Tivat, biser Jadrana, neopisivom ljepotom prirode, ostavlja svakog posjetioca bez daha, ne samo kao turistička atrakcija, već i kao mjesto kulture, tradicije i gostoljubivosti - poručio je ministar javne urpave Maraš Dukaj čestitajući Dan te opštine.
Kaže da je Tivat kao takav prepoznat kao značajno mjesto na turističkoj i nautičkoj mapi jugoistoka Evrope.
- Značajni infrastrukturni, razvojni i energetski projekti, te izgradnja modernih turističkih rizorta i marina, doprinijeli su i evidentnom poboljšanju životnog standarda građana Tivta - dodao je Dukaj.
Uvjeren je, kaže, da će se ovaj grad i dalje razvijati i da će u koordinaciji sa državnim institucijama nastaviti putem još bržeg i svestranijeg napretka, u interesu građana Tivta.
- Ministarstvo javne uprave podržava opštinu Tivat u unapređenju rada lokalne samouprave i u oblasti e-uprave u cilju stvaranja efikasne javne uprave prema potrebama svih građana. Uz najljepše želje za dalji ubrzani razvoj grada, svim građankama i građanima čestitam Dan opštine Tivat - zaključio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Tivat svakog posjetioca ostavlja bez daha, kao turistička atrakcija i mjesto kulture, tradicije i gostoljubivosti

Svjesni smo činjenice da su za siguran sajber prostor odgovorni svi i da bez kohezije i zajedničkog pristupa i saradnje to nije moguće ostvariti. Privatni sektor zato ima partnera u Vladi Crne Gore - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj na regionalnoj Sajber Sekjuriti konferenciji „Telekom Sajbe sekjuriti“.
On je podvukao da njegov resor i Vlada daju punu podršku razvoju internih kapaciteta nosilaca kritične infrastrukture u privatnom sektoru.
-I raduje me da imamo inicijative koje dolaze iz privatnog sektora, a tiču se jačanja sajber bezbjednosti - dodao je Dukaj.
Istakao je da je, uvažavajući značaj učešća privatnog sektora u implementaciji Zakona o informacionoj bezbjednosti, Ministarstvo javne uprave pripremilo radionice i obuke za kritičnu infrastrukturu, uz podršku DCAF-a, ženevskog Centra za sajber bezbjednost, Vlade UK, na kojima će uz učešće renomiranih svjetskih eksperata zajedno razgovarati na ove teme.
- Naš rad na jačanju informacione bezbjednosti ne bi bio moguć bez podrške i saradnje s ključnim međunarodnim partnerima, posebno s Sjedinjenim Američkim Državama, Evropskom unijom, Ujedinjenim Kraljevstvom, Francuskom. Ovi partneri igraju ključnu ulogu u razvoju sajber kapaciteta Crne Gore, bilo kroz finansijsku podršku ili tehničku pomoć i razmjenu znanja - kazao je Dukaj.
Formiranje GSOC-a, uz podršku EU, bilo je, prema njegovim riječima, jedno od ključnih dostignuća u ovoj godini.
- Centar predstavlja glavni stub bezbjednosti informacionih sistema državne uprave, nudeći centralizovanu podršku u otkrivanju, prevenciji i odgovoru na sajber napade. Ujedno, ovo uspostavljanje omogućava Crnoj Gori da u potpunosti odgovori na izazove u savremenom sajber prostoru - naveo je Dukaj.
Evropska unija je, ukazuje, kroz različite projekte obezbijedila obuke i treninge za naše službenike, kao i modernu opremu za digitalnu forenziku.&nbsp;
- Ova oprema značajno je unaprijedila rad GSOC-a, omogućavajući službenicima bržu analizu podataka i bolji odgovor na bezbjednosne incidente. Uz podršku EU, naši stručnjaci kontinuirano unapređuju svoje vještine i razvijaju nove metode za detekciju i neutralizaciju sajber prijetnji, što doprinosi boljoj zaštiti državnih sistema - naveo je ministar.
Napomenuo je da je jedan od značajnih doprinosa došao kroz podršku britanske ambasade i kompanije BAE Systems, koja je doprinijela jačanju IT infrastrukture kroz implementaciju novih rješenja i softvera za upravljanje IT resursima.&nbsp;
- Takođe, sprovedene su procjene sigurnosti mreže državnih organa, što je omogućilo da se identifikuju i otklone potencijalne slabosti. Ovo unapređenje dodatno je ojačalo otpornost na sve češće i sofisticiranije sajber prijetnje, dok se sistem upravljanja i zaštite podataka podigao na viši nivo - dodao je Dukaj.
Naš fokus, poručuje, ostaje na unapređenju kadrovskih kapaciteta kako bismo odgovorili na sve veće potrebe za stručnjacima u oblasti sajber bezbjednosti.&nbsp;
- Važnu pomoć na tom putu imaćemo kroz rad Centra za sajber kapacitetete WB3C, koji realizujemo u saradnji sa Francuskom i Slovenijom, a koji će se formalno useliti u svoje prostorije u zgradi NTPa tokom decembra ove godine - kazao je Dukaj i dodao da je naš cilj da stvorimo siguran digitalni ekosistem koji će služiti kao osnov za ekonomski i društveni napredak Crne Gore u sve digitalizovanijem svijetu.
U radnom dijelu konferencije, uslijedio je panel o NIS2 direktivi (Direktiva o mrežnoj sigurnosti), kao i obraćanja brojnih stručnjaka iz oblasti sajber bezbjednosti na aktuelne teme.&nbsp;
Među njima su, kako je saopšteno iz MJU, Artur Barankewicz, direktor razvoja sigurnosnih poslovnih usluga za B2B sektor Evrope u Deutsche Telekomu, Goran Car, direktor Combis-a, Jovan Ćetković, programski lider iz Deutsche Telekoma, Kristina Oršanić Kopić i Danijel Teslić iz Combis-a, Zarija Milić, direktor IT-a iz Addiko Group, Marjan Popović iz Crnogorskog Telekoma i Dragan Mihaljević iz Logate.
Centralna tema konferencije je “75 godina NATO-a: Održavanje mira i bezbjednosti kroz trajne vrijednosti i nove perspektive”.
Peta regionalna Cyber Security konferencija okupila je oko 200 učesnika iz Crne Gore, Evrope i svijeta, zvaničnike ministarstava, Vlade Crne Gore i njenih institucija, ambasade zemalja NATO i EU, privredna društva, pružaoce telekomunikacijskih i internet usluga, finansijske institucije, međunarodne organizacije, misije i stručnjake za sajber bezbjednost iz Crne Gore i država članica NATO-a.
Dvodnevna konferencija se održava u organizaciji NVO Secure, koorganizaciji Ministarstva javne uprave, uz partnerstvo sa NATO Public Diplomacy Divison.

