Protest Zborova građana Novog Sada održan je na raskrsnici Bulevara cara Lazara i Bulevara oslobođenja pod nazivom „6. oktobar, dan promjene, a ne propuštene prilike".
Pored obilježavanja 6. oktobra, koji je postao simbol za korjenite promjene sistema, koje nijesu nastupile poslije svrgnjavanja režima Slobodana Miloševića, svrha ovog skupa je i prikupljanje potpisa za oslobađanje svih pritvorenih studenata i političkih zatvorenika.
Na protestu su se prikupljale i donacije za sve političke zatvorenike.
Građani su raskrsnicu kod TC "Merkator" na Bulevaru oslobođenja blokirali nekoliko minuta nakon 18 časova. U ime Zborova građana Novog Sada okupljenima se obratila Ana Obradović Pantelić, koja je navela da je prije 25 godina dan počeo najavom u jutarnjem programu rečima: "dobro jutro, slobodna Srbijo".
 
- Dvadeset pet godina kasnije mi smo, nažalost, u istoj borbi. Ono što se danas razlikuje u odnosu na pre 25 godina jeste da nemamo restrikcije struje, da nas ne bombarduju, da nemamo predugačke redove da se borimo za osnovne životne namirnice- rekla je Obradović Pantelić.
Dodala je da je sve to proživjela kao djevojčica i da pamti veliku "nemaštinu i bijedu" i istakla da među građanima Srbije i danas ima onih, koji teško žive.
Podsjetila je i da je prije petooktobarskih promjena Aleksandar Vučić bio ministar informisanja, za čijeg je mandata ubijen novinar Slavko Ćurivija, a da je predsjednički kandidat Ivan Stambolić ubijen prije izbora 2000. godine.
 
Građani su za N1 naveli da za njih 6. oktobar simbolizuje lustracijiu, ali i nadu da će ovaj put doći ne samo do promjene režima, već i do promjene sistema.
Skup je završen oko 20 časova, kada je i odblokirana raskrsnica kod TC "Merkator".

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Novosadski zborovi blokirali raskrsnicu: Osloboditi sve studente i političke zatvorenike

Studenti treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore.
To je kako su kazali u Apelacionom sudu učinjeno u cilju realizacije aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, a koji je 2024. godine zaključen sa Pravnim fakultetom u Podgorici.
- Tokom posjete, studentima je objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti Apelacionog suda, a studenti su obišli prostorije ovog suda i sudnicu Apelacionog suda - kazali su u sudu.
Dogovorena je, dodaju oni, i buduća saradnja, jer su studenti iskazali veliko interesovanje da prisustvuju javnim sjednicama vijeća, glavnim pretresima i raspravama u postupcima koji se vode pred ovim sudom.

1250x600

1084x550

Dan otvorenih vrata u Apelacionom sudu: Studentima objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti

Protesti u Srbiji koji traju već 11 mjeseci često se porede sa protestima koji su 5. oktobra 2000. godine doveli do pada Slobodana Miloševića. Ali Anja Despotović, studentkinja Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu kaže: „Generalni stav među studentima jeste da mi ništa ne pokušavamo da repliciramo. Mi vodimo autentičnu borbu i imamo jasne ciljeve kojih se zajednički držimo.“
Despotović je u blokadi jedna od zaduženih za saradnju s medijima.
- Peti oktobar se dogodio nakon izbora 24. septembra. Postojao je konkretan politički razlog da se Peti oktobar desi - kaže Anja Despotović u izjavi za Dojče vele.
Njen kolega Petar Gardović, student Fakulteta političkih nauka u Beogradu, ocenjuje da je Peti oktobar „definitivno bio velika pobjeda naroda“.
- To je događaj za koji sam prvi put čuo još u svojoj desetoj, dvanaestoj godini. Kad god bi bili neki protesti, uvijek bi se spominjao Peti oktobar kao nešto što je bilo uspješno. Mislim da smo mi sada došli jako blizu tome, samo moramo ostati istrajni - kaže Gardović.
<h2>Mladi žele da budu deo rešenja</h2>
Vrijednosti koje su bile ključne prije 25 godina, ključne su i danas: sloboda, pravda, odgovornost i građanska solidarnosti. Na to u izjavi za Dojče vele ukazuje Milica Borjanić, generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS).
Ta organizacija sastavila je tzv. „Alternativni izveštaj" u kojem se vidi da postoji „visoka identifikacija sa studentskim pokretom", jer 95 odsto mladih u Srbiji podržava studente.
- Mladi danas žive u formalno demokratskom društvu, ali osjećaju da je sistem obesmišljen. Izveštaj pokazuje da preko 90 odsto njih vjeruje da izbori nisu fer i pošteni, a polovina smatra da nemaju stvaran uticaj na političke procese - kaže generalna sekretarka KOMS-a.
- Ono što je specifičnost danas jeste to da su vrijednosti participacije, održivosti i jednakosti izraženije nego ranije. Mladi danas nisu samo protiv – oni žele da budu dio rješenja, dio procesa, da se čuju njihovi glasovi unutar institucija - naglašava Milica Borjanić.
<h2>Protiv Vučića se bore „vučićizmom“</h2>
Istoričar Milivoj Bešlin smatra, međutim, da između današnjih i protesta od pre 25 godina ima veoma malo podudaranja. Ni poslije godinu dana demonstracija na ulici nije došlo do „istorijski merljivog uspjeha“ kakav je bio Peti oktobar 2000. godine, ukazuje Bešlin.
- Nismo bliže mirnom raspletu i političkom rješenju krize nego što smo bili prije godinu dana, nisu ispunjeni studentski zahtjevi, stepen korupcije u društvu je nepromijenjen, a režim je izašao s najgorim kadrovskim i idejnim rješenjima otkako se ustoličio 2012. godine - kaže istoričar.
Ujedno dodaje da „s protestne strane ne postoji dovoljno jasna ideja, strategija, struktura i ogranizacija koja bi vodila političkom raspletu najveće društvene i političke krize u Srbiji posljednjih decenija.“
Bešlin takođe upozorava da su današnji studenti žrtve nacionalističke retorike Aleksandra Vučića, koja traje 13 godina. Po njemu su maltene identični koncepti tzv. Vučićevog „velikosrpstva“ i „integralnog srpstva“ Mila Lompara, intelektualca desničarskih shvatanja, koji u javnosti važi za jedno od lica koje predstavlja studente.
- Puno je mladih koji su, boreći se protiv Vučića, spremni da brane ideološki koncept vučićizma. Nažalost, temeljne ideološke vrijednosti njegovog režima sve manje se dovode u pitanje pod neuvjerljivim izgovorima da mu se ne daju povodi za napade - zaključuje Bešlin.
<h2>Ujedinjeni u borbi</h2>
Za Srđana Milivojevića, koji je u vrijeme Petog oktobra 2000. bio član pokreta „Otpor“, a danas je predsjednik Demokratske stranke, najvažnija stvar kod današnjih protesta je sljedeće: „Mladi ljudi svih nacionalnosti i vjeroispovesti ujedinili su se u borbi za slobodu, pravdu, pobjedu poštenja nad izopačenom i bahatom pljačkom, koja je sasvim ogoljena. Za slobodu se danas u Srbiji zajedno bore Bošnjaci iz Novog Pazara, Slovaci iz Bačkog Petrovca, Mađari iz Subotice sa svojim vršnjacima i kolegama Srbima iz Šumadije, Dragačeva“.
Ono za šta se studenti bore je „mnogo veće od nekog autokrate“, naglašava studentkinja Anja Despotović sa početka priče.
- Cijela naša borba nije ni počela od priče o autoritarnom režimu, o diktatoru. (…) Mi se prvenstveno bavimo promjenama vrijednosti ovog društva - kazala je ona.

