Studenti u blokadi danas organizuju širom Srbije akciju pod sloganom „Raspiši pobjedu“ tokom koje će prikupljati potpise za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora, a građani će tu inicijativu moći da podrže u više od sto opština i gradova, na skoro 500 štandova.
Prema posljednjim dostupnim podacima, potpisi će se prikupljati u 113 mjesta na 491 štandu.&nbsp;
Pored većih gradova, poput Beograda, Niša, Novog Sada i Kragujevca, na spisku su i brojna manja mjesta od sjevera do juga zemlje.
- Dođi da zajedno raspišemo pobjedu! Potpiši odluku! Ostavi nam kontakt, a mi ćemo ti redovno slati obavještenja o našem djelovanju i uputiti te kako možeš da postaneš aktivni učesnik ove borbe. Budi kontrolor. Učestvuj u podizanju svijesti u svojoj okolini. Od nedjelje nastavljamo zajedno - poručii su studenti.
U Beogradu je od 10 sati na Sudentskom trgu najavljen i "Novogodišnji bazar" sa programom za djecu i štandovima za donacije, koji će biti otvoreni do 20 sati, a građani su pozvani da donesu ukrase za kićenje zajedničke jelke, ali i poklone - slatkiše, grickalice i igračke, koje će studenti dijeliti potom širom Srbije.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Srpski studenti u akciji "Raspiši pobjedu": Građani daju potpise za izbore na skoro 500 lokacija

