Đeljošaj: Arbitraža oko razgraničenja stala kada je došla u našu korist

Potpredsjednik Vlade i član Arbitražne komisije za razgraničenje između Opštine Tuzi i Podgorice Nik Đeljošaj došao je juče sat nakon početka zasijedanja lokalnog parlamenta u Tuzima i u obraćanju odbornicima kazao da je proces povlačenja granica pred komisijom zaustavljen u fazi koja je bila u korist onoga za šta su se oni, kao predstavnici naroda Malesije, zalagali, piše Dan.
Ta tačka dnevnog reda, sa informacijom o razgraničenju, uvrštena je inače, naknadno na osnovu dvije pristigle inicijative. Predsjednik SO Tuzi Fadilj Kajošaj kazao je da je jedna stigla od upravo od članova komisije za razgraničenje, a druga od Enisa Đokaja, odbornika Demokratske unije Albanaca (DUA).
– Kao članovi komisije za razgraničenje potpisali smo zahtjev da teritorija Opštine Tuzi obuhvata sva naselja koja su u skupštinskoj odluci o granicama naselja ali i poštujući zahtjeve građana Malesije počevši od dijela Kuća Rakića, dijela Kakaricke gore iznad Omerbožovića, Ljuara i sve do Rikavačkog jezera. Kao predstavnici Malesije prihvatićemo samo ovo rješenje i nijedno drugo - saopštio je Nik Đeljošaj.
Đeljošaj je objasnio da je proces razgraničenja započeo usvajanjem izmjena Zakona o teritorijalnoj organizaciji kada je Opština Tuzi dobila status nezavisne lokalne samouprave. Taj status Tuzi imaju od 1.septembra 2018. godine.
– Skupština je tada odredila lica koja će u ime Opštine razgovarati sa Glavnim gradom vezano za završetak procesa podjele imovine i definisanja teritorije, kao što predviđa Zakon o teritorijalnoj organizaciji. Postupak se odužio jer nije određen rok u kome treba da se okonča. Trebalo je da svaka odluka bude jednoglasna i potvrđena sa obje strane. Danas pred vama tvrdim da kao predstavnici Tuzi nijednu odluku nijesmo donijeli, niti stavili potpis kontra onome što je teritorija Malesije, a bilo je insinuacija da smo to učinili– kazao je Đeljošaj.
Đeljošaj se osvrnuo i na političke motive zaustavljanja razgraničenja.
– Vjerujem da je glavna krivica to što je prve dvije, tri godine naše samostalnosti u Podgorici bila vlast anti Malesiji, na čelu sa Ivanom Vukovićem i Evropskim savezom. Oni su željeli da Malesija bude pod njihovim uticajem, da se ne da njen razvoj. Na desetine puta smo tražili arbitražu ali je svaki put odbijena. Potrudili su se na njihove načine, na koje su oni bili navikli jer su imali apsolutnu vlast sa političkim pritiscima, da odugovlače proces do onoga da su mislili da će nas umoriti i da ćemo prihvatiti rješenje koje nam nude. Tokom 2022. i 2023. je izvršena promjena vlasti u Podgorici, druge su političke strukture došle ali smo dobili političku nestabilnost. Jedini koji je prihvatio da se ide na arbitražu je gradonačelnik Saša Mujović. Formirana je Arbitražna komisija, krenula sa radom i zastala u fazi, koja je vjerujem bila u korist onoga da se realizuju naši zahtjevi, nisu imali volju da do kraja odrade. Povukli su se. Predsjednica komisije je zadnji dan mandata, dva tri sata prije nego što je istekao, dala ostavku i postupak je počeo iz početka. Realno, ovo je bila bitka koja nije bila kratka – naveo je Đeljošaj.
Enis Đokaj (DUA) je rekao da je on predložio da se Skupštini podnese izvještaj, a ne informacija.
– Osam godina nemamo izvještaj za ovaj postupak – rekao je Đokaj.