Mladi danas: Autentična borba, ne kopija Petog oktobra

Ono što je krajem prošle godine počelo kao tiho bdjenje nekolicine studenata, preraslo je u jedne od najvećih protesta u istoriji Srbije, koji se mogu uporediti sa masovnim demonstracijama koje su pre četvrt vijeka srušile s vlasti autokratu Slobodana Miloševića, piše u opširnom tekstu Vašington post.
Studenti, dodaje se, vrše neprestani pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića, njegov bezbjednosni aparat i provladine medije, koji su demonstrante optužili da su marionete i izdajnici, i to pod uticajem neimenovanih sila i liberalnih nevladinih organizacija sa Zapada, koje žele da, kako tvrde, da unište otadžbinu.
Ovo je, piše vašingtonski list, stranica iz stare knjige taktika.
Prva grupa koja je prošle godine bila napadnuta od strane Vučićevih pristalica bili su studenti glume. Većina mladih ljudi koji nose transparente na ulicama još uvijek živi sa roditeljima. Ali srpska Generacija Z – za koju se ranije mislilo da je apolitična, apatična i sklonija emigraciji nego protestima – iznenadila je zemlju.
Srbija se suočava sa odlučujućim trenutkom: da li će zemlja prigrliti Zapad i standarde i vrijednosti Evropske unije – kroz reformu pravosuđa, bezbjednosnih službi i medija – ili će provesti još jednu deceniju na marginama, vučena ka Rusiji?
Postavlja se i pitanje kako će Vučić odgovoriti na proteste koji su sve veći i po obimu i po intenzitetu. Mnogi strahuju od represije.
Rastuće nemire pažljivo prati Brisel. Komesarka EU za proširenje Marta Kos početkom ovog mjeseca izrazila je svoje nezadovoljstvo „talasom nasilja i kontinuiranom upotrebom sile protiv demonstranata u Srbiji“.
Kos je rekla da članice EU počinju da dovode u pitanje „iskrenu posvećenost Srbije evropskom putu“.
Vašington post primjećuje da evropski lideri govore vrlo obazrivo o Srbiji, pazeći da blago podstaknu srpsko rukovodstvo jer, navodi se, preveliki pritisak na predsjednika Srbije mogao bi da gurne zemlju dalje od Evrope.
Ćutanje, s druge strane, može ostaviti utisak da Evropi nije stalo do demokratskog nazadovanja u Srbiji, ili da je nemoćna da ga zaustavi.
- Ne možemo da nastavimo u Srbiji ovako kako sada ide - rekla je Ana (24), studentkinja Poljoprivrednog fakulteta. Ona je predvidela da će Vučić pasti. 
Na pitanje kako može to da tvrdi, s obzirom na to da je predsjednik na vlasti već deceniju, odgovorila je: „Probudili smo narod“.
Istorija, čini se, ponavlja se. Godine 1998, kada je Srbija bila dio Savezne Republike Jugoslavije, studentski pokret poznat kao "Otpor!“ takođe je započeo na Univerzitetu u Beogradu, u znak protesta protiv Miloševića tokom rata na Kosovu. Većina današnjih studenata tada još nije bila ni rođena.
U intervjuima, studenti kažu da su zgroženi onim što vide kao korupciju i nesposobnost vlasti, koje se ogleda u tragediji na željezničkoj stanici. Počeli su zahtjevom za punu odgovornost za pogibije u Novom Sadu a sada traže vanredne parlamentarne izbore.
U pisanom odgovoru na pitanja Vašington Posta, Vučić (55), koji je na funkciji predsjednika ili premijera već 11 godina, optužio je demonstrante da podstiču nasilje.
- U posljednjih devet mjeseci, Srbija je izdržala više od 23.000 neprijavljenih okupljanja. Ono što je u početku počelo kao studentski protest, nažalost, se pretvorilo u masovne blokade i, u posljednje vrijeme, nasilne incidente koje podstiču ekstremističke grupe - naveo je Vučić.
Uz predsjednikove odgovore na pitanja priložene su i fotografije, navodi vašingtonski list, na kojima se vidi mladić s palicom i drugi kako udara štit policajca u opremi za razbijanje demonstracija.
Vučić je izjavio da je nudio pregovore sa studentima, ali da su oni to odbili, te je odbacio zahtjeve za vanrednim izborima, nazivajući ih destabilizujućim.
Vlada je, kako kaže, pokrenula istrage o urušavanju stanice. Kada je riječ o nasilju, Vučić je rekao: „Više od 170 policajaca je povrijeđeno dok su obavljali svoju dužnost da zaštite građane.“
Vašington post piše i o subotnjoj vojnoj paradi u Beogradu gdje je paradiralo 10.000 srpskih vojnika, prikazani su lovce proizvedeni u Francuskoj, tenkovi iz Rusije i PVO sistemi iz Kine (američkli list ne spominje da su prvi put prikazani i izraelski raketni sistemi PULS i besposadna letjelica Hermes 900).
Studenti koji su pokušali da prisustvuju manifestaciji „Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“ bili su zaustavljeni od strane policije, navodi se u tekstu.
Mladi demonstranti nisu djeca rata već su to njihovi roditelji koji su preživjeli balkanske ratove devedesetih – koji su uključivali etničko čišćenje i masovna raseljavanja – kao i vazdušne napade NATO-a kako bi se Srbija primorala da prekine ubijanja.
Današnji studenti odrasli su u Srbiji koja je 2008. bila domaćin takmičenja za Pjesmu Evrovizije, kada je Beograd bio grad zabave, a mnogi su vjerovali da će zemlja uskoro ući u Evropsku uniju. Srbija je podnijela zahtjev za članstvo 2009. godine, a tri godine kasnije postala je zvanični kandidat.
To obećanje, međutim, sada djeluje veoma daleko. Želja za pridruživanjem Evropskoj uniji i dalje je snažna u većem dijelu Balkana, ali izgleda ne i u Srbiji.
Prema posljednjim istraživanjima sprovedenim za Evropsku komisiju, podrška članstvu u EU je visoka u Albaniji (91 odsto) i Sjevernoj Makedoniji (69 odsto), dok je najniža u Srbiji – svega 33 odsto.
Anina koleginica sa fakulteta, Kristina (25), studira hidrologiju i brine o klimatskim promjenama. Na jednom protestu u januaru, Kristina je bila redarka – nosila je žuti prsluk i pomagala u bezbjednom kretanju kolone učesnika.
Dok je stajala ispred automobila koji je bio zaustavljen, žena vozač je iznenada krenula i udarila je, odbacivši je na trotoar, gdje je glavom udarila o beton. Nije se ničega sjećala dok se nije probudila u bolnici. Snimak napada ubrzo je postao viralan.
Studenti su zahtijevali da tužilaštvo optuži ženu vozača. Međutim, sve optužbe su na kraju odbačene, pošto je Vučić pomilovao ženu koja je vozila auto, rekavši da „mora da štiti slabe, progonjene i žrtve svakodnevnih studentskih napada“.
- Mi smo budućnost ove zemlje, a očigledno je da vlast ne mari ni za nas, ni za našu budućnost - rekla je Kristina. Na pitanje da li se njeni roditelji plaše za njenu bezbjednost, odgovorila je: „Plaše se, ali znaju da me ne bi mogli zaustaviti“.
Vučić i njegove pristalice nazivaju studente „teroristima“ i „stranim plaćenicima“ koje Zapad podstiče da pokrenu „obojenu revoluciju“, poput onih koje su potresle Ukrajinu, Gruziju, Jermeniju i druge zemlje bivšeg sovjetskog bloka.
Istorija autoritarizma u Beogradu – od Josipa Broza Tita, koji je vladao Jugoslavijom decenijama nakon Drugog svjetskog rata sve do svoje smrti 1980. – učinila je studente opreznim prema isticanju pojedinačnih lidera. Plaše se da bi neko mogao da stvori kult ličnosti.
Takođe strahuju za bezbjednost demonstranata koji se pojavljuju u medijima, pa se oslanjaju na rotirajuću grupu predstavnika.
Ela Zeković (24), bivša predsjednica studentskog parlamenta Fakulteta političkih nauka u Beogradu, jednom se pojavila u programu na državnoj televiziji, gdje je govorila u ime demonstranata.
Ubrzo nakon toga, jedan provladin tabloid je objavio da je ona „gotovo krunisana za novu liderku“ protesta.
Pronašli su snimak BBC Srbija i tvrdili da je Zeković „oduševljena komunističkim idejama“ i da „nedvosmisleno podržava LGBT pokret“. Zeković je rekla da jeste prisustvovala paradama ponosa u Beogradu, ali da mlada osoba na fotografiji sa jugoslovenskom zastavom iz komunističkog doba nije ona.
Zeković smatra da bezbjednosne službe države djeluju sa provladinim medijima, koje čine nekolicina TV stanica, tabloidi i portali. Većina medija je saveznik Vučića, iako još uvijek postoje neki nezavisni.
Ipak, Srbija se nalazi na 96. mestu od 180 zemalja prema Indeksu slobode medija koji sastavlja organizacija Reporteri bez granica. Istražitelji Evropskog centra za slobodu štampe i medija, nadzorne grupe, nedavno su izvijestili da su srpski novinari fizički napadani i izloženi koordinisanim kampanjama blaćenja.
Utvrdili su da su zakoni usvojeni 2023. godine – koji su nominalno trebali da omoguće veću raznolikost vlasništva i pluralizam – u praksi omogućili vladi da još više učvrsti kontrolu nad medijima.
Vuk Cvijić, poznati istraživački novinar magazina Radar, rekao je da ga je prošle godine ispred kafića udario vlasnik jednog provladinog tabloida. U avgustu mu je prišao policajac u opremi za razbijanje demonstracija i naprskao ga biber sprejom.
- Teturao sam se slijep - rekao je Cvijić, dodajući da ovakvi incidenti sugerišu da je „sezona lova na nas otvorena“.
Vučić je, u svojoj izjavi za Vašington post, rekao da je Srbija „u potpunosti posvećena svom evropskom putu, demokratskim vrijednostima i vladavini prava“, te da protesti predstavljaju prijetnju i izvan granica Srbije.
- Naši prioriteti su dijalog, stabilnost i konstruktivna saradnja sa evropskim partnerima. Međutim, pokušaji destabilizacije naše zemlje putem nasilja i dezinformacija ugrožavaju ne samo Srbiju, već i krhku stabilnost šireg regiona Zapadnog Balkana - rekao je Vučić.
Nakon jednog marša u Beogradu u avgustu, Nikolina Sinđelić (22), studentkinja marketinga i komunikacija na Univerzitetu u Beogradu, izjavila je da su je priveli pripadnici specijalne policijske jedinice poznate kao JZO – Jedinica za zaštitu određenih ličnosti i objekata. Tom prilikom su joj oduzeli telefon, kameru i signalnu baklju.
Sinđelić je ispričala da je jedan policajac postao veoma agresivan, udario joj glavu o zid i vikao: „Zašto pokušavaš da uništiš svoju zemlju?“
Prema njenim riječima, taj policajac joj je, pred drugim privedenim osobama, zaprijetio seksualnim napadom koristeći baklju koju je nosila.
Po savjetu advokata, Sinđelić je javno govorila o svom iskustvu gostujući na N1, nezavisnoj televiziji u Srbiji. Nakon toga, jedan voditelj blizak vlasti optužio ju je da se „bavi OnlyFans-om kao zanimanjem“, dok je u emisiji uživo prikazivao njene privatne fotografije – ono što je Sinđelić nazvala „osvetničkom pornografijom“.
- Cilj je bio da me ućutkaju, da me unište – gole fotografije, prijetnje smrću – upotrijebili su svu svoju moć protiv jedne studentkinje - rekla je.
Danas je prepoznaju na ulici, a njeno ime se često pominje na studentskim protestima, gde je doživljavaju kao mučenicu i borca, zaključuje Vašington post u svom opširnom tekstu o situaciji u Srbiji.