Najbolji studenti Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, njih 28, nagrađeni su iznosom od 500 eura, koje je obezbijedila Crnogorska komercijalna banka. Ova nagrada pokazuje da se znanje, trud i upornost isplate, a da izvrsnost počiva na vrijednostima i odgovornosti. Uz podršku zajednice i privrede, ovakvi studenti postaju nosioci budućeg društvenog i ekonomskog napretka Crne Gore.
Dodjela nagrada najboljim studentima za studijsku 2024/25. godinu organizovana je od strane Ekonomskog fakulteta i Alumni kluba Ekonomskog fakulteta, dok je Crnogorska komercijalna banka bila pokrovitelj nagrada.
Dekan Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore prof. dr Mijat Jocović poručio je da znanje ostaje najisplativija investicija i temelj društvenog napretka.
Kako je istakao, nagrade su priznanje studentima koji su se u prethodnoj akademskoj godini istakli radom, ambicijom, disciplinom i znanjem, ali i vrijednostima koje prevazilaze akademski uspjeh.
- Izvrsnost ne podrazumijeva samo visoke ocjene, već i odgovornost, visoke etičke standarde, empatiju, humanost i hrabrost da se istraje kada je najteže - kazao je Jocović, navodeći da je ponosan kako na akademske rezultate studenata, tako i na vrijednosti koje promovišu na Ekonomskom fakultetu i Univerzitetu Crne Gore.
On je upozorio da se u savremenom društvu znanje često relativizuje, dok se brzi i površni uspjesi nerijetko više cijene od ozbiljnog rada i utemeljenih analiza, zbog čega uloga univerziteta, a posebno Ekonomskog fakulteta, dobija dodatni značaj.
Predsjednik Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore, prof. dr Milivoje Radović poručio je da uspjeh ne nastaje po unaprijed zadatim algoritmima, već kroz zajedništvo, povjerenje i ljudskost.
- Vrijeme u kojem živimo mijenja nas. Umjesto da budemo srećni zbog napretka, često postajemo sebičniji i zatvoreniji, kao da pravimo loše istrenirane algoritme, u kojima umjesto riječi ‘hvala’ biramo stav da nam sve pripada - kazao je Radović.
On je naglasio da današnje nagrade potvrđuju da akademska zajednica cijeni rad i rezultate studenata, poručujući im da ovaj trenutak dožive kao dio puta ka uspjehu, a ne kao njegov konačni cilj.
- Put do uspjeha sačinjen je od porodice, kolega, profesora, prijatelja i zajednice. Ovo jeste trenutak priznanja za odabrane, ali važno je znati da na tom putu nijeste sami. Ako koračate sami, obično nećete daleko stići - istakao je Radović.
Dodao je da je za dugoročni uspjeh neophodno vjerovati i u sebe i u ljude oko sebe, jer život ne funkcioniše po unaprijed zadatim obrascima.
- Život nema gotove algoritme. Život nije Chat GPT. Život je pun izazova i kada se sa njima suočite, budite prije svega ljudi, a ne samo ekonomisti - poručio je Radović.
Direktor Odjeljenja za marketing, komunikacije i CRM Crnogorske komercijalne banke, Nemanja Đurašković, kazao je da mu je bila čast i privilegija da, u ime CKB-a, učestvuje u dodjeli stipendija najboljim studentima Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
- Postoje trenuci u karijeri koji vas podsjete odakle ste krenuli i zašto je važno da se uvijek vraćate tamo gdje je sve počelo. Susreti sa mladim ljudima koji su danas sa nama uvijek su takav podsjetnik. Kada sam i sam sjedio u amfiteatrima Ekonomskog fakulteta, vjerovao sam da znanje ima snagu da promijeni lični put, ali tek sada, iz ove perspektive, znam da ono mijenja i društvo. Stipendije koje danas dodjeljujemo nijesu samo priznanje za postignuti uspjeh, već poruka povjerenja. Da vidimo potencijal mladih, da vjerujemo u njihovu ambiciju i da računamo na njih kao buduće lidere, stručnjake i nosioce razvoja Crne Gore - rekao je Đurašković.
On je istakao da najboljim studentima ne treba motivacija, oni je već nose u sebi.
- Na nama je da ih podržimo na tom putu i da im jasno pokažemo: Tu smo. Da njihov trud i naše iskustvo grade Crnu Goru kao najbolje mjesto za život i rad - poručio je Đurašković.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Andrijana Šekularac, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve godine studija, sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da za nju ovo priznanje predstavlja potvrdu da se rad i posvećenost uvijek isplate.
- Ova nagrada je dokaz da se rad i trud isplate, ali i snažna motivacija i podstrek za dalji rad, profesionalno usavršavanje i pronalaženje svog mjesta u društvu. Ovo priznanje predstavlja i dodatnu priliku za buduće usavršavanje i lakše pronalaženje posla, ali i jačanje osjećaja zajedništva na fakultetu - istakla je Šekularac.
Studentkinja osnovnih akademskih studija Ekonomskog fakulteta, Milica Vujošević, dobitnica nagrade za najbolji uspjeh nakon završene prve dvije godine studija sa prosječnom ocjenom 10,00, kazala je da joj ovo priznanje predstavlja veliku motivaciju za dalji rad i usavršavanje.
- Danas sam dobila nagradu za prosjek koji sam ostvarila nakon druge godine studija, a posebno mi je drago što je Crnogorska komercijalna banka partner ovog programa i što je omogućila studentima Ekonomskog fakulteta da dobiju ovu nagradu - istakla je Vujošević.
Ona je podsjetila da je u septembru, kroz program CKB Junior, imala priliku da boravi u Berlinu, što je, kako navodi, za nju bilo izuzetno vrijedno iskustvo.
- To iskustvo mi je proširilo vidike, ne samo u pogledu obrazovanja, već i kroz upoznavanje novih ljudi i sticanje novog pogleda na svijet - kazala je Vujošević.
Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine studija na Osnovim studijama narađeni su Andrea Šekularacm Jana Paunović, Đina Radenović, Maša Ćorović, Milica Knežević, Marija Boljević. Za ostvare uspje nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su Milica Vujošević, Minja Stojanović, Nađa Tomašević, Tijana Kustudić, Nikola Leković, Nora Vuksanović, Nađa Vuković. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Ana Slavić, Dino Kožar, Jovana Popović, Antonela Garbin, Nikolina Vukčević.
Za ostvaren uspjen nakon završene prve godine studija na Engleskom jeziku – Monteb nagrađeni su Nikola Nenadović, Mia Bojičić, Andrea Kalezić. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve dvije godine studija nagrađeni su: Kenan Kaluđerčić, Iva Roganović, Milica Đurović. Za ostvaren uspjeh na primijenjenim studijama u Podgorici nakon završene prve dvije godine studija nagrađena je Danijela Medojević. Za ostvaren ukupan uspjeh nakon završenih trogodišnjih studija nagrađeni su: Aleksandar Ivanović, Anđela Potpara. Za ostvaren uspjeh nakon završene prve godine Osnovnih primijenjenih studija u Bijelom Polju nagrađen je Andrija Žižić.