Dukaj: Za siguran sajber prostor su odgovorni svi, privatni sektor zato ima partnera u Vladi

Nakon sajber napada iz avgusta 2022. godine, izabrali smo najteži, ali i jedini ispravan put, krenuli smo iz temelja da gradimo novi snažan sistem sajber zaštite“, kazao je ministar javne uprave, Maraš Dukaj na otvaranju pete regionalne Cyber Security konferencije, pod nazivom „Međunarodna saradnja u zaštiti kritične infrastrukture“.
On je, kako su kazali iz njegovog resora, istakao da će kada bude usvojen Zakon o informacionoj bezbjednosti u Skupštini Crne Gore, to biti veliki iskorak u odnosu na prethodne godine, jer će Crna Gora u oblasti sajber bezbjednosti stati uz napredne države EU i kao prva država Zapadnog Balkana transponujući Direktivu NIS2 u nacionalno zakonodavstvo.
- Implementacija ovako naprednih, ali i zahtjevnih rješenja biće izazov, ali ujedno i prilika da Ministarstvo i Vlada Crne Gore dokažu da zavređujemo biti naredna članica EU - rekao je Dukaj.
Dukaj je, dodaju u saopštenju, kazao da je programom Reformske agende u oblasti digitalizacije i zelene agende predviđen poseban dio za sajber bezbjednost za naredne tri godine, koji će omogućiti puno uspostavljanje nacionalnih kapaciteta za sajber bezbjednost i ispunjavanja mjera iz zakona, uz finansijsku podršku EU.
- Formiranje GSOC-a bilo je jedno od ključnih dostignuća u protekloj godini. Centar koji predstavlja glavni stub bezbjednosti informacionih sistema državne uprave, nudi centralizovanu podršku u otkrivanju, prevenciji i odgovoru na sajber napade. Ujedno, ovo uspostavljanje omogućava Crnoj Gori da u potpunosti odgovori na izazove u savremenom sajber prostoru - kazao je on.
Kako je dodao, narednih godina će GSOC nastaviti sa unapređivanjem svojih kapaciteta, kako tehničkih, tako i ljudskih. Dukaj je kazao da su podizanje svijesti, sajber higijena, edukacija, specijalizovani treninzi, usavršavanje zaposlenih, neke od aktivnosti na kojima se svakodnevno radi.
- Do kraja ovog mjeseca promovisaćemo digitalni alat za Sajber akademiju koji razvijamo uz podršku USAID. Tokom decembra imaćemo i zvanično otvaranje WB3C Centra za sajber edukaciju, koji realizujemo sa Francuskom i Slovenijom. Kreiranje sigurnog sajber prostora zadatak je svih nas, a prioritet Ministarstva javne uprave koje je obezbijedilo da naši građani imaju povjerenje u institucije, da investitori svoj kapital mogu uložiti u Crnu Gore, a naši međunarodni partneri da u Crnoj Gori dobijaju državu spremnu da ispuni stroge standarde koje sajber bezbjednost iziskuje - poručio je ministar javne uprave.
Kako se navodi u saopštenju Ministarstva, prvog dana Pete regionalne Cyber Security konferencije govorili su predsjednica NVO Secure, Ivona Dabetić i ambasadori i predstavnici međunarodnih organizacija u Crnoj Gori, ambasadorka Italije u Crnoj Gori, Andreina Marsella, ambasadorka Francuske u Crnoj Gori Anne-Marie Maskay, ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori Dawn McKen i zamjenik Šefa Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori, Riccardo Serri.
- Centralna tema konferencije je “75 godina NATO-a: Održavanje mira i bezbjednosti kroz trajne vrijednosti i nove perspektive”. U radnom dijelu prvog dana konferencije, uslijedili su panel diskusije pod nazivom „Međunarodna saradnja i razmjena informacija u oblasti sajber bezbjednosti“, „Žene, mir i bezbjednost“ i „Upravljanje rizikom“, kao i obraćanja i prezentacije svjetskih stručnjaka u oblasti sajber bezbjednosti i zaštite kritične infrastrukture - kazali su iz MJU.
Dvodnevna konferencija se, kako zaključuju, održava u organizaciji NVO Secure, koorganizaciji Ministarstva javne uprave, uz partnerstvo sa NATO Public Diplomacy Divison.

Dukaj: Nakon napada iz 2022. godine krenuli smo iz temelja da gradimo snažan sistem sajber zaštite

Upravni inspektori izvršili su inspekcijski nadzor u Opštini Nikšić i utvrdili nepravilnosti u ugovorima o radu koje su odgovorni u predviđenom roku otklonili, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Poslanica Demokratske partije Sonja Milatović pitala je Dukaja šta je Ministarstvo javne uprave (MJU) uradilo povodom potencijalnih zloupotreba i navoda da je Opština Nikšić raskidala ugovore o djelu sa osobama koje je radno angažovala, dostavljala Ministarstvu dokaze o tome, a sjutradan ponovo zaključivala ugovore sa istim osobama.
Dukaj je kazao da su upravni inspektori izvršili redovni inspekcijski nadzor, ne samo u Nikšiću, nego u svim jedinicima lokalne samouprave.
On je rekao da je, na osnovu obavještenja Odjeljenja upravne inspekcije, pokrenut inspekcijski nadzor u Nikšiću o ugovorima o djelu, o povremenim i privremnim djelima, dopunskim ugovorima i drugim vrstama radnog angažmana.
- Uvidom u dokumentaciju, upravni inspektor utvrdio je da su u ugovorima utvrđene nepravilnosti. Istovremeno, inspektor je odgovornim licima ukazao da otklone nepravilnosti i odredio rok za njihovo otklanjanje - kazao je Dukaj.
On je rekao da su, nakon isteka tog roka, subjekti nazdora obavijestili inspektora o preduzetim radnjama u cilju otklanjanja nepravilnosti.
- Odnosno raskinuli su sve ugovore koji su bili na snazi tokom inspekcijskog nadzora. S obzirom na to da su otklonjene nepravilnosti, upravni inspektor je ocijenio da nema mjesta za dalje preduzimanje radnji - rekao je Dukaj.
Milatović je rekla da je, na osnovu odgovora, zaključila da nakon prvog inspekcijskog nazdora nije došlo do novog u kojem je trebalo provjeriti da li je Opština Nikšić našla način da izigra i MJU i zakon.
- Predlažem da preduzmete konkretne korake, provjerite da li je, nakon otklanjanja nepravilnosti, opet došlo do zloupotreba i da zaštitite integritet MJU i obezbijedite uslove za poštovanje zakona - rekla je Milatović.
Ona je dodala da Dukaj možda neće uraditi ništa kako bi se sankcionisali odgovorni.
- To će uraditi građani. Slijede lokalni izbori na kojima će građani lokalne vlastodršce poslati u političku prošlost - rekla je Milatović.

