<article>U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom Dana opštine, predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine, zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i svim građankama i građanima Bara, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj povodom Dana Opštine Bar.- Bar je grad koji svojom bogatom istorijom, multikulturalnošću i izuzetnim prirodnim resursima predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih centara Crne Gore. Njegova strateška uloga kao pomorske, saobraćajne i privredne kapije naše države čini Bar ključnim osloncem ukupnog ekonomskog i društvenog napretka- kazao je Dukaj,Iz MJU su poručili da su uvjereni  da će lokalna uprava nastaviti da jača infrastrukturu, unapređuje usluge i stvara uslove za kvalitetan život svih građana.- Uz iskreno uvjerenje da pred Barom stoji jasna vizija napretka i modernizacije lokalne uprave u pravcu podizanja njene efikasnosti, ostajemo vaš pouzdan partner. Moderna, efikasna i transparentna uprava koja građanima pruža kvalitetne i lako dostupne usluge, je naša zajednička vizija- poručeno je iz MJU.</article>

U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom Dana opštine, predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine, zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i svim građankama i građanima Bara, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj povodom Dana Opštine Bar.
- Bar je grad koji svojom bogatom istorijom, multikulturalnošću i izuzetnim prirodnim resursima predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih centara Crne Gore. Njegova strateška uloga kao pomorske, saobraćajne i privredne kapije naše države čini Bar ključnim osloncem ukupnog ekonomskog i društvenog napretka- kazao je Dukaj,
Iz MJU su poručili da su uvjereni &nbsp;da će lokalna uprava nastaviti da jača infrastrukturu, unapređuje usluge i stvara uslove za kvalitetan život svih građana.
- Uz iskreno uvjerenje da pred Barom stoji jasna vizija napretka i modernizacije lokalne uprave u pravcu podizanja njene efikasnosti, ostajemo vaš pouzdan partner. Moderna, efikasna i transparentna uprava koja građanima pruža kvalitetne i lako dostupne usluge, je naša zajednička vizija- poručeno je iz MJU.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Maraš Dukaj

Dan Opštine Bar

Društvo

Dukaj: Strateška uloga Bara čini ga osloncem ekonomskog i društvenog razvoja

U ime Ministarstva javne uprave i u svoje lično ime, upućujem iskrene čestitke povodom Dana opštine, predsjedniku Opštine, predsjedniku Skupštine opštine, zaposlenima u lokalnoj upravi, kao i svim građankama i građanima Bara, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj povodom Dana Opštine Bar.
- Bar je grad koji svojom bogatom istorijom, multikulturalnošću i izuzetnim prirodnim resursima predstavlja jedan od najvažnijih razvojnih centara Crne Gore. Njegova strateška uloga kao pomorske, saobraćajne i privredne kapije naše države čini Bar ključnim osloncem ukupnog ekonomskog i društvenog napretka- kazao je Dukaj,
Iz MJU su poručili da su uvjereni  da će lokalna uprava nastaviti da jača infrastrukturu, unapređuje usluge i stvara uslove za kvalitetan život svih građana.
- Uz iskreno uvjerenje da pred Barom stoji jasna vizija napretka i modernizacije lokalne uprave u pravcu podizanja njene efikasnosti, ostajemo vaš pouzdan partner. Moderna, efikasna i transparentna uprava koja građanima pruža kvalitetne i lako dostupne usluge, je naša zajednička vizija- poručeno je iz MJU.

Stanari Ulice Prolaz Jovana Cvijića u Bloku pet okupili su se u znak protesta zbog najave nadležnih da će po sredini ulice postaviti stubiće, odakle su poručili nadležnima da neće odustati od namjere da zaustave njihovo postavljanje.&nbsp;
Kao rješenje preporučuju postavljanje rampe na početak ulice kako bi prolaz mogli imati stanari i zaposleni u vrtiću Suncokrili.
- Ne slažemo se sa postavljanjem stubića po kolovozu parkinga. Za njihovo montiranje saznali smo prije dva dana i to od administratora grupe roditelja vrtića. Prikupili smo potpise stanara i poslaćemo nadležnima da traže novo rješenje - rekao je Željko Babović, stanar. 
&nbsp;
Babović je pokazao rješenje koje je 24. maja 2024. godine Sekretarijat za saobraćaj donio nalažući Putevima da na parking saobraćajnicama na prilazu vrtićima Sunce i Suncokrili u Ulici Blaža Jovanovića, postave zaštitni stubići.
Direktor Puteva Radoš Zečević saopštio je za "Dan" da su od Sekretarijata za saobraćaj dobili nalog za postavljanjanje stubića.

