Studenti nekoliko beogradskih fakulteta i inicijativa Ansambl Generalštab danas će održati skup ispred zgrade Generalštaba u 11 sati, uz poruku da će „svojim tijelima braniti” ovaj simbol Beograda, prenosi N1 Beograd.
Studenti su istakli da je ovo samo jedan od protesta upozorenja, ukoliko vlast ne odustane od rušenja Generalštaba.
Riječ je o šetnji koja će krenuti sa više tačaka i koja će trajati nekoliko sati, saopštili su oni.
Univerzitetske asocijacije pozvale na podršku Dijani Hrki
Grupa od šest akademskih inicijativa pozvala je sve univerzitetske radnike, studente, kao i građane, da danas u 11:30 dođu ispred Skupštine Srbije, kako bi pružili podršku Dijani Hrki koja štrajkuje glađu i u 11:52 odali poštu poginulima u padu nadstrešnice na novosadskoj željezničkoj stanici, među kojima je i njen sin Stefan, piše Nova.rs.
Asocijacije univerzitetskih profesora i saradnika u saopštenju pozivaju i uprave svih fakulteta u sastavu državnih univerziteta u zemlji i svakog kolegu i koleginicu pojedinačno, da sutra obustave nastavu u znak podrške Dijani Hrki i zahtjevu o raspisivanju izbora koji je postavila stupajući u štrajk glađu.
Pješačenje iz Zemuna
Grupa studenata pješači iz pravca Zemuna. Oni su se okupili kod Poljoprivrednog fakulteta.
Hrka: Ovo ne ide u dobrom pravcu
Dijana Hrka, majka Stefana koji je stradao u padu nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, koja već deseti dan štrajkuje glađu, kaže za N1 da je malo više malaksala, da jedva stoji na nogama, “ali biće to dobro”.”I prije topovskog udara (juče ujutru), ćaci su pokušavali da dođu do mog šatora. Niko nije reagovao. Niko nije došao da to ispita, zato ne želim ni sa kim da razgovaram. Ovo ne ide u dobrom pravcu, ni sa njihove ni sa moje strane. Ne prijetim nikome, ali ne daj bože da se meni nešto desi, zna se kako će se ovo završiti”, poručila je Hrka.
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u Beogradu
Studenti će se okupljati na četiri lokacije u gradu, nakon koga će se sastati na uglu ulica Kneza Miloša i Nemanjine.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Beograd: Studentski protest protiv rušenja Generalštaba, prva kolona krenula iz Zemuna

Mladi danas kroz kreativnost, umjetnost i društvene mreže imaju priliku da mijenjaju društvo jer sloboda izraza i kulturni angažman predstavljaju savremeni oblik aktivizma, dok institucije imaju odgovornost da mladima pruže prostor i podršku.
To je zajednička ocjena panela "Kreativnost za aktovnost - kako društvene mreže oblikuju način na koji mladi percipiraju društvene probleme i potencijalna rješenja", koji je održan u okviru Konferencije omladinskog partnerstva, aktivizma i studentske saradnje, koju je organizovao Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), u saradnji sa Univerzitetom Crne Gore.
Kerim Čutuna glumac i kreator video sadržaja smatra da je kreativnost način da se pronađe sloboda „najvažnije je da budeš siguran u sebe i autentičan. Da ne slijediš masu, već da budeš svoj.“
Prema njegovim riječima "životne okolnosti, ali i lična potraga za smislom, dovele su me do stvaranja sadržaja koji povezuje humor, iskrenost i društvenu refleksiju".
Nakon što je diplomirao glumu na Akademiji scenskih umjetnosti u Sarajevu, Čutuna je, kako kaže, „tražio sebe kroz različite poslove i iskustva“ od rada u fabrici prozora do noćnih smjena u fast foodu.
„Radio sam sa stvarnim ljudima, onima koji ne glume da su važni, već rade da prežive. To mi je pomoglo da shvatim svijet oko sebe i da se spustim na zemlju“, rekao je on.
Upravo iz tog iskustva nastao je njegov prvi viralni video „glumio sam mušteriju koja naručuje doner, i taj video je postao viralan. Snimio sam drugi, treći, četvrti… I to je krenulo. Probio sam se na sceni od koje sam se ranije plašio, jer sam imao predrasude prema društvenim mrežama i svemu što se tamo plasira“, ispričao je Čutuna.
Dodaje da je ključ uspjeha bio u iskrenosti „svako od nas ima svoju istinu, nešto što može da prenese. Ljudi su se prepoznali u onome što sam radio &nbsp;i to mi je dalo snagu da nastavim.“
Danas, kaže, živi od onoga što voli, a to mu je donijelo osjećaj slobode.
„Osjetio sam slobodu da izrazim ono što osjećam, da to pretočim u nešto što drugi mogu da vide i osjete.“
Prema njegovim riječima &nbsp;suština kreativnosti nije u praćenju trendova, već u hrabrosti da budeš svoj.
„Većina ljudi koji su napravili nešto novo, napravili su to jer nisu pratili druge. Moraš biti hrabar da pokažeš svoj način, da se ne plašiš da ispadneš smiješan ili ‘cringe’.“
U vremenu brzih promjena, poručuje mladima da se ne plaše neuspjeha.
„Ljudi brzo zaboravljaju. Danas se obrukaš, sutra niko više ne pamti. Zato pokušavaj, stvaraj, izražavaj se.“
Čutuna priznaje da je u početku teško podnosio negativne komentare.
„Znao sam da odgovaram emotivno, da se pravdam, da ulazim u rasprave. Kasnije sam shvatio da to nema smisla. Počeo sam da odgovaram duhovito, da pokažem stav i humor. Svaki komentar je prilika da pokažem sebe pametno, a ne defanzivno.“
Danas, negativne reakcije, kaze da vidi kao dio igre, &nbsp;„kada tvoj video postane viralan, dolaze razni ljudi. Pišu ružne stvari, ali shvatiš – i to je dio igre. Ljudi prate tvoje odgovore, kroz njih te upoznaju.“
Kroz društvene mreže, kaže, pronašao je svoj prostor i publiku„mi svi danas imamo mogućnost da budemo prisutni u tom digitalnom svijetu, da imamo svoj mali ‘avatar’. Meni, kao glumcu, treba publika i to sam kroz mreže dobio.“
Direktorica Studentskog kulturnog centra (SKC) Sara Dragićević istakla je da je misija Centra da podigne svijest o kulturi kao obliku društvenog aktivizma i o ulozi mladih u njenom stvaranju.
„Ljudi često kulturu povezuju s pozorištem, filmom ili zabavom, ali kultura je mnogo širi pojam. Kultura je i to hoćemo li reagovati kada vidimo nasilje, hoćemo li pomoći nekome ili se okrenuti. Naš cilj je da mladi shvate da umjetnost i stvaralaštvo mogu biti oblik društvenog djelovanja“, kazala je Dragićević.
Ona je naglasila da je važno da mladi koriste društvene mreže na kreativan i odgovoran način.
„Ako hoćete da snimite video koji će biti viralan, zapitajte se zašto želite da bude viralan? Da li zato što ste ispričali vulgarnu šalu, ili zato što želite da ostavite trag, da nekoga natjerate da razmisli?“ , rekla je Dragićević
Ona je naglasila je da umjetnicima i mladim stvaraocima treba pružiti više prostora i podrške.
„Nažalost, taj posao bi trebalo da rade institucije, ali često ne rade. Mi se trudimo da to nadomjestimo. Kroz SKC organizujemo izložbe, filmske projekcije i događaje u kojima mladi mogu da pokažu svoj rad i ideje.“
Na kraju, Dragićević je istakla da mladi ne smiju odustajati pred preprekama i zatvorenim vratima.
„Institucije često ne prepoznaju inicijative mladih, ali to ne znači da treba stati. Najvažnije je biti dosljedan i uporan. Nekad jedino što funkcioniše jeste smaranje i dosađivanje. Samo tako se izboriš za prostor i povjerenje.“, zaključila je ona.
U okviru panela na temu ,,Studentsko i omladinsko organizovanje u XXI vijeku - izazovi i prilike, predsjednica Alumni kluba Studentskog parlamenta UCG Sara Arianna Serhatlić, student ombudsman UCG Ivana Popović i alumnista Evropske studentske unije (ESU) Karlo Škorić istakli su kako intenzivne i dinamične društvene promjene, iziskuju prilagođavnje u svim sferama društva - uključujući i sferu studentskog i omladinskog aktivizma.
S tim u vezi, razmatrana su pitanja i izazovi studentskog organizovanja u nacionalnom kontekstu, gdje su Serhatlić i Popović predstavile ključna obilježja studentskog organizovanja u Crnoj Gori, a Škorić se osvrnuo na nadnacionalni nivo odnosno izazove koje promjene donose u kontekstu krovne organizacije nacionalnih studentskih unija - Evropske studentske unije.