Dukaj: Opština Nikšić otklonila nepravilnosti u ugovorima o radu

Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije - poručeno je sa sastanka ministra javne uprave Maraša Dukaja i novoimenovanog ambasadora Austrije u Crnoj Gori Kristijana Štajnera.
Dukaj je, kako se navodi u saopštenju njegovog resora, poželio ambasadoru uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine tradicionalno dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
- On je upoznao ambasadora sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave i digitalizaciju, koji treba da obezbijede povećanje zadovoljstva građana uslugama i povjerenje građana u rad javne uprave i naglasio da je oblast digitalnih javnih usluga Austrije primjer dobre prakse - kazali su u Ministarstvu javne uprave.
Kako su dodali, Štajner je pozdravio rad Ministarstva javne uprave na planu uspostavljanja moderne i efikasne javne uprave i istakao da će pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije kroz zajedničke projekte i programe.
- Štajner je ocijenio da dvije zemlje imaju odlične bilateralne odnose, istakavši da će, tokom svog mandata, raditi na daljem jačanju veza i saradnju i izrazio podršku Crnoj Gori na putu evropskih integracija - istakli su u resoru Dukaja.
Kako su zaključili, sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i produbljivanje saradnje u mnogim oblastima.

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Za Crnu Goru danas je važan dan. Popodne će predsjednica Evropske komisije, Ursula fon der Lajen, i predsjednik Vlade Crne Gore, Milojko Spajić, svečano otvoriti sigurnosni Operativni centar Vlade za praćenje, otkrivanje i odgovor na incidente (Government Security Operation Center – GSOC), u Ministarstvu javne uprave, čime će naša zemlja, po prvi put, napraviti ovaj najvažniji operativni korak u obezbjeđivanju svog sajber prostora i svoje informacione infrastrukture.
To je saopštio ministar javne uprave Maraš Dukaj.
- Trebalo je da se nažalost dogodi masovni sajber napad na Crnu Goru avgusta 2022. da kao društvo shvatimo koliko smo u ovoj oblasti bili nezaštićeni, zato sto u prethodnom periodu nismo dovoljno uradili. Tada smo samo zahvaljujući stručnosti i požrtvovanju naših eksperata i pomoći naših NATO partnera, prošli daleko bolje nego što smo mogli - naveo je on.
Sačuvali smo, kaže, i infrastrukturu i podatke.
- To nam je bila škola. Od tada se planirano i osmišljeno penjemo ljestvicom sajber bezbjednosti. Prepoznali smo potrebu uspostavljanja posebnog Vladinog CIRT (Cyber Incident Response Team) - tima stručnjaka za odgovor u kritičnim situacijama. Dakle, imamo non-stop čuvara naše informacione infrastrukture i našeg sajber prostora i kreiran gotovo u potpunosti informacioni štit. Značajno smo povećali zarade stručnjacima, uspostavili smo važna partnerstva sa kolegama izvan Crne Gore - naveo je Dukaj.
Današnjim događajem nastavljamo, poručuje on, snažno da unaprijedimo sistem zastite sajber prostora.
- Sada imamo i više eksperata, koji se edukuju u kontinuitetu da odgovore na izazove, a od danas i adekvatan prostor, savremenu opremu, najnaprednija softverska rješenja. Na našu veliku sreću, mi imamo partnere i prijatelje s kojima razmjenjujemo iskustva i organizujemo zajedničke edukacije i usavršavanja - istakao je ministar javne uprave,
Dolazak predsjednice Evropske komisije doživljava, kaže, i kao simboličku poruku svima nama u Crnoj Gori.
- Kao bezrezervnu podršku našoj državi, prepoznavanju kapaciteta i naših službenika, da usvajaju znanja i postižu zahtjevne rezultate, na našem Evropskom putu. Lično i profesionalno sam ponosan, što je ovaj ambiciozan cilj Ministarstva javne uprave, koji smo odavno zacrtali, konačno ostvaren. Ovih dana u Vašingtonu smo obezbjedili nove programe podrške jačanju crnogorskih institucija za sajber bezbjednost od strane SAD-a, ekspertsku podršku, saradnju sa partnerskim institucijama SAD, najsavremenije obuke za naše službenike, što daje snagu našim daljim naporima - naveo je Dukaj.
Dakle, dijele nas, poručuje on, dani od trenutka da prvi na Zapadnom Balkanu iskoračimo još naprijed i uspostavimo i normativni okvir, usklađen sa normativom najnaprednije demokratske zajednice koja nam je uzor - Evropske unije.
- Ostao nam je, kako bismo sistem potpuno zaokružili, još taj jedan korak, koji nestrpljivo očekujemo. Da Skupština Crne Gore donese novi Zakon o informacionoj bezbjednosti, koji je Vlada još u maju uputila u parlamentarnu proceduru - dodao je Dukaj.
S novim Zakonom bićemo, cijeni on, još otporniji, imaćemo i državnu Agenciju za sajber bezbjednost i potpuno zaokružen sistem za rano otkrivanje i odbranu od sajber prijetnji.
- To je u interesu cijelog društva, svih naših građana, naše privrede koja raspolaže sa kritičnom infrastrukturom, naše ekonomije jer će se svi investitori osjećati sigurnije u takvom ambijentu na koji su navikli u uspješnim državama. Naš Evropski put time će biti još uspješnijji, jer je ovaj Zakon dio pregovaračkog Poglavlja 10, za koji očekujemo da ga zatvorimo ove godine - rekao je Dukaj.
Kohezioni pristup u ovoj oblasti je, poručuje, ključan, a za uspješnost dosadašnjeg puta zahvalni smo, napominje Dukaj, našim posvećenim službenicima, akademskoj i IT zajednici, našim inostranim partnerima i pogotovo crnogorskim medijima koji su prepoznali opasnosti i izazove, učili i napredovali zajedno s nama i odgovornim profesionalnim izvještavanjem, bez senzacionalizma, dali jedan od ključnih doprinosa sajber bezbjednosti Crne Gore.
- I zato je ovo naš zajednički uspjeh, i zato je današnji dan važan za sve nas.A već sjutra, očekuju nas novi izazovi i novi koraci, još odlučniji i još veći - zaključio je Dukaj.

