori na klimatske promjene - kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>Odgovarajući na pitanje koje karakteristike crnogorskog turizma ga čine ranjivim na uticaje klimatskih promjena i da li su to, u prvom redu, izražena sezonalnost i nedostatak diverzifikacije turističkih proizvoda, oni su rekli da je Crna Gora, svojim geografskim položajem na Mediteranu, predodređena za „Sun-Sea-Sand“ ponudu i da će ona i u narednom periodu imati odgovarajuću potražnju.</p>
<p>Iz Ministarstva su ukazali da je, s obzirom na to da je riječ o ljetnjem turističkom proizvodu, sezonalnost u poslovanju turističke privrede i dalje naša stvarnost.</p>
<p>- Međutim, zadatak pred nama, kao donosiocima odluka, kako na državnom, tako i na lokalnom nivou, je da se upravo kroz diverzifikaciju turističkog proizvoda doprinese razvijanju „365 dana“ ponude - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Crna Gora je, kako su poručili iz tog Vladinog resora, bogata sa aspekta raznolikosti prirodnih, socio-kulturoloških, istorijskih i etničkih karakteristika, što predstavlja kvalitetnu osnovu za razvijanje specifičnih i jedinstvenih vidova turističke ponude.</p>
<p>Cjelogodišnji turistički proizvod, kako su dodali, biće osnov za re-brendiranje Crne Gore kao turističke destinacije.</p>
<p>- Naime, kroz digitalnu transformaciju, individualizacija u pružanju usluga postaje sve zastupljenija i u Crnoj Gori, odnosno naš proizvod se u sve većoj mjeri formira shodno direktnim potrebama i željama turista, čime i bolje pozicioniramo Crnu Goru na međunarodnoj turističkoj mapi - naveli su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Govoreći o mjerama potrebnim za unapređenje otpornosti sektora turizma na klimatske promjene, oni su kazali da zeleni turizam podrazumijeva aktivnosti u pravcu uspostavljanja održivosti životne sredine s jedne strane, i klimatske neutralnosti sa druge strane.</p>
<p>Neophodno je, kako su istakli, da se „korišćenje“ životne sredine odvija na način koji je neće uništiti.</p>
<p>- Poštovanje principa održivosti, odnosno standarda u tom pravcu, ogleda se i kroz sertifikaciju usluga na međunarodnom nivou, kao što su „blue flag“ i „green key“ koji se, pored ostalih sertifikata, primjenjuju i u Crnoj Gori već duži period - dodali su iz Ministarstva turizma.</p>
<p>Iz tog resora su poručili da je posebno važno, i na državnom i lokalnom nivou, uspostaviti i primjenjivati principe destinacijskog menadžmenta baziranog na održivosti, kao i da na nivou turističkih kompanija treba nastaviti sa razvijanjem društveno odgovornog poslovanja.</p>
<p>- S obzirom na to da pojam održivost obuhvata ekološke, ekonomske i socio-kulturne aspekte razvoja turizma, važna je ravnoteža između te tri dimenzije - rekli su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da je posebno značajna digitalna transformacija, kako turizma, tako i sa turizmom povezanih djelatnosti.</p>
<p>Klimatske promjene su, kako su naveli iz Ministarstva turizma, nezaustavljive i utiču i na zimsku i na ljetnju turističku ponudu - zime bez snijega, kišna ljeta, devastirani biodiverzitet, poplavljena područja, podizanje nivoa mora, gubitak plaža.</p>
<p>Iz tog Vladinog resora su istakli da je Crna Gora teritorijalno mala država, što omogućava da raznolika ponuda bude turistima dostupna u jednom danu.</p>
<p>- Dakle, kombinacija ponude primorje - sjever sa sve brže rastućom ponudom centralnog regiona, uz pravilno razvijanje i upravljanje turističkom ponudom sa usmjeravanjem turističke tražnje pomoću adekvatnih marketinških alata, što je jedna od premisa destinacijskog menadžmenta, omogućiće i minimiziranje negativnih efekata klimatskih promjena na turističko poslovanje - naglasili su iz Ministarstva.</p>
<p>Turizam, na koji se crnogorska ekonomija u velikoj mjeri oslanja, prepoznat je u Nacionalnom planu Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promjene kao jedan od sektora u kojima je neophodno sprovesti prilagođavanje na klimatske promjene.</p>
<p>Ministarstvo nadležno za poslove turizma bilo je aktivno uključeno u proces pripreme tog dokumenta, kroz rad na radionicama sa predstavnicima Programa Ujedinjenih nacija za razvoj i Zelenog klimatskog fonda, kao i drugih resora koji su komplementarni turizmu.</p>
<p>- Cilj je jačanje crnogorskih kapaciteta u smislu pravovremenog prepoznavanja kriznih dešavanja pod uticajem klimatskih promjena i na tim osnovama, uspostavljenje adekvatnih programa planiranja i razvoja - kazali su iz Ministarstva.</p>
<p>Kako su podsjetili, pored sektora turizma, oblasti koje su ranjive sa aspekta klimatskih promjena i koje se tretiraju u okviru Nacionalnog plana su sektor voda, poljoprivrede i zdravlja.</p>
<p>- Za svaki od njih, uključujući i turizam, predložene su mjere prilagođavanja klimatskim promjenama, kao i međusektorske mjere s obzirom na visok stepen njihove međuzavisnosti - naveli su iz Ministarstva.</p>
<p>Oni su kazali da je taj značajni dokument bio predmet javne rasprave i da se sada vrši, od strane konsultanata, inkorporiranje prihvatljivih sugestija i predloga.</p>
<p>- Shodno tome, za očekivati je da u skoroj budućnosti finalna verzija Nacionalnog plana bude pripremljena i proslijeđena Vladi na usvajanje - rekli su iz Ministarstva turizma.</p>