Protest stanara Ulice Prolaz Jovana Cvijića: Ne dozvoljavaju postavljanje stubića, traže rampu

Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije (CIK) trebalo bi do kraja godine da završi posao i da parlamentu predloži članove tog tijela.
Tu informaciju potvrdio je u emisiji "Okrugli sto" na Parlamentarnom kanalu poslanik DPS Nikola Rakočević, koji je i član komisije.&nbsp;
- Nadam se da će do kraja godine komisija koja treba da predloži parlamentu sastav nove Centralne izborne komisije završiti svoj posao. Potom će biti na na parlamentu da odluči da li će prihvatiti to rješenje do kraja godine ili će to prebaciti na prve mjesece naredne godine, što ne bi bilo ništa sporno- rekao je Rakočević.&nbsp;
U oktobru ove godine, na sjednici skupštinskog Administrativnog odbora formirana je Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova Centralne izborne komisije.
Centralna izborna komisija mijenjaće postojeću Državnu izbornu komisiju (DIK), i imaće predsjednika i četiri člana.
Članovi komisije koji će birati sastav CIK-a su Bojan Božović, PES, Dragan Koprivica CDT, doc.dr Rajka Đoković, Univerzitet Crne Gore, Nikola Rakočević, DPS i Srđan Vujović, sudija Apelacionog suda.
Predsjednika i članove Centralne izborne komisije bira Skupština, na predlog radnog tijela Skupštine nadležnog za izbor i imenovanja nakon sprovedenog javnog konkursa.
CIK će, kako je objašnjeno, preuzeti poslove, sredstva, obaveze, dokumentaciju i zaposlene u stručnoj službi DIK-a. Centralna izborna komsija će se birati na period od šest godina.&nbsp;

Novi sastav Centralne izborne komisije ubrzo pred poslanicima

Službenici policije uhapsili su na Aerodromu Podgorica državljanina Rusije za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica zbog krivičnog djela ubistvo, saopšteno je iz Uprave policije.
Kako je poručeno iz policije, osumnjičeni je identifikovan prilikom granične kontrole na ulazu u Crnu Goru. Provjerom kroz baze podataka utvrđeno je da je za njim izdata potjernica jedne države zbog teškog krivičnog djela.
- Postupanjem službenika granične policije utvrđeno je da se lice potražuje zbog krivičnog djela ubistvo. Ono je odmah lišeno slobode i sprovedeno u dalju nadležnost- navodi se u saopštenju.
Ruski državljanin će, kako je istaknuto, biti priveden nadležnom sudu radi pokretanja ekstradicionog postupka.

