- Ministarstvo javne uprave je još u aprilu 2025. predložilo Skupštini zakonsku kvotu – najmanje 40 odsto žena na lokalnim izbornim listama, uz rješenje da predsjednik opštine i njegov zamjenik moraju biti različitog pola- kazao je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
Kako dodaje, sveobuhvatna reforma izbornog zakonodavstva na lokalnom nivou uključuje: izbore u jednom danu, direktan izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika, poluotvorene liste, reformu opštinskih izbornih komisija.
Dukaj je istakao da mu je drago što njihove ideje dobijaju sve širu podršku, posebno od njihovih partnera iz koji ova rješenja vide kao ključna za jačanje demokratije i nastavak EU puta.
- Reforme koje predlažemo su suštinske, ne simboličke i deklarativne. Crnoj Gori treba izborni sistem koji afirmiše rodnu ravnopravnost i uvodi demokratiju, uz jačanje demokratskih institucija- poručio je Dukaj.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Dukaj: Crnoj Gori treba izborni sistem koji afirmiše rodnu ravnopravnost i uvodi demokratiju, najmanje 40 odsto žena da bude na lokalnim izbornim listama

Ministarstvo javne uprave (MJU) dobitnik je priznanja „Partner godine 2025." koju dodjeljuje e-Governance Academy, saopšteno je iz tog resora. 
 
Iz MJU su rekli da je priznanje uručeno na e-Governance konferenciji 2025. u Talinu, gdje su digitalni lideri i eksperti iz 85 zemalja razmjenjivali znanja i rješenja za digitalnu budućnost. 
 
To priznanje, kako su kazali iz Ministarstva, potvrđuje njihovu posvećenost jačanju nacionalne sajber sigurnosti i unapređenju međuinstitucionalne saradnje, uz podršku Evropske unije (EU). 
 
- Nijeste dozvolili da dobra kriza ostane neiskorišćena - poručio je izvršni direktor eGA Hanes Astok, osvrnuvši se na odlučne poteze MJU nakon sajber napada 2022. godine. 
 
Generalni direktor Direktorata za infrastrukturu, informacionu bezbjednost, digitalizaciju i eServise, Dušan Polović, koji je primio nagradu u ime MJU, rekao je da je saradnja sa eGA timom bila izuzetno produktivna. 
 
- Hvala vam na posvećenoj podršci u najvažnijim trenucima - dodao je Polović. 
 
Iz MJU su rekli da su u partnerstvu sa EU realizovane ključne aktivnosti - strateško savjetovanje o bezbjednosti izbora, obuka CSIRT tima, sajber oprema i softver i prvi 24/7 Security Operations Centar u Crnoj Gori. 
 
Resorni ministar Maraš Dukaj rekao je, povodom dobijene nagrade, da Crna Gora nikad više ne može biti nespremna kao sto je bila 2022. godine jer su taj veliki izazov iskoristili za građenje temelja za sigurni crnogorski sajber prostor.

MJU dobitnik priznanja Partner godine 2025

Generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave (MJU) Marija Hajduković je na današnjoj konferenciji „Optimalna javna uprava: Između obećanja i izbornog plijena“ podsjetila da je pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih, nabrojane su sve institucije po sektorima i može se pratiti gdje dolazi do porasta i na centralnom i na lokalnom nivou.
Konferencija je održana danas u Podgorici, u organizaciji Instituta alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Hajduković je u uvodnom razgovoru pojasnila šta optimizacija javne uprave podrazumijeva u odnosu na već zacrtane strateške ciljeve, koje su MJU i Vlada već planirali da preduzmu u ovoj oblasti.
Ona je pojasnila da u aktuelnoj Strategiji reforme javne uprave ne postoji eksplicitno cilj smanjenja broja zapošljenih, već postoji indikator koji se odnosi na učešće broja zapošljenih u odnosu na ukupan broj zapošljlenih.&nbsp;
- Na nivou EU broj zapošljenih iznosi 17-18 odsto, a kod nas za 2024. godinu iznosi 21,7 odsto - objasnila je Hajduković.&nbsp;
U uvodnom dijelu bilo je i riječi i o ugovorima o djelu, kao mehanizmu koji se koristi kao paralelni sistem zapošljavanja uz zloupotrebe koje je prepoznala i Državna revizorska institucija.&nbsp;
Hajduković je naglasila da u samoj Strategiji, jedan od zaključaka jeste uspostavljanje evidencije ugovora o djelu.&nbsp;
Međutim, u međuvremenu je formirana i Komisija za ugovore o djelu koja je otišla korak dalje od toga i predviđa njihovo smanjenje.
Marko Sošić iz Instituta alternativa naglasio je da je pozitivno što baza zaposlenih postoji, iako nema podataka o preduzećima na centralnom i lokalnom nivou, ugovorima o djelu, agencija za privremeno zapošljavanje. On je podsjetio da u martu ove godine imamo 1000 više zaposlenih na centralnom nivou u odnosu na mart prošle godine.&nbsp;
U drugom dijelu konferencije, kako je navedeno u saopštenju, u okviru panel diskusije „Partitokratija i optimizacija: Parcijalna rješenja iza velikih riječi“, fokus je bio na drugim aspektima optimizacije javne uprave, koji je mnogosloženiji proces od pukog smanjivanja broja zaposlenih, već mora da odgovori i na potrebe nedostajućih administrativnih kapaciteta, unapređenja procedura zapošljavanja, rasporeda, ocjenjivanja, napredovanja, ali i borbe protiv političkog klijentelizma.
Naim Đokaj, državni sekretar u MJU, kazao je da Ministarstvo od 2022. godine pokušava da kroz zakonske promjene dođe do profesionalizacije i depolitizacije, podsjećajući na neke inicijative, poput nedavno predstavljenog koncepta o lokalnim izborima i Zakona o Vladi, na koji se čeka još jedno mišljenje Venecijanske komisije.
U odnosu na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, ukazao je da je najviše kritikovan element smanjivanje kriterijuma za zapošljavanje, koji je dio naknadnih zaključaka koje je usvojila Vlada. Smatra da su ograničenja mandata vršilaca dužnosti na dva puta i Disciplinske komisije dobri elementi u predloženim izmjenama, uz uvjerenje da one smanjuju uticaj političkih partija.&nbsp;
Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, osvrnula se na dilemu o tome kako pomiriti zahtjev za dodatnim administrativnim kapacitetima sa potrebama smanjenja preglomazne birokratije, posebno u kontekstu evropskih integracija.&nbsp;
Naglasila je da se čak 40 odsto završnih mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta. U pogledu nedostajućih kapaciteta najkritičnija poglavlja 23 i 24 ali i 12, 21, 28, kao i 27, koje je vjerovatno najskuplje poglavlje.&nbsp;
Posebno nedostaju administrativni kapaciteti za projekte u transportu, energetici i telekomunikaciji.„Inspekcijski nadzor je takođe kritična oblast“, naglasila je Papović, dodajući da su potrebni i pravnici koji znaju pravo Evropske unije, IT i finansijski eksperti, i ljudi koji se bave carinskom administracijom
Milena Muk, iz Instituta alternativa, ukazala je da ovi nedostajući administrativni kapaciteti nisu predmet redovnog kadrovskog planiranja, i podsjetila da je tek četiri institucije usvojilo kadrovske planove do kraja marta, dok je to propustilo da uradi čak 92 odsto organa državne uprave i službi Vlade.
Biljana Papović i Naim Đokaj istakli su institut trajnog raspoređivanja u drugi državni organ, predviđen izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao dobro rješenje da se podstakne horizontalna mobilnost zaposlenih, tj, njihovo seljenje u oblasti gdje postoji deficit.&nbsp;
Vasilije Čarapić, poslanik Pokreta „Evropa sad“ ukazao je da bi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i službenički sistem trebalo da štiti institucije. „Realnost je drugačija – ovaj zakon štiti zaposlenje državnog službenika i namještenika, a ne instituciju“, naglasio je on.
Dodao je i da je priča o prenatrpanosti administracije paradoksalna, jer za pozicije gdje postoje standardi, kao u školstvu i zdravstvu, fali kadar.
- Proliferacija je tamo gdje nema standarda - naglasio je on.
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, ukazao je i da su prakse u ovoj oblasti bile loše i prije političkih promjena 2020. godine. „Do 2020, godine su bili bolji zakon ali smo imali lošu primjenu. Sad su loši i zakoni i primjena“, naglasio je in.
Podsjetio je da je prvi potez nove parlamentarne većine nakon promjena 2020. godine bilo smanjenje kriterijuma za zapošljavanje.
Naglasio je da izbjegava riječ „optimizacija“, jer kad god se spomene, poveća se broj zaposlenih. Komentarišu i propali postupak izbora viceguvernera Centralne banke u Skupštini, naglasio je da se određeni ljudi ne biraju isključivo zbog toga što nisu &nbsp;politički podobni. Takođe je kritikovao aktuelni proces izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Vladu koja je tri puta predavala i povlačila amandmane.
Milena Muk je na kraju događaja podijelila neke ključne nalaze istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, uključujući ugovore o djelu, ocjenjivanje službenika i v.d. stanja.
Naglasila je da su problemi u ovoj oblasti brojni, i pokazuju da optimizacija mora da uđe detaljno u sve procedure i povezana pitanja, budući da kad se zagrebe svaka od ovih oblasti vidljivo je da određeni elementarni preduslovi nisu ispunjeni.
- Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine ne postoji opis posla za koja su lica angažovana - naglasila je.&nbsp;
Dodala je i da, kada bi se posmatrao proces ocjenjivanja državnih službenika, u našoj upravi je prosjek biti natprosječan, jer je preko 90% ocijenjenih službenika u 2024. godini dobilo ocjenu „ističe se“. Na drugoj strani, ocjenjivanje rukovodilaca nije zaživjelo, i tokom prethodne godine direktor ili direkorica organa uprave uopšte nisu ocjenjivani.
Na kraju, ukazala je i na veliki raskorak između velikog broja rješenja o određivanju v.d. stanja, preko njih 300 od početka mandata Milojka Spajića do kraja februara ove godine.&nbsp;
- U nešto kraćem periodu, tokom čitave 2024. godine, 41 osoba je imenovana na pozicije starješina organa i visokog rukovodnog kadra. Dakle, imamo ogromnu razliku u odnosu na korišćenje sistema javnog konkursa, kao koliko toliko predvidive i transparentne procedure zapošljavanja na rukovodećim pozicijama, i v.d. stanja koja su umjesto izuzetka postala pravilo - naglasila je Muk, podsjećajući na preporuku Instituta alternativa da se ovaj institut u potpunosti izbjegne time što će se rukovodeća mjesta oglašavati prije isteka mandata.

