Svjetski dan osoba s autizmom je povod da svako od nas, makar tog jednog dana u godini, razmisli koliko smo kao društvo i kao pojedinci učinili da toj djeci i njihovim roditeljima i starateljima pomognemo - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Potrebno je, cijeni on, da cjelokupno društvo pokaže daleko više odgovornosti i efikasnosti.
- A kao pojedinci veći senzibilitet i više empatije za ovaj dio naše populacije - dodao je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Evropska komisija (EK) ukazala je da Prijedlog zakona o državnim službenicima i namještenicima nakon usvajanja na Vladi nije u potpunosti usaglašen sa njenim sugestijama i principima merit sistema, kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Dukaj je rekao da se to posebno odnosi na dvije izmjene.
- Prva - da je jedan od uslova za rukovodeca zvanja u državnoj upravi najmanje VI nivo obrazovanja, odnosno bečelor diploma. Druga - da vršioci dužnosti mogu biti i lica van državne uprave. Ostaje da vidimo da li ćemo svi zajedno, i Vlada i Parlament, pronaći najbolji odgovor na ove dvije značajne dileme i zamjerke - naveo je Dukaj u odgovoru na poslaničko pitanje Borisa Mugoše iz Socijaldemokrata (SD).
Mugoša je pitao ministra Dukaja zbog čega je izdvojio mišljenje na sjednici Vlade povodom utvrđivanja Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, imajući u vidu činjenicu da je njegov resor pripremao ovo rješenje.
<h2>Naći izlaz bez štete</h2>
Dukaj je odgovorio da je to uradio iz suštinskih, profesionalnih i principijelnih razloga. Ocjenjuje da je ispravno postupio, smatrajući da u tekst koji je u potpunosti usaglašen sa sugestijama Evropske komisije ne treba unositi izmjene koje su predložili članovi Vlade na samoj sjednici.
Kako je ranije saopšteno, ministar nije podržao propisivanje školske spreme u obimu od 180 ECTS kredita (bečelor diploma koja se dobija nakon završenih trogodišnjih studija) za sve službeničke kategorije, iako su stručnost i viši nivo obrazovanja opšteprihvaćeni standardi za pojedine zahtjevnije pozicije. Nije podržao ni ostavljanje mogućnosti da vršioci dužnosti mogu dolaziti iz bilo koje branše, iako je bilo predloženo da oni zbog profesionalizacije i racionalizacije državnog aparata treba da budu iz sistema državne uprave.
Dukaj nije bio saglasan ni sa pitanjima koja su se nametnula tokom sjednice, iako stavovi drugih ministara u vezi sa tim nijesu bili ujednačeni, a tiču se mogućnosti da lobisti mogu biti rukovodioci u sistemu državne administracije.
- Hvala Vam što ste me pitali baš ovako direktno, jer kao što mudri ljudi znaju i razumiju - vrijeme je najbolji putokaz - pa sa današnje distance mogu da ocijenim da sam ipak donio pravu odluku povodom ovog važnog zakona. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji je dostavijen Vladi na utvrđivanje, Ministarstvo javne uprave je u potpunosti usaglasilo sa svim sugestijama Evropske komisije, kao što činimo za sva druga zakonska rješenja. Sad Vam je vjerujem i jasnije zašto sam izdvojio mišljenje u odnosu na izmjene koje su predložili članovi Vlade na samoj sjednici - naveo je Dukaj u odgovoru Mugoši.
Istakao je da ne spori dobru namjeru članova Vlade i potrebu da državno-službenički sistem bude brži i efektivniji, ali ipak su, ističe on, iza mjeseci i godine rada u dijalogu sa Evropskom komisijom na otklanjanju slabosti.
- Ja ipak vjerujem i nadam se da ćemo u dijalogu unutar Vlade i u saradnji sa svima vama iz ovog doma i EU partnerima, iz ove situacije izaći bez štete po sistem javne i državne uprave - poručio je Dukaj.
<h2>Jedna etapa u dugoročnom, kompleksnom procesu</h2>
On tvrdi da sva rješenja koja je predložio njegov resor idu u pravcu depolitizacije i jačanja profesionalizacije javne uprave, a samim tim i njene optimizacije i racionalizacije.
- To je upravo ono za šta se sa svojim timom zalažem tokom cijelog ovog procesa, a kroz rad u okvirima 43. i 44. Vlade. Višegodišnje prakse pokazale su slabosti pojedinih rješenja, unoseći nepovjerenje građana u sistem selekcije kod zapošljavanja, pravilnog vrednovanja stečenih kvalifikacija i posebno imenovanja koja ne prolaze komisijsku provjeru sposobnosti. Ovo je bila samo jedna etapa u tom kompleksnom i dugoročnom procesu, jedna po mom misljenju neprecizno odmjerena stepenica - naglasio je Dukaj.
Obećava da će Ministarstvo javne uprave, u saradnji sa svim relevatnim institucijama, nastaviti da radi u pravcu jačanja službeničkog sistema kroz predlaganje najboljih rješenja i stvaranja moderne javne uprave kao stručnog i efikasnog servisa građana i privrede.&nbsp;
- Na kraju, sada vidite da sam mišljenje izdvojio iz suštinskih, profesionalnih i principijelnih razloga, a nikako iz političkih, ili razloga medijske popularnosti - zaključio je Dukaj.