Predsjednik SO Tuzi Fadilj Kajošaj kazao je da se izvještaj podnosi kada se posao završi, a sekretar SO Tuzi Nermin Alibašić da izvještaj o razgraničenju nije dio dnevnog reda.
– Nemamo posledicu verifikovali mi ili ne taj izvještaj. Mi smo u postupku arbitraže koji vodi Vlada – naveo je Alibašić.
Odbornici u SO Tuzi usvojili su završni račun budžeta za prošlu godinu. Prihodi opštine na kraju prošle godine iznosili su 8.564.322, a izdaci 8.034.089 eura. Sekretar za finansije Driton Đokaj kazao je da je budžet u prošloj godini realizovan 96 odsto.
– Nemamo neizmirene obaveze niti prema zaposlenima, niti ijednoj instituciji. Nemamo dospjelih dugova, a sredstva iz Egalizacionog fonda uredno vraćamo – kazao je Đokaj.
Enis Đokaj (DUA) ukazao je na slabu realizaciju kapitalnog budžeta navodeći da je za kapitalne projekte potrošeno 1.300.000, odnosno 45 odsto.
Odbornik Bošnjačke partije Mevludin Dizdarević je naveo da je za realizaciju kapitalnog budžeta odgovoran predsjednik opštine, a ne sekretar za finansije.
– U 2025. godini konačno smo završili ugovorne radove iz 2023. i 2024. godine. Ako smo za izdatke potrošili samo 10 odsto, odnosno 72.000 eura, to znači da se sve manje i manje ulaže u kapitalne projekte, a sve više u zarade. Konstatno povećavamo iznose donacija i transfere koje dajemo preduzećima koja nisu još samoodrživa – kazao je Dizdarević.
Odbornik Socijaldemokrata (SD) Samir Adžović ukazao je na preglomazan aparat za, kako je rekao, malu opštinu.
– Šta će jednoj opštini sedam sekretarijata? Da li nam uopšte treba Sekretarijat za dijasporu i šta on radi? Ista situacija je i kod privrednih društava -odbori direktora imaju po sedam članova. Po zakonu, odbor direktora može imati tri člana, pa mislim da nam sedam ne trebaju. Poražavajuća je realizacija kapitalnog budžeta. Kako će kapitalni budžet biti veći kada imamo 112 zaposlenih, kada nam na plate ide milion i po – naveo je Adžović.
Predsjednik Opštine Tuzi Lindon Đeljaj kazao je da nikada nije bio srećniji zbog realizacije budžeta nego danas.
– Shvatam da je uloga opozicije da kritikuje, da nam ukažete na rukovođenje, ali činjenica da je realizacija u prošloj godini 97 odsto sve to obara. Imajte u vidu da je Opština Tuzi u sigurnim rukama, transparetna, otvorena – naveo je Đeljaj.
Odbornik DPS-a Mirza Pepić kazao je da nije saglasan da sve cvjeta u Malesiji.
– Imali smo priliku da čujemo da prije 2019. godine ništa nije urađeno. To su političke manipulacije da ništa nije rađeno jer su urađeni Dom kulture, škola „Mahmut Lekić“, Dom kulture u Zatrijepču, bulevar od Ržanačkog mosta do Stočne pijace... Tada je DPS bio na vlasti – kazao je Pepić.
Adžović: Sjednice rijetke
Odbornik SD-a Samir Adžović kazao je da je prekršen poslovnik o radu jer sjednica trebalo da bude održana do 19. juna.
– Sjednice organizujemo kvartalno. Gdje piše da treba kvartalno da se sastajemo? Saziv za sjednicu prije ove bio je 19. marta i krajnji rok za današnju je bio 19. jun, a mi je održavamo 15. jula - rekao je Adžović.
Sekretar SO Nermin Alibašić je poručio Adžoviću da je riječ o ličnom tumačenju. Ovo je inače, druga sjednica ove godine.