Hajduković: Pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih

Ministarstvo javne uprave postiglo je ključne rezultate u oblasti slobodnog pristupa informacijama i otvorenih podataka, koji su prepoznati u okviru Reformske agende Crne Gore 2024 - 2027, a krajem 2024. godine implementiralo novi <a href="https://data.gov.me">Portal otvorenih podataka</a>, u okviru projekta “eUsluge i digitalna infrastruktura kao mjera odgovora na COVID-19”, koji je usklađen sa evropskim standardima i početkom 2025. godine integrisan sa evropskim portalom otvorenih podataka, navedeno je u saopštenju MJU.&nbsp;
Ovi rezultati, kako navode, potvrđuju snažnu posvećenost Crne Gore ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti javne uprave.
Kao važan iskorak, dodaje se, krajem 2024. godine pripremljen je Predlog Zakona o slobodnom pristupu informacijama, kojim se značajno unapređuju postojeći mehanizmi i uvode novi instituti usklađeni sa Direktivom (EU) 2019/1024 o otvorenim podacima i ponovnoj upotrebi informacija javnog sektora.&nbsp;
- Vlada Crne Gore utvrdila je Predlog zakona 23. januara 2025. godine, a isti je već prošao relevantne skupštinske odbore, čime je stvoren temelj za njegovo brzo usvajanje - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Ovaj zakon otvara vrata ka efikasnijem ostvarivanju prava građana na informacije, podstiče ponovnu upotrebu skupova podataka visoke vrijednosti, uključujući geoprostorne, meteorološke, statističke i druge podatke, i unapređuje rad javne uprave u cjelini.
Radi osnaživanja kapaciteta institucija, Ministarstvo je organizovalo edukaciju o upravljanju otvorenim podacima za 33 predstavnika organa uprave, s izraženom rodnom ravnotežom učesnika, čime je dodatno naglašena inkluzivnost procesa.
- Usvajanjem novog zakona i modernizacijom Portala otvorenih podataka, Crna Gora jasno pokazuje da je na putu izgradnje efikasnije, transparentne i otvorene javne uprave – u službi građana i u skladu sa evropskim standardima - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

1250x600

MJU: Novi zakon i Portal otvorenih podataka u službi transparentne javne uprave

Cilj Operativnog tima za izradu novog Nacionalnog akcionog plana Partnerstva za otvorenu upravu (NAP POU) je kreiranje dokumenta koji odgovara međunarodnim standardima i reflektuje potrebe crnogorskog društva u pogledu transparentnosti, odgovornosti i participacije. 
 
To je kazao državni sekretar Ministarstva javne uprave (MJU) Dragiša Janjušević, na otvaranju inicijalne sjednice Operativnog tima za izradu novog NAP POU 2026–2029, koja je održana u ponedjeljak u Vladi, u okviru obilježavanja globalne Nedjelje otvorene uprave. 
 
Janjušević je, kako je saopšteno iz MJU, istakao da ta sjednica označava početak važnog i zajedničkog procesa u kojem će učestvovati predstavnici institucija, civilnog društva, akademske zajednice i građana. 
 
- Cilj nam je da kreiramo dokument koji ne samo da odgovara međunarodnim standardima, već i realno reflektuje potrebe našeg društva u pogledu transparentnosti, odgovornosti i participacije - &nbsp;rekao je Janjušević. 
 
Kako je naveo, uspjeh tog procesa zavisiće od uključenosti svih aktera i njihove spremnosti za dijalog i saradnju. 
 
Vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za transparentnost, otvorenost i unapređenje javne uprave, Lidija Ljumović, predstavila je ključne nalaze iz Izvještaja o implementaciji Akcionog plana za prethodne dvije godine, kao i preporuke iz posljednjeg Izvještaja nezavisnog mehanizma za izvještavanje (IRM). 
 
- Saradnja civilnog društva i javne uprave je ključna za uspjeh inicijative POU. IRM preporučuje veći fokus na institucionalizaciju reformi, borbu protiv korupcije i sinergiju između nacionalnog i lokalnog nivoa, što će biti važno usmjerenje u izradi novog plana - &nbsp;istakla je Ljumović. 
 
U saopštenju se navodi da je na sjednici predstavljen i okvir za izradu novog Akcionog plana, uz podršku Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), koja pruža ekspertsku pomoć u sprovođenju procesa ko-kreiranja. 
 
Ističe se da je operativni tim trenutno u fazi formiranja, a da su u prvoj fazi uključeni predstavnici organa državne uprave. 
 
Navodi se da će će predstavnici nevladinog sektora biti delegirani za sedam tematskih oblasti i to antikorupcija, učešće javnosti u kreiranju javnih politika, digitalno upravljanje, rodna politika, širenje građanskog prostora, inkluzija ranjivih društvenih grupa i transparentnost javnih politika. 
 
- Crna Gora je članica globalne inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu od 2012. godine, a izrada trećeg Nacionalnog akcionog plana predstavlja nastavak napora u jačanju otvorenosti i odgovornosti javne uprave - dodaje se u saopštenju.