Tamara Klikovac

EK ukazala na odstupanja nakon Vladine intervencije; Dukaj: Sporne dvije izmjene

Postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti, poručeno je na sastanku ministra javne uprave Maraša Dukaja sa novoimenovanom ambasadorkom Švajcarske Konfederacije u Crnoj Gori, na nerezidentnoj osnovi, An Lugon-Mulan.&nbsp;
Đukaj je poželio ambasadorki uspjeh u obavljanju dužnosti i istakao da dvije države baštine dobre i prijateljske odnose, te da postoji prostor za produbljivanje saradnje u oblasti reforme javne uprave, digitalizacije i sajber bezbjednosti.
On je upoznao ambasadorku sa prioritetima u radu ovog resora, te drugim projektima koji su važni za proces reforme javne uprave, sajber bezbjednosti i digitalizacije.
- Sagovornici su razgovarali i o drugim temama od zajedničkog interesa i &nbsp;produbljivanje saradnje u mnogim oblastima - saopšteno je iz Ministarstva javne uprave.

Dukaj sa Lugon-Mulan: Postoji prostor za jačanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije

Ministarstvo javne uprave (MJU) uspostavilo je Certifikaciono tijelo GovME CA, čime je po riječima ministra Maraša Dukaja napravljen važan iskorak imajući u vidu da Ministarstvo po prvi put postaje kvalifikovani davalac elektronskih usluga povjerenja za potrebe organa državne uprave.&nbsp;
- Ranije smo bili ograničeni samo na izdavanje naprednog elektronskog potpisa. Sada imamo mogućnost pružanja čak sedam različitih usluga povjerenja koje su ključne za digitalizaciju javnog sektora - kazao je ministar javne uprave Dukaj.
Cjelokupan proces uspostavljanja ovog sistema i izrade prateće dokumentacije, prema riječima ministra, sproveden je u skladu sa evropskim standardima i najboljim praksama, čime se jasno pokazuje posvećenost evropskom putu Crne Gore.
Sada, kako je istakao, imamo infrastrukturu koja, uz status kvalifikovanog davaoca, omogućava potpunu kontrolu i sigurnost u korišćenju elektronskih usluga u javnoj upravi, čime se dodatno jača povjerenje građana i institucija u digitalne servise Vlade Crne Gore.
- Uspostavljanjem GovME CA stvaramo stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države, pojednostavljujemo poslovne procese, ubrzavamo rad administracije i još snažnije približavamo Crnu Goru evropskim standardima - zaključio je Dukaj.

Dukaj: Certifikaciono tijelo za stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države