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Društvene mreže prostor slobode i odgovornosti

Osnovni zahtjev studenata i pobunjenog naroda za raspisivanjem izbora nije ispunjen, ali se u međuvremenu desilo nekoliko događaja koji svemu daju novu dinamiku. Najprije rezolucija Evropskog parlamenta, a zatim i izvještaj Evropske komisije o napretku Srbije, koji je u četvrtak (6. novembar) uručen predsjedniku Aleksandru Vučiću, pokazuju za sada jednu novu retoriku i pristup prema srpskom režimu.
To je vjerovatno i bio razlog zašto je tokom uručenja izvještaja predsjednik Srbije, u prisustvu šefa delegacije EU u Beogradu Andreasa fon Bekereta, sve vrijeme uzdisao, kolutao očima i cinično se smješkao dok su iznošeni djelovi tog oštrog izvještaja. Nezadovoljstvo predsjednika Srbije se videlo i tokom njegovih izjava pred Fon Bekeretom, koje bi se mogle svijesti na jedan pasivno-agresivni stav: odlično ste ovo uradili, proučićemo pažljivo, ali ovo je gomila gluposti i netačnosti.
<h2>Zašto vlast protestuje?</h2>
Na domaćem planu režim je pokazao da ne odustaje od ideje organizovanja kontramitinga koji – čak i uz neskrivene izmišljotine srpske policije o broju prisutnih – nastavljaju da se s teškom mukom održavaju širom Srbije. Podjela dnevnica i tarife su već javna tajna, a isto tako je to i prisiljavanje zaposlenih u javnim preduzećima da tim skupovima prisustvuju.
Niko za sada nije ponudio valjan odgovor zašto vlast protestuje, ali je očita namjera da se nekako parira studentskim i građanskim protestima, i da se čeka svaka prilika za provokacije kako bi se protesti protiv režima pokazali kao nasilni.
Stupanje u štrajk glađu Dijane Hrke, majke Stefana Hrke, jednog od poginulih ispod nadstrešnice, doveo je do nove mobilizacije antirežimskih protesta, i u ovom trenutku on je novi motiv okupljanja pobunjenih građana.
<h2>Opasnost nakon izbora</h2>
Mislim da ćemo skupove na obije strane imati i dalje, ali se sada postavlja pitanje da li oni i za jednu i drugu stranu možda već imaju i izvjestan kontraefekat, ističe za Dojče vele Vladimir Pejić, iz agencije za istraživanje javnog mnjenja Faktor plus.
- Ipak sve te skupove vidim u kontekstu nekih narednih izbora, koje možemo da očekujemo po mom mišljenju negdje do kraja 2026. godine, ali me ne bi iznenadilo da to bude i početkom 2027 godine. Možda pritisak javnosti, tačnije svih koji su protiv vlasti, bude toliki da ti izbori budu i ranije. Ne mislim da se vlast toliko plaši izbora, koliko se plaši onoga što slijedi prije izbora, ali još više se pribojava onoga što može uslijediti nakon izbora, odnosno da li će neka druga strana prihvatiti te izbore kao relevantne - kaže Pejić.
<h2>Nastavak satanizacije i polarizacije</h2>
Vlast ne može da računa na preveliko smanjivanje tenzija protesta, ali isto tako mislim da poruke Evropskog parlamenta i Evropske komisije jasno pokazuju da vlast ne može računati ni na neku pojačanu represiju, ocjenjuje za Dojče vele Zoran Stojiljković, profesor Fakulteta političkih nauka u penziji:
- Mora se ići na neku vrstu relaksacije, ali s obzirom na ovu vrstu podjele i polarizacije to trenutno izgleda dosta nevjerovatno. Međutim, vlast će sigurno nastojati da uđe u 2026. sa izborima, kako bi na taj način pokazala da je, eto, izdržala maltene čitav mandat, i kako bi nekako smirila situaciju. U međuvremenu će nastaviti s kombinacijom satanizacije protivnika, podgrijavanjem sukoba unutar protivnika režima i kupovinom određenog dijela biračkog tijela - napominje prof. Stojiljković.
<h2>Dileme studentske liste</h2>
Primijetni su i sve prisutniji glasovi da je možda vrijeme da se objelodane bar neka imena s buduće studentske liste za izbore. Glavni argument protiv toga bio je da se ne želi medijska satanizacija režimskih medija protiv imena na toj listi, ali Vladimir Pejić smatra „da je to u trenutku kada su oni postali politički akteri a ne samo neko ko protestuje, oni čini mi se imaju i obavezu da se legitimišu. Ako pričamo o izborima, mislim da je to neophodno i zbog njihovih pristalica. Polako prolazi vrijeme protiv, i negdje dolazi vrijeme u kojem bi trebalo da budu za nekoga. Ne mislim da je razlog oklevanja strah, već prosto dilema kako oblikovati tu listu da zadovolji što veći broj ljudi - naglašava naš sagovornik iz agencije Faktor plus.
- Mislim da se prije svega mora raditi na nekom političkom programu, dodaje Zoran Stojiljković, „i to prije svega zbog primjedbi da studenti obuhvataju prilično širok ideološki spektar, kako se kaže – od Lompara do Bakića, i da je to teško pomiriti. Nakon toga se mogu i otkriti neka imena, kako bi se pokazalo da su to kadrovi s kapacitetom. Ta vrsta insistiranja na tome da nismo samo protiv već da će stvari biti drugačije je veoma važna - takođe upozorava Stojiljković za Dojče vele.
<h2>Različiti kriterijumi za opoziciju</h2>
Situacija oko djelovanja tradicionalne opozicije trenutno nosi previše nepoznanica. Veliki je pritisak da opozicija praktično odustane od izbora u korist studentske liste, ali se to najvjerovatnije neće desiti.
- Opozicija jeste grešila u prošlosti, ali mislim da su prema njima bili nepravedni i njihovi glasači. Ono što su glorifikovali kod studenata, kod opozicije su posmatrali kao slabost – ako šetaju onda troše energiju ljudi, ako stoje onda je stajanje uzaludno, ako su malo agresivniji onda kažu ne može nasiljem da se ruši vlast. Ona ipak mora da postoji. Niko njima ne bi trebalo da dekretom dodjeljuje procente i slično, ali mislim da nije realno da se opozicija pomiri s tim da ih neko ukloni iz političkog života - ocjenjuje Vladimir Pejić.
<h2>Kompleksni spoljni uticaji</h2>
Kada je riječ o uticaju Evropske unije na politička dešavanja u Srbiji, naročito nakon oštrijih tonova koji odatle dolaze, Vladimir Pejić skreće pažnju na činjenicu „da je geopolitička situacija sada nešto kompleksnija“:
- Imamo sada više faktora. Tu su Rusija, Kina, aktuelna vlast u Americi, pa bivša vlast u Americi koja još uvijek ima neki uticaj. Tu je zatim Evropa, Velika Britanija koja ima značajnu ulogu. Puno je faktora koji opet imaju međusobno suprotstavljene interese. Stoga se s jedne strane mora čuti glas EU, ali s druge strane – ni EU više nije tako jedinstvena. Tako da uticaja ima, ali dosta toga zavisi i od drugih faktora koje sam naveo - zaključuje Pejić.

Protesti u Srbiji – ulazak u odlučujuću fazu pred izbore

Uoči komemorativnog skupa koji će sjutra biti održan u Novom Sadu, povodom godišnjice tragedije na željezničkoj stanici u kojoj je poginulo 16 osoba, a jedna teško povrijeđena, studenti iz različitih krajeva Srbije pješače ka tom gradu, odajući počast nastradalima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251031231040_ad827b836e762a18565a3689435bbd62d30d7ee66084f827325faf4adbb770b5" data-rendition-name="original" width="1600" height="1067" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  Prema informacijama koje su učesnici marša dostavili Portalu ETV, dio studenata će prenoćiti u studentskim domovima i na fakultetima, gdje su im kolege mjesecima pripremale smještaj. - Na fakultetima su im spremili dušeke, posteljinu, papuče – sve. Već mjesec dana Zborovi organizuju doniranje, pranje i peglanje posteljine za kampus... Mame su, naravno, oprale i opeglale tonu - navode studenti. Oni dodaju da će ostali učesnici – studenti i građani – biti smješteni po domaćinstvima u Novom Sadu i okolini, te da je podrška lokalnog stanovništva ogromna.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251031231040_0f930e9498e6392d3075a916332c636e63bd9cd07c0d4817ae97d7dae3af5f61" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="studenti"> </figure>  - Nećete vjerovati, ponuda smještaja je veća od potražnje. Zabranjena je svaka zloupotreba – niko ne smije da naplati. Ljudi otvaraju vrata svojih domova i srca - ističu učesnici. Opisali su i emotivnu atmosferu koja prati ovaj jedinstveni poduhvat solidarnosti: - Ova djeca su čudo. Svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme. A u gradu – milion ljudi, pun Bulevar. Komemorativni skup biće održan na godišnjicu nesreće u kojoj se 1. novembra prošle godine urušila nadstrešnica rekonstruisane željezničke stanice, što je označilo jednu od najvećih tragedija u novijoj istoriji Novog Sada. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FmrTvc0aT4sM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Danijela Jovanović