MJU: Cilj kreiranje NAP-a koji reflektuje potrebe crnogorskog društva

Predloženim Konceptom zakona o lokalnim izborima Državna izborna komisija će moći i da razriješi člana opštinske izborne komisije ukoliko on ne vrši svoje nadležnosti, ali sa druge strane i da preuzme nadležnost opštinske izborne komisije ukoliko se za to stvore uslovi. To je, gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E, kazala vršiteljka dužnosti generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Ministarstva javne uprave Nina Blažić.
Otvorene izborne liste, lokalni izbori u jednom danu, neposredan izbor gradonačelnika su rješenja koja, kako kaže, treba da doprinesu demokratizaciji procesa u Crnoj Gori i funkcionalnijem, pravednijem i inkluzivnom izbornom sistemu.
- Sva predložena rješenja u suštini znače jedno, više izbora za građane, a značajno više odgovornosti za nosioce vlasti na lokalnom nivou. Ovim konceptom smo predložili da se donese poseban pravni okvir, odnosno da se usvoji pravni okvir kojim će se regulisati izborni sistem na lokalnom nivou. To je međunarodna praksa, to je veoma važno sa aspekta grupisanja pravila izbornog procesa sa aspekta zaštite biračkog prava, sa aspekta definisanja svih instituta koji su jako važni da bismo imali pravedne izborne procese u Crnoj Gori - rekla je Blažić.
Ministarstvo javne uprave, podsjeća ona, otvorilo je široki dijalog o izbornoj reformi, što je važno, jer se izborna reforma tiče svakog građanina Crne Gore. Blažić dodaje i da se samo argumentovanim dijalogom može doći do reforme koja će biti primjenjena.&nbsp;
- Održavanje lokalnih izbora u jednom danu treba da nam donese znatno uređeniji sistem. Održavanje izbora koji će u najvećoj mjeri neutralisati prijevremene izbore, iako smo ovim konceptom predvidjeli rješenja koja se odnose na sprovođenje prijevremenih izbora, ali na način da ona budu što manje zastupljena u praksi. Takođe, predložili smo uvođenje otvorenih izbornih lista, koje treba da daju značajno veću moć biračima. Neposredni izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika je koncept koji treba da doprinese osnaživanju i stabilnosti izvršnog organa na lokalnom nivou, kako bi on u punom kapacitetu mogao da ostvari svoju funkciju - objašnjava Blažić.&nbsp;
Prema njenim riječima, jako je važan i neposredan izbor organa mjesne zajednice, kao najneposrednijeg oblika vlasti i nivoa lokalne samouprave u kojem ona treba da ostvari svoj puni ustavni koncept. To je, dodaje ona, nivo koji je najbliži građanima, koji najviše targetira i može da sabere sve ono što su potrebe građana, kako bi se one efikasno artikulisale prema lokalnoj samoupravi i bile u fokusu lokalnih vlasti i njihovog rješavanja.&nbsp;
- Ono što je jako važno da napomen je da je ovim konceptom posebna pažnja usmjerena na depolitizaciju opštinske izborne komisije i da na taj način ovim rješenjima &nbsp;preveniramo sve ono što su bile krize koje su uticale na usporavanje razvoja lokalnih samouprava u Crnoj Gori - istakla je Blažić.
Ukoliko se uvede rješenje da se svi lokalni izbori održavaju u jednom danu neutralisaće se, kaže, negativne pojave, takozvanog izbornog turizma.
- Imaćemo jasan okvir za održavanje izbora i na taj način će i građani sami znati kada se održavaju izbori. Izbori u jednom danu treba da doprinesu fokusu upravo na lokalne teme, da nemamo prelivanje nacionalnih tema i identitetskih pitanja za vrijeme održavanja lokalnih izbora, čija tema treba da bude potpuno nešto drugo - rekla je Blažić.&nbsp;
Sa druge strane, doaje ona, depolitizacijom opštinske izborne komisije i regulisanjem međusobnih odnosa Državne izborne komisije i opštinskih izbornih komisija rješava se pitanje blokade rada tih izbornih tijela, kao što je primjer Šavnika.&nbsp;
- Predloženim konceptom Državna izborna komisija će moći i da razriješi člana opštinske izborne komisije ukoliko on ne vrši svoje nadležnosti, ali sa druge strane i da preuzme nadležnost opštinske izborne komisije ukoliko se za to stvore uslovi. Neposredan izbor predsjednika opštine i njegovog zamjenika &nbsp;doprinijeće da imamo demokratski izabrane izvršne organe koje će direktno birati građani, tako ćemo imati u sistemu eliminisane situacije poput rotirajućih predsjednika opština, ili eventualno da skupština čiji su mandati istekli ponovno biraju predsjednike opština, što nije u skladu sa Ustavom Crne Gore” - naglasila je Blažić.
Održavanje opštih lokalnih izbora treba da bude pravilo, a izuzetak od tog pravila je, kako je rekla, kada se steknu uslovi da se mogu održati prijevremeni izbori, s tim što odbornici koji dobiju mandat na prijevremenim izborima imaju mandat do održavanja opštih izbora.
- Ono što smo ovim konceptom predvidjeli odnosi se i na to da se prijevremeni izbori ne mogu održati godinu dana prije održavanja opštih izbora. Sve su to neki mehanizmi koji treba da doprinesu da zaista prijevremeni izbori postanu izuzetak a ne pravilo kao što je to nažalost u ovim vremenima - rekla je Blažić.
Otvorene izborne liste daju moć biračima, osnažuju ih da izađu na izbore, i sa takvim listama birači, kako kaže, mogu direktno da utiču na određene procese i tako doprinose promjenama.
- To prvenstveno, vjerujem, može da motiviše i mlade ljude, i možda one birače koji nijesu pronašli svoj izbor među kandidatskim listama, ali imaju ljudi za koje vjeruju da mogu da donesu promjene i da donesu odluke u njihovom najboljem interesu - zakjučila je Blažić.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Blažić: Predložili smo pravni okvir kojim će se regulisati izborni sistem na lokalnom nivou

Ministar javne uprave (MJU) Maraš Dukaj danas se sastao sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom, a u toku sastanka su posebnu pažnju posvetili unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije, kao i generalnom jačanju bilateralnih veza i partnerstva u okviru savremene međunarodne agende, saopšteno je iz MJU. 
- Imao sam čast i zadovoljstvo da se u Ministarstvu javne uprave, sastanem sa ambasadorom Turske u Crnoj Gori, Barišom Kalkavanom - kazao je Dukaj. 
Ovaj konstruktivan razgovor, kako se navodi, uslijedio je nakon Globalnog diplomatskog foruma u Antaliji, sa fokusom na jačanje sveukupne saradnje između Crne Gore i Turske

Dukaj-Kalkavan: Posebna pažnja posvećena unapređenju odnosa u oblasti digitalne i sajber diplomatije

Ministarstvo javne uprave (MJU) uspješno je realizovalo projekat jačanja ljudskih resursa GOV SOC a, koji implementira Ženevski centar za upravljanje bezbjednosnim sektorom (DCAF), uz podršku Vlade Velike Britanije, saopšteno je iz tog resora.&nbsp;
Projekat je, kako navode, obuhvatio analiziranje organizacionih i ljudskih kapaciteta i izradu preporuka za njihovo jačanje u skladu sa standardima NIST a, ENISA e u ovoj oblasti.
Generalni direktor Direktorata za informatičku infrastrukturu, informacionu bezbjednost i digitalne servise u Ministarstvu javne uprave, Dušan Polović, ovom prilikom iskazao je zahvalnost DCAF u za profesionalizam, posvećenost i podršku uspostavljanju sistema sajber otpornosti u Crnoj Gori.
- Predstavnici DCAF a iskazali su zadovoljstvo kvalitetom saradnje koju ostvaruju sa Ministarstvom javne uprave i konstatovali inovativnost pristupa od strane Ministarstva. Najavili su da će uskoro sa Ministarstvom javne uprave pokrenuti novi projekat u oblasti sajber bezbjednosti - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

MJU realizovalo projekat jačanja ljudskih resursa GOV SOC a

Ministarstvo javne uprave dobilo je načelno pozitivno misljenje Evropske komisije (EK) za Zakon o državnim službenicima i namještenicima - saopštio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je na društvenoj mreži X (bivši Tviter) ocijenio da je to veliki uspjeh resora kojim rukovodi i povratak na praksu transparentnosti, kredibiliteta i usklađenosti sa evropskim praksama.
- Dobili smo korisne preporuke koje se odnose na nivo kvalifikacije obrazovanja za pojedina radna mjesta; status stalnosti inspektora i kontinuitet mandata visoko-rukovodnog kadra - naveo je Dukaj.
Podsjetio je da je ovaj zakon, zbog nerijetkih izmjena, a u ranijem periodu i bez neophodnih procedura i transparentnosti - bio predmet kritika EU, kao i institucija civilnog društva u Crnoj Gori.
- Uvjeravamo javnost da će MJU sve preporuke uskladiti u najvećoj mogućoj mjeri sa mišljenjem EK i vrlo brzo poslati zakon u dalju proceduru prema Vladi i parlamentu - zaključio je Dukaj.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fmdukaj1%2Fstatus%2F1882382040311402635%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1882382040311402635%7Ctwgr%5Eb3d6d72f3d902bbac474aeba5b1ae9ef1cce5664%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Dukaj: Dobili smo načelno pozitivno misljenje EK za Zakon o državnim službenicima i namještenicima

Danas je u toku sastanka ministra javne uprave Marasha Dukaja sa gradonačelnikom Podgorice Sašom Mujovićem, predsjednikom opštine Tuzi Lindonom Đeljajem i predsjednikom opštine Zeta Mihailom Asanovićem, usaglašena dinamika rada i dogovoreno da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Glavnog grada i opština Tuzi i Zeta odmah procesuiraju, kao i da se preduzmu sve mjere i radnje u cilju rješavanja spornih tačaka u razgraničenju i podjeli imovine, kako bi se samo ono što je neophodno povjerilo arbitraži, navedeno je u saopštenju Ministarstva javne uprave (MJU).
Kako su saopštili, sastanak je održan na inicijativu ministra Dukaja, a u cilju usaglašavanja dinamike procesa razgraničenja i obezbjeđenja normalnog funkcionisanja ovih jedinica lokalne samouprave.
- Na sastanku je ocijenjeno da je dosadašnji postupak razgraničenja bio neefikasan, a svi učesnici sastanka izrazili su spremnost da se ovi procesi što prije okončaju - kazali su.&nbsp;
Onui su istakli i da će tom cilju MJU dati puni doprinos i podršku ovim jedinicama lokalne samouprave da dovedu do krajnjeg rješenja, na zadovoljstvo svih, a najprije građana.

Dukaj sa Mujovićem, Đeljajem i Asanovićem: Dogovoreno da se nesporna pitanja oko razgraničenja između Podgorice, Tuzi i Zeta odmah procesuiraju

Skandal povezan sa Džefrijem Epstinom ponovo je u centru pažnje američke javnosti. Objavljivanje više od 33.000 stranica dokumenata iz istrage Ministarstva pravde, te pritisak žrtava i kongresmena da se otvore svi preostali fajlovi, vratili su ovo pitanje u vrh političke debate.
Posebna pažnja usmjerena je na predsjednika SAD-a Donalda Trampa.
Iako Tramp tvrdi da je cijela priča "politički napad" i "prevara", činjenica da se njegovo ime više puta spominje u kontekstu Epstinove mreže čini ga ranjivim. U narednim mjesecima afera bi mogla krenuti u tri pravca.
U prvom scenariju, ako se javno objave svi preostali fajlovi, postoji mogućnost da se u njima nađu kompromitirajući detalji. Ukoliko se Tramp ili drugi visoki političari i poslovni ljudi pojave u dokumentima na način koji bi ukazivao na njihovu povezanost s Epstinovim zločinima, politički udar mogao bi biti ogroman.
Žrtve i njihove porodice već najavljuju da će same sastaviti listu osoba koje su, prema njihovim tvrdnjama, imale bliske veze s Epstinom. Republikanska kongresmenka Mardžori Tejlor Grin, inače Trampova savezica, izjavila je da je spremna "imenovati svako ime". To bi moglo izazvati lavinu koja se više ne bi mogla kontrolisati.
Drugi scenario je da u dokumentima nema ništa zaista novo. Iako žrtve dobijaju medijsku pažnju, bez svježih dokaza afera može ostati na nivou stalnog podsjećanja i opterećenja. U tom slučaju, Tramp i republikanci bi trpjeli određeni politički gubitak, ali ne pretjerano značajan.
Treća mogućnost je da priča s vremenom izgubi snagu. Tramp je već bezbroj puta pokazao sposobnost da preživi skandale koji bi druge političare uništili. Ako ne bude novih otkrića, afera Epstin bi mogla završiti u istom košu s brojnim teorijama zavjere i poluzaboravljenim aferama iz američke politike.
Tramp i njegovi saradnici bi u tom slučaju mogli ponavljati staru mantru: "preživjeli smo ranije, preživjet ćemo i ovo". Priča bi ostala prisutna na marginama interneta, ali bez stvarnog političkog učinka.

