Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj biće generalni komesar paviljona Crne Gore na Specijalizovanoj izložbi EXPO 2027, koja će biti održana u Beogradu od 15. maja do 15. avgusta 2027. godine.&nbsp;
Vlada Crne Gore je, u februaru ove godine, donijela odluku o učešću na EXPO-u, a Ministarstvo ekonomskog razvoja zaduženo je da koordinira sve aktivnosti u vezi sa pripremom i predstavljanjem Crne Gore na ovom međunarodnom događaju.
Na posljednjoj sjednici Vlada je utvrdila prijedlog ugovora sa organizatorom EXPO 2027, čijim usvajanjem Crna Gora stiče formalno-pravne uslove za sprovođenje narednih faza priprema, u skladu sa pravilima Međunarodnog biroa za izložbe (BIE) i propisima Srbije.
Prema ugovoru, Crna Gora će na EXPO 2027 dobiti izložbeni prostor do 1.000 kvadratnih metara, koji će joj organizator ustupiti bez naknade, dok će država biti odgovorna za opremanje, održavanje i programski sadržaj paviljona.&nbsp;
U okviru crnogorskog paviljona biće dozvoljene ograničene komercijalne aktivnosti, uključujući promociju i prodaju proizvoda karakterističnih za Crnu Goru, kao i mogućnost otvaranja nacionalnog restorana, uz poštovanje pravila i ograničenja propisanih pravilnikom izložbe.
Organizator EXPO 2027 obavezao se da učesnicima obezbijedi logističku i tehničku podršku, dok će posebni mehanizmi biti uspostavljeni radi olakšavanja carinskih, transportnih i administrativnih procedura.
Na EXPO-u u Beogradu očekuje se učešće najmanje 120 država i međunarodnih organizacija, kao i posjeta od preko četiri miliona ljudi iz različitih djelova svijeta, uključujući kreatore javnih politika, investitore, poslovne zajednice, akademsku zajednicu, umjetnike, medije i široku međunarodnu javnost.&nbsp;
Učešće Crne Gore na ovoj izložbi ocijenjeno je kao značajna prilika za promociju ekonomskih potencijala, razvojnih politika, kulturnog i turističkog identiteta države, kao i za afirmaciju inovacija i kreativnih industrija. Takođe, EXPO se vidi kao platforma za jačanje diplomatske, bilateralne i regionalne saradnje.
Vlada Crne Gore ocijenila je da će učešće na EXPO 2027 Beograd imati dugoročne ekonomske i diplomatske benefite za državu, kao i dodatno pozicioniranje Crne Gore na međunarodnoj sceni.

Tamara Klikovac

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Crna Gora na EXPO 2027 sa paviljonom do 1.000 kvadrata, Đeljošaj generalni komesar

Poslanički klub Pokreta Evropa sad (PES) saopštio je da sve zakonodavne inicijative koje se odnose na socijalne mjere i imaju značajan fiskalni uticaj moraju biti prethodno usklađene sa Socijalnim savjetom, kao nadležnim i zakonski definisanim tijelom za javne politike u ovoj oblasti.
U tom kontekstu, iz PES-a očekuju da se i Predlog zakona o godišnjem dodatku, čiji je inicijator potpredsjednik Vlade Nik Đeljošaj, najprije uputi na razmatranje Socijalnom savjetu.
- Taj postupak je ranije uspostavljena praksa, posebno u okviru izrade programa Evropa sad 1 i Evropa sad 2, a dodatni razlog za poštovanje te procedure jeste činjenica da je potpredsjednik Vlade Đeljošaj i sam član Savjeta - &nbsp;navodi se u saopštenju.
Iz poslaničkog kluba PES-a dodaju da, pored usaglašavanja sa Socijalnim savjetom, predlagač mora jasno definisati i obezbijediti održivost mjere, uključujući i njenu prihodnu stranu.
- Nakon što potpredsjednik Vlade uskladi svoju inicijativu sa Socijalnim savjetom, te predloži i obezbijedi održivost i prihodnu stranu planirane mjere, poslanički klub PES-a će sa posebnim uvažavanjem razmotriti njegov predlog i predlog poslanika u Skupštini Crne Gore - zaključuje se u saopštenju.