Aerodrom Podgorica: Uhapšen Rus koji se potražuje zbog ubistva

Skupština Crne Gore trebalo bi sjutra da izabere sudije Ustavnog suda, a nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić smatra da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
- Niko od njih, pored stručnih referenci, nema naučni legitimitet. Niko od predloženih kandidata i sudija ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet. Moraju znati da se bave tumačenjem prava, a to jedna najdublja, po svojoj složenosti, materija u ovom poslu. Dakle, ne da sprovode pravo, već da ga tumače- rekao je Mitrić Anteni M.
Mitrić dalje navodi da "politika bira. Svako hoće svog kandidata da ima za sudiju u Ustavnom sudu”.
Dalje objašnjava da je u vrijeme raspadanja Jugoslavije bilo pet sudija izabranih na devet godina mandata, od tih pet sudija kako kaže, jedan je bio profesor prava, dok su trojica bili bivše sudije Vrhovnog suda i jedan sudija Višeg suda.
- Predlagači, kao što je predsjednik države se ne vode Ustavnom normom nego nekim kumovskim, prijateljskim vezama- ocjenjuje Mitrić.
Sagovornik Antene M kaže da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoje kandidati koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda.
- Takvi kandidati nijesu predloženi zbog političke trgovine. Recimo, Maja Kostić Mandić koja je profesorica prava i Nana Perović koja je prošla od Osnovnog do Upravnog suda bi bile idealne kandidatkinje i ja bih njih preporučio, a ne neke koji nemaju veze- zaključio je Mitrić.
Podsjećamo, nedavno je, tokom posjete Vašingtonu predsjednik države Jakov Milatović kazao da su poruke iz Brisela jasne: nema vladavine prava bez zaokruženog Ustavnog suda.
On je tom prilikom rekao i da je obavio konsultacije sa svima onima koji su bili uzdržani u prvom krugu glasanja, 14. oktobra, kada kandidati za Ustavni sud: Jovan Jovanović, Mirjana Radović i Mirjana Vučinić nijesu dobili potrebnih 2/3 glasova. Iako je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istog dana (14. oktobra) pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda.
- Od brojnih predstavnika političkih partija sam čuo jednu podršku koja će biti značajnije veća u drugom krugu glasanja- &nbsp;kazao je Milatović.
Jovanović, koji važi za favorita ZBCG dobio je u prvom krugu 45 glasova, jedan je bio protiv i pet poslanika uzdržano. Za Mirjanu Radović, čiju kandidaturu navodno gura PES, su glasala 44 poslanika, jedan je bio protiv, a pet uzdržanih. &nbsp;
Za kandidatkinju koju je predložio predsjednik Milatović, Mirjanu Vučinić glasalo je 16 poslanika, dok su čak 44 poslanika bila uzdržana.
Drugo glasanje očekuje se, kako je raniije pisala Antena M, već sjutra. Izbor sudija Ustavnog suda tretiran je kao jedan od krupnih koraka u ispunjavanju obaveza iz evropske agende, a prema ocjeni stručne javnosti kao i mnogo puta dosad, ispunjavanju forme biće data prednost u odnosu na suštinu. Sada će za njihov izbor biti potrebna tropetinska većina glasova svih poslanika - odnosno ukupno 49.