Afera s Epstinom ponovo u centru pažnje: Tri moguća raspleta i šta svaki znači za Trampa

Novi sistem nabavke oružja u Ukrajini predstavlja veliki korak udaljavanja od sovjetskog modela centralizovane birokratije i odgovara na logističke izazove koje Kijev ima u ratu iscrpljivanja protiv Rusije.
Takođe, odražava promjenu u načinu vođenja borbi sa masovnih mehanizovanih napada ka fleksibilnijim taktikama koje koriste bespilotne letilice (dronove), ukazuje predsjednik Ukrajinskog centra za bezbjednost i saradnju (USCC) Serhij Kuzan u analizi za Centar za evropske analize.
Dronovi sada nanose oko 80 odsto štete neprijateljskoj opremi i ljudstvu, i u suštini su postali glavno oružje rata. Brzo mijenjajuće prijetnje na frontu zahtijevaju od komandanta da brzo nabave specifičnu opremu za konkretne situacije.
Odgovor na to bio je prebaciti proces nabavke u njihove ruke.
Uspjeh u ratu zavisi od više faktora, a među najvažnijima su sposobnost prilagođavanja novim izazovima, tehnološka nadmoć i efikasna logistika. Promjena u sistemu nabavke ima za cilj da unaprijedi sve tri oblasti.
Rat je ubrzao razvoj vojne tehnologije, pa je ciklus izrade novih modela ili unapređenja postojećih skraćen na tri do četiri mjeseca.
Zbog toga je vojska morala brzo da se prilagodi kako bi obezbijedila kontinuiranu i pravovremenu isporuku opreme frontu u traženim količinama i specifikacijama.
Prije nego što je sistem decentralizovan, ukrajinski državni sistem za nabavku i isporuku naoružanja nije mogao da prati potrebe sa ratišta niti brzinu tehnološkog napretka. Zbog kašnjenja u isporukama, dronovi i druga oprema često su stizali zastarjeli do linije fronta.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski odlučio je da proces nabavke oružja izmjesti iz centra i tako skrati vrijeme između porudžbine i isporuke. Za ovu misiju je zadužen pukovnik Pavlo Palisa, bivši komandant 93. odvojene mehanizovane brigade, izabran zbog svog poznavanja fronta.
Program decentralizacije omogućava komandantima jedinica da sami kupuju potrebnu opremu &nbsp;od dronova i kopnenih robotskih sistema do opreme za elektronsko ratovanje - kako bi mogli da biraju odgovarajuće „potrošne“ resurse u skladu s terenom i vrstom prijetnji sa kojima se suočavaju.
Za šest mjeseci, za ovu svrhu je izdvojeno oko 312 miliona dolara, a jedinice mjesečno dobijaju fiksne iznose za kupovinu dronova i druge opreme. Brigade dobijaju 650.000 dolara mjesečno, dok se pukovima dodjeljuje do 385.000 dolara.
Vojne jedinice postale su 40 odsto efikasnije u uništavanju neprijateljskih ciljeva zahvaljujući novom programu, izjavio je pukovnik Pavlo Palisa. One sada mogu da testiraju nove tehnologije u realnom vremenu i brzo prilagode opremu svojim potrebama.
Inovacije se dešavaju izuzetno brzo, naročito u oblasti elektronskog ratovanja - tehnologije koje su bile najsavremenije u januaru već su izgubile efikasnost do marta, kaže komandant bataljona bespilotnih sistema 35. odvojene mornaričke brigade Volodimir Ščur.
- Ranije smo morali sami da modifikujemo dronove, što je oduzimalo vrijeme i novac. Sada stižu za 10 do 15 dana - rekao je on.
Informacije o konkretnim problemima i potrebama sada brzo stižu do proizvođača opreme, što omogućava dalje unapređenje i razvoj naoružanja i značajno povećava borbenu sposobnost.
Nakon uspjeha programa, decentralizovani pristup proširen je i van domena dronova i elektronskog ratovanja, sada uključuje i direktnu nabavku vozila, koja su stalne mete neprijateljskih napada.
Revolucija na bojnom polju dodatno je podstakla razvoj ukrajinske odbrambene industrije, koja se neumorno fokusira na proizvodnju jurišnih dronova, pomorskih dronova, kopnenih robotskih sistema, sistema za izviđanje i elektronsko ratovanje, kao i sredstava za njihovo neutralisanje.
Dobijanje podataka i zahtjeva direktno sa linije fronta pomaže proizvođačima da inoviraju i eliminišu zastarjelu tehnologiju.
Kijev i dalje centralizuje nabavku sporije razvijajućih segmenata vojne industrije, poput municije, artiljerije i oklopnih vozila, dok se raketni programi realizuju kroz kombinaciju državnog nadzora i privatnih proizvođača.
Iskustvo i primjer Ukrajine dragocjeni su za NATO, posebno za pripremu armija i nabavnih struktura članica za nove izazove. Uz sve veću prijetnju iz Rusije i prisustvo dronova u NATO vazdušnom prostoru, lekcija o brzini i sposobnosti da se odgovori na konkretne potrebe vojnika na terenu mora biti naučena, zaključuje Kuzan.

Ukrajina ima novi sistem nabavke oružja i to je značajno povećalo borbenu sposobnost

Egipat neće tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid - rekao je egipatski ministar spoljnih poslova Badr Abdelati.
- Raseljavanje nije opcija i to je crvena linija za Egipat i nećemo dozvoliti da se to dogodi. Raseljavanje znači likvidaciju i kraj palestinskog cilja i ne postoji pravni, moralni ili etički osnov za iseljavanje ljudi iz njihove domovine - rekao je Abdelati novinarima u Nikoziji, prenosi Rojters.
Ponavljajući tvrdnju egipatskog rukovodstva da se u Gazi čini genocid, rekao je da je situacija tamo van zamislivog.
- Tamo je u toku genocid, masovno ubijanje civila, vještačko izgladnjivanje koje su stvorili Izraelci - rekao je Abdelati.
Izraelske vlasti nisu odgovorile na zahtjev za komentar. Međutim ranije je uvijek poricao takve optužbe i tvrdi da su sve njegove akcije opravdane, te da je riječ o samoodbrani.

Egipatski šef diplomatije: Nećemo tolerisati masovno raseljavanje Palestinaca i genocid

Francuski tužioci su optužili dvojicu muškaraca za krivična djela nakon što su uhapšeni u Parizu sa 10 miliona eura vrijednim švajcarskim nakitom skrivenim u donjem vešu.
Oni su priznali da su ukrali nakit od osobe u Švajcarskoj, saopštilo je parisko tužilaštvo, prenosi portal "Svisinfo".
Osumnjičeni, obojica stariji od 18 godina, optuženi su u srijedu za grupnu pljačku i poslati su u pritvor, rekli su izvori bliski istrazi, prenio je "Svisifo", potvrdivši izvještaj lista "Parizjen".
Dvojica muškaraca, tunišanske nacionalnosti priznali su da su ukrali nakit iz kuće u Švajcarskoj, rekao je izvor, dodajući da su ukrali roleks sat, ogrlicu, naušnice i prstenje sa dragim kamenjem.
Prema "Parizjenu", krađa se dogodila u Ženevi.
Javni tužilac je procijenio da je vrijednost plijena 10 miliona eura.
Dvojica muškaraca zaustavljena su tokom rutinske kontrole dok su izlazili iz brzog voza na pariskoj stanici Gar-d-Lion.
Policija je otkrila nakit sakriven u donjem vešu jednog od osumnjičenih, zamotanog u čarapu, prema riječima izvora bliskog slučaju.