Božena Miljić

Učesnici protesta iz Srbije za Portal ETV: Ovo je čudo, ima milion ljudi - svi šetaju, smiju se i plaču u isto vrijeme

Više od 60 studenata zasadilo je danas „stablo znanja“ u podgoričkom parku na Staroj Zlatici, čime su obilježili završetak studija i dali svoj doprinos očuvanju životne sredine.
Projekat ,,Stablo znanja" treću godinu za redom realizuju Studentski parlament Univerziteta Crne Gore (SPUCG), Univerzitet Crne Gore, Agencija za zaštitu životne sredine, uz logističku podršku gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica.
Predsjednik SPUCG, Jakov Vukčević, pojasnio je da akcija predstavlja uspješan spoj edukacije i praktične aktivnosti.
- Ovaj projekat postaje tradicionalan za naš Studentski parlament. Njime šaljemo pozitivnu poruku zajednici i podstičemo građane da vode računa o svom okruženju i prirodi - rekao je Vukčević.
Kazao je da više od 60 studenata ima priliku da posadi svoja „stabla znanja“, navodeći da ovaj simbolični čin označava završetak studija, ali i doprinos očuvanju životne sredine.
Vukčević je naglasio i probleme sa kojima se suočava Crna Gora u posljednjih nekoliko godina, poput požara u Podgorici i drugim gradovima, i istakao važnost uključivanja mladih u ekološke akcije.
- Realizacija projekta bila bi nemoguća bez podrške Univerziteta Crne Gore, Agencije za zaštitu životne sredine, koja je donirala sadnice, kao i preduzeća Zelenilo. Zahvaljujemo se svim partnerima koji su omogućili da akcija bude uspješna i pozivamo studente da se uključe u naredne projekte - rekao je Vukčević.
Generalni sekretar SPUCG, Vedran Vujisić, kazao je da su projekat „Stablo znanja“ pokrenuli s ciljem da svi studenti koji diplomiraju na nekom od nivoa studija na Univerzitetu Crne Gore povežu se sa životnom sredinom, ali i sa svojim univerzitetom.
- Na taj način, studenti, budući akademski građani, pokazuju da imaju svijest o potrebi očuvanja i zaštite životne sredine, a mi kao društveno odgovorna organizacija želimo da pokažemo koliko je važno pokretati ovakve akcije i projekte koji doprinose zdravijoj, održivijoj i zelenijoj budućnosti u prvoj ekološkoj državi na svijetu - rekao je Vujisić.
Podsjetio je da je ovo treća akcija u sklopu projekta i da je veoma značajno što je postao tradicionalan.
- Veoma smo srećni i zadovoljni što je interesovanje studenata iz godine u godinu na prilično visokom nivou. Drago nam je što studenti prepoznaju ovaj projekat kao izuzetno značajan, a drago nam je i što i dalje imamo podršku našeg Univerziteta, Agencije za zaštitu životne sredine i gradskog preduzeća Zelenilo - kazao je Vujisić.
Ukazao je da je veb platforma „Stablo znanja” (stabloznanja.ucg.ac.me), gdje studenti mogu postaviti fotografije po završetku akcije i kreirati trajni album uspomena ove godine unaprijeđena, a da je razvijena i pokrenuta 2023. godine. &nbsp;
- Na taj način, ne samo fotografijom, nego i samom sadnjom, studenti se povezuju sa prirodom i svojim univerzitetom, brinu o stablu kroz godine i stvaraju trajnu vrijednost - istakao je Vujisić.
Poručio je da im je želja da studenti, kao pokretačka snaga društva i relevantan društveni faktor, daju primjer drugima da je ovakvim akcijama moguće doprinijeti afirmaciji ideje zelenog univerziteta da je Crna Gora ekološka država.
- Najbolji pokazatelj da studenti u Crnoj Gori imaju ekološku svijest jeste veliko interesovanje za ovu akciju. Svojim primjerom pokazujemo drugim mladima, organizacijama i relevantnim društvenim akterima da se može djelovati kako preventivno, tako i proaktivno. Svako, u granicama svojih mogućnosti, može osmisliti ovakvu akciju ili projekat koji doprinosi zaštiti životne sredine i mobilizuje populaciju u fokusu, a to su naši studenti, ukupno 16.000 na Univerzitetu Crne Gore - rekao je Vujisić.
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Milan Gazdić podsjetio je da Agencija već treću godinu zaredom radi na ovakvim projektima zajedno sa Univerzitetom i Studenskim parlamentom.
- Učestvovali smo u stvaranju parka u kampusu Rektorata Univerziteta Crne Gore, koji je danas jedno od najljepših mjesta u Podgorici. Nadam se da će Glavni grad i svi mi zajedno nastaviti da stvaramo nove zelene površine, posebno na lokacijama gdje je velika gradnja, poput Zabjela, gdje ranije nismo imali parkovskih površina - kazao je Gazdić.
On je najavio i nove inicijative za uređenje opožarenih površina.
- Zbog okolnosti ovog ljeta, kada su požari uništili velike zelene površine, najavljujem naredne projekte u kojima ćemo učestvovati, a koji će se ticati pošumljavanja i zelenjavanja opožarenih područja - rekao je Gazdić.
Izvršni direktor gradskog preduzeća D.O.O. Zelenilo Podgorica Nemanja Gajović kazao je da će u parku na Zlatici biti posađeno 70 sadnica autohtone vrste.
- Zelenilo se uvijek odaziva akcijama ovog tipa, a na Staroj Zlatici ljudi koji ovdje žive pokazuju izvanredno očuvanje kako inventara, tako i biljnog fonda u parku - istakao je Gajović.
On je podsjetio da je to gradsko preduzeće od juna do septembra imalo 1.844 intervencije na javnim površinama u parkovima, navodeći da ovakvi projekti pomažu očuvanju zelenila i edukaciji mladih.
- Ovdje imate priliku da se sami uvjerite kako se sve čuva i ostavlja generacijama koje dolaze. Lično sam jako srećan zbog toga i smatram da bi ova lokacija trebala biti primjer svim građanima kako se vodi računa i o inventaru, i o biljnom fondu parka - kazao je Gajović.

SPUCG: „Stablo znanja“ zasadilo više od 60 studenata zasadilo u parku na Staroj Zlatici

