Glas studenata mora biti više od „mrtvog slova na papiru“
Položaj studenata u Crnoj Gori značajno se promijenio u kratkom periodu, ali prostor za unapređenje i dalje je veliki. Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, studentkinja povjerenica Univerziteta Crne Gore (UCG) i članica Senata, Zerina Kardović, ističe da je ulaganje u mlade direktno kreiranje budućnosti države.
Prema njenim riječima, odnos države prema studentskoj populaciji ogledalo je njene brige za sopstvenu perspektivu.
Između evropskih standarda i institucionalnog sluha
Crna Gora nastoji da se približi standardima Evropske unije, što se reflektuje i kroz bolji položaj mladih. Kardović naglašava da institucije pokazuju sve veću naklonost i želju za uključivanjem mladih u procese donošenja odluka, ali upozorava da ti koraci ne smiju biti samo puko poštovanje procedura.
– Iz komunikacije sa prijateljima i kolegama iz inostranstva mogu slobodno reći da u Crnoj Gori mladi imaju dosta prilika i mogućnosti da se uključe u donošenje zakona i uredbi. Imamo prostora da se iskažemo, ali nekada ne postoji sluh za taj glas. Nekada se određene institucije ogluše na naše glasove i apele - kaže Kardović.
Ipak, ona ostaje optimistična, navodeći da postoje brojne institucije koje zahtijevaju mišljenje studenata i spremne su da ispoštuju njihove predloge, čime se mladim ljudima daje neophodna nada.
Prepreke: Od potiskivanja do straha od javnog nastupa
Analizirajući trenutnu situaciju, Kardović identifikuje tri ključna scenarija. Prvi je onaj u kojem su mladi glasni, ali se njihov glas namjerno potiskuje kako javnost ne bi vidjela postojeće probleme. Drugi scenario odnosi se na pasivnost samih studenata.
– Mladi nekada ne žele da istupe u javnost i da naglas kažu ono što je njihov problem. To mogu reći iz iskustva u studentskim organizacijama – od najsitnijih problema, kao što su termini ispita, studenti nemaju slobodu da iskažu problem iako su rasporedi prenatrpani – navodi ona, uz ocjenu da je to možda rezultat dugogodišnjeg potiskivanja mišljenja i stvaranja straha. Ipak, dodaje da češće nego o strahu, riječ je o stidu od javnog nastupa.
Studentski parlament kao generator akcije
Kao predstavnica Studentskog parlamenta, Kardović ističe da se ova organizacija godinama trudi da njihovo djelovanje ne bude samo „mrtvo slovo na papiru“, već niz konkretnih akcija.
– Uvijek se trudimo da na miran način riješimo sve probleme, ali smatram da je skoro 20.000 studenata u Crnoj Gori velika brojka i samim tim smo spremni na sve oblike djelovanja koji su u skladu sa normama – poručila je ona, dodajući da su nove generacije studenata sve otvorenije i spremnije za promjene.
Uloga studenata u reformama i procesima akreditacije
Učešće studenata u tijelima poput Senata, Upravnog i Etičkog odbora rezultiralo je time da se njihov glas u potpunosti poštuje. Trenutno su svi univerziteti u procesu reakreditacije, a uprave fakulteta su, prema njenim riječima, u potpunosti uključile studentske predstavnike.
– Članica sam radnog tima za akreditaciju Ekonomskog fakulteta i predložili smo čak 10 novih tačaka koje se tiču studentskog standarda, nastave i uslova studiranja. Sve su izglasane u radnom timu i nadamo se da će se to pretočiti u akciju – ističe Kardović.
Post-korona izazov: Jaz u komunikaciji
Kao jedan od specifičnih problema današnjih studenata, ona navodi i posljedice pandemije korona virusa. Izolacija je stvorila primjetan razdor i otežala uspostavljanje kontakata među mlađim generacijama.
– Novim generacijama je bilo teško da uspostave kontakt i da se druže, da se grupišu, što nije bila situacija sa mojom generacijom, iako je i nas zakačio period korone i blokada nastave – zaključila je Kardović, naglašavajući važnost ponovnog građenja jake studentske zajednice.