Portal ETV

PES poručuje Đeljošaju: Uskladiti inicijativu o godišnjem dodatku sa Socijalnim savjetom i jasno definisati prihodnu stranu mjere

Više državno tužilaštvo u Podgorici ocijenilo je da je neosnovana pritužba predsjednika Države Jakova Milatovića na odluku podgoričkog Osnovnog državnog tužilaštva koje je odbacilo njegovu krivičnu prijavu protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja kojeg je optužio za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, iz člana 168 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore.
Više tužilaštvo zaključilo je da su kolege iz nižeg tužilaštva odluku donijele u skladu sa zakonom, konstatovano je, pired ostalog, u informaciji koja je dostavljena čitaocu Portala ETV na zahjtev za slobodan pristup informacijama.
Milatović je u avgustu podnio krivičnu prijavu protiv Đeljošaja nakon telefonske prepiske sa njim, optužujući ga za prijetnje, uz poziv premijeru Milojku Spajiću da ga smijeni.
Prepiska je uslijedila nakon što je Milatović odbio da potpiše Zakon o porezu na nepokretnosti i vratio ga parlamentu, zbog, kako je saopštio, povrede Ustava, pravne nesigurnosti i mogućnosti da 22.000 poljoprivrednika izgubi poreske olakšice.
Đeljošaj je tada napisao Milatoviću da očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj i da će dobiti odgovor kakav zaslužuje. Optužio je predsjednika države i da zakon nije potpisao zbog kumovskih veza sa Nebojšom Vuksanovićem, „kako bi za sebe i njega pribavio ličnu korist“.&nbsp;
Osnovno tužilaštvo u septembru je odbacilo prijavu, uz obrazloženje da ne postoji osnovana sumnja da je Đeljošaj počinio krivično djelo za koje ga tereti Milatović, niti bilo koje krivično djelo za koje se gonjenje preduzima po službenoj dužnosti.
Ocijenili su da se Đeljošajeve poruke mogu tumačiti isključivo kao upozorenje Milatoviću da će uslijediti reakcije kroz institucije sistema i u javnosti, konstatujući da se to „u krajnjem i jeste desilo, s obzirom na reakcije političkih partija koji štite interese pripadnika albanskog naroda i pripadnika dijaspore“.
Milatović je podnio pritužbu Višem tužilaštvu.
Ustvrdio je tada da odluka podgoričkog tužilaštva prijeti da Crnu Goru uvede u anarhiju.
Skupština Crne Gore izmjene i dopune Zakona o porezu na nepokretnosti ponovo je usvojila 13. oktobra.&nbsp;
Parlamentarna većina nije uslišila njegov poziv da ne glasaju, ocjenjujući, pored ostalog da taj zakon sadrži rješenja koja su u suprotnosti sa ustavno-pravnim poretkom Crne Gore.
U pozivu poslanicima podsjetio je i da je Ministarstvo finansija „u zvaničnom mišljenju kazalo da predloženi zakon ugrožava fiskalnu održivost opština i nije u skladu sa fiskalnom politikom Vlade Crne Gore“.
Nakon što je Osnovno tužilaštvo odbacilo Milatovićevu prijavu Đeljošaj je saopštio da neće komentaristai odluke pravosudnih organa i osvrnuo se na to što je predsjednik države objavio njihovu privatnu prepisku, ocjenjujući da mu je to „ispod časti“.
Rekao je, gostujući na Aplus televeziji, i da mu je taj slučaj „jako teško pao“.
- Postao sam target iz ničega. Da budem malo figurativan – uvijek kad spavaš sa djetetom, u riziku si da budeš mokar. Ovo mi je pouka za ubuduće – kazao je on tada, uz konstataciju da će „staviti tačku“ na ovaj slučaj.

Kaćuša Krsmanović

Neosnovane optužbe Milatovića da mu je Đeljošaj prijetio

Pojedini mediji su danas lažno pominjali moje ime i pokušali da me prozivaju bez ikakvog osnova povodom današnjeg glasanja na Vladi, naveo je u saopštenju potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.&nbsp;
Kazao je da je njegov izostanak bio uredno i blagovremeno najavljen, u potpunom skladu sa procedurama Vlade.
- U trenutku najave odsustva nijesam imao informaciju da će se o ovim zaključcima raspravljati. Sadržaj usvojenih zaključaka sam naknadno pogledao i mogu potpuno odgovorno da kažem: da sam bio prisutan, zajedno sa kolegom Marašem Dukajem (koji je takođe bio opravdano odsutan) glasao bih ZA, jer u zaključcima nema ništa sporno, naprotiv, oni obavezuju Vladu na dijalog, zaštitu građana i poštovanje ekoloških standarda- kazao je Đeljošaj.
Zato je, kaže Đeljošaj, svako pokušavanje da se njegov &nbsp;izostanak predstavi kao politički stav potpuno netačno.&nbsp;
- To je bila tehnička odsutnost, uredno najavljena i ništa više od toga. Ovakvi primjeri, međutim, pokazuju do koje mjere su pojedini novinari spremni da lažno informišu građane- naveo je Đeljošaj.