Čistim meso za kobaje i slušam Dvestadvojku (Radio 202), kad ono reklamni vapaj iz Niša: pomozite nam da sačuvamo organizaciju, zaposlene i vratimo otpuštene, kupite ulaznice za 32. Nišville Jazz festival koji će biti održan sredinom avgusta 2026. godine?!
Legendarni festival koji je svrstan među 10 najboljih evropskih jazz festivala ostao je u ovoj godini bez finansijske podrške Ministarstva kulture, ali je održan. Pogađate, i oni su podržali studentski protest, a i opšte je poznato da ćaciji tamo ne svraćaju. Ćacad se, naime, okuplja pod šatorima gdje uz mlako pivo i vrelu jagnjetinu, uz dociranje predsjednika i glavnog urednika, četnikuše zaurlavaju bajate evergrine poraženih snaga.
<h3>Kažnjavanje nepodobnih i slom urbanog modela</h3>
Zanimljivo je da je značajan broj tradicionalnih kulturnih manifestacija koje su umjetničkog, a ne zavičajnog profila, takođe ignorisan, čak i one koje nisu otvoreno podržale studentsko-građansku pobunu. Opravdana je bojazan da je na djelu ne samo kažnjavanje politički nepodobnih već i završni čin radikalnog odbacivanja kulturnog modela koji nosi i simboliše istanjenu urbanost i modernost srbijanskog društva.
U jednom od prethodnih eseja pisao sam kako Ćacilend nije samo slučajna šatorska naseobina u centru grada kojim se blokira prilaz gazdi, već i kulturni model u finiširanju.
Rezultati ovogodišnjih konkursa za projekte kulture i medija na svim nivoima, od opština, gradova, pokrajine do republike, nesumnjivo su dokazali da je model konačno uspostavljen. Pored finansiranja zavičajno-religioznih i projekata čije je nazive nemoguće smisleno objasniti, treba spomenuti i misteriozno finansiranje fantomskih autora iz susjednih opština i gradova, pa čak i drugih djelova Srbije.
<h3>Organizovana mreža finansijskih prelivanja</h3>
Ova finansijska prelivanja se odvijaju na lokalnim konkursima, što sasvim jasno ukazuje da se organizovana kulturno-medijska mreža Ćacilenda na ovaj način koristi za direktno i indirektno finansiranje medija, NVO lojalista, ali i partijske strukture vladajuće koalicije. Tako se npr. iz novosadskog budžeta finansiraju projekti u beogradskim opštinama, kao što su iz pirotskog budžeta finansirani projekti u Nišu i Dimitrovgradu...
Na taj način je i po vertikali uspostavljen sistem kojim je obezbijeđena finansijska potpora jednom ruralnom kulturološkom surogatu koji favorizuje urlike sa Manjače i krike sa Romanije u odnosu na novosadske "Sterijino pozorje", "Exit" ili "Šekspir festival" na obroncima Fruške Gore... Zato su tu stotine hiljada i milioni novosadskih poreskih obveznika za "Ravno Selo film festival", "Sve boje Bukovca", "Bela crkva – luka spasa za Bele Ruse", "Vojnička pasuljijada", "Salajački doručak i večera"...
Tako je Gradu pale nadstrešnice i žarišta antirežimskog bunta vlast uzvratila podrškom kulturnom modelu koji ima za cilj da Srpsku Atinu pretvori u srbijansku selendru.
<h3>Selo protiv grada</h3>
Prevedeno na epski vokabular, Srbija je žanrovski snažno zakoračila u "Porno-kosovski ciklus", kao toksični koktel jeftinog zavičajnog patriotizma, lažnog pravoslavlja i autentične pornografije medijskih krčmi i "elitnih" realitija.
Ovo je finale procesa čiji začetak još devedesetih opisao sjajni pjesnik i pisac Refik Ličina u svom izbjegličkom dnevniku "Skonski epigrami": "...Uobičava se kazati da je rat u ex-Jugoslaviji takođe rat između životnih formi i životnih stajališta. Tradicionalno protiv Modernog, Selo protiv Grada. "Jord mot ord", u prevodu Zemlja protiv Riječi...
Rat na Balkanu "oslobodio" je gradove urbanog. Stanovnici grada morali su napolje. Uniformisani seljaci sliježu u gradske kafane, akademije, kina, teatre, knjižnice. I njihova krmad, i kokoši. Na gradskim trgovima svadbari i pojci, u gradskim parkovima žetelačke mobe. I slike Vođe na svim tarabama...".
<h3>Ognjište kao nacionalna metafora</h3>
Tanka crvena linija koja povezuje te slike iz 1991/92. sa aktuelnom kulturom Ćacilenda jeste famozna riječ – OGNJIŠTE. Trošena u milionskim tiražima i decenijama izrastajući u dominantnu nacionalnu metaforu, "Ognjište" sublimira sunovrat jednog naroda u "crnu rupu" izmišljene prošlosti i zaboravljene budućnosti.
Kao ona puška što u prvom činu visi na zidu dok u trećem mora da opali, dugo gledanje u vatru ognjišta ostavlja posledice. Ili ćete paliti ili ćete gorjeti, najčešće i jedno i drugo. Ko ne sluša rock and roll slušaće oluju.

Smrt urbane Srbije: U Ćacilendu urlaju četničke evergrine poraženih snaga

Studenti u blokadi pozvali su danas sve građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa koji će biti održan 1. novembra u Novom Sadu, a na svom Instagram profilu napravili su i uputstvo kakav je postupak za donacije.
- Sam skup je, kao što znate, veliki i zahtjevan posao. Potrebna nam je svaka podrška, svaka ruka i svaki resurs da sve pripremimo, da sve funkcioniše, da svako ko tog dana dođe u Novi Sad osjeti da nije sam - poručili su studenti. 
 
Navedena su i tri načina za novčane donacije. 
 
Prvi je direktno na fakultetima širom Srbije koji organizuju šetnje do Novog Sada ili Beograda, uz savjet da se građani jave na blokadne profile fakulteta kojima žele da doniraju, ukoliko im je potrebno više informacija. 
 
Drugi način je platnom karticom na sajtu podrzistudente.org, klikom na polje "doniraj", unijeti svoje podatke i staviti "1.11." u odjeljak za napomenu. 
 
Treći način je uplatom na račun: 340-1000331642-25 (Udruženje građana IT Blokada, Novi Sad, svrha plaćanja: donacija za 1.11, poziv na broj: 950101112025, model: 97), navode strudenti u blokadi na Instagramu.

Studenti u blokadi pozvali građane da im pomognu uoči velikog komemorativnog skupa u Novom Sadu

Protest Zborova građana Novog Sada održan je na raskrsnici Bulevara cara Lazara i Bulevara oslobođenja pod nazivom „6. oktobar, dan promjene, a ne propuštene prilike".
Pored obilježavanja 6. oktobra, koji je postao simbol za korjenite promjene sistema, koje nijesu nastupile poslije svrgnjavanja režima Slobodana Miloševića, svrha ovog skupa je i prikupljanje potpisa za oslobađanje svih pritvorenih studenata i političkih zatvorenika.
Na protestu su se prikupljale i donacije za sve političke zatvorenike.
Građani su raskrsnicu kod TC "Merkator" na Bulevaru oslobođenja blokirali nekoliko minuta nakon 18 časova. U ime Zborova građana Novog Sada okupljenima se obratila Ana Obradović Pantelić, koja je navela da je prije 25 godina dan počeo najavom u jutarnjem programu rečima: "dobro jutro, slobodna Srbijo".
 
- Dvadeset pet godina kasnije mi smo, nažalost, u istoj borbi. Ono što se danas razlikuje u odnosu na pre 25 godina jeste da nemamo restrikcije struje, da nas ne bombarduju, da nemamo predugačke redove da se borimo za osnovne životne namirnice- rekla je Obradović Pantelić.
Dodala je da je sve to proživjela kao djevojčica i da pamti veliku "nemaštinu i bijedu" i istakla da među građanima Srbije i danas ima onih, koji teško žive.
Podsjetila je i da je prije petooktobarskih promjena Aleksandar Vučić bio ministar informisanja, za čijeg je mandata ubijen novinar Slavko Ćurivija, a da je predsjednički kandidat Ivan Stambolić ubijen prije izbora 2000. godine.
 
Građani su za N1 naveli da za njih 6. oktobar simbolizuje lustracijiu, ali i nadu da će ovaj put doći ne samo do promjene režima, već i do promjene sistema.
Skup je završen oko 20 časova, kada je i odblokirana raskrsnica kod TC "Merkator".

Novosadski zborovi blokirali raskrsnicu: Osloboditi sve studente i političke zatvorenike

Studenti treće godine Pravnog fakulteta u Podgorici danas su posjetili Apelacioni sud Crne Gore.
To je kako su kazali u Apelacionom sudu učinjeno u cilju realizacije aktivnosti predviđenih Memorandumom o saradnji, a koji je 2024. godine zaključen sa Pravnim fakultetom u Podgorici.
- Tokom posjete, studentima je objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti Apelacionog suda, a studenti su obišli prostorije ovog suda i sudnicu Apelacionog suda - kazali su u sudu.
Dogovorena je, dodaju oni, i buduća saradnja, jer su studenti iskazali veliko interesovanje da prisustvuju javnim sjednicama vijeća, glavnim pretresima i raspravama u postupcima koji se vode pred ovim sudom.

Dan otvorenih vrata u Apelacionom sudu: Studentima objašnjena nadležnost, način rada i aktivnosti