Najboljim studentima Ekonomskog fakulteta po 500 eura

U Novom Pazaru danas se održava veliki studentski protest pod sloganom „Ili oni ili mi“, povodom odluke koja je više od 200 studenata Državnog univerziteta u Novom Pazaru ostavila bez statusa studenta, dok je oko 30 profesora izgubilo posao.
Studenti ističu da je ovo jedan od najkritičnijih trenutaka njihove višemjesečne borbe protiv, kako navode, nepravde, represije i institucionalnih pritisaka.
Očekuju se dolasci studenata iz više univerzitetskih centara u Srbiji, okupljanja tokom dana, kao i centralni program u popodnevnim časovima.
Prema informacijama reporterke FoNeta, atmosfera u centru grada je mirna, a policija za sada nije prisutna. U zoni DUNP-a i oko glavnih ulica postavljeni su štandovi na kojima se prodaju zastave, bedževi i pištaljke.
Okupljanje je najavljeno ispred zgrade Državnog univerziteta u Novom Pazaru, a u 11.52 biće održana komemoracija za stradale prilikom pada nadstrešnice prošle godine u Novom Sadu.
Glavni program planiran je za 17 sati, kada će studenti u blokadi održati obraćanje prisutnima.

Veliki studentski protest u Novom Pazaru: „Ili oni ili mi“

Student druge godine Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, Nedim Nokić, osvojio je prvo mjesto na konkursu Ustavnog suda za najbolji studentski esej povodom 120 godina od donošenja Ustava za Knjaževinu Crnu Goru, saopšteno je iz ove sudske instance.
- Drugo mjesto osvojila je studentkinja treće godine prava Univerziteta Donja Gorica Vasilisa Batrićević, a treće studentkinja treće godine prava Univerziteta Mediteran Ksenija Marinović. Studenti su pisali eseje na temu &nbsp;„Od slobode do ustavnosti – žive li još ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?- navodi se u saopštenju.
Predsjednica žirija i predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko kazala je da je Ustav za Knjaževinu Crnu Goru u sebi sabrao hrabrost, umnost i odlučnost svake generacije da ga razumije u vremenu koje mu pripada.
&nbsp;- Ova tri nagrađena rada čini mi se da upravo reprezentuju najbolje što danas dolazi iz studentske zajednice koja se sprema da se sjutra prihvati nimalo jednostavnih dužnosti. Nijanse su odlučivale koji radovi predstavljaju tri najbolja i nagrađena rada, ali ono što nas je opredijelilo da upravo student Nedim Nekić osvoji nagradu za prvo mjesto nije samo činjenica da je elaborirao odnos ustavne prošlosti i sadašnjosti, već što se upustio i u ozbiljnu kritiku društvene realnosti na koju Ustavni sud nikada neće ostati nijem- kazala je Armenko.
Svečanosti su prisustvovale i državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija Tatjana Ćalasan i Martina Raguž iz AIRE centra, koji su partneri na ovom projektu.
Ćalasan je navela da ovaj jubilej nije samo podsjećanje na važan istorijski trenutak, već i poziv da preispitamo koliko danas živimo ideje slobode, ustavnosti i odgovorne državnosti koje su tada postavljene.
- Nagrade koje su najbolji među vama ponijeli predstavljaju priznanje, ali i podsticaj da nastavite da istražujete, pitate, analizirate i gradite svoj profesionalni put na temeljima znanja i integriteta. Vaše ideje, vaš glas i vaša posvećenost najbolji su pokazatelj da se ideali Nikoljdanskog ustava i dalje mogu živjeti – ako ih mladi naraštaji nose u svom profesionalnom i ličnom opredjeljenju- poručila je Ćalasan.
Raguž je kazala da radovi ovih mladih ljudi potvrđuju da Crna Gora ima generacije koje duboko razumiju odgovornost i snagu pravne države.
- Upravo na njima počiva evropska perspektiva zemlje, koja je snažna koliko su oni spremni da je nose, unapređuju i čuvaju. U ime AIRE centra, čestitam svim učesnicima konkursa i zahvaljujem Ustavnom sudu na povjerenju i dugogodišnjem partnerstvu- navodi se u saopštenju.
Za studente je, pored uručenih plaketa, obezbijeđen i novčani dio nagrade, za prvo mjesto 500 eura, za drugo 300 i za treće 200 eura.
&nbsp;Nagrađeni radovi biće objavljeni na sajtu i u Biltenu Ustavnog suda Crne Gore.&nbsp;