Vašington post o studentskim protestima, ćutanju Evrope i vojnoj paradi: Odlučujući trenutak u Srbiji

Režim u Srbiji nema namjeru da raspiše izbore jer zna da će ih izgubiti. Misli da će nasiljem ugušiti proteste i stoga nasilje postaje sve ozbiljnije - ocijenio je nekadašnji potpredsjednik Vlade Srbije i univerzitetski profesor Žarko Korać u intervjuu za <a href="https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/sjetite-se-milosevica-povijest-se-ponavlja-ovo-u-srbiji-vodi-u-tragediju-pogledajte-sto-je-vucic-izjavio-nakon-nepala-15624029?cx_linkref=jl_home_vijesti_vise_1">Jutarnji.hr</a>.
Srbija je, kako je ustvrdio, već ušla u fazu nasilnog održavanja vlasti.
- A to svakako vodi u tragediju - ocijenio je Korać.
JUTARNJI.HR: Je li Srbija sada u haosu ili na granici kada bi se sve moglo izroditi i krenuti u nepredvidljivom i opasnom smjeru? Ko uopšte danas kontroliše situaciju u Srbiji?
KORAĆ: Pitanje svih pitanja je hoće li Vučić otići mirno, čak i ako izgubi podršku koja je očito na izmaku i ako, odnosno kad izgubi izbore.
Sve je očitije da Vučić, nažalost, neće mirno otići s vlasti. To je danas izvjesno, čak i ako izgubi izbore.
Podsjećam da ni Slobodan Milošević nije priznao izgubljene izbore. Istorija će se ponoviti. Tek kad smo doveli možda pola miliona ljudi u Beograd, a policija i vojska su mu otkazale poslušnost, Milošević je priznao poraz. 
JUTARNJI.HR: Do kojih je granica Vučić spreman ići s obzirom na nasilje i represiju koju stalno podiže? Može li u tome ići do kraja i hoće li za to imati podršku?
KORAĆ: Poslije svega što sam vidio tokom dvanaest godina njegove vlasti, naročito u posljednjih devet mjeseci, on sve jasnije koristi policijsko i parapolicijsko nasilje bez ograničenja. Nasilje, koje mu ne uspijeva osigurati sigurnost na vlasti, povećavaće se.
Ne možemo isključiti da će ići do kraja, odnosno to može dovesti do ljudskih žrtava. A od tog trenutka Srbija bi ušla u nešto što je teško i zamisliti. 
JUTARNJI.HR: Je li problem što vlast nema kapacitet da riješi krizu, odnosno ostaje joj samo nasilje kao jedina poluga, a opozicija je nesposobna da ponudi alternativu i okrene Srbiju prema EU?
KORAĆ: Opozicija u Srbiji se medijski i njegovim svakodnevnim govorima satanizuje već deset godina. Čudo je da ti ljudi, uprkos tome, ustraju u političkoj borbi. On ih svakodnevno optužuje da su hulje, lopovi, strani špijuni, strani plaćenici, mrzitelji Srbije, da je uništavaju i tako redom.
Teško je i nabrojati sve uvrede koje im upućuje. On opoziciju vidi kao krvnog neprijatelja, a ne političkog protivnika.
To se danas u Evropi vidi samo u Bjelorusiji i Rusiji, ali onda dođu briselski birokrati i pohvale Vučićeve napore da uđe u EU? Pod tim uslovima opozicija većinski i nije u stanju da se zauzme za jasan proevropski program jer je partner Evropske unije Vučić, a ne ona. Doduše, sada se tu počelo nešto mijenjati.
JUTARNJI.HR: Jesu li studenti, nakon nekoliko zaista impresivnih okupljanja u Beogradu i Novom Sadu, možda propustili trenutak da to iskoriste i riješe stvar i je li bilo previše kulminacija, ali bez "zaključka"? Je li problem u tome što protesti nijesu do kraja politički artikulisani, odnosno ne nude alternativu režimu? Je li pobuna usmjerena samo na zamjenu Vučića kao predugog autoritarnog predsjednika ili će doći do suštinske promjene sadašnje srbijanske politike, odnosno je li "dvojba" nakon Vučića - Vučić 2.0?
KORAĆ: Studentski idealizam mirne promjene Vučićeve vlasti suočio se s pravom prirodom njegove vlasti. Sada oni traže izbore, a prije čak ni to nijesu radili. No, problem je sada u zaista heterogenim političkim orijentacijama samih studenata. To se moglo očekivati, ali je izgubljeno vrijeme u pokušaju da se stvori barem minimalna politička platforma koju će zastupati.
Oni jesu učinili dragocjenu stvar za Srbiju, probudili su je i pokazali da je moguć stvarni otpor Vučićevoj samovolji. Trenutno, koliko znamo, rade na zakonu o lustraciji i listi imena za početak lustracije. To će sigurno imati veliku podršku građana. Jer, obim pljačke u Srbiji je golem. Svjestan toga, čak sam i ja sumnjao da se radi o milijardama. Sada više u to ne sumnjam. Srbija nije u EU i ne mora da raspisuje tendere za velike državne radove, koje najčešće izvode kineske firme.
To je stvar obične pogodbe kao na tržnici. Primjera radi, kada je tužilaštvo, ohrabreno uličnim protestima, nedavno samo malo istražilo poslove rekonstrukcije pruge Beograd - mađarska granica (u sklopu koje su bili radovi na željezničkoj stanici u Novom Sadu), odmah je našlo pljačku od 120 miliona dolara! Siguran sam, da se usudilo da istražuje dalje, našlo bi neuporedivo veći iznos.
Da, čini se da je izgubljeno dosta vremena, ali zabrinjava to što je na nekim skupovima bilo dosta razočaravajućih tonova, koje je definisao crnogorski književnik Dušan Pajović: "Od velike blokade do velike Srbije". Univerzitetski profesor Milo Lompar, kojeg navodno pripremaju za Vučićeva nasljednika, kreirao je termin "srpski integralizam" koji mnogi smatraju samo eufemizmom za "srpski svijet". 
JUTARNJI.HR: Što mislite o tome i može li takva pozicija promijeniti stanje i poziciju Srbije u regionu, pogotovo u BiH i Crnoj Gori?
KORAĆ: Veliki skup na beogradskom trgu Slavija u samostalnoj organizaciji studenata, na kojemu su bile stotine hiljada ljudi, donio je i neke razočaravajuće govornike, poput profesora Mila Lompara, čovjeka velikih političkih ambicija i ozbiljnog nacionaliste. Da stvar bude gora, on je samo sedam dana prije toga organizovao skup u prostorijama Srpske književne zadruge povodom 80. rođendana Radovana Karadžića, gdje je prikazana Karadžićeva poezija. Radovana Karadžića ni oni koji ga podržavaju ne vide kao pjesnika, čak i kada bi se te njegove škrabotine i nazvale poezijom, nego kao političkog lidera bosanskih Srba u ratu.
On je osuđeni ratni zločinac koji izdržava kaznu doživotnog zatvora u blizini Londona. Skup je završio takoreći pjesnički "da iduće godine proslave s njim njegov rođendan u Beogradu". Nešto mi govori da se Lomparova želja neće ispuniti, ali on je kao govornik na studentskom skupu pokazao da se mnogi bore da politički preuzmu studentske proteste, što im do danas nije uspjelo.
Studentski protesti su autentični i niko njima ne upravlja, osim samih studenata. Ono što im se može prebaciti jest njihovo neprekidno ograđivanje od opozicije, umjesto da se napravi jedna zajednička lista za izbore. 
No, čini se da Vučić još uvijek, pogotovo u provinciji, ima određenu podršku među ljudima. Vučić nesumnjivo još uvijek ima podršku trećine biračkog tijela. Donekle je stabilizovao pad svoje podrške. Kako i ne bi kad već deset godina drži većinu medija u Srbiji i svakodnevnom propagandom ispira mozak građanima Srbije - da Srbija ekonomski najbrže napreduje u Evropi i da nam svi zavide, da nas poštuju Rusija i Kina, ali i Donald Trump, jer ga posjećuju Trumpov zet i sin. To su, naravno, potpune budalaštine, ali ako ih dovoljno dugo ponavljate, počnu da djeluju, posebno na neobrazovani dio populacije koji i glasa za njega. Studenti imaju podršku 40 do 45 odsto birača.
JUTARNJI.HR: Koliko pitanje Kosova, koje se već godinama nameće srbijanskoj javnosti kao presudno za opstanak nacije i države, može održavati Vučića na površini?