Popodne otvaranje Operativnog centra Vlade za praćenje, otkrivanje i odgovor na incidente

Crna Gora će moći da računa na punu podršku SAD-a u Programu uspostavljanja agencije za sajber bezbjednost, što je od ključne važnosti za osiguranje sajber otpornosti, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj. 
 
Iz Ministarstva javne uprave (MJU) su saopštili da je Dukaj ukazao na izvanredan rad mješovitih timova Crne Gore i SAD-a, a uz kordinaciju Američke ambasade u Podgorici, čiji je plod potpisani Memorandum o ekonomskoj saradnji između dvije države. 
 
On je rekao da je ponosan na činjenicu da na temelju tog sporazuma razgovaraju o konkretnim projektima i planiraju neke nove aktivnosti, kako bi unaprijedili ekonomsku saradnju dvije prijateljske države, u dijelu digitalizacije i sajber bezbjednosti. 
 
- Na Drugom ekonomskom dijalogu između Crne Gore i SAD-a u okviru Radne grupe III – Tehnologija, sajber bezbjednost, inovacije i digtalizacija, kojom kordinira MJU, ključni pravci djelovanja u okviru partnerstva biće na dodatnom jačanju kapaciteta za adekvatan sajber prostor u Crnoj Gori u smislu kadrovskih, tehnoloških i organizacionih kapaciteta i institucionalnog okvira - navedeno je u saopštenju. 
 
Navodi se da se podrška ogleda i u osnivanju i uspostavljanju pune funkcionalnosti agencije za sajber bezbjednost. 
 
- Posebna tema je Vladin CIRT u skladu sa zakonom o informacionoj bezbjednosti, o kome ćemo u Skupštini Crne Gore voditi raspravu odmah po povratku u Crnu Goru, a koji se usklađuje sa NIS2 Direktivom Evropske unije - istaknuto je u saopštenju. 
 
Dukaj je istakao da je obezbjeđivanje sigurnog sajber prostora u Crnoj Gori preduslov za privlačenje renomiranih investicija. 
 
- A ujedno se prožima i kroz sve segmente i sektore saradnje kroz ekonomski dijalog, kako u oblasti ekonomije, energetike i transporta, budući da je osiguranje kritične infrastrukture ključan preduslov za ostvarenje njenog ekonomskog potencijala - navodi se u saopštenju. 
 
Dukaj je rekao da su sa partnerima iz SAD-a konstatovali da će prve korake saradnje uspješno realizovati do kraja ove godine, kroz implementaciju e-learning platforme za Program vladine Sajber akademije, koji realizuju sa USAID-om, a koja će omogućiti brz pristup materijalima i obuku, ne samo za zaposlene u Vladi, već i u kritičnoj infrastrukturi, na koju stavljaju fokus u radu. 
 
On je kazao da će veoma brzo imati u Crnoj Gori posebnog savjetnika iz SAD-a za oblast sajber bezbjednosti sa kojim će MJU neposredno sarađivati u cilju jačanja sajber ekosistema. 
 
- Veoma me raduje činjenica da mogu već da najavim da ćemo upravo posredstvom ovog ekonomskoga dijaloga moći da računamo i na punu podršku SAD-a u Programu uspostavljanja agencije za sajber bezbjednost, što je od ključne važnosti za osiguranje sajber otpornosti Crne Gore - naveo je Dukaj. 
 
On je kazao da su u skladu sa sjajnom saradnjom koja je posebno unaprijeđena u prethodne dvije godine, kroz brojne programe obuka i edukacija, dogovorene i druge aktivnosti, konkretno na saradnji ekspertskih timova iz SAD-a i MJU, koji će zajednički raditi ekspertske vježbe i treninge, a koje će početi već ove godine. 
 
- Nastaviće se još intenzivnije i tokom naredne godine, kada će se dodatno osnažiti otpornost Vladine infrastrukture - navodi se u saopštenju. 
 
Navodi se da su sagovornici konstatovali izuzetno kvalitetnu saradnju između MJU i partnerskih institucija i kompanija iz SAD-a, koja će se dodatno proširiti naredne godine.

Unapređenje saradnje Crne Gore i SAD-a u oblasti sajber bezbjednosti

Albanski forum za sada ostaje u Vladi, uprkos neslaganju po pitanju određenih odluka, poručio je ministar javne uprave u Vladi Crne Gore Maraš Dukaj, u emisiji "Referat" Gradske RTV.
Ističe, kako prenosi portal ovog lokalnog javnog emitera, da će sa usvajanjem novog Zakona o lokalnoj samoupravi, koji se uskoro očekuje, doći do depolitizacije javne uprave.
Uprkos potpisanom sporazumu kojim je precizirano da se o temama koje dijele građane neće glasati dok se prethodno o njima ne postigne saglasnost, Vlada je donijela odluku o podizanju spomenika pokojnom mitropolitu Amfilohiju, zbog čega su Albanski forum i Bošnjačka stranka napustili sjednicu. Dukaj nije precizirao da li će Albanski Forum, zbog navedenih događaja, izaći iz Vlade. 
 