Pravo na slobodan pristup informacijama jedno od osnovnih ljudskih prava i ključni element svake demokratske zajednice, i nadamo se da će &nbsp;Zakon o SPI konačno biti usvojen, poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj sa okruglog stola "Pravo javnosti da zna! Zakon o slobodnom pristupu informacijama - konačno usvajanje ili novo odlaganje?”, u organizaciji Mreže za afirmaciju nevladinog sektora MANS.
Kako je Dukaj istakao, to pravo omogućava građanima da budu informisani o radu vlasti. Cilj je, između ostalog, vršenje kontrole, uzimanje učešća i smanjenje korupcije, a s druge strane, slobodan pristup informacijama jača odgovornost vlasti i afirmiše povjerenje građana u institucije.
Ustavom Crne Gore, ovo pravo je zagarantovano, kao i međunarodnim dokumentima kojima se uređuje predmetna oblast, kazao je Dukaj.
- Crna Gora ima Zakon o slobodnom prostupu informacijama od 2005. godine. Novi Zakon usvojen je 2012. godine, sa unaprijeđenim rješenjima. Prve izmjene su uslijedile pet godina kasnije, odnosno 2017. godine kada je dopunjen nizom odredbi. Tom prilikom je regulisan institut ponovne upotrebe informacija- kazao je ministar.
Dukaj je naglasio da je 2019. godine, pokrenut postupak donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom prostupu informacijama, ali nakon dugih procedura nije rezultirao usvajanjem predloženog Zakona. Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama utvrđivala je 42. pa i 43. Vlada Crne Gore, kada je i upućivan Skupštini, ali isto povlačen iz skupštinske procedure, zbog promjena izvršne vlasti.
- Krajem 2023. godine, 44. Vlada Crne Gore je Predlog Izmjena i dopuna ovog zakona uputila u skupštinsku proceduru, ali ga je Skupština Crne Gore u junu 2024. godine izostavila sa dnevnog reda, ne zbog suštinskih razloga, nego zbog tehničkih, te je prema tome, naš trud pao u vodu, a procedura je vraćena na početak. Ovu godinu smo, poslije propisanih procesura, otpočeli utvrđivanjem Predloga Zakona na Vladi Crne Gore već 27. januara- kazao je on.
Ministar Dukaj je pojasnio da ovaj zakon ima sve neophodna mišljenja, ne samo naših nego i Evropske komisije .&nbsp;
- Predlog je dostavljen u skupštinsku proceduru. Očekujemo odbore i plenum, i nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI- poručio je ministar Dukaj.
Ovom prilikom Dukaj nije želio da navodi sva unaprijeđena rješenja, ali je iskazao želju da se zakon što prije usvoji.&nbsp;
- Tako bismo prišli planskoj podršci njegove primjene, što je itekako ozbiljan posao, imajući u vidu već identifikovane izazove. Slobodan pristup informacijama je nezaobilazno pravo građana. Samo kada su informisani, građani mogu donositi bolje odluke na izborima i aktivno se angažovati u svojim zajednicama- &nbsp;zaključio je ministar Dukaj.
Na okruglom stolu predstavljen je izvještaj Nacionalnog sistema integriteta za Crnu Goru i održan panel „Zašto nam je potreban novi zakon?”
U uvodnom dijelu programa &nbsp;govorila je i ambasadorka Velike Britanije u Crnoj Gori, Don Meken i &nbsp;izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović Marković.

Dukaj: Očekujemo odbore i plenum, nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI

Ministar javne uprave Maraš Dukaj je svim građankama čestitao 8. mart, Dan žena.
- Ovaj dan je prilika da vam odamo priznanje za vaš doprinos društvu, porodici i profesionalnom životu. Vaša posvećenost i podrška čine svijet ljepšim mjestom. Nastavljamo da se zajedno borimo za vaša prava. Želim vam puno sreće i uspjeha u svim budućim poduhvatima - naveo je Dukaj u čestitki.

Dukaj: Posvećenost i podrška žena čine svijet ljepšim mjestom

Ministar javne uprave Maraš Dukaj učestvovao je na Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama, u Tirani, gdje je istakao da se Ministarstvo javne uprave (MJU) Crne Gore sa posebnom pažnjom bavi reformom sistema lokalne samouprave.
- Crna Gora tada nije imala ni početne podatke o stanju u lokalnim samoupravama. Zato smo morali početi od temelja. Prvo smo pripremili sveobuhvatnu Analizu funkcionisanja sistema lokalne samouprave. Prema osmišljenoj metodologiji, prikupljali smo podatke od svih opština i državnih organa, kako bismo objektivno utvrdili nedostatke i izazove u postojećem sistemu - kazao je Dukaj.
On je kazao da je Analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih država u Evropi, monotipski model organizacije lokalne samouprave nije održiv.&nbsp;
Dodao je da postoje ozbiljni izazovi u pogledu lokalnih javnih finansija i funkcionisanja privrednih društava na lokalnom nivou. Takođe, kako je naveo, način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući, jer ne odražava izborni legitimitet.
- Cilj nam je bio da unaprijedimo decentralizaciju, a sa druge bili smo svjesni da nemaju sve opštine kapacitet za preuzimanje novih nadležnosti. Zato smo se opredijelili za postupno unapređenje u ovoj oblasti, odnosno za uvođenje asimetrične decentralizacije. To podrazumijeva uvođenje gradova kao jedinica lokalne samouprave, u kojima će se vršiti širi krug nadležnosti u oblasti primarne zdravstvene zaštite, predškolskog obrazovanja i socijalne i dječije zaštite, kao i prostornog planiranja - kazao je Dukaj.
On je napomenuo da će ovaj model decentralizacije biti uveden novim Zakonom o lokalnoj samoupravi, kojim će se i afirmisati evropske integracije, uvesti inovativni mehanizmi za praćenje rada lokalnih samouprava, unaprijediti međuopštinska saradnja, a kao još jedan od iskoraka - Crna Gora će, po prvi put, dobiti Zakon o lokalnim službenicima i namještenicima.
- Naglasio bih da je Ministarstvo javne uprave podnijelo dvije inicijative Skupštini Crne Gore, a tiču se reforme lokalnog izbornog Sistema. Predložili smo uvođenje neposrednog izbora predsjednika opštine i održavanje lokalnih izbora u jednom danu. Jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - istakao je Dukaj.
- Naš cilj je jasan - jačati decentralizaciju, osnaživati lokalne zajednice i stvaranje sistema u kojem će se vlast približiti građanima, a lokalne institucije raditi u njihovom interesu - zaključio je ministar Dukaj.
Konferenciji za osnaživanje lokalnih samouprava Zapadnog Balkana u regionalnoj saradnji i EU integracijama organizuju Fondovi Zapadnog Balkana u saradnji sa Ministarstvom vanjskih poslova Japana, Međunarodnim Višegradskim fondom, Mrežom udruženja lokalnih samouprava Jugoistočne Evrope i ReSPA-om.