Turizam u Crnoj Gori ranjiv na uticaje klimatskih promjena

<p>U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.676 ambulantnih pregleda, od čega 253 u Institutu za bolesti djece (IBD).<br/>
<br/>
Kako su rekli iz KCCG, u Urgentnom centru zbrinuto je 198 pacijenata, a u dnevnim bolnicama 321.<br/>
<br/>
- U istom periodu obavljeno je 85 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljena su 133 pacijenta, od čega osam u IBD-u- kaže se u saopštenju.<br/>
<br/>
Navodi se da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 487 dijagnostičkih procedura, od čega 89 CT i 38 MR pregleda.<br/>
<br/>
- U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađene su 53 dijagnostičke procedure, od toga dva CT i deset MR pregleda- kazali su iz KCCG.<br/>
<br/>
Iz te zdravstvene ustanove su naveli da je u Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano 1.058 pacijenata i odrađeno 30.169 analiza.<br/>
<br/>
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.</p>

U KCCG za dan više od 1,6 hiljada pregleda, rođeno deset beba

<p>Branilac<b> Jugoslava Raičevića</b>, advokat <b>Miloš Vuksanović </b>kazao je novinarima nakon izricanje presude da nijesu u potpunosti zadovoljni odlukom ali s obzirom u kakvim uslovima rade, na koji način se vode postupak može da kaže da jesu skoro pa potpuno zadovoljni.</p>
<p>Vuksanović je ukazao da je Raičević oslobođen optužbi da je bio član kriminalne organizacije Darka Šarića.</p>
<p>- Osuđen je na godinu za zloupotrebu položaja duplo manje od vremena koje je proveo u pritvoru. Respekt za sud što je uprkos pritisku našao da Raičević nikada nije postao, niti bio član bilo koje kriminalne organizacije koju je navodno formirao <b>Darko Šarić</b>. Čini se da je sud pogriješio u dijelu osude za zloupotrebu službenog položaja jer ostaje nejasno koju je to korist Raičević donio navodno saopštavajući informacije. Ti slučajevi nijesu ni bili u opisu njegovog posla. Ovaj predmet će da ide na Apelacioni sud po žalbi i očekujemo oslobađajuću odluku za zloupotrebu - kazao je Vuksanović.</p>
<p>On je dodao da je odbrana zadovoljan što Raičević konačno ide kod svoje porodice.</p>
<p>Vuksanović je podsjetio da su u nekoliko navrata tražili ukidanje pritvora ali do toga nije došlo.</p>
<p>Advokat smatra da sud ne treba da bude rigorozan kada je u pitanju pritvor.</p>