U Francuskoj dvojica muškaraca optužena za krađu nakita vrijednog 10 miliona eura

Ismet Krkanović iz Tuzi optužio je policijskog službenika Čedomira Boškovića za, kako navodi, višegodišnji lični progon i zloupotrebu službenog položaja. Tvrdi da mu je Bošković 2023. oduzeo oružje koje je legalno posjedovao, a da mu oružje nije vraćeno ni dvije godine kasnije.&nbsp;
Navodi u izjavi za Portal ETV i da je Bošković od 2023. dao više različtih iskaza o događaju, pa Krkanović traži hitnu reakciju nadležnih institucija, ali i apeluje na predstavnike političkih partija koje zastupaju manjinske narode da se uključe i zaštite građane od, kako kaže, nacionalno i vjerski motivisanog postupanja.
U izjavi za Portal ETV, &nbsp;Krkanović navodi da je sve počelo 27. avgusta 2023. godine.
- Tog jutra, dok sam sa prijateljem krenuo u lov svojim vozilom, zaustavili su me pripadnici Uprave policije, bez znaka "stop" i bez uniformi. Postupanje je bilo krajnje neprofesionalno, a na inicijativu službenika Čedomira Boškovića priveden sam u Centar bezbjednosti. Obaviješten je i javni tužilac, ali nije imao osnova da podigne bilo kakvu prijavu protiv mene – jer sam posjedovao legalnu sačmaricu B kategorije na svoje ime, važeću lovnu dozvolu i jer je tog dana bio lovni dan - kaže Krkanović.
Uprkos tome, tvrdi on, službenik Bošković je pokušao da ga “nagovori da mu prijavljuje ko i kada ide u lov”. Nakon što je to odbio, uslijedila je, kako navodi, represija – oduzimanje oružja i izmjene iskaza koje su uslijedile nakon podnošenja žalbe putem advokata.
- Bošković je više puta mijenjao svoj iskaz. Prvo je tvrdio da sam htio da upotrijebim oružje prema policiji. Drugi put je rekao da navodno nije bio lovni dan. Treći put da je moja puška bila "varlica" čiji se pucanj čuo kilometrima. A u četvrtom iskazu otišao je najdalje – označivši mene kao osobu koja "sjedi sa bezbjednosno interesantnim licima" - navodi on.&nbsp;
Krkanović ističe da su sve te tvrdnje dokumentovane i međusobno kontradiktorne, a da je Upravni sud već poništio spornu odluku i vratio predmet na prvostepeni postupak. Ipak, navodi, Bošković nastavlja da mijenja iskaze i vodi ličnu kampanju protiv njega.
- Dvije godine sam ćutao, vjerujući da će pravda prevladati i da će mi biti vraćeno moje legalno oružje. To se nije desilo. Zbog toga sada javno tražim da se protiv službenika Čedomira Boškovića hitno pokrene disciplinski postupak. Ne tražim nikakvu privilegiju – tražim da se ispita kako je moguće da jedan policijski službenik toliko puta mijenja izjave i pri tome nanosi štetu meni, ali i drugim građanima. Jer, moj slučaj nije usamljen – u Tuzima ima još ljudi koji su doživjeli sličnu nepravdu od istog službenika - kazao je u izjavi za Portal ETV.&nbsp;
U svom obraćanju, Krkanović jasno poručuje da poštuje zakon i da nikada nije imao veze sa kriminalnim strukturama.
- Nikada nijesam sjedio sa kriminalcima, niti bio povezan sa bilo kakvim bezbjednosno interesantnim osobama. Te neistine su teška uvreda, ne samo za mene, već i za moju porodicu. Ja sam čovjek koji je čitav život radio i živio pošteno. Moja porodica je generacijama poznata po čestitosti. Idem putem mog rahmetli đeda, oca i stričeva – putem poštenja i dostojanstva - kazao je Krkanović.
Na kraju, Krkanović šalje jasan apel vrhu vlasti: "Zato se obraćam premijeru, ministru unutrašnjih poslova i direktoru Uprave policije – zaštitite me od nacionalno i vjerski obojenog progona. Moj dosije je čist. Nemam šta da krijem. Neću dozvoliti da me bilo ko nepravedno obilježi i ponizi.”

Ismet Krkanović iz Tuzi optužuje policajca Boškovića za višegodišnji progon: Neću da ćutim više – tražim pravdu

Rekonstukcija Vlade - te dvije riječi stvorile su buru u parlamentarnoj većini. Ali i veliku muku za premijera Milojka Spajića, pa je veliko pitanje da li će se i kada realizovati dokument koji je u drugoj polovini avgusta podijeljen članovima Predsjedništva PES-a. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904180932_7593be1450eeee44c1ae541bcb538668b0158d9ca3cc89b4393ba997435e7cff" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore "> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK PARLAMENTARNE VEĆINE: Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ULOGA ANDRIJE MANDIĆA &nbsp; Prema informacijama Televizije E, Demokrate Alekse Bečića pokušavaju da podignu ulog i imali su konsultacije sa ključnim čovjekom parlamentarne većine - Andrijom Mandićem. Zaprijetili su da će u slučaju smjene njihovih ljudi - i ministra odbrane Dragana Krapovića i ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića – poslanički klub Demokrata uskratiti podršku kabinetu Milojka Spajića. &nbsp; Spajićeva Vlada može opstati i bez podrške sedmoro poslanika iz kluba Demokratske Crne Gore, ali samo u slučaju da Mandić da ,,zeleno svjetlo” ostalima iz parlamentarne većine, da svi iz posebnih klubova budu saglasni, ali i da svi poslanici manjinskih stranaka budu glasali za sve odluke izvršne vlasti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904180940_64a564b4835e5ac33d7f75f40342000a4fd518dae3ef9cc6aa811c27dc0423bc" data-rendition-name="original" width="873" height="567" loading="lazy" alt="PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović"> <figcaption>PRITISAK NA PREMIJERA: Trio Demokrata - Šaranović, Bečić i Krapović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  No, ako bi jedan od dva poslanička kluba partija manje brojnih naroda glasao bio uzdržan i makar dva poslanika iz posebnih klubova - 44. Vlada Crne Gore mogla bi da bude oborena u parlamentu. &nbsp; Da Spajiću bude teže da donese odluku o smjeni ministara iz redova Demokrata, potrudio se lično Aleksa Bečić, potežući, kako se to kaže, bratske veze sa Beogradom. &nbsp; RAZGOVOR BEČIĆA I SELAKOVIĆA Aleksa Bečić je preko Vučićevog čovjeka, Nikole Selakovića, tražio da zvanični Beograd preko svojih kanala obavi pritisak na Spajića da ne ulazi u ozbiljniju rekonstrukciju Vlade. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904180936_96fe3b8fbc3d72101dff0b8171139a610affd68027abbc96216520ef07d3be0d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a"> <figcaption>VUČIĆEV ČOVJEK: Nikola Selaković, ministar kulture i član Predsjedništva SNS-a(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Bečić se sreo sa Selakovićem 30. avgusta na kongresu Jokovićeve Socijalističke narodne partije i tada je srpskom ministru kulture i članu Predsjedništva Srpske narodne stranke kazao da Demokrate mogu pristati samo na smjenu ministra odbrane Krapovića, ali samo uz obećanje da će mu se naći neko dobro novo mjesto u državnim institucijama. &nbsp; Preko partnerskih službi sadržaj razgovora je evidentiran u Agenciji za nacionalnu bezbjednost i o svemu je informisan premijer i lider PES-a Milojko Spajić. &nbsp; Informacije o sadržaju razgovora Bečića i Selakovića su uznemirile premijera Spajića, jer se pokazuje da Bečić i Bogdanović neće prezati od svih mogućih poteza, samo da bi sačuvali poziciju unutar bezbjednosnog sektora. &nbsp; Zato je za lidera PES-a od vitalnog značaja da procijeni kako kako će se postaviti u sadašnjoj krizi koalicija ,,Za budućnost Crne Gore” Andrija Mandić. PREBROJAVANJE U PES-U Ali je, za političku budućnost premijera i lidera PES-a najvažnija procjena odnosa snaga – u vrhu PES-a, u poslaničkom klubu ali i u Predsjedništvu PES-a. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904180936_f87df80b1a5190a7c6608967111002cc361175b3a873de51ba34a5b27b605123" data-rendition-name="original" width="2560" height="1709" loading="lazy" alt="KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a"> <figcaption>KOLIKO SU SLOŽNI: Predsjedništvo PES-a</figcaption> </figure>  Prema informacijama Televizije E, kada je radna verzija rekonstrukcije Vlade podijeljena u avgustu članovima Predsjedništva PES-a, Spajić je dobio od većine pozitivne signale, ali i upozorenje da sve mora da bude prethodno dogovoreno sa Andrijom Mandićem, zbog njegovog uticaja na poslanike parlamentarne većine, ali i poslanike PES-a. &nbsp; I tu je Spajićev novi problem: ni sam nije siguran na koliku podršku može da računa u vrhu sopstvene stranke. &nbsp; Poslanički klub Pokreta Evropa sad je najveći u parlamentu, broji 20 poslanika. Prema procjenama Milojka Spajića i njegovog savjetnika Branka Krvavca, glasanje najmanje pet poslanika bi bilo vrlo problematično u slučaju nekog sporenja sa koalicijom ,,Za budućnost Crne Gore”, jer su njihovi stavovi bliži srpskom politučkom korpusu koji predstavlja Nova srpska demokratija. &nbsp; Svi ti novi detalji poremetili su Spajićev akcioni plan rekonstrukcije. Na nedavno pitanje ambasadora države kvinte o terminu rekonstrukcije i zahvatu promjena ministara, crnogorski premijer nije imao precizan odgovor. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904180940_bec54d7b3482718b5cb1304710fd3d612d754caa6d6e6b1176ebb2f5ca79b068" data-rendition-name="original" width="780" height="470" loading="lazy" alt="CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu"> <figcaption>CRNOGORSKA PONUDA NA HRVATSKOM STOLU: Premijetri Spajić i Plenković na Bledu(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI RASPLET &nbsp; Posljednje informacije iz PES-a ukazuju da je Milojko Spajić tokom nedavnog razgovora sa hrvatskim kolegom Andrejem Plenkovićem izrazio spremnost da se isplati odšteta logorašima iz Morinja, da Crna Gora odustane od skidanja ploče koja je svojevremeno postavljena u vojnom kompleksu u Morinju, ali i da se promijeni ime bazena u Kotoru koji nosi ime Zorana Gopčevića, jugoslovenskog vaterpolo reprezentativca ali i čuvara u logoru... &nbsp; Istovremeno, kako prenosi dnevni list Vijesti, Spajić je Plenkoviću predložio da pitanje granice i broda ,,Jadran” ostanu otvorene teme za dalje razgovore dvije strane. &nbsp; &nbsp;Prema izvorima Televizije E iz Spajićevog okruženja, premijer je posredno ponudio i porodici Gopčević da će, ako iskažu zahtjev, neki drugi sportski objekat biti preimenovan, a da bazen u Kotoru nosi ime - Gradski bazen. &nbsp; Za sada nema informacija da bi iko iz porodice Gopčević pristao na taj plan. &nbsp; Sve ove informacije govore da je lider PES-a veoma uzdrman i da više nije tako odlučan da sprovede radiukalniju rekonstrukciju Vlade, čak i ako je riječ o izmjenama unutar parlamentarne većine. &nbsp; Da li to znači da će se rekonstrukcija odgoditi za neka bolja vremena, za sada nema pouzdanih pokazatelja. Čini se da će, kada se vrati iz Sjedinjenih Američkih Država, ministar odbrane Dragan Krapović - jedini zasigurno biti rekonstruisan. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Spajićev težak izbor: kako prevazići opstrukcije rekonstrukcije?