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Vlada je u januaru prošle godine usvojila analizu o funkcionisanju sistema lokalne samouprave koja je pokazala brojne slabosti i ukazala na hitnu potrebu za promjenama, a jasno je da bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene - kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj na panel diskusiji "Reforma izbornog zakonodavstva: jedinstven izborni dan, neposredni izbori predsjednika/gradonačelnika i otvorene liste – izazovi i prednosti". Dukaj je, na ovom događaju koji je organizovala Zajednica opština Crne Gore, naveo da je Vladina analiza pokazala da Crna Gora predstavlja jednu od najcentralizovanijih zemalja Evrope. - Vjerujem da je jaka i efikasna lokalna samouprava temelj snažnog i pravednog društva. Zato smo mi u Ministarstvu javne uprave visoko postavili prioritet reforme sistema lokalne samouprave. Poseban akcenat smo stavili na decentralizaciju i digitalizaciju lokalne samouprave - istakao je Dukaj.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250304130348_13bb5305d6a54cf10999c4e55c66fa6c5a480b2e7213c278796763093b92df76" data-rendition-name="original" width="2048" height="1364" loading="lazy" alt="Maraš Dukaj"> <figcaption>Maraš Dukaj(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  Naveo je da način izbora predsjednika opštine nije odgovarajući jer ne odražava izborni legitimitet. - Danas imamo predsjednike opština koji uopšte nisu bili na izbornim listama i imate rotirajuće predsjednike opština. Zbog toga se postavlja pitanje ko je prvi čovjek jedne opštine - kazao je Dukaj. Dodaje da odnos centralnih i lokalnih vlasti mora biti unaprijeđen, a da mehanizmi međuopštinske saradnje moraju biti osnaženi. - Sva ova pitanja mi smo adresirali kroz novi zakon o lokalnoj samoupravi. Moramo se svi zajedno uključiti. Još u maju prošle godine smo uputili dvije ključne inicijative Skupštini Crne Gore – uvođenje neposrednog izbora predsjednika opština i održavanje svih lokalnih izbora u jednom danu. Uvjeren sam da te inicijative jačaju demokratski karakter izbornog procesa i smanjuju političke tenzije, a samim tim direktno utiču na uspjeh reformskih procesa koje smo temeljno i sistematično započeli od 2022. godine - istakao je Dukaj. Generalna sekretarka Zajednice opština Mišela Manojlović istakla je da Ustavom zajamčeno pravo građana na lokalnu samoupravu u posljednjim godinama sve češće i sve očiglednije pokazuje svoju ranjivost. - Naravno da nešto treba mijenjati, ali ne bez prethodnog dijagnostifikovanja problema i njegove temeljne i stručne analize čemu će naš panel nadam se i doprinijeti. Smatraćemo da smo uspjeli ako učinimo očiglednom uzročno-posljedičnu vezu između različitih ideja za izmjenu izbornog zakonodavstva i njihovih posljedica i ako se danas usaglasimo oko modela koji će omogućiti efikasno funkcionisanje lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Manojlović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250304130356_d70deb8554220353a791c5d01b69e48ed546b902f9f5a2abdc8c2f2b14199495" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Mišela Manojlović "> <figcaption>Mišela Manojlović(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  Izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju Dragan Koprivica podsjetio je da se ova nevladina organizacija već 25 godina bavi ovim temama. - Iz godine u godinu se izborna reforma ne dešava, a političari uz partitokratiju vrlo vješto uspijeva da izbjegnu to što im je ključni zadatak – da donose zakone u Skupštini koji treba da naprave napredak u našoj zajednici i to tako traje već nekih 15 godina - istakao je Koprivica.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250304130348_179fdbef3132bc7a4d2397f51fb0624c97eb83bd2eece33909ada8c3d4f68082" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Dragan Koprivica"> <figcaption>Dragan Koprivica(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  On jeste za neposredni izbor gradonačelnika i jeste za lokalne izbore u jednom danu, ali da pažnju treba obratiti na detalje. - Po mom mišljenju jako je loša ideja da svi izbori – i parlamentarni i predsjednički i lokalni, budu u jednom danu, jer kod lokalnih izbora treba da se govori o lokalnim temama. Zaista ne možemo reći da su lokalni izbori dominantno imali obilježje lokalnih izbora u posljednjih pet godina. Tu su dominirale državne teme i jako je važno tu nešto uraditi. Postoji dosta otvorenih pitanja. Pitanje je je li to što se predlaže u skladu sa Ustavom i pravnim poretkom. Ključno je pitanje koji je optimalan momenat da se ti izbori u jednom danu dogode - kazao je Koprivica. Nina Blažić iz Ministarstva javne uprave istakla je da je u 2024. zabilježen izražen trend blokada lokalnih parlamenata.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250304130356_73f8cc533fe48ef0bd7386db7ea3bac72013fbf61c1cb8f7360068e950dc83d5" data-rendition-name="original" width="1920" height="1080" loading="lazy" alt="Nina Blažić"> <figcaption>Nina Blažić(Photo: Mediabiro)</figcaption> </figure>  - Sve to doprinosi nestabilnosti sistema lokalne samouprave. S druge strane, neposredan izbor predsjednika opštine bi osigurao stabilan sistem formiranja i legitiman izvršni organ koji ne zavisi isključivo od dogovora političkih partija koje čine skupštinu. Takođe, činjenica da za predsjednika opštine može biti izabrano lice koje se nije identifikovalo sa biračima i nije predstavilo svoju viziju lokalne zajednice biračima ukazuje na deficit legitimnosti ovog organa. Neposredan izbor bi osigurao da predsjednik opštine bude izabran voljom građana čime bi se osigurala njegova legitimnost i samim tim i odgovornost prema biračima za ono što je predstavio kao svoju viziju razvoja lokalne zajednice - kazala je Blažić.