Vuksanović: Zadovoljan sam što Raičević konačno ide kod svoje porodice

<p>Vlada je, na danas održanoj 88. sjednici donijela Rješenje o imenovanju <b>Danijele Pavićević </b>za direktoricu Javne ustanove Službeni list Crne Gore.</p>
<p>Donijela je i Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. pomoćnice direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – rukovoditeljke Sektora za veterinu<b> Sunčice Boljević</b>, Rješenje o određivanju <b>Milana Rogošića</b> za vršioca dužnosti pomoćnika direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslova – rukovodioca Sektora za veterinu, Rješenje o određivanju Biljane Blečić za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – rukovoditeljke Sektora za bezbjednost hrane, Rješenje o određivanju <b>Zorke Prljević</b> za vršiteljku dužnosti pomoćnice direktora Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – rukovoditeljke Fitosanitarnog sektora, Rješenje o određivanju <b>Maje Vučinić</b> za vršiteljku dužnosti direktorice Uprave carina.&nbsp;</p>
<p>Donijeto je i Rješenje kojim se<b> Saša Milić </b>razrješava dužnosti člana Koordinacionog tijela za praćenje i upravljanje politikom prevencije i suzbijanja nepravilnosti u cilju zaštite finansijskih interesa Evropske unije (AFCOS mreža), dok se za nogov člana ovog Koordinacionog tijela imenuje Božo Bošković, Rješenje o imenovanju <b>Tatjane Ćalasan</b> za članicu Skupštine Društva sa ograničenom odgovornošću „Naučno-tehnološki park Crne Gore, Rješenje o imenovanju <b>Almira Agovića</b> za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose, Rješenje o imenovanju Demira Dreševića za savjetnika potpredsjednika Vlade za međunarodne odnose, Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalne direktorice Direktorata za razvoj kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija dr <b>Marije Sarap</b>, Rješenje o imenovanju Marije Sarap za umjetničku direktoricu JU Crnogorsko narodno pozorište, Rješenje o postavljenju <b>Ivane Đukanović </b>za generalnu direktoricu Generalnog direktorata za konzularne poslove i saradnju sa iseljeništvom u Ministarstvu vanjskih poslova, Rješenje o postavljenju <b>Ivane Šikmanović</b> za generalnu direktoricu Generalnog direktorata za međunarodno pravne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova, Rješenje o postavljenju Nizahete Kurpejović Cikotić za generalnu direktoricu Generalnog direktorata za multilateralne poslove u Ministarstvu vanjskih poslova.&nbsp;</p>
<p>Vlada je donijela i Rješenje o razrješenju Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“ Podgorica, u sastavu: mr <b>Marijeta Barjaktarović Lanzardi</b>, <b>Aleksandra Mugoša</b>, mr <b>Ivana Janković Mijanović</b>, doc. dr <b>Milena Lipovina Božović</b> i prof. dr <b>Aleksandar Popović, </b>Rješenje o imenovanju članova Odbora direktora Društva sa ograničenom odgovornošću „Fond za inovacije Crne Gore“ Podgorica, u sastavu: <b>Ivana Janković Mijanović, Vuk Ždralević, Luka Mijanović, Jelena Stamenić i Branislav Radulović</b>, Rješenje o razrješenju članova Komisije za ocjenjivanje projekata koji se finansiraju iz kapitalnog budžeta države u sastavu:<b> Jelena Jovetić, Branko Nilević, Kitka Moštrokol, Maja Delić, Mirjana Martinović, Andrej Nedović i Spasoje Ostojić</b>, kao i Rješenje o imenovanju novih članova ove Komisije: <b>Jelena Jovetić, Dunja Bošković, Kitka Moštrokol, Milica Vukčević, Mirjana Martinović, Milanka Otović i Vesna Krivokapić</b>.</p>

Vlada imenovanovala Danijelu Pavićević za direktoricu JU "Službeni list Crne Gore"

<p>Na danas održanoj sjednici Predsjedništva, kojom je predsjedavao predsjednik <b>Danijel Živković</b>, izabran je novi sastav Izvršnog odbora Demokratske partije socijalista, saopšteno je iz ove partije.</p>
<p>Na prijedlog političkog direktora <b>Mihaila Anđušića</b>, za članove novog Izvršnog odbora imenovani su <b>Andrija Radman, Miroslav Popović, Lazar Mijanović, Andrija Čađenović, Nataša Pešić, Marko Bulatović, Nikola Divanović, Adel Damjanović, Stefan Ćulafić, Admir Zejnelagić, Srđan Miljanić</b> i <b>Zoran Vukićević.</b></p>
<p>Na sjednici se razgovaralo i o aktuelnoj političkoj situaciji, s posebnim osvrtom na dešavanja u Skupštini Crne Gore.&nbsp;</p>
<p>- Predsjedništvo je konstatovalo da djelovanje aktuelne vlasti u kontinuitetu ugrožava državne interese što se ogleda u pokušajima istorijskog revizionizma i konstantne kriminalizacije ideje nezavisnosti. U tom kontekstu posebno je istaknuta uloga Demokratske partije socijalista u zaštiti temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore uz obavezu daljeg snaženja partije na svim nivoima u narednom periodu- zaključuje se u saopštenju.</p>

DPS izabrao novi sastav Izvršnog odbora

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: ekologija