1250x600

Ustavni sud uručio nagrade studentima za najbolji studentski esej

Pojedini studenti Studijskog programa za primijenjenu fizioterapiju Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore požalili su se Pobjedi da im kasne subvencije koje je trebalo da prime početkom novembra. Dobili su informaciju da bi trebalo da ih prime do petog u mjesecu za prethodni mjesec, ali ih još nema na njihovim računima.
Od resornog Ministarstva prosvjete, nauka i inovacija (MPNI) Pobjeda čeka odgovore na ovu temu.
Vlada je u februaru ove godine donijela zaključak o participaciji troškova za smještaj i ishranu studenata Medicinskog fakulteta Univerziteta Crne Gore - Studijski program za primijenjenu fizioterapiju u Igalu, Herceg Novi. Tada je rečeno da MPNI, Univerzitet Crne Gore i Opština Herceg Novi od 1. marta do 1. jula, mjesečno uplaćuju finansijska sredstva studentima i to: Ministarstvo i UCG po sto eura, a Opština Herceg Novi po 50 eura.
Fakultet primijenjene fizioterapije osnovan je 2004. godine i od osnivanja studenti nemaju riješeno pitanje smještaja i ishrane. Iz Vlade su tada isticali da je važno istaći da se participacija odnosi na studente koji studiraju van mjesta prebivališta, odnosno nijesu iz Herceg Novog, što je prema evidenciji Medicinskog fakulteta 116 studenata.
Pojedini studenti su ispričali Pobjedi da im je krajem septembra počela nastava, te da su, kako je od njih traženo, dostavili nadležnima podatke i da im je rečeno da mogu očekivati subvencije početkom mjeseca za prethodni mjesec.
Studenti komentarišu da se suočavaju sa finansijskim izazovima, jer za razliku od njihovih kolega u drugim gradovima koji studiraju na državnim fakultetima - oni nemaju obezbijeđen smještaj, odnosno dom, niti menzu koju bi plaćali po simboličnim cijenama. Kažu da se zato osjećaju diskriminisano, jer moraju da se snalaze kako znaju i umiju i sami finansiraju smještaj i ishranu.
Navode podatke da je za njihov standard skupo iznajmljivanje stanova ili soba, te da plaćaju sobe u iznosu od 150 do 250 eura, a pojedini su, kako ističu, imali sreću da dođu do jednosobnog stana koji plaćaju 200 eura. Za ishranu izdvajaju, kako navode studenti, do 300 eura mjesečno, te se snalaze i na način da od kuće donose ponekad hranu. Studenti dobijaju kredit od 160 eura, ali kažu da im to nije dovoljno.
- Sijaset problema imamo. Od toga da ne možemo da plaćamo smještaj i hranu do toga da svakodnevno treba da izdvajamo određena sredstva i za fakultet, za kopiranje knjiga i slično. Ne dolazimo iz imućnih porodica i vrlo nam je teško. Osjećamo se zanemareno. Obradovali smo se subvencijama od 250 eura, koje bi nam dosta značile, da budu redovne isplate, ali ih još nema. Dešava se da to pravi dodatni problem studentima, jer nemaju za kiriju, računali su na tu vrstu pomoći, pa njihovi roditelji pozajmljuju od drugih kako bi njihova djeca mogla da plate sve što treba. Nimalo nam nije lako - kažu za Pobjedu.
Razgovarali su, kako dodaju, sa studentima koji su na drugim godinama, te su dobili informacije da te subvencije često kasne, te da kada ih dobiju, dešava se da budu isplate za dva mjeseca.
- Ovdje ima određenih praznih prostorija i uvjereni smo da se može riješiti i pitanje naše ishrane, odnosno da nam se obezbijedi menza. Skupo je ovdje sve za nas. Zamolili bismo donosioce odluka da pronađu rješenje, jer smo kao studenti primorani da pronalazimo neke poslove da bismo mogli da preživljavamo, a onda trpi nastava na fakultetu. Ne možemo da radimo puno radno vrijeme i da studiramo. Ne osjećamo se lijepo ni što roditeljima otežavamo sve, zbog čega moraju da se zadužuju - navode pojedini studenti.
<h2>Napuštaju studije</h2>
Ispričali su da svi na fakultetu znaju u kakvoj se poziciji nalaze studenti.
- Takvo je stanje godinama i ništa se ne dešava, ne mijenja. Na prvoj godini studija je oko 45 studenata. Na drugim godinama ih je manje, jer pojedini i napuštaju studije. Jasno je zbog čega. Nemamo uslova kao neke naše druge kolege kojima je dosta toga olakšano. Mi nemamo ni internet, ništa. Sve moramo da plaćamo i ne osjećamo se kao studenti, jer nemamo nikakvih povoljnosti. Mi sada preživljavamo. Ne možemo da učimo na hljebu i pašteti. Samo molimo nadležne da pokažu malo razumijevanja i da se pronađe trajno rješenje za našu situaciju - naveli su pojedini studenti.
Ranije je iz Vlade saopštavano da u kontinuitetu rade na unapređenju položaja studenata u društvu i kreiranju što povoljnijeg ambijenta za sve mlade ljude u Crnoj Gori.
Komentarisali su da odlukom o subvenciji nastoje postići uspjeh u svojim akademskim ciljevima, te da inicijativa predstavlja značajan korak prema obezbjeđivanju boljih uslova za studiranje za studente na ovom studijskom programu i važan podsticaj za stvaranje povoljnijeg ambijenta za mlade ljude.