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Ministarstvo javne uprave trenutno sprovodi niz strateških inicijativa koje postavljaju temelje za uvođenje vještačke inteligencije, kazao je ministar javne uprave Marash Dukaj na Međunarodnoj konferenciji “Pravo i bezbjednost u digitalnom svijetu: uticaj vještačke inteligencije”, u organizaciji Pravnog fakulteta UCG i Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore.
- Vještačka inteligencija nije samo izazov našeg vremena, već i prilika za ubrzani razvoj digitalizacije, unapređenje efikasnosti javnih usluga i, što je najvažnije, poboljšanje kvaliteta života naših građana kroz bolje i brže usluge javne uprave - kazao je Dukaj.
Kako je istakao, prvi prioritet MJU je izrada Strategije vještačke inteligencije Crne Gore, koja predstavlja ključni dokument u ovom procesu. 
- Strategija uključuje sve relevantne sektore i aktere – od vladinih institucija i akademske zajednice do privatnog sektora i nevladinih organizacija, a naš rad se oslanja na primjere najbolje prakse iz Evrope i svijeta - istakao je Dukaj.
Dukaj je rekao da je u saradnji sa Svjetskom bankom, organizovana dvodnevna radionica i uz pomoć međunarodnih stručnjaka, započet je rad na roadmap-u za izradu Strategije. Takođe, u pripremi je i Memorandum o razumijevanju sa Montenegrin AI Association (MAIA), što će omogućiti blisku saradnju sa domaćim stručnjacima u ovoj oblasti. 
- Ovi koraci su samo početak, ali predstavljaju jasan signal naše posvećenosti razvoju AI tehnologija u Crnoj Gori. Ministarstvo je formiralo novu direkciju unutar Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i eServise koja se specifično bavi vještačkom inteligencijom. Ova direkcija ne samo da prati razvoj i implementaciju Strategije, već i proaktivno istražuje najnovije globalne trendove u oblasti AI - kazao je Dukaj.
Prema njegovim riječima, pored aktivnosti vezanih za vještačku inteligenciju, rad MJU se oslanja na širi okvir digitalizacije, koji definiše Reformska agenda Crne Gore za period 2024–2027. 
- Ova agenda obuhvata ključne reforme koje omogućavaju potpunu integraciju digitalnih tehnologija u sve aspekte društva, ali i pružaju konkretne temelje za implementaciju AI rješenja u različitim sektorima.Jedna od aktivnosti ove agende jeste osiguranje pouzdane širokopojasne infrastrukture, uključujući 5G mreže, bržu i stabilniju internet konekciju, brži protok podataka, kao i rad naprednih AI sistema. Korišćenjem AI možemo analizirati i optimizovati upravljanje širokopojasnom infrastrukturom u realnom vremenu, osiguravajući maksimalnu efikasnost i brzu reakciju u slučaju prekida ili sigurnosnih prijetnji - kazao je Dukaj.
On je dodao da kroz uvođenje digitalnih identiteta i e-potpisa, pojednostavljujemo pristup građanima javnim uslugama i koristimo vještačku inteligenciju za analizu i prepoznavanje obrazaca u korišćenju tih usluga. Objasnio je da AI tehnologije pomažu u personalizaciji usluga, identifikaciji mogućih sigurnosnih prijetnji i unapređenju procesa autentifikacije i autorizacije, čime osiguravamo pouzdan i siguran pristup svim digitalnim uslugama.
- Kada govorimo o sajber bezbjednosti, AI donosi nova rješenja i mogućnosti. Napredni AI alati poboljšavaju sposobnosti za prepoznavanje i odgovaranje na sajber prijetnje, posebno na velikim mrežama povezanim na širokopojasnu infrastrukturu i 5G mreže. Vještačka inteligencija automatski analizira ogromne količine podataka, identifikuje neobične aktivnosti i preduzima mjere zaštite u realnom vremenu, čime osiguravamo sigurnost i stabilnost naših digitalnih sistema - kazao je Dukaj.
Integracijom AI tehnologija u svaki aspekt reformi, Crna Gora ne samo da ubrzava proces digitalizacije, već se, poručuje Dukaj, pozicionira kao lider u regionu u oblasti inovacija i naprednih tehnologija u javnom sektoru.
Na konferenciji su govorili i dekanica Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Aneta Spaić, ministar pravde Bojan Božović, predsjednik Asocijacije menadžera bezbjednosti Crne Gore Dragan Radulović i ambasadorka Republike Slovenije u CG Bernarda Gradišnik.
Međunarodnu konferenciju “Pravo i bezbjednost u digitalnom svijetu: uticaj vještačke inteligencije” organizuje Pravni fakultet UCG i Asocijacija menadžera bezbjednosti Crne Gore, pod pokroviteljstvom Ambasade Republike Slovenije u Crnoj Gori uz podršku Ministarstva javne uprave i Ministarstva pravde.