Protesti u Srbiji koji traju već 11 mjeseci često se porede sa protestima koji su 5. oktobra 2000. godine doveli do pada Slobodana Miloševića. Ali Anja Despotović, studentkinja Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu kaže: „Generalni stav među studentima jeste da mi ništa ne pokušavamo da repliciramo. Mi vodimo autentičnu borbu i imamo jasne ciljeve kojih se zajednički držimo.“
Despotović je u blokadi jedna od zaduženih za saradnju s medijima.
- Peti oktobar se dogodio nakon izbora 24. septembra. Postojao je konkretan politički razlog da se Peti oktobar desi - kaže Anja Despotović u izjavi za Dojče vele.
Njen kolega Petar Gardović, student Fakulteta političkih nauka u Beogradu, ocenjuje da je Peti oktobar „definitivno bio velika pobjeda naroda“.
- To je događaj za koji sam prvi put čuo još u svojoj desetoj, dvanaestoj godini. Kad god bi bili neki protesti, uvijek bi se spominjao Peti oktobar kao nešto što je bilo uspješno. Mislim da smo mi sada došli jako blizu tome, samo moramo ostati istrajni - kaže Gardović.
<h2>Mladi žele da budu deo rešenja</h2>
Vrijednosti koje su bile ključne prije 25 godina, ključne su i danas: sloboda, pravda, odgovornost i građanska solidarnosti. Na to u izjavi za Dojče vele ukazuje Milica Borjanić, generalna sekretarka Krovne organizacije mladih Srbije (KOMS).
Ta organizacija sastavila je tzv. „Alternativni izveštaj" u kojem se vidi da postoji „visoka identifikacija sa studentskim pokretom", jer 95 odsto mladih u Srbiji podržava studente.
- Mladi danas žive u formalno demokratskom društvu, ali osjećaju da je sistem obesmišljen. Izveštaj pokazuje da preko 90 odsto njih vjeruje da izbori nisu fer i pošteni, a polovina smatra da nemaju stvaran uticaj na političke procese - kaže generalna sekretarka KOMS-a.
- Ono što je specifičnost danas jeste to da su vrijednosti participacije, održivosti i jednakosti izraženije nego ranije. Mladi danas nisu samo protiv – oni žele da budu dio rješenja, dio procesa, da se čuju njihovi glasovi unutar institucija - naglašava Milica Borjanić.
<h2>Protiv Vučića se bore „vučićizmom“</h2>
Istoričar Milivoj Bešlin smatra, međutim, da između današnjih i protesta od pre 25 godina ima veoma malo podudaranja. Ni poslije godinu dana demonstracija na ulici nije došlo do „istorijski merljivog uspjeha“ kakav je bio Peti oktobar 2000. godine, ukazuje Bešlin.
- Nismo bliže mirnom raspletu i političkom rješenju krize nego što smo bili prije godinu dana, nisu ispunjeni studentski zahtjevi, stepen korupcije u društvu je nepromijenjen, a režim je izašao s najgorim kadrovskim i idejnim rješenjima otkako se ustoličio 2012. godine - kaže istoričar.
Ujedno dodaje da „s protestne strane ne postoji dovoljno jasna ideja, strategija, struktura i ogranizacija koja bi vodila političkom raspletu najveće društvene i političke krize u Srbiji posljednjih decenija.“
Bešlin takođe upozorava da su današnji studenti žrtve nacionalističke retorike Aleksandra Vučića, koja traje 13 godina. Po njemu su maltene identični koncepti tzv. Vučićevog „velikosrpstva“ i „integralnog srpstva“ Mila Lompara, intelektualca desničarskih shvatanja, koji u javnosti važi za jedno od lica koje predstavlja studente.
- Puno je mladih koji su, boreći se protiv Vučića, spremni da brane ideološki koncept vučićizma. Nažalost, temeljne ideološke vrijednosti njegovog režima sve manje se dovode u pitanje pod neuvjerljivim izgovorima da mu se ne daju povodi za napade - zaključuje Bešlin.
<h2>Ujedinjeni u borbi</h2>
Za Srđana Milivojevića, koji je u vrijeme Petog oktobra 2000. bio član pokreta „Otpor“, a danas je predsjednik Demokratske stranke, najvažnija stvar kod današnjih protesta je sljedeće: „Mladi ljudi svih nacionalnosti i vjeroispovesti ujedinili su se u borbi za slobodu, pravdu, pobjedu poštenja nad izopačenom i bahatom pljačkom, koja je sasvim ogoljena. Za slobodu se danas u Srbiji zajedno bore Bošnjaci iz Novog Pazara, Slovaci iz Bačkog Petrovca, Mađari iz Subotice sa svojim vršnjacima i kolegama Srbima iz Šumadije, Dragačeva“.
Ono za šta se studenti bore je „mnogo veće od nekog autokrate“, naglašava studentkinja Anja Despotović sa početka priče.
- Cijela naša borba nije ni počela od priče o autoritarnom režimu, o diktatoru. (…) Mi se prvenstveno bavimo promjenama vrijednosti ovog društva - kazala je ona.

Mladi danas: Autentična borba, ne kopija Petog oktobra

Prijedlogom Budžeta za narednu godinu, država se može zadužiti za finansiranje projekata, kroz kreditne aranžmane, u iznosu do 1,7 milijardi eura (1.745.882.000,00 eura).
Država će u narednoj godini moći da se zaduži za realizaciju 37 projekata, i to od obrazovanja, zdravstva, saobraćajne infrastrukture, stambene politike, pa preko zaštite životne sredine, upravljanja otpadom, energetske efikasnosti...
<h2>DO 30 MILIONA ZA ZATVOR U MOJKOVCU</h2>
Zaduženja kod Banke za razvoj Savjeta Evrope (CEB)
1. Sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za potrebe Ministarstva pravde, za finansiranje „Projekta izgradnje zatvora u Mojkovcu“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
2. Sa Bankom za razvoj Savjeta Evrope (CEB), za potrebe dodatnog finansiranja „Projekta izgradnje i rekonstrukcije predškolskih ustanova u Crnoj Gori“, u iznosu do 13.000.000,00 eura;
3. Sa Francuskom razvojnom agencijom (AFD) za potrebe finansiranja Projekta „Podrška uspostavljanju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju (Support for the establishment of the Regional Waste Management Center of Bijelo Polje)”, u iznosu do 20.000.000,00 eura; Zaduženja kod Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD): 100 MILIONA ZA BAR-BOLJARE
4. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe finansiranja radova na obilaznici Podgorica (autoput Bar – Boljare), u iznosu do 100.000.000,00 eura;
5. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za potrebe implementacije ITS sistema na putnoj mreži, u iznosu do 37.000.000,00 eura;
6. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja Projekta „Unapređenje energetske efikasnosti i zelenih/prirodnih rešenja u postojećim predškolskim objektima u Crnoj Gori“, u iznosu do 20.000.000,00 eura;
7. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoja (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta „Proširenje kapaciteta regionalne sanitarne deponije Možura kroz izgradnju novih sanitarnih kada“, u iznosu do 15.000.000,00 eura;
8. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoja (EBRD) za potrebe finansiranja Projekta „Zeleni pojas Sjevera“, u iznosu do 4.000.000,00 miliona eura;
<h2>19 MILIONA ZA PRISTUP INTERNETU</h2>
9. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD), za potrebe finansiranja “Projekta razvoja infrastrukture za širokopojasni pristup internetu”, u iznosu do 19.000.000,00 eura;
<h2>113 MILIONA ZA MODERNIZACIJU PRUGE</h2>
10. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) i Evropskom investicionom bankom (EIB) za potrebe Željezničke infrastrukture Crne Gore (ŽICG), a za potrebe finansiranja „Projekta modernizacije elektrificirane jednokolosječne pruge na dionici Bar-Golubovci, uključujući klizište Ratac i tunel Sozina“, u ukupnom iznosu do 113.000.000,00 eura;
11. Sa Evropskom investicionom bankom (EIB), za potrebe finansiranja druge faze Projekta „Program unapređenja crnogorskog obrazovanja“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
12. Sa Evropskom investicionom bankom (EIB), za potrebe finansiranja „Projekta opremanja zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori“, u iznosu do 32.000.000,00 eura;
13. Sa Svjetskom bankom za potrebe finansiranja Projekta „Otporne rijeke Sjevera — prirodna zaštita od poplava i erozije“, u iznosu do 9.000.000,00 eura;
14. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta „Reforma u oblasti upravljanja otpadom“, u iznosu do 87.120.000,00 eura;
<h2>ZA ŠUME DO 18 MILIONA</h2>
15. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta "Šume Crne Gore za zajednički prosperitet", u iznosu do 18.000.000,00 eura;
16. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta „Program integrisanog razvoja koridora rijeka Save i Drine, faza II“, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
17. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja Projekta razvoja ribarstva i poljoprivredno-prehrambenog sektora otpornog na klimatske promjene (Climate Resilient Fisheries and Agrifood Sector Development Project-CRFASD);
18. Sa Svjetskom bankom, za potrebe finansiranja „Smart Tax-Projekat inovacije poreske administracije", u iznosu do 20.000.000,00 eura;
19. Sa Međunarodnim udruženjem za razvoj poljoprivrede (IFAD), za potrebe finansiranja projekta GORA plus, u iznosu do 7.000.000,00 miliona eura;
20. Za potrebe finansiranja „Projekta izgradnje i opremanja Univerzitetskog kliničkog centra“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 313.000.000,00 eura;
21. Za potrebe finansiranja Projekta „Izgradnja objekta Muzeja savremene umjetnosti, Prirodnjačkog muzeja, Kuće arhitekture i Parka kulture i umjetnosti sa pratećim sadržajima“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 20.000.000,00 eura;
22. Za potrebe finansiranja Projekta „Izgradnja Državnog Data centra i Centra za Disaster Recovery“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 51.000.000,00 eura;
<h2>ČETIRI HELIKOPTERA - 100 MILIONA</h2>
23. Zaduženje za potrebe finansiranja nabavke četiri višenamjenska helikoptera, za potrebe Vojske Crne Gore, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 100.000.000,00 eura;
24. Za potrebe finansiranja nabavke opreme i sredstava, a za potrebe Vojske Crne Gore, Ministarstva odbrane i Ministarstva unutrašnjih poslova, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 75.000.000,00 eura;
25. Za potrebe finansiranja nabavke sistema protivvazdušne odbrane, za potrebe Ministarstva odbrane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 75.000.000,00 eura;
26. Za potrebe finansiranja „Projekta vodnih usluga i otpornosti na klimatske promjene u Crnoj Gori“ (Water Security and Climate Adaptation (WaSCA) project), za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 55.000.000,00 eura;
27. Za potrebe finansiranja Projekta „Unapređenje sistema vodosnabdijevanja i odvođenja otpadnih voda u crnogorskim opštinama“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 60.000.000,00 eura;
<h2>VELJE BRDO - 120 MILIONA</h2>
28. Za potrebe finansiranja Projekta “Izgradnja stambenog kompleksa sa pratećom komunalnom infrastrukturom u naselju Velje Brdo, Podgorica", za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 120.000.000,00 miliona eura;
29. Za potrebe finansiranja Projekta unapređenja komunalne infrastrukture u Opštini Berane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 11.000.000,00 eura;
30. Za potrebe finansiranja Projekta „Razvoj tehnologije za sprovođenje zakona“, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 54.250.000,00 eura;
31. Za potrebe finansiranja modernizacije informacionog sistema katastarskih evidencija, a za potrebe Uprave za nekretnine, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 15.512.000,00 eura;
32. Za potrebe finansiranja nabavke skenera i usluga održavanja za potrebe Uprave za carine, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 21.000.000,00 eura;
33. Za potrebe finansiranja IIIa faze izgradnje obaloutvrde na rijeci Lim, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 7.500.000,00 eura;
34. Za potrebe finansiranja izgradnje novog kolskog mosta na rijeci Lim u Opštini Berane, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 4.500.000,00 eura;
35. Za potrebe finansiranja Projekta razvoja komunalne i lokalne infrastrukture na teritoriji Opštine Žabljak, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 30.000.000,00 eura;
36. Za potrebe nabavke remorkera za Bokokotorski zaliv, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 8.000.000,00 eura;
37. Za potrebe finansiranja unapređenja magistralnih i regionalnih puteva, za koje će se kreditor utvrditi tokom godine, u iznosu do 88.000.000,00 eura.