KORAĆ: Jedan od fundamentalnih problema Srbije je Kosovo. Svaki nacionalizam će na temi Kosova prosperirati. Kosovo je postalo dio Srbije u Prvom balkanskom ratu 1912., a izgubljeno je Kumanovskim sporazumom 1999. godine. Iako praktično svako u Srbiji zna da Srbija više neće vratiti suverenitet na Kosovu, isto toliko ljudi ne želi da se pomiri s tom činjenicom.
Na muralima po Beogradu je ispisano "Kad se vojska na Kosovo vrati" i Kosovo je dio svakog nacionalističkog narativa. Jako je malo ljudi u srbijanskoj politici koji su spremni da realistično govore o statusu Kosova. Boje se da će im to zatvoriti vrata budućnosti u politici. Bez direktne komparacije, Srbija nema svog Charlesa de Gaullea, koji je prekinuo alžirski rat i naredio vojsci da se povuče u Francusku zajedno s Francuzima "pied noir" koji su generacijama živjeli u Alžiru.
Oni su i stvorili terorističku organizaciju OAS koja u jednom atentatu zamalo nije ubila de Gaullea. Đinđić je ubijen najviše zbog izručenja Slobodana Miloševića Hagu. Mislim da se mnogi političari plaše što bi im se dogodilo da formalno priznaju Kosovo. Pregovori o statusu sada su paralizovani ozbiljnom političkom krizom s albanske strane na Kosovu.
JUTARNJI.HR: Koliko je ovo što se događa posljedica obrazovno-društvenog konteksta u kojem Srbija živi već 40-ak godina i koji je mentalno odredio generacije koje se sada bune? Koliko je Srbija talac te politike te koliko je spremna na suočavanje s prošlošću i priznanje svojih "grijehova"? Je li jedna od ključnih stvari za Srbiju to što još nije "prelomila" zamjera li Miloševiću što je poveo ratove ili prvenstveno zato što ih je izgubio te se prihvata mantra na kojoj Vučić vlada - Srbi su žrtve, niko nas ne voli, a mi smo jedini dobri?
KORAĆ: Sve zemlje koje su izgubile rat i često i dio svojeg teritorija imale su velike probleme u adaptiranju na novonastalu stvarnost. Srbija nije izuzetak. Mi imamo generala Vladimira Lazarevića, komandanta Prištinskog korpusa Vojske Jugoslavije u vrijeme rata na Kosovu, koji ide po Vučićevim tabloidima i televizijama te priča "kako smo pobijedili na Kosovu i pobili mnogo NATO-ovih vojnika". Uprkos višegodišnjoj robiji na koju ga je osudio Sud u Hagu i koju je odslužio, ili možda baš zato, odlučio je da živi u svijetu fantazije, a ne stvarnosti.
To mogu pojedinci, ali ne i narodi. Dolaze nove generacije koje uvijek revalorizuju prošlost, posebno onu koja im je vremenski daleko. To će se dogoditi i u Srbiji. Zasad je vlast u Srbiji potpuno zaustavila taj proces. 
Na vlasti su ljudi koji su bili direktno uključeni u Miloševićev ratni projekat - bivši predsjednik Srbije Tomislav Nikolić kao Šešeljev dobrovoljac u Slavoniji, a Vučić kao dobrovoljac na Palama. Tvrdi da je radio na lokalnoj televiziji kao novinar, ali neki izvori iz Sarajeva tvrde da je bio borac na jevrejskom groblju. Samoviktimizacija je česta poslije izgubljenih ratova. To je agresija koja se vratila. Prvo pun agresije vodiš rat, ubijaš i etnički čistiš, onda izgubiš rat i agresija se vrati.
Osjećaš se kao žrtva i kukaš da te niko ne voli i svi te odbacuju. Da bih bio jasniji, to postoji na individualnom nivou. Dosta psihoanalitičara misli da su samoubistvo i ubistvo psihološki jednaki, u oba slučaja strada ljudsko biće. Prvo ubiješ, pa kada ti se vrati agresija, ubiješ se, ali ne zbog griže savjesti.
JUTARNJI.HR: Kako vi kao profesor psihologije gledate na te Vučićeve stalne govore da ga žele ubiti, zaziva atentate na sebe, opsjednut je vlastitim ubistvom i smrću, a prečesto morbidno govori i o smrti vlastite djece? Kakav je njegov profil?
KORAĆ: Vučićeve stalne tvrdnje o tome da ga opozicija hoće ubiti pripada u principu psihopatologiji jer ne počiva na realnim činjenicama. U ovom je slučaju riječ o paranoidnoj strukturi ličnosti.
Ovo vrlo nerado kažem. Inflatorni ego potvrdu svoje vrijednosti ne traži u realnim postignućima u životu, nego u formuli "mora da puno vrijedim jer me žele ubiti". Dovoljno je samo pogledati njegovu reakciju na događaje u Nepalu.
Odmah je izjavio: To isto su htjeli u Srbiji, ali ja sam to spriječio. On nije vidio kako policijska represija nad studentima koji protestuju zbog korupcije u Nepalu dovodi do nasilja i smrti na ulicama, on je samo vidio gubitak vlasti. I zato sam zabrinut za budućnost Srbije pod ovom vlašću.
Čini se da se ni nakon ovoliko vremena opozicija još nije snašla, iako je akceptirala goruće unutrašnje nedaće - sloboda medija, pravosuđe, korupcija, čak je razmatrala i uvođenje sankcija, ali, recimo, u oči upada to da nijesu spomenuli uvođenje sankcija protiv Rusije, odnosno svoju jasnu privrženost pristupanju EU i stavu da Srbija kao članica mora da slijedi politiku EU. Čini se da Vučić ne želi u EU, njemu su dovoljni njihova podrška i njihova sredstva.
Ima zemalja koje svojom odlukom nijesu u EU. Norveška je na dva referenduma u deset godina odbacila ulazak u EU. Švajcarska to nikad nije htjela. Ali, Srbija ne može sebi dopustiti taj luksuz. Gotovo cjelokupna njena trgovina je s EU, a odatle dolazi i najviše ekonomske pomoći. Vučić to zna, ali ne može protiv svoje autokratske prirode. S nedemokratskim izborima i nasiljem policije na ulicama ne ulazi se u EU. On ne uvodi sankcije Rusiji zbog svojeg biračkog tijela koje je prorusko, ali šalje granate Ukrajini. S koje god strane pogledaš Vučićevu vanjsku politiku, ona je licemjerna i neiskrena. 
JUTARNJI.HR Zašto mislite da EU još nema odlučujući stav prema Vučiću, kao što su ga imali na kraju prema Miloševiću? Je li ključan taj međunarodni faktor i kada se on okrene od Vučića, tada će on pasti ili biti u problemima?
KORAĆ: Evropa se prioritetno bavi ratom u Ukrajini koji neke zemlje, poput Poljske i baltičkih država, vide kao pitanje svojeg opstanka. Neizvjesnost zbog Trampove politike oko NATO-a dovela je prvi put poslije Drugoga svjetskog rata u pitanje vojnu odbranu Evrope. Evropa traži odgovor. Osim toga, izbjeglička kriza postaje sve krupnije unutrašnje pitanje mnogih zemalja EU. U toj je situaciji Srbija, barem dosad, bila marginalno pitanje EU.
Mislim da će tako i ostati. Paradoksalno, Angela Merkel je bila posljednja osoba koja je bila zainteresovana za proširenje EU na naš region. Ta njena politika nema kontinuitet u Njemačkoj. Sadašnja vanjska politika Njemačke djeluje mi pasivno i provincijalno. A francuska je politika - koliko platiš naših proizvoda, toliko ima interesa. Ko onda može biti inicijator nove politike proširenja EU u regionu?
JUTARNJI.HR: Je li litijum zaista jedini razlog podrške EU ili možda oni u opoziciji ne vide nikoga drugačijeg od Vučića jer s njim znaju na čemu su? Koliko su u Srbiji jake proevropske tendencije i koliko je studentima i opšte protivnicima režima to važno?
KORAĆ: U Srbiji su proevropske tendencije jako oslabile. Dva su uzroka: deset godina antievropske propagande Vučićevih medija koji se u tome snažno oslanjaju na ruske medije, te odnos EU prema Vučiću.
Samo jedan primjer. Opraštajući se od kancelarske dužnosti, Angela Merkel je i Srbiju uključila u svoju oproštajnu turneju te u Beogradu izjavila da cijeni Vučića jer uvijek drži riječ! Što na to reći? Politika, da upotrijebim naslov filma Kevina Costnera "Dances With Wolves" (Ples s vukovima), ima svoju cijenu. Lošu po i za Srbiju.