Dukaj: Posvećeni smo razvoju AI tehnologija, prioritet izrada Strategije vještačke inteligencije

Uprava policije od 1. aprila je uvela stalno dežurstvo Specijalne jedinice policije po principu 24/7 čija je namjena brzo reagovanje u situacijama najvećeg rizika.
- U cilju jačanja operativne spremnosti i efikasnijeg odgovora na situacije koje ugrožavaju živote i bezbjednost građana, Uprava policije je izradila interne procedure o postupanju u situacijama aktivne prijetnje vodeći se znanjem i praksom renomiranih partnerskih službi sa dugogodišnjim iskustvom u ovakvim i sličnim situacijama - kazali su u policije.
Prema njihovim riječima, interne procedure i pravila usmjeravaju policijske službenike sa preciznim konkretnim zaduženjima i smjernicama u postupanju u najizazovnijim kriznim situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje koje su nepredvidive, dinamične i koje se brzo odvijaju. U njima je, kažu, uloga prve patrole brzo lociranje, izolacija, zaustavljanje ili neutralizacija i stavljanje pod kontrolu prijetnje - a sve u cilju spašavanja života i osiguranja bezbjednosti građana.
- Smjernice jasno razdvajaju bezbjednosne rizike u situacijama aktivnog strijelca ili aktivne prijetnje, od situacija sa “zabarikadiranim kriminalcima” i talačkim situacijama u kojima se primjenjuje taktika pregovaranja i kontrolisana upotreba sile - naveli su u Upravi policije.
Kažu da su svi pripadnici Uprave policije na lokalnom i centralnom nivou u regionalnim centrima bezbjednosti upoznati sa standardnim operativnim procedurama koje su u operativnoj upotrebi do finalizacije izrade i usvajanja podzakonskih akata i pravila u postupanju, kojima će se bliže urediti ova oblast.
- Kao veoma važno navodimo da su policijski službenici na lokalnom nivou prošli specijalističku mentalno- taktičku obuku u postupanju u bezbjednosno izazovnim situacijama, kao i da je obučen veći broj instruktora u policijskim strukturama čija je uloga i namjena da u kontinuitetu rade na podizanju nivoa spremnosti i borbene gotovosti policijskih službenika, kroz praktičnu simulaciju i uvježbavanje rješavanja krizne situacije - naveli su u policiji.
Angažovanje specijalnih jedinica u kombinaciji sa obučenim policijskim službenicima u patrolama je, dodaju oni, mjera koja predstavlja dio šire strategije proaktivnog djelovanja Uprave policije usmjerene na zaštitu života i bezbjednosti građana, očuvanju javne bezbjednosti, i borbi protiv organizovanog kriminala.
- Dežurne grupe Specijalne jedinice policije omogućiće brži i efikasniji odgovor na krizne situacije visokog bezbjednosnog rizika, uključujući i napade aktivnih napadača i druge oblike aktivnih prijetnji i teškog nasilja kao i upotrebu istih u borbi protiv teškog i organizovanog kriminala. Standardnim procedurama su date smjernice da prve policijske patrole koje su prošle obuku reaguju na ovakve događaje, dok će stalna prisutnost dežurnih timova Specijalne jedinice policije omogućiti brzo i efikasno angažovanje u najkraćem mogućem roku - istakli su u policiji.
Kažu i da se, u cilju optimizacije i potpune interoperabilnosti, aktivno radi na povezivanju Specijalne jedinice policije sa avio-helikopterskom jedinicom Ministarstva unutrašnjih poslova kako bi se obezbijedilo brzo angažovanje i veći operativni domet Specijalne jedinice na cijeloj teritoriji Crne Gore uz konstantno taktičko uvježbavanje i usavršavanje postupanja u kriznim situacijama.