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

Prava slika današnje Crne Gore je „kulturna“ politika vlasti koju najlakše definišemo riječju postavgustovska. Kriterijumi po kojima se postavljaju čelni ljudi kulturnih ustanova sve su samo ne renomiranost i kompetentnost. Jedini kriterijumi su partijska, vjerska i nacionalna pripadnost. Da ne zaboravimo učešće u opskurantnim (pogledaj rječnik) litijama, retrogradnim manifestacijama svega najprimitivnijeg što Crna Gora može da izbaci. Da je to temelj i ontološko biće postavgustovske vlasti svjedoče namjere da se podižu spomenici lideru tih primitivnih uličnih metanija, koje namjeravaju da podižu širom Crne Gore, kao simbole mržnje prema Crnoj Gori, svemu crnogorskom, „brozomorno-montenegrinskoj ideologiji, koja se temelji na dukljanskoj mitologiji“. Ograđujem se ako nije tačno, ali sam čuo da su se dijelile i potvrde o učešću u litijama, kao buduće ulaznice za avanzovanje. Spomenici jednom popu diljem Crne Gore i jesu najbolja potvrda sunovrata Crne Gore, koja ne podiže spomenike znanju i nauci, već mantijašima i mraku.&nbsp; Biti dio civilizacije podrazumijeva poznavanje prošlosti na osnovu istorijskih artefakata, a ne guslarske mitomanije i popovskih izmišljotina. Aleksandar Solženjicin piše: „Da bi uništio jedan narod, moraš prvo saśeći njegove korijene“. Milan Kundera u „Knjizi ljubavi i zaborava“ piše nešto slično: „... prvi korak k uništenju jednog naroda jeste brisanje njegovog pamćenja … nađi nekoga da napiše nove knjige, proizvede novu kulturu, izmisli novu istoriju. Ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila“.&nbsp; <h2>NEDODER NACIJA</h2> Nekadašnja slobodarska Crna Gora danas je poprimila kmetski karakter i čeka da joj neko drugi vrati ime i dostojanstvo. Ponavljači, vlasnici lažnih diploma, pridošlice iz raznih crnogorskih i okolnih pripizdina pišu nam istoriju, uče nas jeziku predaka, onima kojima je jezik prepun turcizama smetaju crnogorski italijanizmi, poklanjaju sebi crnogorske nacionalne nagrade za trivijalna i lažna, nepostojeća djela, preuzimaju nam nacionalne institucije praveći od njih seoske domove kulture. Prvi predśednik Crnogorskog centra PEN kluba, profesor Pavle Mijović, kada je uhapšen i ispitivan u zatvoru u Dubrovniku od policije zbog Belvederskih demonstracija 1936. ostavio je zapisano kako mu je policajac koji ga je ispitivao rekao: „Možda se zakon promijeni i dozvolimo rad vaše komunističke stranke, ali, ukoliko i dalje nastavite da se zalažete za crnogorsku naciju sve ćemo vas istrijebiti“. Meša Selimović je napisao da čovjek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. Pokazalo se, ipak, da je crnogorska nacija nedoder i da kad su se prvi put Crnogorci mogli nacionalno izjasniti na popisu 1948. godine, oni su to masovno uradili. Problem sa bilo kojim identitetom je što se on stalno mora zalivati od strane političkih i društvenih elita. Ako vi to ne činite taj prostor će ispuniti drugi i, što kaže Kundera, ta nacija ubrzo počinje zaboravljati što je i što je bila. Crnogorski komunisti su se ponašali kao da je vrijeme stalo i da će vječito ostati takvo, da sve imamo u drugoj republici, da zato Crnoj Gori ne trebaju ni fakulteti, ni mediji, ni klinički centri, ni naučne ustanove, niti da je religija bilo kakav faktor u društvu. Padom socijalizma ostavili su Crnu Goru na izvolte uticaju velikopsrpskog nacionalizma i njegovom glavnom promoteru – Crkvi Srbije. Crkva Srbije sve vrijeme radi na tome da svetosavlje bude zajedničku teološka perspektiva crnogorskog društva, a srpski identitet istorijski kontinuitet. Kad se pogledaju podaci od popisa do popisa dobije se mjera njihovog uspjeha kroz period potonjih tri i po decenije. Ili, ako hoćete, pokazuje se inferiornost crnogorskog društva, nedostatak samopoštovanja i provincijalni karakter.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251123071156_ae092c010934e30260c0a25b3f0cb3a9ab379f9e5bf31ce9e80fa79c2aa9886c" data-rendition-name="original" width="1200" height="710" loading="lazy" alt="Biblioteka"> <figcaption>„ESTETIKA“ PORTALA IN4S: Biblioteka „Radosav Ljumovićetv</figcaption> </figure>  <h2>ZADRUŽNI DOM</h2> Po statističkim podacima u Podgorici stanuje bezmalo pola Crne Gore. Za Podgoricu su dvije kulturne institucije uvijek imale veliki značaj, ako ne računamo nacionalno i gradsko pozorište. Biblioteka „Radosav Ljumović“ i KIC. Ako vi na čelo Biblioteke „Radosav Ljumović“ izaberete Slavicu Ilinčić, koja je sama po sebi antiteza kulture i promoter ideologije srpstva i svetosavlja kao temelja Crne Gore, koja je u biblioteku uvela „estetiku“ portala IN4S, a na čelo KIC-a harmonikaša, koji svojim vokalnim interpretacijama zasmijava čitav region, onda ste dvije više nego značajne institucije pretvorili u zadružni dom u Lebanama. I tu nema nikakve slučajnosti. Ideja i jeste da se sve institucije Crne Gore prilagode „estetici“ braće Mićović, Metodija i Krnje Jele, da se sroza na nivo najseljačkije pučke zabave najprimitivnijeg soja u Crnoj Gori, koji buja iz godine u godinu. Pa nama „Zavetnica“ vodi Filmski centar Crne Gore, zaboga?