Kasne subvencije, studenti ne mogu da plaćaju kirije

Ustavni sud Crne Gore prvi put održao je konsultacije sa studentima prava, što predstavlja početak nove prakse i otvaranje institucije prema budućim pravnicima, ali i onima koji su još uvijek u školskim klupama, saopšteno je iz te sudske instance.
Konsultacije su održane u okviru konkursa za najbolji studentski esej, kojim Ustavni sud obilježava 120 godina od donošenja prvog pisanog krovnog akta – Ustava za Knjaževinu Crnu Goru.
Predsjednica suda Snežana Armenko poručila je da je riječ o iskoraku koji je bio neophodan i koji se pokazao kao potpuno opravdan.
- U šezdeset godina dugoj tradiciji Ustavni sud nikada nije imao ovakav oblik saradnje sa studentima. Krajnje je vrijeme da se institucije i cjelokupno društvo okrenu mladima kao budućim naraštajima. Ljudska prava i Ustav vama ostaju, a jednog dana ćemo vam predati štafetu da je nosite, kao i mi sada - kazala je Armenko studentima.
Studenti prava, koji svoje eseje mogu predati do 5. decembra, imali su priliku da kroz neformalan razgovor podijele svoja razmišljanja o temi konkursa „Od slobode do ustavnosti – žive li ideali Nikoljdanskog ustava u savremenoj Crnoj Gori?“
Sa studentima su, pored predsjednice suda, razgovarale i sutkinje Desanka Lopičić i Momirka Tešić, sekretarka suda Biljana Damjanović i ustavnosudski savjetnici Dijana Drobnjak i Milan Vukčević.
U znak podrške daljem studiranju, studentima je poklonjen „Komentar Zakona o Ustavnom sudu Crne Gore“, čiji su autori Mladen Vukčević i Snežana Armenko.&nbsp;

Početak nove prakse: Ustavni sud prvi put održao konsultacije sa studentima prava