Policija uvela stalno dežurstvo SJP za brzi odgovor na krizne situacije

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) osudilo je stavove sveštenika Crkve Srbije Mijajla Backovića koji je Hrvate u Boki Kotorskoj nazvao „projektom“ i ustvrdio da su oni zapravo porijeklom Srbi, ističući kako je takvo nepoštovanje istorije i identiteta hrvatske zajednice u Boki potpuno neprihvatljivo.
- Sveštenik Backović, kontroverzna figura u Boki Kotorskoj, svojim izjavama i djelima unosi podjele i netoleranciju među narodima koji stoljećima dijele ovaj prostor. Njegovo javno negiranje povijesnog trajanja Hrvata u Boki Kotorskoj prije Drugog svjetskog rata nije samo povijesno neutemeljeno, već i otvoreni pokušaj brisanja i negiranja identiteta jedne zajednice koja je od davnina prisutna na ovim prostorima – navodi HNV u reagovanju.
Posebno zabrinjava činjenica, kako kažu, da je Backović, prije nego što je postao sveštenik, bio pripadnik „crvenih beretki“, zloglasne paravojne jedinice koja je tokom ratova devedesetih godina bila sinonim za nasilje i brutalnost.&nbsp;
- Umjesto da danas, kao duhovni pastir, širi poruke pomirenja, oprosta i ljubavi, on nastavlja veličati ideologije podjela i sukoba – navode iz HNV-a.&nbsp;
Kako kažu, njegova godišnja komemoracija na groblju u Tivtu, gdje se pojavljuje u uniformi Crvenih beretki umjesto u svešteničkoj mantiji, jasna je demonstracija njegovih pravih uvjerenja.
- Umjesto da se moli za pokojne i poziva na praštanje, on nastavlja slaviti prošlost ispunjenu nasiljem i nacionalizmom, umjesto da zagovara univerzalne hrišćanske vrijednosti poput ljubavi, mira i pomirenja. Sveštenik bi trebao biti most među ljudima, a ne izvor podjela. Njegova uloga trebala bi biti propovijedanje Jevanđelja i vrlina koje ono nosi, a ne manipulacija istorijom i politikom. U vremenu kada su narodi Balkana umorni od sukoba i podjela, potrebno je više glasova koji pozivaju na zajedništvo, a manje onih koji produbljuju stare rane – navodi se u reagovanju.
Prema mišljenju HNV-a, javnost, Crkva i vjernici trebali bi se zapitati: je li ovakvo djelovanje dostojno jednog sveštenika?&nbsp;
- Ako Crkva ne reaguje na ovakvo ponašanje, onda prešutno podržava širenje mržnje, a ne poruku Hristove ljubavi. Vrijeme je da se ovakvi pojedinci pozovu na odgovornost i da se jasno stavi do znanja da vjerske institucije ne smiju biti platforma za ekstremizam i revizionizam, već mjesto duhovnog rasta, oprosta i pomirenja - zaključili su iz HNV-a.&nbsp;
&nbsp;

HNV traži reakciju Crkve – ako se ne ogradi od Backovića, prećutno podržava širenje mržnje