&nbsp; A onda nam Raonikije, tri puta sudski osporavani direktor RTCG, na mala vrata uvodi kampanju kako od malih mogu indoktrinirati buduće generacije ideologijom svetosavlja, srpske Sparte i junaštvom Pavla Đurišića. Pa još doveo svetosavskog stručnjaka za satanizam sa nesretnog Pravnog fakulteta. I to onaj isti Raonikije koji mi onako sa prosvijećenih visina održa lekciju da je on učinio više za demokratiju u Crnoj Gori i od mene i od Mila i od Ranka i čitave tadašnje vlasti. Biće da je u međuvremenu evoluirao od liberala i demokrate u protođakona Javnog servisa, jer je evolucija kod Crnogoraca postala nacionalni sport. Što reče onaj na televiziji „ja kad mi treba kažem da sam Srbin, a kad mi treba Crnogorac“! Eto, dotle smo stigli, sve se udarajući u junačke grudi, dičeći se sopstvenom junaštvu i čojstvu u prošlosti. <h2>&nbsp;PRODANE DUŠE</h2> Pošto ni mnogo veće države ne mogu izdržati toliki broj prodanih duša, riješio sam svaki put da poklonim po koju crticu iz istorije, nakon što sam predočio da su nam preci ginuli na Mojkovcu nizašto, jer nije bilo više nijednog Srbina kojem bi čuvali odstupnicu, već im je smješteno iz razloga koje napisa komandant Glavnog štaba crnogorske vojske, srpski pukovnik Petar Pešić, u beogradskoj „Pravdi“ od 9. maja 1925. godine: „Odnosno tvrđenje mojih kritičara, da sam savetovao pokojnom Kralju Nikoli da zaključi mir sa Austrijom, napominjem, da sam izneo u 'Ratniku' celu istoriju tog pitanja i nemam potrebe da ga ponovo izlažem. Sem toga nalazim da bi to bilo izlišno, jer su oni suviše slabi da shvate vojno-politička pitanja toga obima. Ali moram im postaviti ovo pitanje: jesu li ma kad razmišljali o tome, kakava bi situacija bila za celokupan naš narod, da Kralj Nikola nije uputio Franji Josifu onu depešu, i da je na Solunskom frontu pored Srpske Vrhovne Komande našla i Crnogorska Vrhovna Komanda, a po proboju ovoga fronta i ulaska u Otadžbinu pored Kralja Petra i Kralj Nikola?“ Ponavljaću vam ovo sve dok ne shvati i posljednja fukara kakve su namjere bile prema Crnoj Gori!  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251123071156_f2b83f9f9204bb7991a3504b9c8619c1e39d5b90c53f941882276c6c313903c4" data-rendition-name="original" width="1086" height="1579" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Petar Pešić tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  Ne znam znate li ko je Jovan Đonović? On je uz Marka Dakovića jedan od najogorčenijih protivnika kralja Nikole od beogradskih studenata iz Crne Gore, učesnik u organizaciji više atentata na knjaza/kralja Nikolu. E pa taj Jovan Đonović piše, takođe u „Pravdi“: „On, koji misli, da nije Kralj Nikola uputio depešu Franji Josifu ne bi se kompromitovao u očima saveznika i svog naroda, da bi izveo nešto vojske i postavio je na Solunski Front i najzad sa njom ušao u Crnu Goru, - morao je, prirodno, utrošiti prilično vremena i spremiti dosta činjenica da se to desi. Idući za njegovim pisanjem ulazimo u njegovu misao, da je jedinstvo Crne Gore i Srbije bilo moguće: ako Kralj Nikola osramoti Crnu Goru predajom vojske, a sebe uprlja izdajstvom“. Čak je i on shvatio na koji način se jedino moglo izvesti „ujedinjenje“, kako ga zovu stručnjaci iz SNP-a, kad piše: „„Zar, onda nije jasno i laiku, da se g. Pešić nije mnogo starao da se ne desi sa crnogorskom vojskom ono, za šta se bojao da se ne dogodi srpskoj“?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112308110_b09368a04c996bf3fb5610c1d7f586564ee6bdf8f71aa68877908c8f1a215143" data-rendition-name="original" width="530" height="829" loading="lazy" alt="tekst"> <figcaption>Jovan Đonović tekst u „Pravdi“etv</figcaption> </figure>  <h2>&nbsp;ODA CRNOGORCIMA</h2> Što se tiče Marka Dakovića, po kojem se zove orden koji predśednik Rajo dodjeljuje sopstvenim „velikanima“, on je bio poznat po učešću u atentatima na knjaza/kralja Nikole i po tome što je nakon Podgoričke skupštine ćerao po ulicama građane da pjevaju pjesme srpskom kralju Petru, ukoliko ne bi htjeli ubijao ih hicima iz pištolja. Pravi heroj uz Pavla Đurišića.&nbsp; Malo da se taknemo i francuske štampe, obzirom na sramnu ulogu Francuske u nasilnoj aneksiji Crne Gore. „La Revue Diplomatique“, Pariz, 30. novembra 1919. g. donosi tekst „4.000 Crnogoraca u srpskim zatvorima“: „Konferencija Mira optužuje neprijatelja za zločine, a u isto vrijeme dozvoljava da Srbija iste zločine vrši u Crnoj Gori ... Francuski narod i njegovo javno mnjenje su uz Crnu Goru. Ali, zašto neko u francuskoj vlasti ne uzvikne: Dosta je, prekinite sa davljenjem Crne Gore!? Ako je Francuska prijatelj Srbije, ne mora biti neprijatelj Crne Gore. čast Francuske je u pitanju... Naš je zahtjev: Francuska treba da učini da se Srbija evakuira iz Crne Gore i da Crna Gora bude Crnogoraca. ... Dičite se Crnogorci, jer plemeniti i civilizovani svijet i danas vidi i sa divljenjem i simpatijama prati vašu borbu i podvige protivu nebratske i izdajničke Srbije Karađorđevića, kao što je nekad slavio i divio se djelima vašim i vaših predaka kad se ginulo 'za krst časni i slobodu zlatnu'“. Eh, kao što je nekad ....