- U ovom momentu ne mogu Vam reći koje će biti konretne odluke Albanskog foruma ali kažem da ćemo uvijek biti tu ako partneri misle da treba da budemo, ukoliko se naravno budemo međusobno ispoštovali i poštovali ono što smo potpisali, i što smo se dogovorili - kazao je Dukaj.
Govoreći o novom Zakonu o lokalnoj samoupravi, Dukaj je istakao da je Crna Gora najcentralizovanija zemlja na Zapadnom Balkanu.
- Reforma javne uprave jedan jer od ključnih ciljeva bez kojeg ne možemo biti članica EU. Ali, ona mora da krene sa lokalnog nivoa i mora da bude u službi građana. 2022. je, po prvi put u Crnoj Gori, urađena sveobuhvatna analiza sistema lokale samouprave, i ta analiza je jasno pokazala kako da krenemo u odnosu na decentralizaciju, i u odnosu na novi Zakon o lokalnoj samoupravi - objašnjava Dukaj.
Novi Zakon o lokalnoj samoupravi je, kako kaže, u završnoj fazi.
- Veoma sam srećan što je ovaj zakon rađen na inkluzivni način. Tu smo inkorporirali ne samo sve opštine, nego i NVO sektor, akademsku zajednicu, Univerzitet Crne Gore i naše međunarodne partnere - objašnjava Dukaj.
Ističe da će za ovaj zakon zatražiti mišljenje Evropske komisije.
- Vjerujem da ćemo veoma brzo dobiti pozitivno mišljenje evropske komisije. Postoje mnoge novine, između ostalog i to da će mnoge opštine dobiti status grada, ali to će zavisiti isključivo od njh samih. MJU je uputio i dvije ključne inicijative a to je neposredan izbor predsjednika opštne i svi izbori u jerdnom danu - ističe Dukaj.
Cilj je, kako dodaje, decentralizacija vlasti, odnosno da opštine koje imaju oko 14 hiljada stanovnika, konkurišu ili dobiju status grada.
- Šta to podrazumijeva? Da će imati veće ingerencije, od predškolskog obrazovanja, zdravstvene zaštite, prostornog planiranja i urbanizma, što su ključne stvari za jednu lokalnu samoupravu da sama odlučuje - objašnjava Dukaj.
Inicijative na osnovu kojih bi se predsjednici opština birali neposredno, i svi izbori bi bili u jednom danu. 
Ministarstvo javne uprave je već uputilo.
- Jer imamo ovakav sistem gdje svakih tri mjeseca imamo izbore u raznim opštinama, i ne samo to, nego danas imamo rotirajuće predsjednike opština. Predsjednik opštine treba da bude izabran direktno na izborima, odnosno neposredno na izborima - smatra Dukaj.
Političke partije bi trebalo, kako naglašava, da što prije shvate važnost ovog procesa.
- Samo na taj način ćemo imati ljude koji će imati odgovornost da vode opštinu, da predstavljaju narod u parlamentu i budu izabrani na važnim funkcijama. Tako će bolje raditi svoj posao, to je demokratizacija društva - navodi Dukaj.
Dodaje da danas imamo odbornike koji, po deset i više godina, nijesu progovorili iz odborničkih klupa.
- Ne što su bili protiv stavova svoje partije, već što ni riječ nijesu progovorili o važnim lokalnim temama, a predstavljaju narod - objašnjava ministar javne uprave.
Dukaj se osvrnuo i na dešavanja u Opštini Berane.
- Ukoliko se ne budu poštovale odluke i sugestije Vlade, u toj opštini ćemo uvesti prinudnu upravu. Dali smo im rok od deset dana kako bi to završili, u suprotnom ćemo sprovesti tu zakonsku proceduru - ističe Dukaj.
Dukaj je uvjeren i da će se Zakon o Vladi uskoro naći u skupštinskoj proceduri, i zaključuje da će imati ograničen broj resora, po uzoru na evropske zemlje.
- Mi smo jedina zemlja u regionu koja nema Zakon o Vladi, o ključnoj grani vlasti. Mi smo, kao ministarstvo javne uprave, sve uradili i taj zakon je u Sekretarijatu za zakonodavstvo, i nadamo se da će se tokom trećeg kvartala naći na Vladi i u Skupštini - poručuje Dukaj.
Govoreći o izvještaju Evropske komisije za EU integracije, Dukaj očekuje da bude mnogo bolji od prethodnog.
- Najbitnije je da ozbiljno koračamo ka EU, sa ciljevima koje smo zacrtali. Do kraja godine bi trebalo da zatvorimo četiri poglavlja. Ono što su nadležnosti MJU mi smo završili, tako da vjerujem da ćemo postići željeni cilj - zaključuje Dukaj.

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

Iako jedna od najmanjih Tivat je takođe i jedna od najrazvijenijih opština u Crnoj Gori - poručio je potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković čestitajući Dan te opštine.
On je istakao da je Tivat pametnim korišćenjem svojih potencijala uspio da postane važan resurs i za cijelu državu.
- Tivat je danas sa svojom zračnom i pomorskim lukama postao prepoznatljiv kao Crnogorski brend na Evropskom i svjetskim Turistickim mapama što nas ,sve građane Crne Gore čini ponosnim - dodao je Nurković.
On je čestitku uputio predsjedniku Opštine Željku Komnenoviću, predsjedniku Skupštine opštine Miljanu Markoviću i svim građanima Tivta.
- Čestitam Dan opštine Tivat uvjeren da će se grad dodatno razvijati na dobrobit svih građana Tivta i Crne Gore - zaključio je Nurković.

Nurković: Tivat uspio da postane važan resurs i za cijelu državu

Nisam uhapšen. Dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika - saopštio je u objavi na Instagramu dojučerašnji ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Goran Vesić nakon što je Više javno tužilaštvo u Novom Sadu saopštilo da je zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu uhapšeno i zadržano 11 osoba. U saopštenju su navedeni i njegovi inicijali.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 49.1459%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fsvijet%2Fgoran-vesic-i-jelena-tanaskovic-uhapseni-zbog-pada-nadstresnice-na-zeleznickoj-stanici-u-novom-sadu&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Kako piše u saopštenju J.T, G.V, A.D. i N.Š. osumnjičeni su da su učinili krivično djelo Teško djelo protiv opšte sigurnosti iz člana 288 stav 2 Krivičnog zakonika u vezi sa krivičnim djelom Izazivanje opšte opasnosti iz člana 278 stav 3 u vezi sa stavom 2 Krivičnog zakonika.
- Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao pozivu policijskih službenika sa kojima sam došao u Novi Sad i stavio se na raspolaganje istražnim organima kako bi do kraja bile istražene sve okolnosti koje su dovele do nesreće u Novom Sadu - naveo je Vesić u objavi na Instagramu.
Uvijek će, dodaje, biti na raspolaganju nadležnim organima.
- I dokazaću da ne snosim krivičnu odgovornost za ove tragične događaje. O daljem razvoju događaja sa javnošću i medijima komuniciraće advokatska kancelarija koja me zastupa u ovom predmetu - naveo je Vesić na svom Instagram profilu.