Država može da se zaduži do 1,7 milijardi eura: Za zatvor 30, željeznicu 113, helikoptere 100, Univerzitetski klinički centar do 313 miliona...

U Kalesiji, u Bosni i Hercegovini, jutros je pokušana pljačka zlatare, nakon čega su počinioci otvorili vatru na policijske službenike. Avaz.ba piše da je jedan od pljačkaša ranjen tokom pucnjave, nakon čega je pronađen mrtav, dok je drugi napadač uhapšen.
Preminulog pljačkaša, kako prenosi Avaz,ba, navodno su iz automobila izbacili ostali počinioci. Klix.ba piše da su vozilo zapalili kako bi sakrili tragove.
U Kalesiji je trenutno opsadno stanje, brojne policijske snage su na terenu u potrazi za ostalim počiniocima.
- Prilikom vršenja navedenih aktivnosti, na jednom lokalitetu pored vozila, koje je korišteno prilikom razbojništva, pronađena je jedna osoba (vjerovatno se radi o jednom od počinilaca) bez znakova života, čiju smrt je odmah potvrdio mrtvozornik JU Dom zdravlja Kalesija - saopšteno je iz tuzlanske policije.
Policija je ranije izvijestila o ovome te su naveli da im je jutros u 7:35 sati prijavljeno da je u centru Kalesije nad objektom jedne zlatare u toku razbojništvo.
Kako je rečeno, pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva TK-a, policijski službenici Uprave policije MUP TK-a, preduzimaju se opsežne istražne radnje, a uviđaj se vrši na širem mjestu.
U saradnji sa policijom Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta Republika Srpska vrši se pretraga terena, kao i potraga za počiniocima koji se dovode u vezu sa ovim događajem.
U ovom momentu, sve aktivnosti policije usmjerene su na rasvjetljavanje i dokumentovanje događaja, kao i identifikaciju i hvatanje počinilaca.

Pokušaj pljačke zlatare u Kalesiji, jedan od pljačkaša pronađen mrtav, drugi uhapšen

Bivšem svješteniku Crkve Srbije, međunarodno priznatom aktivisti za borbu protiv pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici, generalnom sekretaru Saveza hrišćana Hrvatske Bojanu Jovanoviću stiglo je priznanje od Fondacije Džon Templton iz Sjedninjenih Američkih Država, organizacije koja podržava osobe koje daju doprinos afirmaciji duhovne strane života, a koja je ljetos godišnju nagradu, vrijednu milion i po dolara, dodijelila vaseljenskom patrijarhu Vartolomeju za doprinos zaštiti životne sredine.&nbsp; - Džon Templton Fondacija u svom pismu izrazila je zahvalnost za trud, hrabrost i predanost koju ulažem u podršku preživjelima. Napisali su da se moj glas čuje, da su moja pisma primljena i da moj rad ima vrijednost – kazao je Jovanović za Portal ETV. Podsjetio je da priznanje stiglo od jedne od najuglednijih svjetskih humanitarnih organizacija, te da je ono potvrda da se njegovi apeli za pravdu i brigu o preživjelima zlostavljanja – čuju.&nbsp; - Ironično, upravo ta ista organizacija ove godine dodijelila je nagradu jednom od najuticajnijih duhovnih vođa svijeta, Vaseljenskom patrijarhu, za doprinos očuvanju životne sredine – podsjetio je on. Kategoričan je da je to paradoks koji je nemoguće zanemariti.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121148_b860311a34bf1565535da6058c52249e45ea6bbb8f60d5c64226bddea697cd7b.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119121148_b860311a34bf1565535da6058c52249e45ea6bbb8f60d5c64226bddea697cd7b" data-rendition-name="original" width="1080" height="908" loading="lazy" alt="Fondacija Templton dala podršku i priznanje Jovanoviću"> <figcaption>Fondacija Templton dala podršku i priznanje Jovanoviću</figcaption> </figure>  - Nagrada je dodijeljena za brigu o Zemlji, ali ne i za brigu o onima koji na toj Zemlji rastu najranjiviji - djeci. Za travnjake, vode, šume i okeane, ali ne i za djecu čiji su životi obilježeni zlostavljanjem onih koji bi trebalo da ih štite. Nema ničeg pogrešnog u tome da se slavi briga za prirodu. Naprotiv, to je civilizacijska dužnost. Problem nastaje kada se briga za životnu sredinu pretvori u moralnu medalju koja prikriva tišinu o tragedijama koje se dešavaju unutar duhovnih institucija. Kako se može govoriti o iscjeljenju planete, a ne govoriti o iscjeljenju ljudi? Kako se može štititi svijet, a ne štititi dijete? Kako se može govoriti o svetosti Božjeg stvorenja, a ne stati uz one koji su bili povrijeđeni rukom onih koji predstavljaju Boga? To je duboka etička nedosljednost, rana koja stoji između moralnog učenja i moralne prakse – kategoričan je Jovanović. Upravo zato, isitiče on, taj paradoks postaje još jasniji: ako naš glas može biti prepoznat, kako onda glasovi djece još uvijek ostaju neshvaćeni, neprepoznati ili zanemareni? - Ovo nije napad na pojedinca, niti na instituciju. Ovo je poziv na dosljednost. Ako je neko dovoljno veliki da prima svjetske nagrade, onda je dovoljno velik i da preuzme odgovornost. Ako može govoriti o klimatskim promjenama, može govoriti i o zlostavljanju. Ako može štititi planetu, može štititi i dijete. Jer planeta se može obnoviti, ali dijete koje je pretrpjelo zlo nosi svoje ožiljke cijelog života – poručio je Jovanović. Priznanje koje je dobio od svjetski priznate Fondacije Jovanović ne doživljava samo kao lični uspjeh i satisfakciju, već smatra da je to „priznanje svima koji se bore za istinu, za bolju budućnost i za ozdravljenje onih koji su najviše povrijeđeni“. - Posebno je važno istaći da ovo priznanje obuhvata i rad Udruge Savez hrišćana Hrvatske, čiji tim neumorno podržava preživjele i zagovara njihove glasove u društvu. Ponosan sam što smo zajedno prepoznati za našu posvećenost, hrabrost i dosljednost u borbi za prava i zaštitu najranjivijih – naglasio je on.&nbsp; U pismu Fondacije, dodaje, piše da se njihov glas čuje, ali on poručuje da su „najvažniji glasovi preživjelih, glasovi koji predugo odjekuju samo u tišini“. - Sve dok se odrasli skrivaju iza nagrada, a djeca iza tišine, svaka medalja ostaje nedovršena, svaka čast polovična i svaka nagrada moralno upitna. I upravo u tom paradoksu - između brige za travu i brige za čovjeka počinje borba za istinsku pravdu. Jer, tek kada zaštitimo najslabije među nama, moći ćemo reći da smo zaštitili i svijet u kojem živimo – poruka je Jovanovića.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121148_a8d9b633fc37257b82048ef32176e60a7086598779626688cdd85bca18b38764.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119121148_a8d9b633fc37257b82048ef32176e60a7086598779626688cdd85bca18b38764" data-rendition-name="original" width="1024" height="575" loading="lazy" alt="Patrijarh Vartolomej"> <figcaption>Patrijarh Vartolomej(Photo: Crkva Srbije)</figcaption> </figure>  On je oštro reagovao i ljetos kada je prestižna svjetska nagrada dodijeljenja patrijarhu Vartlomeju ističući da „zeleni patrijarh“ prima priznanje za zaštitu planete, a ćuti na zlostavljanje djece i žena u pravoslavnim crkvama“. Tada se obratio i patrijarhu upozoravajući ga da ignoriše pozive preživjelih koji su zlostavljani u objektima pravoslavnih crkava. Ne može se patrijarh Vartolomej slaviti zbog liderstva u oblasti zaštite životne sredine, poručili su tada Jovanović i nekoliko organizacija i aktivista u otvorenom pismu, a istovremeno ignorisati žene i djecu koji doživljavaju seksualno zlostavljanje i trpe traumu pod njegovim duhovnim autoritetom. Jovanović je tada podsjetio da je više puta pisao vaseljenskom patrijarhu s molbom „da prepozna patnju žrtava i podstakne reforme“, ali da nikada nije dobio odgovor. - Samo tišina – istakao je Jovanović, uz konstataciju da „ova tišina u lice trauma, dokumenata i svjedočanstava, nije samo pastoralni propust - ona je teološki skandal“. Jovanović je nedavno u Turskoj predao novo pismo patrijarhu Vartolomeju u kojem je zatražena podrška Vaseljenske patrijaršije „osnivanju alternativnih i obnovi vjerskih organizacija koje su nepravedno utopljene u monstruozni konstrukt SPC, a koje su istorijski, kulturno i duhovno činile okosnicu autentične duhovnosti naroda Balkana - uključujući obnovu nacionalnih pravoslavnih crkava u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i drugim zemljama gdje SPC djeluje kao vjerski hegemon“. U maju 2021. godine u Crnoj Gori je štampano prvo izdanje Jovanovićeve knjige „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o zločinima episkopa Crkve Srbije. On je crnogorskom tužilaštvu dostavio dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju ovih zločina u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije. Tvrdi da posjeduje dokaze da je sadašnji mitropolit crnogorsko-primorski Crkve Srbije Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119121148_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119121148_aafa58787ad14714bf3f7ca84eeeec4a5fe24d98aec5d9cb50765b6386416148" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Jovanovićeva knjiga svjedočanstvo o zločinima u Crkvi Srbije"> <figcaption>Jovanovićeva knjiga svjedočanstvo o zločinima u Crkvi Srbije</figcaption> </figure>  Jovanović je poslije višegodišnje borbe uspio da internacionalizuje svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju - imao je izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, kao i na brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Paradoks nagrade - briga za Zemlju, ali ne i za djecu