Korać: Očito da Vučić neće mirno otići, ni Milošević nije priznao izgubljene izbore - istorija će se ponoviti

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) optužila je Evropsku uniju (EU) i njene države članice da stoje iza antivladinih protesta u Srbiji.
- Nemiri u Srbiji, uz aktivno učešće mladih, u velikoj mjeri predstavljaju proizvod subverzivne djelatnosti EU i država članica tog saveza. Cilj evropskog liberalnog mejnstrima jeste da na vlast u ovoj najvećoj balkanskoj zemlji dovede poslušno rukovodstvo lojalno Briselu - navela je SVR u saopštenju.
SVR, agencija zadužena za aktivnosti van Rusije, u saopštenju ne pruža dokaze za svoje tvrdnje i optužbe na račun EU, prenosi Radio Slobodna Evropa.&nbsp;
Iz sjedišta Evropske komisije u Briselu nije bilo komentara na optužbe iz Moskve.
Iz EU je nedavno pozvano na zaustavljanje posljednjeg talasa nasilja u Srbiji, oličenog u sukobima policije i demonstranata, kao i međusobnim sukobima pristalica vlasti i opozicije, u više gradova Srbije.
&nbsp;Kao razlog zbog kog „scenario obojene revolucije ne daje očekivane rezultate“, SVR između ostalog navodi uticaj Srpske pravoslavne crkve u zemlji.
&nbsp;Ruska spoljna služba je sastavila i spisak nezavisnih medija u Srbiji, koje optužuje da se bave „ispiranjem mozga srpske omladine“, i bez navođenja izvora informacija navodi da su finansirani iz Brisela.
&nbsp;Među njima su navdeni FoNet, RAM, Vrijeme, Južne vijesti, Slobodna riječ, Bum 93 (Boom93), Podrinske, Frimidija (FreeMedia), SOinfo, FAR, Storiteler (Storyteller), kao i nevladina organizacija Link.
Terminom obojena revolucija, ruski zvaničnici označavaju pobune u bivšim sovjetskim republikama protiv autoritarnih režima.
Na protestima, koje predvode studenti, prije svega je tražena odgovornost vlasti za nesreću koja se dogodila 1. novembra prošle godine kada je u padu nadstrešnice željezničke stanice poginulo 16 ljudi.&nbsp;
&nbsp;Šest mjeseci po početku protesta demonstranti su formulisali i zahjtev za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora. Vlast odbija da raspiše izbore.

Ruska obavještajna služba optužila EU da stoji iza protesta u Srbiji

Koncertom malog sastava big benda "Novosadašnji" okončan je večerašnji protest u Novom Sadu, koji su pod nazivom "Slobodo, tu smo" organizovali zborovi Novog Sada.
Studenti su poručili i da je "univerzitet svjetionik slobode, znanja i zajedništva" i da su oni "jedini koji to mogu pokazati svojim primjerom".
Kolona od nekoliko hiljada Novosađana došla je u Kampus Univerziteta gdje je održano 16 minuta tišine čime je odata pošta poginulima u pada nadstrešnice ulaza novosadske Željezničke stanice 1. novembra 2024.
Na čelu kolone bio je veliki transparent "Studenti imaju jedan hitan zahtjev - Raspiši izbore!".
Studentkinja Akademije umjetnosti Jelena Stanković zahvalila se profesorima koji su zajedno sa studentima i uz studente i svoj govor posvetila njima.
- Bez slobodnog profesora, nema slobodnog studenta, znači nema ni slobodnog univerziteta. Hvala što pokazujete da slobodan kampus može da postoji. Bez vas ovo bi bila jedna administrativna zona. Zato naš kampus nećemo dati nikome, ni rektoru, ni bilo kome ko je misli da je naše ćutanje 5. septembra znak nekakvog poštovanja. Kampus je naš i ostaje slobodan - poručila je studentkinja.
Poslije govora, uslijedio je nastup Big Benda.
Svi građani pozvani su večeras na protest roditelja đaka Jovine gimnazije "Svi Zmajevi u jednom gnezdu" koji će biti održan sjutra, u 7:15 sati, kao i na protest poljoprivrednika od 12 sati kod Banovine.

Studenti sa skupa u Novom Sadu: "Univerzitet je svjetionik slobode, znanja i zajedništva"

Policija je potisnula građane okupljene u zbor ispred zgrade Fakulteta organizacionih nauka u beogradskoj opštini Voždovac, javlja Slobodna Evropa.
Počeli su da ih guraju štitovima, u prvom redu je prvo bila Interventna jedinica a onda pripadnici policijskih brigada u punoj opremi za razbijanje demonstracija.
Kako javlja reporterka RSE, policija je građane potisnula u malu bočnu ulicu.
Prisutno je više od deset policijskih "marica".
Građani beogradske opštine Voždovac prethodno su najavili skup, za koji, kako za RSE kaže Ivan iz zbora građana, još vijećaju da li će da se održi.
Pripadnici policije, prema njegovim riječima, traže da se sklone sa te lokacije, jer je to trasa kojom bi nešto kasnije trebalo da prođu pristalice vlasti koje su takođe za danas na Voždovcu najavili skup.
"Mi smo imali redovan zbor, onda su došli pripadnici javnog reda i mira i Interventne jedinice policije i saopštili nam da će drugi skup protiv blokada proći ovuda i da mi moramo da se sklonimo iz parka", rekao je Ivan iz zbora građana.
Na pitanje šta je njihov odgovor, Ivan je rekao da "još vijećaju".
Na svega oko tri kilometra od zgrade FON-a okupljaju se pristalice vlasti koje se protive blokadama i protestima.
Sa razglasa se, kako javlja reporterka RSE, puštaju i nacionalističke pjesme, poput "Đenerale, tvojoj majci hvala".
Okupljeni nose zastave Srbije, a razvili si i veliki transparent na kojem piše: "Srbija je vječna dok su joj djeca vjerna."
Kako je za RSE rekao jedan od okupljenih, Ivan Alanović, hoće "prvenstvo mir, da ne bude protesta".
Na skup u Beograd došao je iz Šapca, udaljenog oko 90 kilometara od glavnog grada.
Građanski protesti u Srbiji, predvođeni studentima, na kojima se zahtijeva odgovornost vlasti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice glavne Željezničke stanice u Novom Sadu 1. novembra traju deset mjeseci.
Dio tih protesta su i blokade fakulteta koje su sa istim zahtjevom organizovane na više od 60 fakulteta na šest državnih univerziteta. Danas neki rade, neki djelimično, ostali su blokirani.
Početkom maja, studenti u blokadi izašli su sa zahtjevom za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora da bi se, kako su saopštili, uspostavio sistem u kojem će nadležne institucije raditi svoj posao.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, do polovine 2023. predsjednik vladajuće Srpske napredne stranke, prvobitno je odbio da ih raspiše tvrdeći da su zahtjevi ispunjeni.
Izbore je u izjavi datoj 12. septembra za Informer najavio za april-maj ili decembar 2026. godine, uz napomenu da bi on "volio" da budu u decembru.
Tokom višemjesečnih protesta u više navrata je dolazilo do sukoba policije i demonstranata. Učesnici antivladinih protesta i opozicija su optužili policiju za prekomjernu upotrebu sile u razbijanju protesta, što vlast odbacuje.
Antivladini protesti u Srbiji bili su tema i u Evropskom parlamentu.

Skup pristalica i protivnika vlasti u Beogradu, policija potisnula građane kod Fakulteta organizacionih nauka

Podgorica, 9. septembar 2025. godinePredsjednik Crne Gore Jakov Milatović uručio je stipendije crnogorskim najboljim studentima na prestižnim univerzitetima u svijetu, u okviru prvog predsjedničkog stipendijskog programa koji je pokrenuo, saopšteno je iz njegovog kabineta.
Milatović je, kako se dodaje, kazao da su mladi najvrjedniji resurs Crne Gore, a najveća hrabrost kada oni ulože znanje i ideje u svoju zemlju.
- Zadovoljstvo mi je što smo se danas okupili da zaokružimo započeti proces realizacije predsjedničke stipendije za izvrsnost. Danas smo ovdje sa najboljima u Crnoj Gori, najboljima koji studiraju na najprestiženijim univerzitetima širom svijeta. Poruka koju šaljemo je da institucije u državi razmišljaju i primjećuju vaše dosadašnje odricanje i velike uspjehe koji ste napravili - – naveo je Milatović.
On je poželio sreću studentima u nastavku školovanja i u svemu što ih očekuje.
- U ime Crne Gore, u svoje lično ime, želim da vam čestitam na ovim stipendijama i da vam poželim da i dalje ostvarujete ovako impresivne rezultate i da budete najbolji ambasadori naše Crne Gore, što vi već i jeste - kazao je predsjednik Milatović nagrađenim studentima.
Stipendije u ukupnom iznosu od 50 hiljada eura (pet hiljada eura po studentu) obezbijeđene su zahvaljujući finansijskoj podršci kompanije Mtel.
U saopštenju se dodaje da su se studenti zahvalili predsjedniku Milatoviću na snažnoj podršci i kazali da će im ona biti dodatan podstrek u daljem školovanju i predstavljanju Crne Gore u najboljem svjetlu širom svijeta.
Saopšteno je i da su se na javni poziv za stipendije stiglo je 57 prijava mladih koji svojim zalaganjem i rezultatima predstavljaju budućnost Crne Gore. Komisija je, na osnovu jasno definisanih kriterijuma, odabrala 10 najboljih kandidata:&nbsp;
1. Amir Kolić – student četvrte godine osnovnih studija na Massachusetts Institute of Technology (MIT), dobitnik bronzane medalje na Balkanijadi iz matematike.
2. Darija Maraš – prva godina master studija iz oblasti finansija (MFin) na University of Cambridge.
3. Dimitrije Raonić – prva godina master studija na odsjeku robotike i kontrolnih sistema na ETH Zurich.
4. Lucia Stanković – treća godina osnovnih studija političkih nauka i studija životne sredine na University of California, Berkeley.
5. Luka Adžić – druga godina osnovnih studija na University of Pennsylvania, Wharton school, bronzana medalja na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi.
6. Matija Babić – druga godina osnovnih studija UCL, University College London, program integrisanog mastera nauke iz matematike i fizike; srebrna nagrada na Internacionalnom takmičenju iz astronomije i astrofizike.
7. Nađa Stojanović – prva godina master studija iz kognitivne neuronauke na University of Cambridge.
8. Staša Tomović – druga godina osnovnih studija biologije i neurologije na Northwestern University.
9. Vladimir Stanković – prva godina osnovnih studija Boston University, Fakultet umjetnosti i nauka
10. Vuk Čurović – prva godina osnovnih studija na University of Chicago.