Đeljošaj: Moj izostanak bio najavljen, da sam bio prisutan glasao bih ZA zaključke

Albanski forum će u narednim danima uputiti u skupštinsku proceduru jedinstveni Predlog zakona o godišnjem dodatku, kojim se uvodi obaveza da na kraju svake godine, i to da svaki zaposleni u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne zarade i svaki penzioner u Crnoj Gori dobije dodatak u visini od 50% prosječne penzije.
- Ovaj godišnji dodatak isplaćivaće se uz decembarsku zaradu i decembarsku penziju, i biće u potpunosti oslobođen svih poreza i doprinosa, državnih i lokalnih. Time se osigurava da puni iznos završi kod građana, bez ikakvog umanjenja i bez administrativnih opterećenja, navodi Nik Đeljošaj, predsjednik Albanskog foruma.
Cilj zakona je,dodaje, jasan: da radnici i penzioneri, dvije kategorije koje nose i koje su nosile razvoj Crne Gore, dobiju snažnu i direktnu finansijsku podršku baš u periodu kada su troškovi najveći krajem godine.
- Ovo je evropski standard i model socijalne politike koji Albanski forum predlaže kao novu praksu u Crnoj Gori: pravovremenu, pravednu i univerzalnu pomoć svim domaćinstvima. S obzirom na važnost i hitnost ove mjere, očekujem od predsjednika Skupštine Crne Gore da zakaže posebnu sjednicu posvećenu samo ovom zakonu, kako bi parlament omogućio da se dodatak isplati već ove godine, zajedno sa decembarskim primanjima, poručio je Đeljošaj.
Naši radnici i penzioneri, ističe, ne smiju čekati sljedeću godinu da bi dobili podršku koja im je potrebna danas.
- Albanski forum ovim zakonom pokazuje da je posvećen stvarnim potrebama građana: životnom standardu, ekonomskoj sigurnosti, pravednoj raspodjeli i poštovanju svih koji doprinose društvu. Pozivamo sve poslaničke klubove da podrže zakon, jer on nije partijski, već društveni interes, zakon koji koristi svakom radniku i svakom penzioneru u Crnoj Gori, istakao je Đeljošaj.
U narednim danima, poslanici Albanskog foruma formalno će predati predlog u skupštinsku proceduru.
- Radnici i penzioneri moraju biti u centru ekonomske politike. To je poruka ovog zakona i poruka Albanskog foruma, zaključuje se u saopštenju.

Albanski forum predlaže: Do kraja godine svakom zaposlenom dodatak u visini 50% prosječne zarade, svakom penzioneru 50% prosječne penzije

Potpredsjednik Vlade Crne Gore za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je da će predložiti Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe, te da novi državni Data centar ne smije biti opremljen tehnologijom tih proizvođača.
- Kao potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja, u potpunosti podržavam stav Sjedinjenih Američkih Država o ozbiljnim bezbjednosnim rizicima koje predstavlja oprema kineskih proizvođača u ključnim komunikacionim sistemima. Kao NATO saveznik, Crna Gora mora slijediti najviše evroatlantske bezbjednosne standarde - naveo je Đeljošaj u saopštenju.
Istakao je da su zato, kroz izmjene zakona koje je inicirao, obezbijedili da Vlada ima jasnu pravnu osnovu da ograniči ili zabrani korišćenje opreme koja ugrožava nacionalnu bezbjednost.
- U tom duhu, predložiću Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe, kao i da novi državni Data centar ne smije biti opremljen tehnologijom navedenih proizvođača ili drugih dobavljača visokog rizika. Crna Gora mora graditi sigurne, moderne i pouzdane digitalne sisteme u potpunoj saradnji sa svojim ključnim partnerima: SAD i NATO savezom - zaključo je Đeljošaj.

Đeljošaj: Predložiću Vladi da obaveže kompaniju One da ukloni Huawei i ZTE opremu iz upotrebe

Brašno, ulje, šećer, pileća prsa, marmelada, samo su neki od proizvoda na koje je Vlada Crne Gore ponovo ograničila marže. Odluka, koja stupa na snagu idućeg petka, ima za cilj da ograniči rast cijena osnovnih životnih namirnica i olakša potrošačku korpu.
Ipak, građani osjećaju da je život iz dana u dan skuplji, a to pokazuje i iznos sindikalne potrošačke korpe od 2.075 eura. Čak i uz ograničene marže, potrošačka korpa sve je teža, a novčanik tanji.
- Na moj neće uticati, ali smatram da trebalo da postoji nešto ovako kako su rekli - poručila je jedna od anketiranih građanki za Televiziju E.
Drugi građanin smatra da je stanje „katastrofa“.
- Ove cijene... Ovo je gore sada nego za vrijeme bivše vlasti. Ranije nijesu bile plate velike, ali ovo sad ništa ne znači - decidan je on.
Još jedan anketirani ukazuje da su samo neke stvari limitirane.
- Neke nijesu, sve zavisi od osobe do osobe - naglasio je on.
Još jedan građanin smatra da sve zavisi od primanja.
- Od toga koliko ko prima, može da jede i da pije... Ja, kao penzioner, mogu dva metra drva da kupim. To je sve - naveo je on.
Ova odluka je privremena i važiće do 31. marta 2026. godine, a snižene cijene, prema najavama, biće niže i do 20 odsto.
<h2>NA LISTI 49 PROIZVODA</h2>
Na listi je 49 proizvoda. Marže trgovaca biće ograničene na pet odsto u maloprodaji i sedam odsto u veleprodaji za proizvode poput brašna, šećera, soli, ulja i mlijeka u kesi. Za ostale, poput domaćih mliječnih i mesnih prerađevina, tjestenina, konzervi i higijenskih proizvoda, marža neće moći preći 15 odsto.
Potpredsjednik Vlade i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da se ograničavanjem marži, a ne samih cijena, omogućava stabilnost tržišta, a istovremeno sprječava dalji rast cijena osnovnih proizvoda.
- Važno je pomenuti da se na listi nalazi 800 do 900 artikala ukupno po malopordajnim objektima... Očekuje se da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto - naveo je on.
Ipak, lista je kraća za dvadesetak proizvoda nego prošlog puta. Nema voća i povrća, što je, kako kažu iz Vlade, zahtjev poljoprivrednika.
- I ranije su se žalili da su u prethodnim akcijama oni najviše bili na udaru. Ukoliko bismo i te proizvode stavili na listu, doveli bismo ih u nekonkurentan položaj u odnosu na proizvođače iz regiona - rekao je Đeljošaj.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DXfzn6sz2Rgk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Cijene limitirane - ali ne i troškovi života