Vesić: Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević ocijenio je da premijer Milojko Spajić sa Monstatom falsifikuje bruto-domaći proizvod.
- U to osnovano sumnjam. Nadam se da će ovo neko čuti iz Evropske komisije, a ja ću i MMF-u i Evropskoj uniji uputiti dopis da urade kompletnu reviziju BDP-a6 - rekao je Medojević u emisiji Klub A plus.
Medojević tvrdi da predsjednik Vlade uvećava BDP kroz nepostojeće knjigovodstvene kategorije.
- Prije svega, to je kategorija promjene vrijednosti zaliha. Kad je Spajić došao na vlast, te zalihe su iznosile 138 miliona eura. To je oko pet odsto BDP-a. I tada je to bilo puno. Na primjer, u Srbiji je ta stavka 0,9 odsto, a u Hrvatskoj 0,2 odsto. A te zalihe u 2023. godini iznose 554 miliona eura, znači skoro 10 odsto. To nema ni u jednoj zemlji u Evropi - pojasnio je Medojević.
Medojević nadalje ukazuje da ti podaci ne odgovaraju istini jer Crna Gora, kako tvrdi, ne proizvodi ništa.
- To je fiktivna i izmišljena knjigovodstvena stavka - zaključio je on.

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

Preko 50 policajca bilo je raspoređeno oko mjesnog groblja u Štitaricama kako bi obezbjeđivali podizanje jarbola sa državnom zastavom Crne Gore, kazao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, Sveto Baković, mještanin iz MZ Štitarice, sada nastanjen u Herceg Novom.
On i predsjednik MZ Štitarice Radovan Rakočević govorili su o incidentu kada je tokom noći skinuta crnogorska zastava. Crkva na mjesnom groblju napravljena je 1896. godine, kazao je Baković, što je uklesano i u nadvratniku crkve.
- Kao da su naši preci znali otprilike kakvi će im biti potomci, pa su se potrudili da taj katastarski podatak baš u kamenu uklešu za vječnost. Crkvu je napravio narod štitarički pod vladom knjaza Nikole Petrovića Njegoša, 8.jula 1896.godine, tako bukvalno piše gore iznad vrata na samoj crkvi. Znači, napravili su je mještani Štitarice svojim radom, a sredstva je obezbijedila vlada knjaza Nikole. Od tada do sada, na tom mjesnom groblju, apsolutno nikakav problem izbio nije, niti je bilo ikakvih podjela. Prošle su ratne godine, ratna dešavanja, prošlo je i vrijeme Turaka i vrijeme partizana, četnika, Njemaca, Italijana, sva vremena su prošla i nikad se nikakva zastava na tom groblju pojavila nije, do ovih dana. Kakve su namjere, zbog koga i zbog čega su te zastave postavljene tu na mjesno groblje nije mi poznato Mada, mogu da pretpostavim, ali bojim se da te namjere ne vode dobru - rekao je Baković.
<h2>Razdor</h2>
Selo je živjelo normalnim seoskim životom, kaže Rakočević, bez ikakvih podjela i tenzija do momenta postavljanje srpske crkvene trobojke, dodaje on, što je rezultiralo razdorom u tom selu.
- Ljudi su nezadovoljni, podijelili su se ljudi u dvije grupe. Jedni podržavaju, drugi ne podržavaju… Što se tiče nas kao mjesne zajednice, niko nam se nije obraćao nikakvim putem. Obraćao sam se Komunalnoj policiji Mojkovac i pisao sam predsjedniku Opštine Mojkovac, zato što su mještani željeli da se obratimo opštinskim službama. Nijesam dobio nikakav odgovor, što ne znači da neću. Lično sam se sastajao sa crkvenim odborom iz Štitarice i razgovarao o ovoj temi, da riješimo normalnim putem, kako ne bi došlo do tenzija, kako ne bi došlo do razdora u selu, ali to oni nijesu podržavali - istakao je Rakočević.
Zastava postavljena na mjesnom groblju je nastala 1838. godine kao zastava kneževine Srbije, objašnjava Baković, i nekih četrdeset - pedeset godina je to bila zvanična zastava kneževine Srbije.
- Kako god oni nazivali tu zastavu, ona apsolutno asocira na srpsku zastavu. Iz vizuelnog dijela vidimo da je to neki dio te srpske zastave. Postavili su je mještani koji su rekli da su dobili obavještenje od strane eparhije Budimljansko-nikšićke da će im neko za nekih sat-dva, donijeti zastavu sa jarbolom i sa tegom. Oni su to prihvatili i postavili ispred same crkve. Groblje štitaričko se vodi na parceli katastarskoj od 6.700 metara kvadratnih i u cjelini je vlasništvo Opštine Mojkovac. Na tom groblju postoji crkveni objekat, jer se samo objekat vodi u katastru na eparhiju Budimljansko-nikšićku od 40 kvadrata - istakao je Baković.
Mještani se odlučuju da postave crnogorske zastave na osušenom brijestu, podsjeća Baković, i ogradi, ne bi li testirali komšije da li vole svoje, ili možda, kako kaže, mrze tuđe, a tuđe je u ovom slučaju, kako kaže, crnogorsko.
- Zastave nijesu stajale ni 24 sata. Neko ih je odcijepio i bacio. Iza toga smo se oglasili u javnosti i taj nacionalizam, u kome su oni ogrezli, nazvali pravim imenom - šovinizmom. Jer, ako neko mrzi tuđe, a tuđe je u ovom slučaju crnogorsko, onda je to šovinizam. Ta naredna zastava je trajala sedam dana, dok smo se odlučili da postavimo jarbol sa zastavom, trebalo nam je vremena… Mi smo se između sebe organizovali kao mještani. Niko sa strane centa nije dao. Trebalo nam je nekih dva ili tri sata. U viber grupi smo skupili pare za tri jarbola. Kupili smo jedan. Pokušali smo još jednom da popričamo sa mještanima, oni su zauzeli svoj stav, koji su i ranije imali - da neće micati svoju crkvenu ili srpsku zastavu - naglasio je Baković.
Ujutru, na podizanju jarbola sa crnogorskom zastavom je bilo preko pedeset policajaca oko mjesnog groblja, kaže Baković. Kasnije su, prema njegovim riječima, čuli da je to bilo neko naređenje „odozgo“ - da pedeset policajaca obezbjeđuje postavljanje crnogorske zastave.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dni4jJ6kJqWs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pedeset policajaca obezbjeđivalo podizanje crnogorske zastave u Štitaricama