Stomatološka komora Crne Gore pozvala je direktora Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) Vuka Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su zaključile ugovore pod uslovima koji su, kako je saopšteno, uvredljivi i za početnike u struci.
Iz FZO su ranije kazali da ključni zahtjevi koje je dostavila Stomatološka komora zavise od odluka ministarstava finansija i zdravlja i dodali da je značajan broj stomatoloških ordinacija već zaključio ugovore sa Fondom.
Predsjednica Stomatološke komore Crne Gore Jelena Bulajić pozvala je FZO da pripremi nove ugovore.
- Stomatološka komora poziva Kadića da javno saopšti precizan broj ordinacija koje su, kako je rekao, zaključile ugovore sa FZO pod uslovima koji su uvredljivi za početnike u struci, a kamoli za profesionalce sa višegodišnjim, a često i višedecenijskim stažom - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da će, ukoliko Kadić ne odgovori jasno na to pitanje, to smatrati pokušajem da sa pozicije koju obavlja izazove razdor u stomatološkoj struci.
Kako je kazala, nejasne i uvijene poruke ne doprinose razumijevanju i rješavanju problema, već naprotiv.
- Istovremeno podsjećamo na konkretne primjere o tome koliko se FZO „odgovorno i savjesno“ odnosi prema građanima Crne Gore - kaže se u reagovanju.
Bulajić je rekla da se u Zeti, koja ima 17 hiljada stanovnika, o dentalnom zdravlju građana brine jedan doktor stomatologije.
- Ne samo da je jedan stomatolog zadužen za 17 hiljada građana, već se od njega traži i pripravnost koja po zakonu može da traje deset dana. Šta ćemo sa ostalih 20 dana? Ko će tada da liječi građane u hitnim situacijama - navela je Bulajić.
FZO, kako je kazala, doktorima stomatologije nudi tri EUR refundacije za ekstrakciju zuba.
- Da li su se kolege školovale da bi njihovo znanje neko sveo na nivo pola kilograma jagoda? To nećemo dozvoliti - navela je Bulajić.
Ona je rekla da su to samo tri od niza primjera koji proističu iz predloženih ugovora FZO, a kojima se, kako je ocijenila, ljekari vrijeđaju, a javnost dovodi u zabludu o dostupnoj i besplatnoj stomatološkoj zaštiti koju obezbjeđuje država.
- Doktori stomatologije koji su, odlukom na državnom nivou, prije 17 godina bukvalno ostavljeni bez posla, ne mogu preko svoje grbače, na osnovu mizernih naknada, da rade da bi FZO mogao da priča da su građanima obezbijedili „dostupnu“ i „besplatnu“ zdravstvenu zaštitu - navodi se u reagovanju.
Bulajić je rekla da žale što je Kadić bio „iznenađen“ protestom Stomatološke komore.
- Sigurni smo da je i laička javnost najmanje mjesec i po unazad upoznata da Stomatološka komora neće podržati potpisivanje istih ugovora koji su bili na snazi donedavno - dodala je Bulajić.
Ona je kazala da upravo Kadić, iako je to bio dogovor, komori nikad nije dostavio nacrt novih ugovora, koji je trebalo da budu bazirani na izmijenjenim uslovima s kojima su se usaglasile sve strane, uključujući FZO.
- Na to smo, kako Kadić sam zna, čekali četiri sedmice, a pošto smo umjesto odgovora dovedeni pred svršen čin tako što je FZO ordinacijama dostavio iste, prepisane ugovore i prateće uslove protiv kojih smo se borili, pojavili smo se ispred te institucije u nadi da će nas jednom čuti, ako do sad zaista nijesu - navela je Bulajić.
Ovo je, kako je dodala, još jedna prilika da pozovu FZO da povuče ugovore koje trenutno nudi i da pripremi nove koje su već usaglasili.
- Podsjećamo da tražimo i da, uz redovne kontrole naših ordinacija koje sprovodi FZO, njih dodatno uvede i Ministarstvo zdravlja, ali i svaka druga ovlašćena ustanova - navodi se u reagovanju.

Bulajić: FZO da saopšti koliko je ordinacija zaključilo ugovore

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: maras-dukaj

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

EK ukazala na odstupanja nakon Vladine intervencije; Dukaj: Sporne dvije izmjene

Dukaj sa Lugon-Mulan: Postoji prostor za jačanje saradnje u oblasti sajber bezbjednosti i digitalizacije

Dukaj: Certifikaciono tijelo za stabilan temelj za dalju digitalnu transformaciju države

Dukaj: Očekujemo odbore i plenum, nadamo se da ćemo konačno dobiti novi Zakon o SPI

Dukaj: Posvećenost i podrška žena čine svijet ljepšim mjestom

Dukaj: MJU se sa posebnom pažnjom bavi reformom lokalne samouprave

Dukaj: Bez sveobuhvatne reforme izbornog sistema ne možemo napraviti suštinske promjene

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Dukaj: Posvećeni smo razvoju AI tehnologija, prioritet izrada Strategije vještačke inteligencije

Dukaj: Potrebno da svi pokažemo daleko više odgovornosti i empatije prema osobama sa autizmom

Policija uvela stalno dežurstvo SJP za brzi odgovor na krizne situacije

HNV traži reakciju Crkve – ako se ne ogradi od Backovića, prećutno podržava širenje mržnje

Bulajić: FZO da saopšti koliko je ordinacija zaključilo ugovore

PRATITE TVe UŽIVO