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti, njihovu veću vidljivost, ali i vrednovanje kroz sticanje ECTS kredita kroz institucionalne mehanizme, kazala je koordinatorka projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, prof. dr Sanja Peković.
Na Univerzitetu Crne Gore održan je kick off sastanak Erasmus + projekta „Razvoj, praćenje, priznavanje i digitalizacija ekstrakurikularnih aktivnosti na univerzitetskom nivou – DTRD-ECA“, koji finansira Evropska komisija kroz Erasmus+ program jačanja kapaciteta u visokom obrazovanju 2025.
Projekat okuplja partnere iz Španije, Hrvatske, Francuske i Crne Gore, a ima za cilj razvoj, praćenje, digitalizaciju i priznavanja ekstrakurikularnih aktivnosti studenata.
Sastanak je otvorio rektor Univerziteta Crne Gore, prof. dr Vladimir Božović, naglasivši da razvoj, digitalizacija i formalno priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti predstavljaju važan korak ka modernizaciji visokog obrazovanja.&nbsp;
On je istakao da nove generacije studenata zahtijevaju savremenije pristupe, kao i da će ovaj projekat značajno unaprijediti odnos Univerziteta prema studentskom angažmanu van tradicionalne nastave.
Koordinatorka projekta, prof. dr Sanja Peković, u uvodnom obraćanju predstavila je ključne ciljeve, očekivane rezultate i dugoročni uticaj projekta na sistem visokog obrazovanja u Crnoj Gori.
Tokom sastanka partneri su razmatrali najvažnije projektne komponente, uključujući razvoj politika za priznavanje ekstrakurikularnih aktivnosti, jačanje postojećih i osnivanje novih studentskih klubova i izradu platforme koja će omogućiti praćenje i dokumentovanje studentskog angažmana.
Predstavnici Univerziteta Haen (Španija), Univerziteta u Zagrebu (Hrvatska), Univerziteta Côte d’Azur (Francuska) i NVO Centra za omladinsku edukaciju predstavili su svoje uloge, metodologije i planove za naredni period. Sastanak je završen diskusijom o daljim aktivnostima i usaglašavanju dinamike realizacije, uz zajednički dogovor o sljedećim koracima u sprovođenju projekta.

DTRD-ECA će omogućiti jasnije praćenje studentskih aktivnosti i njihovu veću vidljivost

Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab danas će održati skup ispred zgrade Generalštaba u 11 sati, uz poruku da će „svojim tijelima braniti” ovaj simbol Beograda, prenosi N1 Beograd.
Studenti su istakli da je ovo samo jedan od protesta upozorenja, ukoliko vlast ne odustane od rušenja Generalštaba.
Riječ je o šetnji koja će krenuti sa više tačaka i koja će trajati nekoliko sati, saopštili su oni.
Univerzitetske asocijacije pozvale na podršku Dijani Hrki
Grupa od šest akademskih inicijativa pozvala je sve univerzitetske radnike, studente, kao i građane, da danas u 11:30 dođu ispred Skupštine Srbije, kako bi pružili podršku Dijani Hrki koja štrajkuje glađu i u 11:52 odali poštu poginulima u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, među kojima je i njen sin Stefan, piše Nova.rs.
Asocijacije univerzitetskih profesora i saradnika u saopštenju pozivaju i uprave svih fakulteta u sastavu državnih univerziteta u zemlji i svakog kolegu i koleginicu pojedinačno, da sutra obustave nastavu u znak podrške Dijani Hrki i zahtjevu o raspisivanju izbora koji je postavila stupajući u štrajk glađu.
Pješačenje iz Zemuna
Grupa studenata pješači iz pravca Zemuna. Oni su se okupili kod Poljoprivrednog fakulteta.
Hrka: Ovo ne ide u dobrom pravcu
Dijana Hrka, majka Stefana koji je stradao u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja već deseti dan štrajkuje glađu, kaže za N1 da je malo više malaksala, da jedva stoji na nogama, “ali biće to dobro”.”I prije topovskog udara (juče ujutru), ćaci su pokušavali da dođu do mog šatora. Niko nije reagovao. Niko nije došao da to ispita, zato ne želim ni sa kim da razgovaram. Ovo ne ide u dobrom pravcu, ni sa njihove ni sa moje strane. Ne prijetim nikome, ali ne daj bože da se meni nešto desi, zna se kako će se ovo završiti”, poručila je Hrka.
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u Beogradu
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u gradu, nakon koga će se sastati na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine.