&nbsp;U saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila jutros na auto-putu Princeza Ksenija povrijeđena je jedna osoba, ali i već drugi put u mjesec slupan novi presretač marke BMW 430D X Drive vrijedan preko 50.000 eura.
Ministarstvo unutrašnjih poslova sredinom septembra objavilo je nabavilo dva nova presretača za Mobilnu jedinicu saobraćajne policije čime su, kako je tada saopšteno iz tog Vladinog resora, unaprijeđeni kapaciteti policije za nadzor saobraćaja.
Oba MBW-a opremljena su naprednim tehnologijama za detekciju saobraćajnih prekršaja.
Kako su tada naveli, ovim vozilima je povećana brzina i efikasnost reakcije na prekršaje kao što su prekoračenje brzine, agresivna vožnja i nepoštovanje saobraćajnih propisa, te da će to direktno doprinijeti poboljšanju bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju.
Tehničke karakteristike ovih automobila su ubrzanje od 0 do 100 kilometara na sat za manje od 5,3 sekunde i maksimalna brzina od 250 km/h.
No, iako se očekivalo da će ovi presretači doprinijeti smanjenju broja saobraćajnih nesreća, kao i preventivnom djelovanju, u posljednjih mjesec pripadnici saobraćajne policije su u akcijama i sami doživjeli dvije saobraćajne nezgode sa velikom materijalnom štetom na tim automobilima.&nbsp;
Jutros je na auto-putu na licu mjesta bilo i vozilo vatrogasne službe, a zbog uviđaja blokiran saobraćaj iz pravca sjevera.
U prethodnom incidentu, koji se odigrao krajem septembra, svega nekoliko dana nakon objave MUP-a o nabavci novih vozila, do nezgode je došlo na način što je, prema informacijama iz MUP-a, “pas istrčao na kolovoz auto puta i udario u službeno vozilo koje je bilo u pokretu”.&nbsp;
&nbsp;

Već drugi put za mjesec slupan presretač MUP-a vrijedan preko 50.000 eura

Od nekada čojske, sojske i herojske Crne Gore danas su ostala samo sjećanja. Primjeri čojstva i junaštva iz vremena Marka Miljanova djeluju kao mitovi i legende. Jer, u toj negdašnjoj Crnoj Gori bilo bi nepojmljivo da trojica muškaraca verbalno, sa najprimitivijim, brutalnim i mizoginim uvredama nasrnu na jednu ženu, a onda je i fizički napadnu.
To, u moralnom kodu crnogorskog društva nije postojalo ni kao mogućnost.
U današnjoj Crnoj Gori to je mučna svakodnevica. I ne samo to. Realnost je da je jedna žena, u podgoričkom kvartu koji vrvi od gužve, bukvalno linčovana verbalno i fizički brutalno napadnuta naočigled desetina svjedoka – nijemih posmatrača?!
Dotle smo stigli kao društvo. Postali smo zajednica „oslobođena“ etičkih vrijednosti, moralnih principa, lične hrabrosti. Zarobljenici rovova u koje smo se ukopali, pa - ravnodušno ili preplašeno, u zavisnosti od situacije - virimo i čekamo epilog. Bezlični i bezobličeni.
Zoran Ćoćo Bećirović, biznismen, slika je te bahate i osione Crne Gore u kojoj su pojedinci uspjeli da se „preko noći“ obogate, a veliki novac im je donio i osjećaj velike moći. Nadmoći. Ti ljudi žive u uvjerenju da sve i svakoga mogu kupiti i potčiniti. A ako ne pomažu pare, onda je tu sila.
Kupio je Bećirović brojne nekretnine u Crnoj Gori, uticaj, prijateljstva, institucije preko pojedinaca zapošljenih u njima... Vlasnik je i jednog ogavnog portala koji mu godinama služi za obračun sa onima koji mu se zamjere.
Ana Raičković, novinarka, urednica u Pobjedi, najstarijim dnevnim novinama u Crnoj Gori, prije skoro deset godina odbila je da izvještava po Bećirovićevom diktatu. Za to je dobila podršku tadašnjeg glavnog i odgovornog urednika Pobjede Draška Đuranovića.
Bećirovićeva osveta bili su brutalni i odvratni napadi njegovog portala na Pobjedu i Đuranovića lično, dok on nije uklonjen iz ovog medija, 4. jula ove godine.
Onda su Bećirovićevi kerberi prestali sa bljuvotinama na račun Pobjede, ali su nastavili da linčuju Đuranovića.
A Bećirović, osokoljen „obezglavljivanjem“ Pobjede, valjda je povjerovao da je stiglo vrijeme da se obračuna i sa novinarkom Anom Raičković. Da je potčini i ponizi.
Onako kako kukavice jedino i umiju. Prvo kao ženu, salvom najodvratnijih mizoginih uvreda. No, kada se ponovo suočio sa njenom hrabrošću i odlučnošću da mu se suprotstavi naložio je svojim pratiocima, među kojima je bio i njegov sin, divljački napad na nju, a onda se i sam pridružio.
Zamislite jednog „muškarca“ koji jednu ženu drži za kosu i udara joj glavu o vrata automobila. Zamislite drugog „muškarca“ koji je za to vrijeme davi u pokušaju da iznude informaciju od nje. Zamislite četvoricu „muškaraca“ koji pokušavaju da savladaju sina žene koju su napali, a koji joj je došao u pomoć. Udaraju je dok ona tijelom pokušava da ga zaštiti. Zamislite četvoricu koji nasrću na njenog vjerenika koji je dojurio da spasi nju i njenog sina. Zamislite desetine osoba koje to nijemo posmatraju.
To se dogodilo 10. novembra uveče, u jednom od najprometnijih podgoričkih kvartova. U Dalmatinskoj ulici.
Jedan samozvani silnik i njegovi posilni i njegov sin krenuli su u obračun sa ženom koja nije oćutala salvu mizoginih uvreda koje su sručili na njen račun, koja nije u strahu spuštila pogled ili pobjegla, već je odgovorila. Hrabro stala u odbranu ličnog integriteta, ali i profesije kojom se bavi.
Isto kao što je to hrabro i slobodno srce novinarku Anu Raičković prije nekoliko godina dovelo ispred čovjeka koji je nožem jurio muškarca. Terase desetak kafana
u Stadionu pod Goricom bile su toga dana pune, a na jednoj je sjedjela i Ana. Pojavila su se dvojica muškaraca, u trku. Jedan je bježao, dok ga je drugi jurio naoružan nožem. Svi su poskakali da vide epilog. Mnogi uzeli i mobilne telefone da snimaju.
Ana Raičković je istrčala i stala pred naoružanog muškarca. I bez straha ga zaustavila. Možda i spasila život bjeguncu.
Za to vrijeme ostalih više desetina svjedoka i svjedokinja skandirali su iz kafana, sa sigurne udaljenosti, i davali joj podršku ili snimali mobilnim telefonom.
To je Ana Raičković. Hrabra novinarka, hrabra žena, hrabri čovjek.
A Zoran Ćoćo Bećirović je daleko na drugom polu. Oličenje antivrijednosti. Kukavica koja nasrće na ženu, bijednik koji demonstrira silu kada je u čoporu ili kada je na pozicijama moći, nasilnik za čiji račun njegovi plaćenici vode prljave ratove sa onima koji nijesu po njegovoj mjeri...
Ana Raičković je nada čojske i sojske Crne Gore, a Zoran Ćoćo Bećirović izdanak Crne Gore koja se guši u blatu antivrijednosti i koja će izgubiti bitku.
Jer, kako reče veliki crnogorski glumac Veljko Mandić u filmu „13. jul“, o velikom danu antifašističke Crne Gore: „Ima ođe jedan nedoder, Stevane. Na kraju svaki tuđin izgori u vatri koju je sam upalio“...