KIC mijenja ime u KIČ

Sedamdesetogodišnji Božidar Šundić poginuo je u saobraćajnoj nesreći koja se danas, oko 12:15 sati, dogodila u nikšićkoj Župi, saopšteno je nezvanično iz Uprave policije.
Do nesreće je došlo kada je automobil kojim je upravljao Šundić, iz za sada neutvršenih razloga, sletio sa puta.
Kako prenosi RTCG, riječ je o bivšem generalnom direktoru Javnog servisa. Njegovo vozilo nađeno je pored puta u Župi, a kako prenosi taj medij informacije iz policije, pretpostavlja se da je doživio srčani udar tokom vožnje.
U policiji kažu da utvrđuju uzrok nesreće.
Šundić je bio na čelu RTCG od 2018. godine do 2021. godine.&nbsp;
Šundić je bio diplomirani inženjer, dugogodišnji novinar i urednik više crnogorskih medija.&nbsp;

Nikšić: Poginuo bivši generalni direktor RTCG Božidar Šundić

Bosanskohercegovački novinar i televizijski voditelj Adnan Rondić tvrdi da je postojao "Sarajevo safari", snajperski lov na ljude u Sarajevu devedesetih sa kojim se sumnjiči da je povezan i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te da je sramna činjenica da pred državnim sudom ne postoji nijedna podignuta optužnica za opsadu glavnog grada BiH.
- Duboko vjerujem da je postojalo nešto što se naziva "Sarajevo Safari", ili što bi jedan Sarajlija rekao možda je ispravnije bilo reći "Sarajevo hunting" (Sarajevo lov). Nijesu oni nas samo promatrali i fotografisali kao na safariju, već su nas ubijali. Preživio sam opsadu Sarajeva i ostao sam bez 28 članova porodice, uključujući i moga oca i odlično znam da je ovo što se tvrdi istina i ovo nije prvi put da se pominje "Sarajevo Safari" - rekao je Rondić.
On je napomenuo da državno tužilaštvo nije podiglo nijednu optužnicu za opsadu Sarajeva.
- Imamo četiti haške presude i desetine hiljada dokumenata dokaza. I sam sam dokaz i spreman da svjedočim što su građani Sarajeva proživljavali u te četiri godine krvave opsade. Međuti, Državno tužilaštvo BiH neće, ili ne postoji interes da se stavi tačka barem dijelom na ono što se dešavalo 90-ih i to stvara frustraciju - istakao je Rondić.
Prema njegovim riječima, "Sarajevo safari" ponovo je otvorila rane, aktualizovala teške dane... Živimo, kako kaže, nedovršeni mir ili zamrznuti konflikt koji ne dozvoljava da se krene dalje.
- Treba se nadati da ćemo daći snage i mehamizme da izađemo iz ovog začaranog kruga. Ne smijemo odustati - poručio je Rondić.
<h2>Vrijeme je za reset</h2>
Komentarišući relativizaciju antifašističkog nasljeđa kao i normalizaciju narativa koji veličaju nacionalističke i klerikalne strukture, Rondić kaže da oni nijesu novi.
- Kroz istoriju su se mijenjali njihovi akteri, komunikacijski kanali putem kojih su dolazili do javnosti, ali oni postoje vjekovima, počev od porodice, baštini ih obrazovni sistem, mediji, crkva, akademska zajednica... Postoje i oni koji na takvu vrstu paradigme ne pristaju, ali bojim se da su društva dominantno sklona takvoj vrsti narativa koji ne pospješuju život u ovom dijelu svijeta - istakao je Rondić.
Podsjetio je na nedavni izliv mržnje bivšeg predsjednika bh. entiteta Republika Srpska Milorada Dodika o muslimanima.
- To nije nešto što mu je tom trenutku palo na pamet. "Niko krupno ko Turčin ne laže" zvuči poznato i te kako i u Crnoj Gori. Riječ je o starim narativima - naveo je Rondić.