Beograd: Studentski protest protiv rušenja Generalštaba, prva kolona krenula iz Zemuna

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović saopštio je da je situacija na poplavljenim područjima glavnog grada pod kontrolom, ali i dalje nepredvidljiva.
- Međutim, znate sami, sa prirodnim stihijama je vrlo nezahvalno praviti bilo kakvu prognozu i stanje se praktično iz minuta u minut može promijeniti. Sjutra smo dogovorili sa Vojskom Crne Gore da počne postavljanje novog pontovskog mosta, kako bi ovaj most, koji predstavlja prirodnu prepreku, bio uklonjen - rekao je Mujović.
Istakao je da je tokom današnjeg dana urađeno najviše što se moglo. Pohvalio je mještane i aktiviste nevladinih organizacija koji su, kako je rekao, učinili mnogo kako bi problem bio riješen. Takođe, pohvalio je i predstavnike Vojske Crne Gore, ministra Krapovića i ministra Šaranovića, koji su, prema njegovom mišljenju, dali značajan doprinos u rješavanju problema.
On je kazao da večeras, nažalost, neće moći uraditi sve, ali da su stvari trenutno pod kontrolom.
- Dakle, ono što je ranije rađeno sada dolazi na naplatu. Dolazimo u situaciju da jedan kanal, čija je prirodna funkcija bila da odvodi suvišne vode, zbog neodgovornosti pojedinih ljudi i njihovog bahatog ponašanja, sada predstavlja prirodnu prepreku koja onemogućava normalni tok vode i čini da imovina i životi građana budu ugroženi - kazao je Mujović.
On je dodao da se nada da će se tome stati na put, da će se drugačije ponašati i imati drugačiji odnos prema ovim vrijednostima grada, te da će sanacija problema biti nastavljena.
- Tokom 2026. godine očistićemo najveći dio kanala Mareza, čija ukupna dužina iznosi 8.500 metara - kazao je gradonačelnik.
Izvršni direktor DOO „Deponija“ Aleksandar Božović je pohvalio rad pauk-bagera i sve kolege iz Puteva, Čistoće, Zelenila, Uprave za inspekcijske poslove i Komunalne policije, naglašavajući da su svi zajedno i jedinstveni kada je u pitanju ovako ozbiljan problem.
Takođe, pohvalio je mještane Donje Gorice koji su spremni da pruže svaku vrstu pomoći.
Dogovoreno je i ustupanje parcele za postavljanje pontovskog mosta, koji će Vojska Crne Gore montirati rano sjutra ujutro, kako bi mehanizacija nesmetano nastavila čišćenje ovog višedecenijskog problema.
Gradonačelnik je dodao da je veliki problem i u blizini takozvane DJ arene, kod stadiona u Donjoj Gorici.
- Vrlo kompleksna situacija je pred nama, nema odmora, iako su praznični dani. Tako nam je sudbina da rješavamo probleme koji su godinama stavljani pod tepih, a bahatim odnosom prethodnih vlasti doveli su živote i bezbjednost građana u opasnost - zaključio je Mujović.

Mujović: Poplavljena područja pod kontrolom, Vojska sjutra postavlja pontonski most u Donjoj Gorici

Iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera (32), sina ubijenog holivudskog filmskog stvaraoca Roba Rajnera, po optužbama da je ubio svoje roditelje, odloženo je danas nakon što je njegov advokat Alan Džekson na ročištu saopštio da se povlači iz slučaja, prenosi Rojters.
Promjena advokata odbrane dogodila se na sudskom ročištu na kojem se očekivalo da će se Nik Rajner izjasniti da nije kriv, u jednom od najšokantnijih slučajeva ubistva poznatih ličnosti u istoriji Los Anđelesa, navodi agencija.
Umjesto toga, iznošenje optužnice odloženo je po drugi put za tri sedmice. Sudija Višeg suda okruga Los Anđeles ponovo je zakazao ročište za 23. februar i Niku Rajneru dodijelio javnog branioca.
Alan Džekson, bivši tužilac koji je postao advokat za krivičnu odbranu, čiji su klijenti bili brojni nekadašnji velikani iz svijeta šou-biznisa, uključujući i osramoćenog filmskog producenta Harvija Vajnstina, nije naveo na sudu neposredan razlog zbog kojeg se povlači iz slučaja.
Nik Rajner optužen je po dvije tačke optužnice za ubistvo prvog stepena u smrtonosnom napadu nožem na svoje roditelje – glumca i reditelja Roba Rajnera (78) i producentkinju Mišel Rajner (70).
Njihova tijela pronađena su popodne 14. decembra prošle godine u njihovoj vili u zapadnom Los Anđelesu, a obdukcijama je utvrđeno da su obje žrtve preminule od „višestrukih povreda oštrim predmetom“.
Ukoliko bude osuđen po optužnici, Nik Rajner suočio bi se sa doživotnom kaznom zatvora bez mogućnosti uslovnog otpusta ili sa smrtnom kaznom.
Nik Rajner, koji je javno priznao višegodišnju borbu sa zavisnošću od droga i periode beskućništva, živio je u kući za goste na imanju svojih roditelja.
Rob Rajner bio je poznat po plodnoj karijeri u šou-biznisu, koja se kretala od zajedničke uloge u televizijskoj komediji iz 1970-ih „Svi u porodici“, do režije filma iz 1989. godine „Kada je Hari sreo Sali“.