Kukavice su zaboravile da ,,ođe ima jedan nedoder“

U mojkovačkom selu Štitarice mještani su danas ponovo postavili jarbol sa državnom zastavom, nakon što su tokom noći vandali posjekli i ukrali onaj koji je postavljen juče, pošto je Crkva Srbije prethodno postavila jarbol sa srpskom trobojkom i odbila da ga ukloni. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FP_o7MjYE7QA&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Podsjećamo, na jarbolu se juče zavijorila crnogorska državna zastava, koju je dio mještana sela kod Mojkovca postavio ispred mjesne crkve i groblja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241103171140_1583299acf4ef55d3de68b80b877b027313e32f6ce75b31563760f632da00e08" data-rendition-name="original" width="747" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2Fnj2_J6SmBVM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Selo je blokirano jakim policijskim snagama. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DW_XhROHauyo&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20241103171140_706ee3c4100011c018ab45ccb123a7063ed1b3fe5bb3484bcad102048002a8df" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Ponovo postavljena zastava"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2024110317118_aaa8ea89d436737deae29eeeabe71e1f540e45770db0b0f15c0c32ed9ec208b0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Postavljanje zastave"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjarbol-sa-crnogorskom-zastavom-odsjecen-i-ukraden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - Znali smo da će se ovo dogoditi. Policija je zbog toga sinoć obilazila štitaričko groblje i drugi put, oko jedan sat iza ponoći, kada su prošli nijesu zatekli jarbol - ogorčen je jedan od mještana Svetozar Baković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20241103171140_f79887eec3ee29e8d04aa662963371bdb6fdb344a6715bba5bbcdf9fa512721c" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Mještani donose novi jarbol"> </figure>  <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0gWqwz3ftjY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Kako smo juče objavili, dio mještana se organizovao, skupili su novac za jarbol i postavili ga, a nakon što je podjele u selu izazvala Crkva Srbije kada je nedavno ispred mjesne crkve postavili jarbol sa srpskom trobojkom. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fvideo-ispred-crkve-u-stitaricama-zavijorila-i-crnogorska-zastava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Neki mještani potom su postavljali na ogradi i na stablu brijesta crnogorsku zastavu, ali bi ona do jutra bila uklonjena. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 170px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fispred-crkve-u-stitaricama-za-crnogorsku-zastavu-nema-mjesta&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Pokušali su da se dogovore da se jarbol sa trobojkom ukloni i da se ispred štitaričke crkve i groblja, kao što to nije ni rađeno nikada, ne postavljaju bilo kakva obilježja, ali uzalud. Mještani koji podržavaju Crkvu Srbije su odbili. Na kraju su dogovorili da postave jarbol i na njemu crnogorsku zastavu. Ni jarbol nije opstao, već su ga vandali tokom noći posjekli i odnijeli. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fbakovic-groblja-bi-trebalo-postedeti-od-politickih-i-vjerskih-nadgornjavanja&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Crkva Srbije sve vrijeme ćuti, dok predstavnici lokalnoga crkvenog odbora saopštavaju kako je jarbol sa trobojkom postavljen u skladu sa takozvanim temeljnim ugovorom. Taj ugovor sa ovom vjerskom zajednicom potpisao je bivši premijer Dritan Abazović, a njim je crnogorsko sakralno kulturno blago predao crkvi tuđe države.

Tag: maras-dukaj

Dukaj: Tivat svakog posjetioca ostavlja bez daha, kao turistička atrakcija i mjesto kulture, tradicije i gostoljubivosti

Dukaj: Za siguran sajber prostor su odgovorni svi, privatni sektor zato ima partnera u Vladi

Dukaj: Nakon napada iz 2022. godine krenuli smo iz temelja da gradimo snažan sistem sajber zaštite

Dukaj: Opština Nikšić otklonila nepravilnosti u ugovorima o radu

Dukaj-Štajner: Austrija će Crnoj Gori pružiti punu podršku u oblasti reforme javne uprave i digitalizacije

Popodne otvaranje Operativnog centra Vlade za praćenje, otkrivanje i odgovor na incidente

Unapređenje saradnje Crne Gore i SAD-a u oblasti sajber bezbjednosti

Dukaj: Albanski forum ostaje u Vladi uprkos neslaganjima

Dukaj: Tivat svakog posjetioca ostavlja bez daha, kao turistička atrakcija i mjesto kulture, tradicije i gostoljubivosti

Nurković: Tivat uspio da postane važan resurs i za cijelu državu

Vesić: Nisam uhapšen, dobrovoljno sam se odazvao

Medojević: Spajić falsifikuje BDP, naduvao je podatke sa ljudima iz Monstata

PRATITE TVe UŽIVO