Mada kompanija “Gold Security DOO”, čiji je sadašnji izvršni direktor Pavle Vojinović, suprug poslanice Demokrata Anđele Vojinović, postoji od 2019. godine, budžetska plaćanja zabilježena su tek od kraja 2023. godine, pokazuje portal „Moj novac“ Instituta Alternativa, koja bilježi sva budžetska plaćanja duže od decenije unazad. Tačnije, prvi ugovor ove kompanije sa Ministarstvom unutrašnjih poslova potpisan je 24. novembra 2023. godine, nepunih mjesec dana nakon što je na mjesto ministra unutrašnjih poslova došao Danilo Šaranović, partijski kolega Anđele Vojinović, pošto je 31. oktobra 2023. u Skupštini Crne Gore izabrana Vlada Milojka Spajića. Portal „Moj novac“ pokazuje da je tokom 2023. i 2024. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova 17 puta tranferovalo budžetski novac kompaniji „Gold Security DOO“ za održavanje softvera, a iznosi su se kretali od 300 eura do 28.858,50 eura.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250904080952_aab0352f2b7cecd75cf94807c02411ad4269a6845c592583c2d8e7dc780591ec" data-rendition-name="original" width="1161" height="620" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  „Moj novac“ je obračunao da je od decembra 2023. do kraja 2024. godine kompaniji „Gold Security DOO“ iz budžeta isplaćeno ukupno 147.300,49 eura, od čega je samo jedna transakcija, ona u visini 28.858,50 eura, obavljena u 2023. godini, a sve ostale u 2024.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250904080952_209aa19f9680c89a847638e5e899add9dd7ccb4f02fd8290a1c669e14d523c64" data-rendition-name="original" width="1324" height="623" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  Više izvora M portala iz MUP-a tvrdi da su najmanje tri ugovora realizovana u formi jednostavnih nabavki, odnosno da su objedinjene nabavke unaprijed podijeljene na više djelova kako bi se izbjegao tenderski postupak. Uvid u ugovore koje je ova kompanija potpisivala sa Ministarstvom unutrašnjih poslova govori da su ih od novembra 2023. do kraja marta 2024. godine potpisivali tadašnja izvršna direktorica „Gold Security DOO“ Tijana Tomić i ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović, a nakon što je 29. marta 2024. godine došao na mjesto novog izvršnog direktora, ugovore sa Šaranovićem je potpisivao Pavle Vojinović, suprug Anđele Vojinović.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250904080952_6b063b6392a359a4beb2a334b0a6f55cd48087a45878a84a81df470037caf720" data-rendition-name="original" width="1229" height="1536" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250904080952_b8d123e7d3fdf683728f00b17637f064a0b719de0bcb2d3db87cad24e43b26be" data-rendition-name="original" width="1229" height="1380" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250904080952_3872d6274c6757cd731e5e65e2142e360f6ce02a0758489410dc4f5b91b5b4b1" data-rendition-name="original" width="1218" height="1435" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Pavle Vojinović je u vrijeme dok je Tomić bila izvršna direktorka bio na poziciji rukovodioca tehničkog sektora u „Gold Security DOO“, kako je naveo na svom LinkedIn profilu koji je ugašen juče nakon teksta M portala. Posljednji ugovor koji je Tomić potpisala sa Šaranovićem u „Gold Security DOO“ zaveden je na datum 29. mart 2024. godine, što se poklapa da dolaskom Vojinovića na mjesto izvršnog direktora, a „težina“ tog ugovora iznosila je 116.401 euro.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250904080956_89203dc85612eef6942dd7be75dd13bc832aff50b5516b07ce48b3705c4912aa" data-rendition-name="original" width="1229" height="1453" loading="lazy" alt="Ugovor sa MUP-om"><figcaption>Ugovor sa MUP-om(Photo: M portal)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3.png" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250904080956_e3593904a2c094cc5dcaa62255ddcb8be180a4ba62626d1b638fb7d6835766e3" data-rendition-name="original" width="1229" height="396" loading="lazy" alt="Podaci "><figcaption>Podaci(Photo: M portal)</figcaption></figure>  Prema portalu „Moj novac“, kompaniji „Gold Security DOO“ je u toku 2023. godine iz budžeta isplaćeno ukupno 28.858 eura preko MUP-a, dok je u 2024. godini taj iznos nekoliko puta veći – čak 118.441 euro. „Gold security DOO“ je sklopila 14 ugovora (jedan kao dio konzorcijuma) tokom 2023. i 2024. godine sa različtim državnim i lokalnim institucijama, među kojima su osim MUP-a i EPCG, Aerodromi Crne Gore, opštine Herceg Novi i Tivat, RTV Nikšić, Monteput... Na čelu svih ovih kompanija i institucija nalaze se kadrovi iz koalicija sa Demokratama ili iz redova samih Demokrata. Većina tih ugovora potpisana je nakon što je na mjesto izvršnog direktora „Gold Security DOO“ došao suprug poslanice Anđele Vojinović, Pavle. Ukupna vrijednost svih individualnih ugovora koje je „Gold Security DOO“ potpisala sa državnim i lokalnim institucijama i kompanijama tokom 2023. i 2024. godine iznosi 615.069 eura, pokazuje portal „Moj novac“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b.png" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250904080956_6d6ac2aa6b9369fff8554c185b1c6a28883aef3736fb8c65758e2647e5081b4b" data-rendition-name="original" width="677" height="627" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>   <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f.png" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250904080956_9c1aa66f527d09539f1a5211d059838573fbb5245ce6ee50c0b70c88cc4fa44f" data-rendition-name="original" width="1137" height="366" loading="lazy" alt="Podaci sa portala Moj novac"><figcaption>Podaci sa portala Moj novac(Photo: mojnovac.me)</figcaption></figure>  <a href="https://mportal.me/politika/tender-mup-a-od-120-000-eura-za-muza-andjele-vojinovic" target="_blank">M portal je juče objavio da je „Gold Security DOO“ krajem avgusta ove godine dobila još jedan tender Ministarstva unutrašnjih poslova vrijedan 120.000 eura, a da je ta kompanija bila jedina prijavljena.</a> Kompanija „Gold Security DOO“ osnovana je u septembru 2019. godine i, prema javno dostupnim bazama podataka, za protekle dvije godine doživljava astronomski uspjeh, što se poklapa sa ulaskom Demokrata u vladajuću koaliciju i preuzimanjem nekih od najvažnijih resora u izvršnoj vlasti. Vlasnik kompanije koja je 2022. godine imala svega dvoje zaposlenih je Lazar Perović. Prema bonitetnom izvještaju na dan 2. septembar 2025. godine, „Gold Security DOO“ je u 2024. godini zapošljavala čak 120 ljudi. Iz bonitetnog izvještaja se vidi i nevjerovatan rast poslovnih prihoda „Gold Security DOO“. Dok su u u 2022. godini imali prihod od svega 18.997 eura, on već 2023. godini dostiže 753.259 eura, a u prošloj godini čak 2.860.249 eura. Prema imovinskom kartonu Anđele Vojinović, njen suprug Pavle upravo u tom periodu napreduje u kompaniji. On je od rukovodioca tehničkog sektora u „Gold security DOO“ u martu 2024. godine napredovao do mjesta izvršnog direktora. To je ujedno godina kada kompanija uvećava poslovne prihode 753.259 eura na čak 2.860.249 eura.