On ističe da je vrijeme za neku vrstu reseta i da svim ljudi na ovim prostorima, pa i takozvane elite treba da se pogledaju u ogledalo i postave pitanje "Gdje smo mi to sada"?
- Važno je da svi, ako ne iz moralnih, onda iz pragmatičnih razloga pogledamo gdje nas ovakva vrsta narativa vodi. Ja bih bio skloniji da to radimo iz moralnih, etičkih razloga, ali neka za početak iz ugla elita budu praktični razlozi - kazao je Rondić, dodajući da je to proces koji će trajati, ali da ne smijemo odustati.
On je stava da nacionalizam i revizionizam nikada nijesu otišli sa scene. Ponekad se smanji, ali elite, smatra on, koriste tu vrstu narativa jer znaju da takav narativ još nalazi na plodno tlo.
- Imate primjer predizborne kampanje za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska - svi kandidati, posebno dvojica glavnih se skoro isključivo obraćaju jednom biračkom tijelu - Srbima. Znaju odakle bi podrška mogla doći. Koriste narative koji ni njima nisu daleki i mrski i onda imamo situaciju kakvu imamo - naglasio je Rondić.
<h2>"Bez značajnih promjena u RS nakon izbora"</h2>
On ne očekuje značajnije promjene u RS nakon ovih izbora, čak i ako kandidat opozicije pobijedio. Međutim, smatra da mogu pokazati određene trendove.
- Bojim se da oko većine ključnih stvari neće biti suštinske razlike. Možemo dobiti umivenijeg, pitomijeg čovjeka na čelu bh. entiteta RS, ali to su samo izbori za čelnu poziciju. Rezultati mogu biti svojevrsni test onoga što može uslijediti na opštim izborima u BiH 2026. godine - rekao je Rondić.
Ima, dodaje on, nekoliko ključnih karakteristika ovih izbora. Ipak je, kako ističe, pobijedila država.
- Onog momenta kada je Milorad Dodik osuđen na jednogodišnju kaznu zatvora rekao je da je neće prihvatiti, kao ni odluku Centralne izborne komisije koja mu je uskratila mandat. Rekao je da neće biti izbora, te da i ako ih bude na njima neće učestvovati. Međutim, prihvatio je presudu suda, platio je jednogodišnju kaznu zatvora, očito prihvatio odluku Centralne izborne komisije i izbori se održavaju i na njima učestvuje kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata. Ovo mi je ključna karakteristika i njihova vrijednost - kazao je Rondić.
T.K.

Rondić: Tvrdim da je postojao "Sarajevo safari", sramna činjenica da ne postoji nijedna optužnica za krvavu opsadu

Maloljetna Nikolina Vulikić (13) iz Podgorice, čiji je nestanak prijavljen sinoć nešto nakon ponoći, pronađena je živa i zdrava, potvrđeno je Portalu ETV iz Uprave policije.
Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Podgorica, koji su od trenutka prijave intenzivno tragali za djevojčicom, nakon niza preduzetih aktivnosti locirali su je u naselju Preko Morače i bezbjedno vratili porodici.
Nikolina je prethodno posljednji put viđena u okolini Tuškog puta, u blizini zgrade Čelebića, što je pokrenulo hitnu potragu policije i apel građanima da pomognu informacijama.
Iz Uprave policije zahvalili su građanima na saradnji i brzoj reakciji.

Dukaj: Strateška uloga Bara čini ga osloncem ekonomskog i društvenog razvoja

Tagovi

Protest stanara Ulice Prolaz Jovana Cvijića: Ne dozvoljavaju postavljanje stubića, traže rampu

Novi sastav Centralne izborne komisije ubrzo pred poslanicima

Aerodrom Podgorica: Uhapšen Rus koji se potražuje zbog ubistva

Mitrić: Niko od kandidata nema naučni legitimitet, moraju znati da se bave tumačenjem prava

PRATITE TVe UŽIVO