Knjiga „Tragom crnogorskih klesara“ Slobodana Čukića predstavljena je sinoć u Matici crnogorskoj. Ovo izdanje, koje je Matica crnogorska nedavno objavila, pokušaj je da se rasvijetli jedno neobrađeno polje crnogorske prošlosti i da se otvori i ne izgubi priča o našim klesarima kojoj je prijetilo da bude preskočena, a otkriva nam gdje su počeci ozbiljne gradnje u Crnoj Gori.&nbsp;
Objavljivanje serijala „U potrazi za narodnim klesarima“ u časopisu Matica u četiri nastavka prethodilo je ovoj knjizi, kao i dvodecenijsko istraživanje, posebno intenzivirano od 2021. godine.&nbsp;
Tri godine je, kako se navodi u saopštenju, Čukić obilazio groblja po Crnoj Gori, ali i Albaniji, Bosni i Hercegovini i Srbiji, pretražujući arhive i povezujući imena s djelima, a još češće djela s imenima.&nbsp;
Na pitanje zašto je jedno ovako veliko istraživanje čekalo da tek danas bude sprovedeno, Čukić je podsjetio da je sedamdesetih i osamdesetih godina bilo časopisa koji su se bavili objavljivanjem rezultata istraživanja sa terena.
- Od sredine osamdesetih nadalje nestaju časopisi i mediji preko kojih naučne novosti dolaze do stručne i laičke publike. Nestaje istraživački duh. I u onom velikom zamahu od 1955. do 1990. mnogo je stvari propušteno, a poslije devedesete takoreći vrlo malo se toga dešavalo, obično se prepisivalo - rekao je Čukić i dodao da je svim svojim bićem zainteresovan da se kulturno-istorijska baština Crne Gore otkrije u svim svojim segmentima, da se sistematizuje i da se na taj način omogući naredna istraživačka etapa.&nbsp;
Na pitanje da li se zakasnilo s istraživanjem, budući da su stećci izloženi i klimatskim promjenama i nemaru institucija i stanovnika naselja u kojima se nalaze, Čukić tvrdi da nikad nije kasno.&nbsp;
- Toliko je toga na crnogorskom tlu nevidljivo a ogromno je graditeljsko i spomeničko blago koje niko nije obuhvatio u adekvatne studije, poređao, napravio jedan pregled graditeljske i spomeničke baštine koja je frapantna - rekao je Čukić. &nbsp;
Dešavalo mu se da ode za jednu informaciju, a da se pojavi druga oko koje se otvori još bolja priča, objasnio je Čukić, i istraživanju se još uvijek ne nazire kraj.&nbsp;
Masovnija izrada skupih grobnica se, prema Čukiću, dešava nakon Berlinskog kongresa kad su pojedini stanovnici počeli da stiču bogatstvo, uglavnom u inostranstvu.&nbsp;
- Potpisi majstora na tim grobnicama su veoma rijetki. Imamo jednoga koji je po sklonosti ka potpisivanju mimo ostalih – Blagoje Lakićević. Njegove rukotvorine možete da vidite u Moštanici, u Riđanima, u Trnjanima, u Ržanom dolu... Svi ostali se potpisuju po jedanput - rekao je Čukić.&nbsp;