Milatović uručio stipendije najboljim studentima: Hrabrost je učiti - vrijednost je ostati

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je stipendijski program za najbolje studente na prestižnim svjetskim univerzitetima "Hrabrost je učiti - vrijednost je ostati".
Na javni poziv pristiglo je 57 prijava mladih koji svojim zalaganjem i rezultatima predstavljaju budućnost Crne Gore, a Komisija je, na osnovu jasno definisanih kriterijuma, odabrala 10 najboljih kandidata: Amir Kolić – student četvrte godine osnovnih studija na Massachusetts Institute of Technology (MIT), dobitnik bronzane medalje na Balkanijadi iz matematike, Darija Maraš – prva godina master studija iz oblasti finansija (MFin) na University of Cambridge, Dimitrije Raonić – prva godina master studija na odsjeku robotike i kontrolnih sistema na ETH Zurich, Lucia Stanković – treća godina osnovnih studija političkih nauka i studija životne sredine na University of California, Berkeley, Luka Adžić – druga godina osnovnih studija na University of Pennsylvania, Wharton school, bronzana medalja na Međunarodnoj ekonomskoj olimpijadi, Matija Babić – druga godina osnovnih studija UCL, University College London, program integrisanog mastera nauke iz matematike i fizike; srebrna nagrada na Internacionalnom takmičenju iz astronomije i astrofizike, Nađa Stojanović – prva godina master studija iz kognitivne neuronauke na University of Cambridge, Staša Tomović – druga godina osnovnih studija biologije i neurologije na Northwestern University, Vladimir Stanković – prva godina osnovnih studija Boston University, Fakultet umjetnosti i nauka i Vuk Čurović – prva godina osnovnih studija na University of Chicago.
- U Crnoj Gori u kojoj se dešavaju promjene, znanje je najvažniji resurs koji imamo, temelj lične, društvene i državne budućnosti. Vodeći se tom idejom, Predsjednik Crne Gore pokrenuo je prvi predsjednički stipendijski program, namijenjen našim najboljim studentima na prestižnim univerzitetima u svijetu - navedeno je u saopštenju Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore.
Ova inicijativa, kako su rekli, šalje snažnu poruku da se hrabrost, posvećenost i ambicija prepoznaju i podržavaju, i da Crna Gora vjeruje u svoje mlade ljude.
- Kada je lakše otići i budućnost graditi u inostranstvu, odluka da postanete stipendista predsjednika Crne Gore, da svoje znanje i novo iskustvo uložite u razvoj naše zemlje, postaje čin odgovornosti i ljubavi prema domovini. Upravo te vrijednosti ovaj program želi da osnaži: da najbolji među nama imaju podršku da postanu lideri sjutrašnje Crne Gore - naglašeno je u saopštenju.
Stipendije u ukupnom iznosu od 50.000 eura (po 5.000 eura po studentu) obezbijeđene su zahvaljujući finansijskoj podršci kompanije Mtel.

Milatović pokrenuo stipendijski program: 50.000 eura za 10 najboljih studenata na prestižnim svjetskim univerzitetima

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) &nbsp;Predrag Bošković pušten je da se brani sa slobode nakon saslušanja u Višem sudu.
Ovu odluku donio je sudija za istragu Goran Šćepanović.
Bošković ima obavezu da se povremeno javlja državnom organu.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FEie5EqL6YTQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
Advokat Mihailo Volkov kazao je novinarima ispred Višem suda da je Predrag Bošković na saslušanju obesmislio ono što mu je stavljeno na teret naredbom za sprovođenje istrage.
- Sudija za istragu mu je odredio mjeru povremenog javljanja državnom organu. Takvim načinom sudija za istragu i Viši sud su dali ocjenu na sve ono što je stavljeno bilo prijedlogom za određivanje pritvora - kazao je Volkov.
Bošković je uhapšen juče ujutro na aerodromu u Podgorici, kada se vraćao sa puta. Bošković je saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu u svojstvu osumnjičenog za krivično djelo stvaranja kriminalne organizacije.
U cjelosti je negirao izvršenje djela i iznio kratku odbranu.

Bošković pušten da se brani sa slobode

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović svečano je uručio novo sanitetsko vozilo direktoru Zavoda za hitnu medicinsku pomoć Crne Gore dr Vuku Nikoviću, koji mu je tom prilikom dodijelio zahvalnicu u znak zahvalnosti za podršku i saradnju, saopšteno je iz ZHMPCG.
- Donacija Opštine Budva u vrijednosti od 100.000€ predstavlja važan korak u unapređenju rada i modernizaciji budvanske Hitne pomoći i obuhvata novo sanitetsko vozilo sa kompletnom medicinskom opremom, imunohemijski analizator, pet eksternih defibrilatora sa sistemom centralnog nadzora, video laringoskop i aparat za kardiopulmonalnu reanimaciju- navodi se u saopštenju.
Dodatno, Opština je opredijelila 10.000€ za sanaciju krova Doma zdravlja, kako bi se obezbijedili sigurniji uslovi rada.
- Građanima Budve je po prvi put, dostupna laboratorijska dijagnostika u hitnoj pomoći što je posebno važno zbog udaljenosti bolnice. Pokušavamo da na adekvatan način, u saradnji sa lokalnom samoupravom, uslugu hitne medicinske pomoć, za građane Budve, ali i mnogobrojne turiste, podignemo na viši nivo i da se i građani u turisti osjećaju sigurnije posebno zato što Budva nema bolnicu. Zahvaljujem na donaciji, ali i saradnji koja je puna razumijevanja i međusobne tolerancije, a koju ćemo nadam se nastaviti. Ovo treba da bude primjer za sve opštine i institucije kako javna zdravstvena ustanova sarađuje sa lokalnom samoupravom na transparentan način i po prvi put u istoriji vidimo na koji način se sredstva ulažu i gdje završavaju velike donacije- kazao je direktor Zavoda za hitnu medicinsku pomoć dr Vuk Niković.
Zahvaljujući ovom ulaganju, služba dobija savremeno sanitetsko vozilo i najnoviju medicinsku opremu koja će omogućiti bržu dijagnostiku, efikasnije zbrinjavanje i sigurniji transport pacijenata.
Ova podrška ima poseban značaj za Budvu kao turistički centar, gdje je brzina i pouzdanost hitne intervencije od ključne važnosti za svakodnevni život građana i posjetilaca.
- Veliko mi je zadovoljstvo što danas u ime Opštine možemo da uručimo ovu vrijednu donaciju Zavodu za hitnu medicinsku pomoć. Ovo svjedoči o kontinuiranoj, dobroj saradnji između Opštine Budva, Doma zdravlja, Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, odnosno Ministarstva zdravlja. Mislim da smo partnerskim snagama uspjeli da značajno unaprijedimo zdravstvenu zaštitu na korist, prije svega naših građana, ali i turista koji posjećuju metropolu turizma. Saradnja je uspostavljena na visokom nivou i biće nam zadovoljstvo što ćemo imati priliku da tu saradnju nastavimo. Opština Budva će i u narednoj budžetskoj godini, bez obzira što to nisu naše primarne nadležnosti, dio novca građana Budve upotrijebiti za unapređenje zdravstvene zaštite jer neskriveno govorimo o ambiciji da naša zdravstvena zaštita sa tog primarnog nivoa, preraste na sekundarni , možda i na tercijarni nivo i u tom dijelu, imaćemo niz inicijativa prema Ministarstvu zdravlja odnosno Vladi Crne Gore- istakao je predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović.
Ovim ulaganjem, navode iz Opštine Budva, nastoje da potvrde svoju posvećenost unapređenju zdravstvene zaštite, omogućavajući medicinskom osoblju bolje uslove za rad, a građanima sigurniju i efikasniju zdravstvenu zaštitu.

Jovanović uručio novo sanitetsko vozilo budvanskoj Hitnoj pomoći

Iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore saopštili su da će u okviru svog edukativnog programa održati obuku posvećenu predstavljanju Vodiča za aplikante Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.
Obuka je planinara 14. oktobar 2025. godine, sa početkom u 13:00 sati, u Centaru za kulturu Bijelo Polje u Ulici Muniba Kučevića.
- Obuka je namijenjena svim zainteresovanim aplikantima i korisnicima sredstava Fonda, sa ciljem da se kroz Vodič za aplikante na jednostavan i praktičan način pojasne pravila apliciranja, realizacije i izvještavanja o projektima- navode u saopštenju,&nbsp;
Na taj način Fond, kako kažu, nastoji da unaprijedi transparentnost, kvalitet projektnih prijava i cjelokupan proces saradnje sa aplikantima.
Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti putem e-mail adrese fondzamanjine@t-com.me.
Za dodatne informacije možete kontaktirati stručnu službu Fonda na broj 020 664 362.