Od ukupno devet pregovaračkih poglavlja koja će, prema planu, biti zatvorena do kraja ove godine, čak pet su bila pod direktnim rukovodstvom ministara iz Albanskog foruma, saopšteno je iz te političke organizacije.
Kako navode, ministar Nik Đeljošaj i njegov tim vodili su proces zatvaranja četiri poglavlja, dok je ministar Maraš Dukaj rukovodio jednim.
- Ovi rezultati predstavljaju jasan dokaz profesionalnosti, odgovornosti i kompetentnosti naših kadrova u Vladi Crne Gore, ali i njihovog ogromnog doprinosa evropskom putu države. Iza svakog uspjeha stoje timovi koji su predano radili da Crna Gora ostvari napredak ka članstvu u Evropskoj uniji - poručili su iz Albanskog foruma.
Iz Foruma su istakli da će ova politička grupacija nastaviti da djeluje odgovorno i odlučno, sa punim fokusom na evropske integracije i sprovođenje reformi koje doprinose jačanju institucija, vladavine prava i ekonomskog razvoja.
- Naš cilj ostaje jasan – da Crna Gora postane dio Evropske unije kao moderna, stabilna i demokratska država, u kojoj svi građani imaju jednake mogućnosti i prava - navodi se u saopštenju.
Albanski forum poručuje da će način i fokus njihovog djelovanja u narednom periodu biti „apsolutno drugačiji“, u skladu sa novim okolnostima, ali uz istu odlučnost i viziju da doprinos njihovih kadrova bude vidljiv, mjerljiv i prepoznat u evropskim procesima.

Albanski forum: Naši ministri nosioci ključnih rezultata u evropskim integracijama

Nakon današnje sjednice Vlade najavljen je produžetak akcije "Limitirane cijene".&nbsp;
Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj poručio je da su u saradnji sa Privrednom komorom i zajedno sa proizvođačima u prethodnim danima imali niz sastanaka na osnovu čega su donijeli odluku za ograničavanje marži za određeni broj proizvoda.&nbsp;
Cilj je da dođemo do rješenja koje će biti proizvod dogovora, kazao je ministar ekonomskog razvoja.&nbsp;
- Dijalogom smo došli do rješenja. Akcija će biti skoro ista kao što je bila prethodna, skoro isti proizvodi, sa rokom do 31. marta - naveo je Đeljošaj.
<h2>Na listi do 900 artikala, ograničena i cijena peleta &nbsp;</h2>
Na listi se nalazi 800 do 900 artikala, naveo je Đeljošaj.&nbsp;
- Očekujemo da ovi artikli budu sniženi 15 do 20 odsto od dana stupanja na snagu. Ovom uredbom smo ograničili i cijenu peleta - naveo je on.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković kazao je da "smo imali ogromno poskupljenje peleta u posljednja dva mjeseca".&nbsp;
- U komunikaciji sa Upravom za gazdovanje šumama nijesmo našli ekonomski valjan razlog za rast cijena. Ako dođe do nestašice peleta mi ćemo zabraniti izvoz. Cijene moraju biti realne - naveo je ministar.&nbsp;
Generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju Jasna Vujović objasnila je da će proizvodi biti posebno istaknuti i naznačeni na policama.
<h2>Voće i povrće nije dio akcije&nbsp;</h2>
Sve ono što mi proizvodimo u Crnoj Gori dio je akcije, pojasnio je Đeljošaj.&nbsp;
- Jedino smo se ovog puta ograničili i dogovorili da neće biti voća i povrća u akciji. Zbog zahtjeva poljoprivrednih proizvođača jer su se žalili da su oni bili na udaru tih cijena - naveo je on.&nbsp;
Akcija kreće osam dana nakon objavljivanja u Službenom listu.&nbsp;
<h2>Đeljošaj: Na raspolaganju smo Lidlu</h2>
Novinari su ministra Đeljošaja pitali šta se dešava sa otvaranjem Lidla u Podgorici.
Kazao je da su posljednje informacije da traže logistički centar gdje će im biti baza u Crnoj Gori.
- Kao Vlada stojimo na raspolaganju za sve što može biti biznis barijera za njih. Kada odluče gdje žele i kako - mi smo tu da izađemo u susret - dodao je Đeljošaj.&nbsp;