Prvi ugovori sa MUP-om potpisani nakon izbora Danila Šaranovića za ministra

Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Crkve Srbije Joanikija Mićovića u crnogorskoj prijestonici, u Cetinjskome manastiru 5. septembra 2021. godine je, smatra prof. dr Nebojša Vučinić, jedna od najbrutalnijih zloupotreba slobode vjeroispovijesti i religije u političke svrhe u istoriji hrišćanstva. Prije ravno četiri godine Cetinje je još jednom u svojoj dugoj i slavnoj istoriji bilo meta brutalne represije. Više od hiljadu policajaca opsadiralo je grad, a nešto prije šest sati ujutro počeo je brutalan napad na građanke i građane okupljene u Prijestonici kako bi iskazali miran otpor ustoličenju mitropolita Crkve Srbije u Cetinjskome manastiru, jednom od temelja Države Crne Gore. Duže od četiri sata zasipani su suzavcem, fleš i šok bombama. Policija je morala da „očisti“ grad kako tokom ustoličenja ne bi do Manastira doprli uzvici: „Nedostojan“. Mićović i patrijarh srpski Porfirije Perić željeli su da čuju plotune u crnogorskoj prijestonici, ali ne svečarske, već plotune ponovo pokorene Crne Gore. Tako je, na silu i sramotu, u „skraćenoj proceduri“, bez pune svečane ceremonije ustoličen nedostojni srpski mitropolit. Umjesto visokih zvanica dočekali su ga u Manastiru „branitelji“ kriminalci naoružani „do zuba“, a na Cetinje je dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore, i u pratnji „specijalaca“ sa dugim cijevima, sakriven iza pancir ćebeta sproveden do crnogorske svetinje. Kako je kukavički stigao, tako je i vraćen u Podgoricu. Sraman i nikada i niđe prije viđen vjerski obred. Proruske i prosrpske vlasti koje su nepunu godinu ranije preuzele crnogorske institucije slavile su „uspjeh“ i pokorno „pložile račune“ vođi iz Beograda Aleksandru Vučiću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250905070912_3781585310800d51ecf0c2a9621b91576edb9e87f6fa74de941d5c8f73b7abd6" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="suzavac belveder "> <figcaption>BRUTALNA REPRESIJA: Građani zasuti enormnom količinom suzavca(Photo: Portal Analitika )</figcaption> </figure>  <h2>UDRUŽENI ZLOČINAČKI PODUHVAT</h2> A on im je zhvalio još dok je trajala ceremonija ustoličenja, ali i saopštio da je sve držao pod kontrolom, ističući da je „Bezbjednosno-informativna agencija cijelu noć obavještavala rukovodstvo Srbije o situaciji u Crnoj Gori“. Ipak, ni Vučićeva BIA nije pomogla prvoj proruskoj i prosrpskoj Vladi u Crnoj Gori, konstituisanoj poslije izbora u avgustu 2020. godine, da opstane još dugo nakon događaja na Cetinju. Svega pet mjeseci kasnije, u februaru 2022. u parlamentu joj je izglasano nepovjerenje. Nažalost, i sljedeće dvije vlade ostale su u raljama „srpskog svijeta“. - Četiri godine kasnije najmanje smo deset koraka unazad. Velikosrpski nacionalšovinistički projekat, udruženi zločinački poduhvat, kako je to označeno u Haškom tribunalu u nekoliko presuda, je u punom zamahu, i svega smo dva-tri koraka od potpunog ostvarenja njihovog plana - pretvaranja Crne Gore u dio Srbije, odnosno u dio Srbije na moru. Potpuno negiranje crnogorske države, nacije, kulture, identiteta, jezika, crkve – upozorava profesor Univerziteta Crne Gore i bivši sudija Suda za ljudska prava u Strazburu dr Nebojša Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024091409090_bacf2b3826ef26e5bdf98f23a60957d29aa5c48d445857e44f9db7d6de33a627" data-rendition-name="original" width="987" height="515" loading="lazy" alt="Nebojša Vučinić"> <figcaption>ANTIFAŠISTIČKI, PROEVROPSKI FRONT: Prof dr. Nebojša VučinićTVE</figcaption> </figure>  I on je 5. septembra 2021. bio na Cetinju. Jutro je dočekao na Belvederu. Kaže, opet bi pošao. - I kao Crnogorac i kao građanin antifašističke i evropske orijentacije pošao bih sigurno. To je u skladu sa mojom savješću, moralom, vrijednostima. To je bio legitiman građanski protest protiv zloupotrebe slobode vjeroispovijesti u političke svrhe – ističe on. Za razliku od njega, crnogorske proruske i prosrpske vlasti u cetinjskim protestima, koji su trajali 3, 4. i 5. septembra, vidjele su terorizam i na sve načine pokušali su da kriminalizuju građanski otpor. Prednjačio je tadašnji potpredsjednik Vlade Dritan Abazović, kasnije premijer. U dva navrata policija je probala da prinudi Specijalno državno tužilaštvo da podigne optužnicu protiv skoro 30 osoba koje su se našle u njihovoj krivičnoj prijavi. Odbijena je kao neosnovana. Tako je propao pokušaj državnih vlasti da izjednače istinski pokušaj državnog udara na dan izbora u Crnoj Gori 2016. iza kojega je stajala Rusija, uz upotrebu ovdašnjih političkih aktera oličenih u tadašnjem Demokratskom frontu i protest patriotkinja i patriota koji su se u septembru 2021. okupili na Cetinju u namjeri da odbrane dostojanstvo crnogorske prijestonice i jednog od temelja ove države – Cetinjskoga manastira. I profesor Vučinić vjeruje da su nove crnogorske vlasti, čija okosnica je bio upravo Demokratski front, pokušale da na neki način izjednače ova dva događaja. - Podrobnije, vlasti nijesu imale nikakve argumente da ospore legitimitet događaja na Cetinju, na Belvederu, da ospore razloge mirnog građanskog protesta protiv ustoličenja mitropolita Crkve Srbije u crnogorskom prijestonom gradu, na izvorištu i ishodištu Crne Gore i jesu, na neki način, pokušali da izjednače ovaj, sa događajima iz 2016. godine – smatra Vučinić. <h2>ANKETNI ODBOR „ZABORAVLJEN“</h2> Energija otpora, simbolički nazvanog „belvedesrki protest“, kako se čini četiri godine kasnije, nije iskorišćena. Iako je tokom tri dana protesta na Cetinju izgledalo da će crnogorska opozicija nastaviti udruženo da djeluje i da će pružiti zajednički odgovor proruskim i prosrpskim vlastima u Crnoj Gori to se nije dogodilo.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250905070916_dfaee823b09e198ea0a97c48c511fe57505576ef4fc173aba3793073611dc81e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1183" loading="lazy" alt="Joanikije belveder "> <figcaption> NEDOSTOJAN: Mićović dopremljen helikopterom Vojske Crne Gore (Photo: Rojters/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  - Nije to pitanje samo za opoziciju - zašto se osula ta građanska, suverenistička, evropska energija. To je pitanje i za sve procrnogorske, antifašističke, proevropske snage. Ta energija je trebalo da se pretvori u sinergiju u vidu formiranja jednog strategijskog antifašističkog, crnogorskog, proeevropskog fronta protiv ovoga udruženog zločinačkog poduhvata. Ovdje pogrešno vlada mišljenje da će ovi veliki svjetski geopolitički igrači nekim sporazumima i dogovorima da riješe naše pitanje i da nama ne preostaje ništa drugo nego da čekamo. To je pogrešna strategija, vrlo opasna po očuvanje crnogorske države crnogorske nacije, identiteta. Neophodno je formirati jedan antifašistički, proevropski građanski front – naglašava sagovornik Portala ETV. Od zajedničkog djelovanja svih građanskih snaga u Crnoj Gori, međutim, do danas nema ništa. A crnogorska opozicija nije istrajala ni u zahtjevu da se do kraja istraži djelovanje tadašnje Vlade na čijem je čelu bio Zdravko Krivokapić i utvrde sve nezakonitosti koje su pratile policijsku akciju na Cetinju, ali i o zloupotrebi vojnih helikoptera za transport Mićovića i Perića u crnogorsku prijestonicu. Skupština Crne Gore donijela je 17. avgusta 2022. godine odluku o otvaranju parlamentarne istrage o postupanju Uprave policije, Agencije za nacionalnu bezbjednost i Ministarstva unutrašnjih poslova, odnosno odluku o formiranju anketnog odbora koja nikada nije zaživjela. Iz nekog razloga crnogorska opozicija odlučila je da tu inicijativu ne dovede do kraja i Anketni odbor više niko ni ne pominje. - Svi mi treba da pitamo i vlast i opoziciju zašto Anketni odbor nikada nije formiran. Posebno zbog činjenice da do danas nemamo zvaničan odgovor zašto je jedan mirni građanski, legalni i legitimni protest rezultirao prekomjernom primjenom sile od strane policije, posebno upotrebom hemijskih sredstava, ali i fizičkom silom u nekim slučajevima, te uništavanjem imovine učesnika protesta. Sjećate se da su uništeni automobili parkirani na Adžića krivini. Sve to je i danas na političkom i ljudskom obrazu i vlasti i opozicije. Ne vidim da zatašakavnje tih događaja, stavljanje „pod tepih“ je rezultiralo nekim, pa bilo i „trulim“ političkim kompromisima između vlasti i opozicije – ističe