Bijelo Polje: Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava poziva aplikante i korisnike sredstava da se prijave za obuku

Crnogorski parastrijelci završili su nastup na Evropskom prvenstvu u Osijeku, saopšteno je iz Paraolimpijskog komiteta Crne Gore.
Crnogorski parastrijelac Milan Đinović na 20. mjestu završio je debitantski nastup u disciplini &nbsp;R6 – malokalibarska puška ležeći stav 50 metara, SH1 na Evropskom prvenstvu u Osijeku.
&nbsp;Drugi crnogorski predstavnik, Ambroz Nikač, bio je 32. u disciplini &nbsp;P1 – 10 metara vazdušni pištolj SH1.
&nbsp;Đinović je danas u kvalifikacijama ostvario rezultat 605,6 krugova, čime je ispunio minimalnu kvalifikacionu normu (MQS) za nastup na Svjetskom prvenstvu, koje će naredne godine biti održano u južnokorejskom Čang Vongu.
&nbsp;U kvalifikacijama nastupila su 34 takmičara.
&nbsp;Đinović je juče u disciplini R3 – mješovita kategorija, vazdušna puška deset metara ležeći - SH1, &nbsp;bio na pragu finala, od kojeg ga je dijelilo samo 0,6 krugova.
&nbsp;Član Streljačkog kluba Berane upucao je 632 kruga, rezultat vrijedan devetog mjesta i minimalne kvalifikacione norme
&nbsp;Nikač je u kvalifikacijama ostvario 515 krugova i zauzeo 32. mjesto.
&nbsp;Selektor Željko Božović kazao je da je zadovoljan nastupima crnogorskih strijelaca, navodeći da su obojica pružila maksimum u veoma jakoj konkurenciji.
&nbsp;- Obojica su pokazala visok nivo pripremljenosti i koncentracije. Ostaje žal za plasmanom u finale u disciplini R3, gdje je Milanu nedostajalo malo sportske sreće da se nađe među osam najboljih i eventualno kroz finale dođe do medalje- rekao je Božović.
&nbsp;On je istakao da je Nikač imao stabilan i siguran nastup i da to predstavlja dobru osnovu za nastavak sezone i naredna međunarodna takmičenja.
&nbsp;Prema njegovim riječima, EP u Osijeku okupilo je najbolje parastrijelce kontinenta i konkurencija je bila izuzetno jaka.
&nbsp;- Za crnogorsku reprezentaciju ovi nastupi predstavljaju važan korak u pripremama za Svjetsko prvenstvo 2026. godine i dalji razvoj parastreljaštva u Crnoj Gori- zaključio je Božović.

Đinović 20. u disciplini malokalibarska puška, Nikaču 32. mjesto

Cetinjanin Boban Sjekloća (33) ubijen je u Kotoru, a njegovo tijelo pronađeno je u vozilu na skretanju za plažu Trsteno, saznaje Portal ETV Državna tužiteljka Ana Radović, nakon prijave da se desio zločin, obavila uviđaj tokom kojeg su, kako je rekla Portalu ETV, oduzeti brojni tragovi. - Večeras sam od strane policije obaviještena da je na neposrednom skretanju za plažu Trtsteno pronađeno vozilo u kojem se nalazi tijelo muškarca. Tokom uviđaja pronađen je određen broj čaura i drugi tagovi koji će biti predmet vještačenja. Utvrđeno je da se u vozilu Golf plus podgoričkih registarskih oznaka nalazilo tijelo muškarca B.S, 1992. godište, iz Cetinja - kazala je Radović. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Dn4vKH7DFOCk&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona je, ističe, naložila obdukciju i poručila da će u daljem toku postupka preduzimati sve potrebne mjere i radnje u cilju identifikacije počinilaca ovog krivičnog djela.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251005211052_c8792ac56569f71c12a9447122c89151ddb46f7f42f642c42a2b4eb351ae07e2" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Blokiran put do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Put do plaže Trstenovo je bio blokiran tokom vršenja uviđaja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251005231020_232dc57011c4f6159b35df358e524adb112fb3aafb828bb4610b22177135d002" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Policija na putu do plaže Trstenovo"> <figcaption>Policija na putu do plaže Trsteno(Photo: TV E/Ivona Đokić)</figcaption> </figure>  Prema našim nezvaničnim saznanjima, prvobitno je prijavljeno da se desila saobraćajna nezgoda, zbog čega su upućeni vatrogasci koji su otkrili da se radi o ubistvu. Sjekloća je godinama bio u bjekstvu, a prema policijskim evidencijama vodi se kao pripadnik cetinjskog ogranka "škaljarskog klana".&nbsp; Od ranije je u policiji zaveden kao operativno interesantno lice. Nalazi se u optužnici Specijalnog državnog tužilaštva sa još &nbsp;šest osoba zbog sumnje da je učestvovao u švercu 509 kilograma kokaina crnogorskim brodom "Budva". Bio je obuhvaćen i sudskim postupkom povodom ubistva Andrije Gazivode na Cetinju 2020. godine.

Ubistvo u Kotoru: U golfu pronađeno tijelo Bobana Sjekloće, više čaura na mjestu zločina

Teško je bilo vjerovati da je ovakvo brutalno ugrožavanje slobode govora i zastrašivanje medija moguće u savremenoj Evropi, i to u Crnoj Gori koja je na korak od prijema u Evropsku uniju.
Ali, eto desilo se: koncern Vijesti, uslužni servis Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO) i Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), saopštio je javno tajne detalje iz istrage. Koji kao da su prepisani iz bilježnice Lavrentija Berije, mračnog Staljinovog tužioca. Dakle, SDT i SPO terete biznismena Aleksandra Mijajlovića da je uređivao više crnogorskih medija u periodu od 2018. do 2024. godine. I to uglavnom medija koji su istraživali nepodopštine vlasti, počev od Mportala, Portala Analitika, Standarda, Pobjede, Antene M... Čak je Mijajlović, tvrde Vijesti, kreirao uređivačku politiku Portala ETV. I to, izgleda, skokom u budućnost: Portal ETV je počeo sa radom 5. septembra 2024. godine, a SDT navodi kritični period od 2018. do 2024.
Kako je onda Mijajlović uspio da se projektuje kao urednik Portala ETV prije nego što je medij i postojao: ko bi mogao da da odgovor na ovo pitanje?
Da je živ možda bi Lavrentij Berija sigurno našao način da okrivi čovjeka, ma što radio. Kako nije odavno među živima, ostaje da se to pitanje proslijedi čelniku SPO Predragu Šukoviću, kao i šefu Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Očito je da su oni aminovali ovu savremenu hajku kakva nije viđana još iz vremena 1948. godine.
A ovo je danas kraj 2025, u Crnoj Gori, državi na pragu Evropske unije, koja sve više podsjeća na neka mračna vremena. U tom duhu - srećna Nova 1948!
Glavna i odgovorna urednica Portala ETV Ana Šofranac

Srećna nova ‘48.

Bivši ministar odbrane i funkcioner Demokratske partije socijalista (DPS) Predrag Bošković priveden je jutros na aerodromu u Podgorici. To je Portalu ETV potvrdio njegov advokat Mihailo Volkov. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDF8YUftK-GY&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> On se, prema našim informacijama, vraćao sa puta na kojem je bio sa suprugom. Bošković je oko 12 sati i 15 minuta izveden iz prostorija Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Bošković je oko 16 sati priveden na saslušanje u SDT-u.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006121024_a19df40fe46ca588181be34b3e20ead23de121462db56a267571d417bbff23b6" data-rendition-name="original" width="1600" height="901" loading="lazy" alt="Predrag Bošković izveden iz SPO"> <figcaption>Foto: Portal ETV/M.Ž.</figcaption> </figure>  Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić saopštio je na konferenciji za medije, nakon jutrošnjeg privođenja Boškovića, kazao je da se to sve savršeno uklapa u progon političkih neistomišljenika. - Vidjeli smo od prve apostolske vlade Zdravka Krivokapića, kad je ministarka Olivera Injac pokušavala na razne načine da pripiše krivicu za određen finansijske transakcije Boškoviću. To je propalo, pa se krenulo sa novim progonom u djelokrugu zloupotrebe stambene politike vlade, pa kad je oslobođen optužbi i u toj presudi nadležnih suskih instanci, pokrenuta je još jedna optužba u serijalu Demokratske Crne Gore, odnosno njihovog ministra odbrane koji je pokušao da optuži Boškovića za podjelu oružja na izborni dan, za plaćanje smještaja Upravi policije tokom 2020. Ništa od toga nije dokazano, niti postoji optužba od tužilaštvva. Ovo je pokušaj da se skrene pažnja sa rasula u bezbjednosnom sektoru, a da se Bošković uključi navodno u određenu kriminalnu organizaciju koju je formirao Aleksandar Mijajlović - kazao je Nikolić. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fnikolic-tuzilastvo-preuzelo-ulogu-da-u-ime-vlasti-progoni-politicke-neistomisljenike&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> Na pitanje očekuje li da će neko biti pozvan na saslušanje rekao je da će, prema njihovim saznanjima, doći do ili privođenja ili poziva na saslušanje u svojstvu svjedoka ili hapšenja određenih opozicionih lidera, ali i urednika medija i nevladinih organizacija. - Ovo pokazuje da je ova vlast u terminalnoj fazi. Pozivamo tužilaštvo da se zaustavi i vrati se u okvire zakona, a ne da servilno služi vlasti i da se ne obračunava na besprizoran način sa političkim protivnicima - rekao je, pored ostalog, Nikolić.