Đeljošaj najavio akciju: Biće snižene cijene 800 do 900 artikala, bez voća i povrća, ograničena cijena peleta

Godišnji izvještaj Evropske komisije o napretku Crne Gore za ovu godinu dodatno nas ispunjava ponosom i ohrabrenjem, jer izvještaj potvrđuje izvanredne rezultate koje smo postigli u oblastima iz nadležnosti našeg ministarstva, saopštio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj.
Prema njegovim riječima, Evropska komisija je visoko ocijenila napredak Crne Gore u Poglavlju 3 (Pravo osnivanja preduzeća i sloboda pružanja usluga) i Poglavlju 6 (Privredno pravo), što predstavlja direktan rezultat uspješnog i predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja.
- Takođe, Evropska komisija je pozitivno ocijenila napredak u Poglavlju 7 (Pravo intelektualne svojine), koje smo privremeno zatvorili prošle godine. Ovo pokazuje da naši napori na usklađivanju sa svim standardima Evropske unije ne prestaju ni nakon zatvaranja poglavlja, čime dodatno potvrđujemo odlučnost Crne Gore da postane punopravna članica evropske porodice - rekao je Đeljošaj.
On je kazao da očekuje da se do kraja godine, između ostalog, zatvori i Poglavlja 3 i 6.
- Što znači da je Ministarstvo ekonomskog razvoja, u periodu kraćem od dvije godine, imalo direktnu i ključnu ulogu u zatvaranju rekordnih pet pregovaračkih poglavlja. To je najbolji dokaz da se jasnim i predanim radom otvaraju vrata Evropske unije - rekao je Đeljošaj.
On je najavio da će tokom 2026. godine fokus aktivnosti biti usmjeren na poglavlja 1 (Slobodno kretanje robe), 8 (Politika konkurencije) i 28 (Zaštita potrošača i zdravlja).
- Rad na ovim poglavljima odvija se u kontinuitetu, uz vidljiv napredak u usklađivanju sa pravnom tekovinom EU u poglavljima 1 i 28, te napredak u jačanju zakonodavnog okvira u poglavlju 8 - kaže Đeljošaj.

Đeljošaj: Izvještaj Evropske komisije potvrđuje rezultate predanog rada Ministarstva ekonomskog razvoja

U Crnoj Gori se tokom jutra ili prijepodneva mjestimično očekuju snijeg i susnježica, u nižim predjelima na jugu kiša, a u drugom dijelu dana postepeno razvedravanje.
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti povremeno umjeren do jak, sjevernih smjerova.
Jutarnja temperatura vazduha od minus deset do osam, a najviša dnevna od minus sedam do 11 stepeni.