Odloženo iznošenje optužnice protiv Nika Rajnera, advokat se povukao iz slučaja

Američki državni sekretar Marko Rubio rekao je danas da će se sljedeće sedmice sastati sa predstavnicima Danske i Grenlanda.
Rubio je to rekao novinarima poslije sastanka iza zatvorenih vrata sa američkim senatorima.
Predstavnici Danske - članice Evropske unije i NATO-a, kao i predstavnici autonomne teritorije Danske, ostrva Grenlanda, danas su tražili sastanak s Rubiom.
Ostrvo Grenland, na krajnjem sjeveru Atlantskog okeana strateški je važno i ima veliki rudni potencijal.
Zabrinutost za budućnost Grenlanda ponovo je oživjela pošto je Tramp u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venecuele, a ranije je Bijela kuća saopštila da je u vezi s Grenlandom korišćenje američke vojske „uvijek opcija“.
Više evropskih lidera odbacilo je Trampov zahtjev da SAD preuzmu Grenland, koji on navodno opravdava „strateškim razlozima“.
Rubio je danas izjavio: „Ako predsjednik identifikuje prijetnju po nacionalnu bezbjednost Sjedinjenih Država, svaki predsjednik zadržava opciju da je rješava vojnim sredstvima“.
Potom je dodao: „Kao diplomata, a to je ono što sam ja sada, i ono na čemu mi radimo, uvijek radije biramo da stvari rješavamo na različite načine, što uključuje i Venecuelu“.
Takođe danas, a prije izjave Rubija, ministar vanjskih poslova Francuske Žan-Noel Baro rekao je da mu je Rubio u telefonskom razgovoru kazao da „otpisuje mogućnost invazije“ na Grenland.

Rubio: Sljedeće sedmice sastaću se sa predstavnicima Danske i Grenlanda

Fudbaleri Budućnosti kao drugoplasirani završili su nastup na kadetskom turniru u Sevilji.
Budućnost je u finalnom meču poražena od domaćina turnira, ekipu Sevilje, 1:0.
Podgorički sastav na putu do finala eliminisao je Sevilju (2:0), Kordobu (3:1), All Canadian (2:1) i u polufinalu Uesku (2:1).
Meč za trofej igran je istog dana kada i polufinale, pa je očigledno da su za takve napore u ovom trenutku spremniji bili domaćini koji na startu turnira nisu imali mnogo šanse protiv ekipe Minje Ljumovića.
- Kadeti su ispisali lijepu evropsku priču osvajanjem drugog mjesta na snažnom međunarodnom turniru u Sevilji. Daroviti dječaci su tokom cijelog turnira pokazali srce, karakter i kvalitet, a nakon sjajne grupne faze pobjeda nad Ueskom u polufinalu (2:1) bila je još jedna snažna potvrda talenta koji posjeduju - stoji u saopštenju podgoričkog tima.
Navodi se da drugo mjesto u izuzetno jakoj konkurenciji zaslužuje veliki aplauz.
- Naši kadeti dostojno su predstavili klub, grad i državu. Omladinska škola Budućnosti je još jednom pokazala da stvara fudbalsku budućnost - i to na međunarodnoj sceni - saopšteno je iz podgoričkog kluba.

Tag: studenti