Bošković priveden na saslušanje u SDT-u

,,Ne mogu ovdje, dobićete reakciju ubrzo”. Tako se 30. septembra odbrecnuo čelnik Uprava policije Lazar Šćepanović na pitanje novinarke Televizije E o stanju u bezbjednosnom sektoru, nakon dvostrukog ubistva u selu Ugnji blizu Cetinja. &nbsp;&nbsp; Niko nije očekivao da će tri dana kasnije, 3. septembra, reakcija biti ovako brutalna i morbidna. Ne reakcija policije na još jedan mafijaški obračun, već specijalna akcija Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja koji su u petak odradili petostruko hapšenje – kao da rade po ličnim nalozima Demokrata, Bečića ili Bogdanovića, svejedno. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025100619108_90fbb8f5f2b0a801cdf284818fb12a3dfbbcd415d9f5aa177962a73ae4567acc" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića "> <figcaption>AUTORI STIGMATIZACIJE POLITIČKIH PROTIVNIKA: Bogdanovića i Bečića(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  HAPŠENJA, HAPŠENJA... Jer, samo neko ko želi da ugodi mračnim željama političara, ili neko ko želi po svaku cijenu da zapuši usta oponentima, mogao je da sprovede tako bezobzirnu akciju, kao što je to uradilo u petak Specijalno policijsko odjeljenje. &nbsp; Prvo su, kao da hvataju naoružanog teroristu ili masovnog ubicu, maskirani pripadnici SPO upali u Više tužilaštvo da bi onda sproveli tužiteljku u lisicama, držeći je imeđu dva čuvara. &nbsp; A onda je sve poprimilo obrise tužilačko-policijskog procesa, koji treba da utjera strah svima koji ne misle kao vlast. Skoro 60 sati od hapšenja pet osoba - među kojima je viša državna tužiteljka Andrijana Nastić, dva policijska službenika, Milovan Pavićević i Vladan Lazović, pripadnik ANB-a Drago Spičanović, kao i jedan biznismen, Aleksandar Mijajlović – nije bilo ikakvog zvaničnog saopštenja. &nbsp; Sve, navodno, u cilju čuvanja bezbjednosti. Ćutalo je i Specijalno policijsko odjeljenje koje je sprovodilo akciju, ćutalo je i Specijalno državno tužilaštvo koje je dalo nalog za lišenje slobode. Istovremeno se – preko uslužnih Vijesti - vodila medijska hajka protiv petoro privedenih. &nbsp;&nbsp; ,,NAJVEĆA AKCIJA IKAD” I kovala laži-bajka o, pazite sad, najvećoj akciji koju je ikad Specijalno policijsko odjeljenje pokrenulo. Opet se u priču krenulo od Vijesti, onda opet Dritan uklizava sa najavom ,,superfinala”, opet Demokrate, pa opet Boris Bogdanović, na kraju, kao neka vrsta začina izvršne vlasti, i potpredsjednik Vlade Filip Ivanović. &nbsp; Najveća akcija ikad? Zaista, veća nego kada je hapšen Svetozar Marović, predsjednik Skupštine, grandioznija od hapšenja Kašćelana i desetina ljudi iz kavačkog ili škaljarskog klana, veća od hapšenja Dikića, Sinđelića i ostalih u pokušaju terorizma 2016, veća čak i od lišavanja slobode Milivoja Katnića ili Zorana Lazovića? &nbsp; Ne, naravno, izjave političara služile su samo za podršku nastavka represivne akcije Specijalnog tužilaštva i specijalne policije. Koja je imala dvostruki cilj: da se sakrije krah bezbjednosnog sektora u slučaju ,,Tunel“, ali i da se bahato demonstrira moć ljudi koji rukovode bezbjednosnim sektorom. Koji su toliko moćni da za njih ne važe ni zemaljski zakoni ili moralni kodeks. &nbsp; Nikada prije, makar ne u posljednjih trideset godina, država nije ličila na one zemlje istočnih despotija u kojima se ne zna ništa o uhapšenima - osim da su živi. I nikada kao u posljednja tri dana nijesu kružile zlokobne najave o novim i novim hapšenjima, saslušavanjima, glasine o tobože ugroženoj državnoj bezbjednosti. &nbsp; Kao da smo u Sjevernoj Koreji, Rusiji ili Bjelorusiji. &nbsp;&nbsp; OD KAD JE MIMER – KRIMINALAC? Ugrožena bezbjednost, a ispituje se poznati mimer, oduzima mu se telefon i konfiskuje kompjuter? Kako može ugroziti crnogorski bezbjednosni sektor građanski aktivista kojeg zaustavljaju u Budvi i oduzimaju telefon, bez odluke suda, upotrebom gole policijske i tužilačke sile. &nbsp;&nbsp; Iako to kriju pod plaštom brige za nacionalnu bezbjednost, jasno je da je specijalnu akciju specijalne policije i specijalnog tužilaštva inicirala ekipa iz vrha Demokrata, a da su to prihvatili i šef SPO i šef SDT-a. Koji su bili njihovi motivi – saznaće se. Za sada je jasno što je cilj: zastrašivanje novinara i gašenje medija koji mjesecima i mjesecima unazad razobličavaju nezakonite radnje i postupanja u bezbjednosm sektoru. &nbsp; Zato su na meti i specaijalaca iz SDT i SPO-a, ali i njihovog uslužnog servisa koncerna Vijesti - i M portal i Portal ETV i Televizija E, ali i Standard, Antena M, CDM... Baš oni novinari koji uporno i dosljedno raskrinkavaju nepodopštine vlasti. &nbsp; I da, moglo bi se reći da je akcija pritvaranja petoro osoba bila najveća akcija. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251006191020_83ae913e33a241ccfe621bb3ac0e2480cbddbf8cb3de7553b255161e0dc3f200" data-rendition-name="original" width="1000" height="768" loading="lazy" alt="DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović"> <figcaption>DOGOVOR KUĆU GRADI: Šuković i Novović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  LJUDI ZA ODSTRIJEL &nbsp; Ali, akcija planskog zastrašivanja i akcija zataškavanja, skrivanja mučne istine o nekim uticajnim državnim funkcionerima. &nbsp; Zato su pažljivo birani ljudi za odstrijel. Aleksandar Aco Mijajlović je stara meta - trebalo je da bude živi dokaz kriminalizacije medija i navodne zavjere protiv vlasti. Milovan Pavićević je odabran kao žrtva političkog progona koji raskrinkava nezakonitosti političkog progona nepodobnih u policiji pa ga zato &nbsp;treba ućutkati, a Drago Spičanović kao nezgodan svjedok, čovjek koji puno zna o nepodopštinama čelnika bezbjednosnog sektora. &nbsp; Najčudnije je bilo hapšenje više tužiteljke Andrijane Nastić. Neki će reći, samo zato što je krvna rođaka sa Mijajlovićem. Ne, nije to bio jedini motiv: hapšenje je trebalo da bi viša tužiteljka bila ukaljana u javnosti. &nbsp; I da bi joj se tako oduzela dva velika predmeta, istraga masakra na Cetinju, u Medovini, 12. avgsuta 2022. godine i masovnog zločina 1. januara ove godine?! &nbsp; Tužiteljka koja je na kraju trebala da donese sud o tome da li će goniti policijske funkcionere, koji nijesu profesionalno obavljali poslove ni tokom prvog, ni tokom drugog masakra. &nbsp; NEZGODNA PITANJA Zašto nikada nije rađena stvarna istraga o postupanju policije, o vezama masovnih ubica sa nekim velikodostojnicima iz Manastira na Cetinju, zbog čega nije poznat rezultat vejštačenja telefona ubice Aca Martinovića koji se skrivao usred Cetinja stotini policajaca punih šest sati? &nbsp; Mnoga pitanja vise iznad glava čelnika bezbjednosnog sektora, mnogo je odgovora koje neko želi da sakrije od porodica ubijenih, ali i od Crne Gore. &nbsp; Je li najveći grijeh Andrijane Nastić što je pokušala da to rasvijetli, pa je sada pod represijom tužilačko-policijskog režima? &nbsp; I da, valja se pitati: kako je to akcija tempirana, baš kada je savjetnik odbrane Milivoja Katnića, advokat Anto Nobilo objelodanio manipulacije, falsifikate u Skaj objavama specijalnog tužioca Miloša Šoškića. &nbsp; Zaista, da li je atak na petoro uhapšenih, odnosno napad na slobodne medije motivisan željom da se silom mraka zaustavi istina koja je počela da se probija na svjetlo dana? &nbsp;&nbsp; Monstruozna je logika ove akcije: to je prvenstveno borba protiv političkih protivnika, opozicije, ali i sračunati, podli pokušaj da se uguši slobodna riječ neovlašćenom upotrebom aparata sile. &nbsp; I stvarno sada se otvara još jedno pitanje. &nbsp;Ko je ovdje organizovana grupa: novinari koji svakodnevno izvještavaju ne krijući svoj identitet, ili specijalni policajci ili specijalci tužitelji koji sa fantomkama, po političkom nalogu proganjaju ljude koji se drznu da drugačije misle i govore. &nbsp; Nije to više nalik ponavljaju vremena iz 1948. Još je morbidnije: djeluje kao uvod u doba rumunskog diktatatora Nikolaja Čaušeskua ili čileanskog diktatora Augusta Pinočea. &nbsp;&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D49fVsM7Cfcc&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tag: studenti