Na sjeveru veoma hladno, u drugom dijelu dana razvedravanje

Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura. U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate. Finansijski plan je pažljivo pripremljen, uz realne projekcije, što daje stabilnu osnovu za izvršavanje svih obaveza.
To je u razgovoru za Portal ETV kazao ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić, odgovarajući na pitanje da li građani treba da brinu hoće li u 2026. godini biti dovoljno sredstava za socijalna davanja, koliko je novca predviđeno budžetom za ovu namjenu i da li su ta sredstva dugoročno fiskalno održiva.
Budžet Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije za 2026. godinu iznosi 282 miliona eura.
„U toj godini biće obezbijeđeno dovoljno sredstava za redovne i pravovremene isplate“, rekao je ministar.
<h2>Demografski izazovi prijete dugoročnoj održivosti</h2>
Govoreći o demografskim izazovima, ministar je kazao da su, sa aspekta demografske politike, svjesni izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja.
„Svjesni smo izazova sa kojima se Crna Gora suočava, a koji prijete dugoročnoj održivosti društvenog i ekonomskog razvoja“, kazao je Gutić.
Negativni prirodni priraštaj, kontinuirani pad nataliteta, starenje stanovništva, iseljavanje mladih i radno sposobnih lica, pražnjenje ruralnih i pograničnih područja, naročito u sjevernom regionu, kao i rastuće regionalne razlike u populacionim potencijalima, zahtijevaju sveobuhvatan i koordinisan pristup na državnom nivou. Kako kaže, demografske promjene su spore, a problemi sa kojima se danas suočavamo rezultat su višedecenijskog zanemarivanja ovog pitanja.
„Zbog toga ne možemo očekivati rezultate u kratkom roku, ali možemo i moramo postaviti temelje za dugoročne, održive rezultate“, naveo je on.
Prema njegovim riječima, formiranjem Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije napravljen je važan iskorak, jer sada postoji resor čija je osnovna uloga da povezuje sektore i postavi demografiju kao razvojni prioritet. Jedan od ključnih razloga zašto efekti demografskih mjera do sada nijesu bili dovoljno vidljivi jeste to što je institucionalni okvir bio fragmentiran. Demografija je po svojoj prirodi međusektorska oblast – oblikovana je stanjem i politikama u obrazovanju, tržištu rada, zdravstvu, stanovanju, javnim finansijama i regionalnom razvoju. Ako ne postoje snažni mehanizmi koordinacije, svaka pojedinačna politika ostaje parcijalna i ograničenog dometa.
„Demografska politika ne može biti politika jednog ministarstva, ona mora biti prioritet Vlade“, istakao je ministar.
<h2>Nacionalna demografska strategija kao ključni prioritet</h2>
Ministar je naglasio da je Direktorat za demografiju formiran prije svega šest mjeseci i da se trenutno nalaze u fazi uspostavljanja sistemskog okvira i pripremnih aktivnosti za izradu Nacionalne demografske strategije, što predstavlja strateški prioritet Ministarstva.
„Ministarstvo je započelo detaljan i inkluzivan konsultativni proces sa svim relevantnim akterima, kako bi strategija obuhvatila sve ključne aspekte demografskog razvoja. U planu su sveobuhvatne mjere usmjerene na podsticanje rađanja, regulaciju migracionih tokova, unapređenje uslova za život starijeg stanovništva i smanjenje regionalnih razlika“, poručio je on.
Cilj je kreiranje održivih politika koje će doprinijeti stabilizaciji i revitalizaciji demografske slike Crne Gore, u skladu sa najvišim standardima i potrebama građana.
Sa druge strane, svjesni su složenosti demografskih promjena i činjenice da nijedna mjera populacione politike ne daje trenutne rezultate, već se planiraju i sprovode kao dugoročne, sinhronizovane i sveobuhvatne.
„Demografska politika mora biti državna politika, a ne povremena inicijativa“, podvukao je on.
Demografski izazovi sa kojima se suočava Crna Gora dugoročni su i kompleksni. Upravo zato zahtijevaju jasnu političku posvećenost, kontinuitet i koordinaciju na nivou Vlade.
„Bez stavljanja demografskih pitanja u sam vrh državnih prioriteta, nijedna pojedinačna politika neće dati željene rezultate“, kazao je Gutić za Portal ETV.