Vučinić. <h2>CRNOGORSKI APSURDI</h2> Nepunih godinu poslije cetinjskih protesta Crkva Srbije ispunila je još jednu misiju, još jedan zadatak iz agende „srpskog svijeta“. Tadašnji premijer Dritan Abazović potpisao je 3. avgusta 2022. takozvani Temeljni ugovor sa ovom vjerskom zajednicom i predao joj u vlasništvo sakralno naskjeđe Crne Gore, pravoslavne crkve i hramove i svu njihovu imovinu. I ne samo to, Crna Gora i njene instutucije nemaju nikakvih ingerencija u tim objektima. Za razliku od protesta na Cetinju, građanski otpor u ovom slučaju bio je minoran. Sagovornik Portala ETV, međutim, smatra da taj „nedostatak pobune“ nije proizvod rasute energije sa Cetinja i Belvedera. Mnogi građani i građanke, bez obzira na njihovu etičku i vjersku opredijeljenost, dodaje Vučinić, tada nijesu u potpunosti bili svjesni što znači taj takozvani Temeljni ugovor i zato protest nije bio masovan. - Nažalost, od svega je najteže razočarenje u Ustavni sud. Komotno možemo reći i takozvani Ustavni sud. Jer, da ima i slovo S od suda, on bi se i te kako decidirano opredijelio po pitanju takvog Temeljnog ugovora koji Crkvu Srbije u Crnoj Gori stavlja iznad države, iznad Ustava, iznad zakona – ocjenjuje profesor Vučinić. Potpisivanje ovoga akta za našega sagovornika je jedan od „crnogorskih apsurda u 21. vijeku“, koji, kao kaže, „vuku duboke korijene iz 1918. i kasnijih podjela u Crnoj Gori“. - Apsurdno je da je Krivokapić smogao snage da kaže ne - Beogradu i Patrijaršiji i da ne potpiše onakav takozvani ugovor. Kažem - takozvani, jer niti je temeljni, niti je ugovor, zato što je ugovor rezultat saglasnosti volja, a ne nametanja volje jedne strane, drugoj strani. I Krivokapić to nije uradio, a uradio je navodni reformista građanske orijentacije gdin. Abazović – ističe profesor Vučinić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250905070920_e93da5c7cacf1749ec3628e7f1d56314449c76b7bc2f6d8efd9b2d986af4c7c6" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belvder "> <figcaption>POD POLICIJSKOM OPSADOM: Na Cetinju bilo angažovano više od 1.000 policajaca (Photo: Novosti/D. Milovanović)</figcaption> </figure>  <h2>PROEVROPSKI GRAĐANSKI FRONT</h2> Borba Crne Gore za opstanak države, nacije, istorije, kulture, identiteta traje još od 1918. godine kada je Srbija aneksirala našu zemlju. Crna Gora je izbrisana sa mape svijeta, ukinuta je Crnogorska pravoslavna crkva, a brutalnim zločinima gušen je svaki otpor. Kako tada, tako i danas ključni akter pokušaja asimilacije nacionalnih Crnogoraca i Crnogorki je Crkva Srbije. Ona je stub velikosrpske agende i glavni ruski proksi na Zapadnom Balkanu. - Imali smo na početku jednu puzajuću velikosrpsku agresiju protiv Crne Gore. Sada imamo galopirajuću agresiju i uvjeren sam da su svega još dva-tri koraka ostala da Crna Gora prestane da postoji, da postanemo dio Srbije na moru - pribojava se profesor Vučinić. Kategoričan je da je jedina šansa – starteški antifašistički, procrnogorski, proevropski front. - Ona užasna scena iz hrama gdje kleče djeca da označe početak nove školske godine najbolji je pokazatelj kuda idemo, to je ispod nivoa srednjeg vijeka. Građani i građanke jednostavno moraju da shvate da niko za njih neće rješavati probleme, da svi moramo da damo puni politički i ljudski doprinos tome da se postigne konsenzus oko formiranja ovog fronta, u protivnom gubimo sve – upozorava Vučinić. Hoće li crnogorska opozicija koja nije imala hrabrosti da istraje u zahtjevima da se dešavanja na Cetinju 3, 4. i 5. septembra 2021. godine istraže do kraja i procesuiraju odgovorni za policijsku represiju, ali i zato što su paravojne formacije tih dana „opsadirale“ Cetinjski manastir i čekale komandu da krenu u obračun sa građankama i građanima okupljenima na protestu, imati snage da opet okupi u jedinstveni front građansku, antifašističku, proevropsku Crnu Goru pokazaće dani pred nama.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250905070916_d8ea4f00af929fbeed7aac04ea8a5c73cd272afd44c46c0211182c1a2b6fb3c5" data-rendition-name="original" width="650" height="443" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>ŽENE NA BARIKADI: Belveder (Photo: Dinko Gruhonjić Lupiga.Com)</figcaption> </figure>  <h2>PITANJA BEZ ODGOVORA</h2> Ono što je fakat, ustuknuli su pred kleronacionalističkim vlastima i odustali od Anketnog odbora koji je, pored ostalog, trebalo da pruži odgovore o ulozi tadašnjeg direktora Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejana Vukšića (današnjeg savjetnika predsjednika države Jakova Milatovića) u intenzivnoj pripremi da se protesti na Cetinju predstave kao skup „ekstremista“, „terorista“ i "fašista“ predvođenih tadašnjim šefom države Milom Đukanovićem. Kako se ispostavilo Vukšić je već u avgustu 2021. stavio na mjere tajnoga nadzora Veselin Veljović, tada savjetnika za bezbjednost crnogorskog predsjednika. Kako smo ranije pisali, prisluškivali su i pratili još nekoliko desetina ljudi – dio uz odobrenje suda, dio bez sudskog naloga, po svom nahođenju. S druge strane omogućili su da razne paraorganizacije pripreme svoj plan „odbrane“ ustoličenja Mićovića i one su se nesmetano naoružavale, a u nekim manastirima i crkvamam prema informacijama iz službi bezbjednosti, napravili su i skladišta oružja. Anketni odbor trebalo je da pruži i odgovore o lažima iz policijske krivične prijave u kojoj se, pored ostalog, pominjao „dron sa kilo eksploziva“ namijenjen za rušenje helikoptera u kojem su bili Mićović i Perić, iako dron niko nije vidio, pisalo je i da je gradom kružio „plavi kombi pun 'molotovljevih koktela'“ pripremljenih za napad na policiju, koji, takođe, niko nije vidio, pa ni policija...  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250905070920_fb0960efc2f401e12dd4b40efaec654e77c8ba8a48b78371f207f748e25b709e" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="belveder "> <figcaption>U SVEGA NEKOLIKO SATI GRAD ZASUT SA VIŠE OD 1.000 PATRONA SUZAVCA, ŠOK I FLEŠ BOMBI: Cetinje 5. septembra 2021.(Photo: Foto: REUTERS/Stevo Vasiljević)</figcaption> </figure>  Kako smo pisali, pominjalo se u policijskoj prijavi i paljenje automobila, iako nijedno vozilo na Cetinju 5. septembra nije zapaljeno, pa oružje, iako nijedan komad oružja nije zaplijenjen… I tako redom, u policijskoj prijavi nizani su događaji koji se nijesu dogodili… Crnogorska javnost ostaće uskraćena i za odgovore koje je trebalo da dobije Anketni odbor - po čijem je nalogu, 5. septembra iza ponoći prekinut komandni lanac i rukovođenje akcijom na Cetinju dodijeljeno pomoćniku direktora Uprave policije Milošu Rakonjcu i njegovom saradniku, jednom od šefova Protivterorističke jedinice Petru Kneževiću, te po čijoj je odluci u čitavu akciju, nezakonito, uključena i Vojska Crne Gore. Ne zna se ni što je bio sadržaj obavezujućeg uputstva koje je tadašnji premijer Krivokapić uputio ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću, a nakon poslijeponoćne posjete, 5. septembra, zgradi Vlade Andrije Mandića i Milana Kneževića, koji su prema informacijama Portala TV E, prenijeli poruku da srpska Bezbjednosno-informativna agencija garantuje lojalnost Rakonjca i Kneževića. Bez odgovora je i pitanje ko je i po čijem nalogu omogućavao nesmetan ulazak i boravak u Crnoj Gori agentima srpske BIA, regrutovao i naoružavao srpske ekstremiste i pripadnike kriminalnih organizacija, dozvolio njihov ulazak i boravak u Cetinjskom manastiru, ali i na još nekoliko lokacija u Crnoj Gori, o čemu smo, takođe, pisali… O saradnji policije i kriminalnih struktura svjedočili su i audio snimci, objelodanjeni 30. aprila 2022. godine, na kojima se čuje Petar Knežević. Kaže: „Ja sam držao nikšićku grupu, bjelopoljsku grupu, beransku grupu, novljansku grupu i barsku grupu. Sve kriminalce na telefon“… Građane i građanke koji su bili na protestu na Cetinju, naziva bagrom?! Do danas niko od odgovornih iz lanca onih koji su služili tuđim interesima u susret 5. septembru 2021. godine i koji su naložili brutalnu policijsku represiju u crnogorskom priejstonom gradu nije procesuiran.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250905070920_e128172e7f01bf7de0b30d7bbeb0e8fdf7ab078ab53c137a0e883538c8983286" data-rendition-name="original" width="1920" height="1440" loading="lazy" alt="belveder"> <figcaption>L: ČEKAJUĆI JUTRO: Građani ispred policijskog kordona (Photo: Standard )</figcaption> </figure>

Tag: mju