Gutić za Portal ETV: Građani da ne brinu, ima novca za socijalna davanja

„Putuj Evropo, nemoj više čekati na nas“ – ispevao je, pre više od dve decenije, Đorđe Balašević srbijansku realnost i skoro fanatičan otpor svakoj ideji da se država normalizuje, svest osavremeni, a duh obasja svetlošću. „Nama je lepo“ – zaključio je, jasno i rigidno – „taman kako smo zaslužili“.
Ne verujem u sudbinsko, pa ne verujem ni u zaslužene kazne. Ne mogu pojedinci - koliko god da ih je, i šta god radili - biti toliko loši, da ceo narod bude kažnjen zbog njih. Doduše, poštujem neke narodne mudrosti. Poput one – „pametan se uči na tuđim, a budala na sopstvenim greškama“. Što se, dabome, skoro nikad ne desi. Ali ne mislim da bilo koji kolektivitet može i treba zauvek da bude obeležen, posebno ne crnom bojom, uprkos trudu koji je u nekom periodu svoje istorije uložio upravo u to.
Najzad, i ti isti Evropljani (kojima neki težimo, a od kojih neki drugi beže) bili su daleko od cvećki u 19. i prvoj polovini 20. veka, na primer. Nisu baš ni učili na tuđim greškama, već na sopstvenim, koje su ih koštale desetina miliona života. Ali su bar nešto naučili. Shvatili kako da greške ne ponove. I kako da izađu iz beskrajnog kruga mržnje, merenja i namirivanja dugova u krvi, zauzimanja tuđeg bez obzira na štetu na svojem...
Sve ono šta, čini mi se, na ovim prostorima još nije naučeno. Šta jeste naučeno? Da se strpi, primiri, čeka pravi momenat – a onda, došao pravi ili tek neki zgodni momenat, pokuljaju sve one greške iz kojih u ranijim navratima ništa nije naučeno. Pojednostavljeno rečeno: zlo i naopako.
Da ne budem isključiv, mislim da ne postoji način da se greške izbegnu. One su, tako nas bar istorija uči, neminovne. Ali, posle grešaka postoje dva puta. Prvi je, svakako, samodestruktivan - ponavljanje grešaka i put iz greške u novu grešku, u pokušaju da se „istera“ neka umišljena „pravda“. Drugi je – suočavanje sa greškom, razmišljanje o njenim uzrocima i posledicama, shvatanje štetnosti greške najpre po sopstveni entitet i traženje nekog boljeg puta, da se greška ne ponovi. Stoga bi se ona pređašnja tvrdnja mogla prepraviti u – „pametan ne ponavlja greške, budala ih ponavlja do u nedogled“.
A za to je, na ovom nesrećnom parčetu Balkana koje od državnog usitnjavanja nosi naziv „zapadni“, primera kolikogod. I previše bi bilo nabrajati ih, čak i u ovo vreme kada se smerno suočavamo sa sopstvenim gresima i greškama (namerno to odvajam, jer nije isto), pa će nekoliko ilustracija biti dovoljno.
Srbija se, na primer, od Evrope brani, kao da će, nedajbože, dobiti buve ili polnu bolest ako uđe u EU. Dobro, veli srbijansko političko rukovodstvo svako malo kad zatreba para iz evropske kase – „mi smo ispunili uslove“ (za ulazak u EU), zamišljajući da su evropske birokrate toliko zalude da gledaju „Pink“ i „Informer“ i da će biti podjednako hipnotisane kao narod u Srbiji da poveruju u ono šta im se kaže, a ne u ono šta vide. Kad EU ne nasedne, kreće kmečanje „Evropa nas neće“, „teraju nas da priznamo Kosovo“ i „mi nećemo da izdamo Rusiju“. Prva izjava je manipulacija, druga jednostavno netačna, a treća dokaz da Srbijom u stvari vlada ruska tajna služba. Dobro, moram da kažem – tako je od 1878. godine, a neka mi sad čitaoci drže palčeve da u narednom periodu izbegnem pijenje čaja, prolazak kraj prozora ili plivanje u praznom bazenu.
Srbija, u stvari, godinama ne da ne mrda u eurointegracijama, već se vraća unazad. I da u tome ne bude sama, čini sve da vrati unazad i one susede, na koje ima neki uticaj. Istim tempom kako se njen predsednik vraća na izvorna radikalska setovanja i romantične šetnje po Palama s kišobranom o ramenu, tako i Srbija kreće da mazohistički mantra o Rusima na Dunavu (koji će vratiti Kosovo), neprihvatanju saveza i pomirenja sa „onima koji su nas bombardovali“, svetosavlju kao modusu življenja u 21. veku, pa i „jedenju korenja“ - iako je ta izjava plod izvorne crnogorske gluposti i zatupljenosti, a i nije prva stvar „pozajmljena“ iz Crne Gore.
Crna Gora je, sa druge strane, dugo u zapadnom svetu percepirana tek kao sićušna dosada, koja će se Evropi priključiti malte ne automatski, pošto se u srećnu porodicu civilizovanih naroda uvuče večiti bundžija, nasilnik iz kraja i čudak koji, u stvari, i ne želi da bude deo srećnih. Znate na koga mislim, da ne imenujem, ako uz ovo stavim reč „Srbija“ - postaću tema bar šest javnih obraćanja „da narod razume“ i „kolegijuma“ septičke jame sa javnom frekvencijom.
Dakle, Crnoj Gori se u Briselu nije poklanjala prevelika pažnja, čak i onda kada je to bilo politički mudro, pa i logično, kada su u EU uguravane doduše mnogo veće, ali ne toliko srazmerno strateški značajnije države s istoka Balkana. Bile su potrebne dve generacije evropskih političara, uljuljkanih u lepim primanjima i još lepšim
frazama, da se shvati da druga strana (ona koja je u ratu s Evropom i civilizacijom ne od Ukrajine, već još od XVI veka) ne smatra da je iko toliko mali da ne može da joj posluži kao oružje, ili makar žrtva, u obračunu s nečastivima – civilizacijom, razvojem, prosperitetom i budućnošću.
To je, u stvari, drugo crnogorsko „dugo putovanje u Jevropu“ (prvo je opisao Stevan Koprivica). Dragoceno je vreme izgubljeno dok se shvatilo da je domaća vrsta Stultus montanus-litoralis zaražena virusom servus ebrii destructoris Asiae occidentalis. Ali dobro je: i srećnoj Evropi je došlo iz donjeg dela leđa u glavu, pa je sad ideja da malena i po evropski sklad posve bezopasna Crna Gora bude ugurana u EU makar i na silu, jer niko nije tako mali da u još neformalizovanom ratu sa zapadnoazijskim hordama nije od koristi. A nije loše ni kao dodatni pritisak na Srbiju, koja će nekako da preživi otiske prstiju i zurenje u kameru na Batrovcima ili Horgošu, ali je ideja o tome na Dobrakovu sigurno nešto najstrašnije što bi se moglo čuti na Andrićevom vencu.
Jedna interesantna analiza "Centra za evropske studije" pokazuje da bi pristupanje komplet Zapadnog Balkana Evropsku uniju koštalo (na sedmogodišnjem nivou) 46,6 milijardi eura. Kada se odbiju doprinosi tih šest zemalja u budžet EU (12,09 milijardi eura), trošak ukupnog pristupanja je još niži - 34,51 milijardi omiljene valute ovdašnjih rusofila.
Najskuplja je, naravno, Srbija. Njeno pristupanje koštalo bi budžet EU 20,9 milijardi eura (ili 2,37 eura godišnje po stanovniku EU), dok bi po odbijanju (sedmogodišnjih) doprinosa budžetu (5,28 milijardi eura) trošak pristupanja Srbije bio - 15,62 milijardi eura.
Sa druge strane, najjeftinije za Evropu je pristupanje Crne Gore. Ono bi Evropljane koštalo 2,35 milijarde eura (0,27 EUR, ili - glavica kupusa po glavi stanovnika). Kada se odbije crnogorski doprinos budžetu (0,61 milijardi eura), trošak crnogorskog pristupanja EU iznosio bi 1,73 milijardu eura. Cijena – prava sitnica, rekao bi sir Oliver iz kultnog stripa za koji se čak i Italijani čude kako se „primio“ na prostorima SFRJ, a u slučaju ulaska Crne Gore u EU jedna realno vrlo isplativa evropska investicija s brzim povratom. I što je najbitnije, sad za to postoji volja.
Zato takav raspored evropskih političkih zvezda mora da se iskoristi. Jer je pitanje da li će se ikad ponoviti.
Ulazak u EU je dobar pre svega za Crnu Goru i njene stanovnike. Ako ništa drugo, da se poput svake žrtve porodičnog nasilja, odvoji od višedecenijskog zlostavljača. Ali i za menjanje svesti, navika, zabluda, primitivnih pogleda i zatucanih stavova, jer će se susretati sa pozitivnim primerima, uređenim sistemima, evropskim školstvom i kulturom, putovanjima, najzad – i sa nekoliko mandata u evropskim
institucijama, a zna se koliko Crnogorci (i nacionalni, i oni drugi, koji se toliko gade na taj termin) vole da praktikuju politiku i glasno iznošenje mišljenja.
Dobro, neko bi postavio pitanje kako bi se u evropska pitanja uklopili crnogorski karakteri. Na primer, mi danas imamo u Crnoj Gori one koji su bili komunisti i Crnogorci, a sada su sledbenici ministarke četvororučice i Srbi sa sve urezanom kokardom; bivše ratnike za Veliku Srbiju transformisane u crnogorske independiste i staru gardu; nekadašnje reformiste Ante Markovića, a danas četničke vojvode; i ihaha drugih primera radikalnih ljudskih, moralnih, porodičnih, političkih i drugih travestitija i zaokreta.
Meni se čini da bi i to Evropa „popeglala“. Samo da se potpiše taj Ugovor i da ga svi ratifikuju, što pre. Biće onda Crna Gora prva po broju eurofanatika, većom brzinom transformisanih nego što su se najbliži saradnici kralja Nikole premetnuli u njegove krvne protivnike, ili četnici u partizane uz dva svedoka, ili komunisti s Titovom slikom na zidu u vernike s ikonom na mestu te slike; ili neki Crnogorci u Srbe, a oprostite, ja to samo po rezultatima popisa, nikako vam ne negiram pravo da se izjasnite kako želite, kojigod vas deo tela na to naterao.
Dobro, siguran sam da bi ostao i izvestan broj „doslednih euroskeptika“ – tačnije, poniznih izvršilaca perverznih fantazija svakog šovinističkog beogradskog režima - koji bi se, bez obzira na skromno znanje (ili možda baš zbog njega) radije bavili mitovima i srednjevekovljem nego napretkom i budućnošću. Civilizacija je tu, da se ne lažemo, odavno rekla zbogom; a kada se tome doda uvežbano plivanje u mutnom (da ne kažem: fekalijama) i umeće podvala i mahinacija kao jedini poznati stil života, jasno je što se „sa sve četiri“ brane od same ideje uređene države i evropskih standarda. Ali bi njihov uticaj bio dekorativan, folklorni.
U tome i jeste poenta i zaključak ove poslanice. Pred Crnom Gorom je (a i pred Srbijom bi bila, još se nadam da šanse nisu proćerdane, da ima i snage i pameti), višegeneracijska prilika. Ona koja mora da se zgrabi, mnogostruko žešće nego što će je oni koji žive od haosa i anarhije odbacivati. To je, moguće, i poslednji veliki ispit čojstva i junaštva ove generacije. Da pokaže da je, najzad, naučila iz grešaka.

Dugo putovanje u Jevropu

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Tag: nik-deljosaj