Ogromno je crnogorsko spomeničko i graditeljsko blago

Od jula prošle godine Nevladina organizacija „Vozom kroz Crnu Goru“ pokušava da privoli crnogorske institucije da provjere fakultetsku diplomu jednog do nedavno visokopozicioniranog službenika u Željezničkoj infrastrukturi Crne Gore zbog sumnje da je lažna. Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija uputili su ih da pokrenu postupak pred tužilaštvom, jer su oni ustanovili da je procedura nostrifikacije sporne diplome 2017. godine sprovedena zakonito. <h2>PRIJAVA TUŽILAŠTVU</h2> U martu su Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici podnijeli krivičnu prijavu protiv službenika u Željezničkoj infrastrukturi zbog sumnje da je počinio krivično djelo falsifikovanje. U prijavi su napisli da osnovano sumnjaju da je „pribavio radi upotrebe lažnu tj. neistinitu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od strane Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet 'Union- Nikola Tesla', Republika Srbija i takvu lažnu tj. neistinitu javnu ispravu upotrijebio kao pravu predajući je Ministarstvu prosvjete radi priznavanja tj. nostrifikacije, dovodeći u zabludu navedeno Ministarstvo kao nadležnog organa da navedenu javnu ispravu tj. diplomu, prizna“. Terete ga da je sa lažnom diplomom zasnovao radni odnos u Željezničkoj infrastrukturi 2022. godine. Optužuju ga i da je počinio krivično djelo - navođenje na ovjeravanje neistinitog sadržaja, tako što je, kako tvrde, lažnu diplomu koristio za zasnivanje radnog odnosa kod više poslodavaca.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251118061156_09e689461d78b8d6da5ecd5a27e793049620e7d289047fd2d686b8482af84a9d" data-rendition-name="original" width="927" height="587" loading="lazy" alt="ODT"><figcaption>Osnovno državno tužilaštvo u PodgoriciODT</figcaption></figure>  Portalu ETV iz tužilaštva je saopšteno da je predmet još u fazi takozvanog izviđaja i da je osumnjični saslušan. - ...a preduzimaju se i druge dokazne radnje. Zavisno od rezultata sprovedenog postupka izviđaja, odnosno od pribavljenih dokaza, ovo državno tužilaštvo će donijeti odluku u predmetu, o čemu će javnost biti blagovremeno informisana – odgovorili su iz podgoričkog osnovnog tužilaštva na naša pitanja. S obzirom na to da je i Ministarstvo javne uprave, odnosno Upravna inspekcija bila jedna od adresa kojima se u proteklih skoro godinu i po obratila NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ i njih smo pitali u kojoj fazi je postupak koji su pokrenuli po inicijativi za inspekciji nadzor od 2. oktobra 2024. godine u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija u slučaju sporne fakultetske diplome, a odgovorili su da još nije okončan. - Upravna inspekcija – predmetna inspektorka je postupajući po predmetnoj inicijativi, dana 19. 08. 2025. godine sačinila Zapisnik o izvršenom vanrednom inspekcijskom nadzoru u Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, br. UPIN -10-700/425/6, kojim je naložila subjektu nadzora da otkloni utvrđenu nepravilnost – kratko su odgovrili. Nijesu objasnili kakva je nepravilnost utvrđena. Dodali su i da će podnositelj inicijative „o ishodu postupanja biti obaviješten nakon što se postupak inspekcijskog nadzora okonča“. <h2>SPORNI FAKULTET</h2> U krivičnoj prijavi dostavljenoj tužilaštvu u martu, pored ostalog, piše da je službenik Željezničke infrastrukture „lažnu tj. neistinitu Diplomu br. 633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine“ dobio na Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta „Union - Nikola Tesla“ u Srbiji. Ovaj univerzitet našao se u žiži nakon što je policija uhapsila 2021. godine čak 17 osoba zbog sumnje da su bile dio lanca izdavanja lažnih diploma. Tužilaštvu je u tužbi preedloženo „da se izvrši provjera prelaska državne granice Crna Gora – Republika Srbija od strane XY u periodu 'studiranja', kao i kopija radne knjižice imenovanog kao dokaz da je imenovani bio u radnom odnosu u vrijeme studiranja s obzirom da se i u Dodatku diplomi i u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave navodi 'Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)', a i kao dokaz korišćenja falsifikovane isprave u više navrata prilikom zapošljavanja nakon njenog 'sticanja'“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251118061156_ed2049bfaf7d052b2e1dad356a89ff407d01150beef58cb4283b2189ec71727b" data-rendition-name="original" width="378" height="252" loading="lazy" alt="mju"><figcaption>Upravna inspekcija još nije okončala nadzor u Ministarstvu prosvjete (Foto: Vlada)vlada cg</figcaption></figure>  Podnosilac krivične prijave ukazuje u obrazloženju da iz diplome i dodatka diplomi proizilazi da je osumnjičeni „za nepune dvije godine pohađao predavanja i položio ispite iz 23 predmeta“. - U odgovoru Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union Nikola Tesla“ br. PO-686 od 02. 10. 2017. dostavljenom na upit Ministarstva prosvjete Crne Gore br. UPI 636/1423/2017-1 od 21. 09. 2017, stoji da je imenovani „na osnovu uverenja o položenim ispitima, upisan školske 2015/16 godine na treću godinu osnovnih akademskih studija“…, što je, po nama, u suprotnosti sa Dodatkom diplomi gdje se navodi da je imenovani u toku studija na navedenom fakultetu pohađao predavanja i položio ispite iz četiri predmeta sa prve godine i šest predmeta sa druge godine, a pri tom je, valjda u istom periodu, pohađao predavanja i polagao ispite iz šest predmeta sa treće i sedam predmeta sa četvrte godine – piše u obrazloženju krivične prijave. Dostavili su i Potvrdu o studiranju dobijenu od Pravnog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na osnovu rješenja o slobodnom pristupu informacijama br.01-525/1 od 24. 04. 2024. godine, u kojoj piše da je okrivljeni upisan na ovaj fakultet studijske 1997/1998. godine na osnovne akademske studije u trajanju od tri godine sa obimom 180 kredita. - Iz uvjerenja o položenim ispitima izdatom od navedenog pravnog fakulteta vidi se da je imenovani od 1998. godine do 2009. godine, tj. za 11 godina položio ispite iz ukupno 14 predmeta – piše u prijavi. - Na osnovu pribavljene dokumentacije smatramo da je Rješenje o priznavanju diplome doneseno na osnovu loše, odnosno nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja – konstatuju u prijavi. <h2>BROJNE NELOGIČNOSTI</h2> Upozoravaju i na činjenicu da je „(iz)davaocu diplome - Poslovnom i pravnom fakultetu Univerziteta 'Union-Nikola Tesla' u Beogradu, Ministarstvo prosvjete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije Beograd izdalo dozvolu za rad br.612-00-02939/2016-06 dana 15. 11. 2016.godine“, pa se, ističu, „postavlja pitanje kako je imenovani mogao da se upiše na navedeni fakultet školske 2015/2016“. Ukazuju i da je „web adresa www.fbp.edu.rs (koja je upisana na Dodatku diplomi u rubrici 6.2) nedostupna, a provjerom web adrese www.ppf.edu.rs , koja je navedena u Zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave o stečenom visokom obrazovanju u svrhu zapošljavanja u Crnoj Gori“ pojavljuje se Fakultet za industrijski menadžment koji je, kako piše, promijenio „poslovni naziv“ krajem 2016. godine u Poslovni i pravni fakultet koji je dozvolu za rad dobio 15. novembra 2016. - Dalje se, shodno navedenom aktu br. PO-686 od 02.10.2017. od strane Poslovnog i pravnog fakulteta Univerziteta „Union-Nikola Tesla“ u Beogradu, tvrdi da se imenovani školske 2015/2016 upisao na treću godinu studija, a diplomirao 07.06.2017. godine, što bi trebalo da znači da je, shodno rubrici „Pojedinosti studijskog programa i postignute ocjene“ iz Dodatka diplomi, u tom periodu odslušao i položio četiri ispita iz prve godine, šest ispita sa druge, šest ispita sa treće i sedam ispita iz četvrte. ZAISTA IMPRESIVNO! Posebno ako je u to vrijeme bio u radnom odnosu... a pri tom je pohađao „Redovne studije (full time), klasično (ne na daljinu)“, kako stoji u rubrici 4.1 Dodatka diplomi „Način studiranja“, a takođe i u njegovom zahtjevu za priznavanje inostrane obrazovne isprave – piše u prijavi. Ističu i da se „postavlja pitanje kako su mu priznati ispiti iz predmeta Uvod u pravo, Osnovi ekonomije i Savremene promjene u društvu i pravo, ako ih nije položio na Pravnom fakultetu u Podgorici“. Zaključuju da se „na osnovu svega iznijetog može zaključiti da postoji osnovana sumnja da je XY svjesno pribavio lažnu Diplomu br.633-421/17-06 izdatu dana 28. 06. 2017. godine od Poslovnog i pravnog fakulteta u Beogradu, Univerzitet „Union- Nikola Tesla“, Republika Srbija“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251118061156_84bdbc42727e1de65a2ef71358011b3dafe725b26e3283fc81a1ad70f10c8ef9" data-rendition-name="original" width="850" height="528" loading="lazy" alt="MPNI"><figcaption>Ministarstvo prosvjete nije našlo ništa sporno u proceduri nostrifikacije diplome (Izvor: ZUNS) ZUNS</figcaption></figure>  U prijavi naglašavju i da su od Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija obaviješteni da je utvrđeno da je „predmetno Rješenje donijeto na zakonit način, nakon provjere svih činjenica i okolnosti koje se cijene u postupku priznavanja“, pa je NVO „Vozom kroz Crnu Goru“ poučena da „ukoliko postoji osnov sumnje da predmetno lice obrazovnu ispravu steklo na nezakoniti način svako je u obavezi da saznanja o tome podijeli sa nadležnim organima kako bi isti preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti utvrdili postojanje bića krivičnog djela falsifikovanja isprave“. NVO je u prijavi kategorična da je Ministarstvo imalo osnova da reaguje i poništi diplomu, kako su istakli, samo na osnovu činjenice da je okrivljeni, kako to piše u priloženim dokumentima, upisao fakultet u Srbiji školske 2015/16. godine, a da je ta viskokoškolska ustanova tek krajem 2016. godine promijenila naziv u Poslovni i pravno fakultet i dobila dozvilu za rad. Prtehodno je to bio Fakultet za poslovno industrijski menadžment. - Samo ovaj detalj je bio dovoljan da se rješenje o priznavanju predmetne diplome poništi – kategorični su u prijavi. Portal ETV obratio se i službeniku Željezničke infrastrukture za kojeg NVO „Vozom kriz Crnu Goru“ tvrdi da je nostrifikovao lažnu diplomu, ali on nije odgovorio.

Tužilaštvo istražuje slučaj lažne diplome, Upravna inspekcija još nije okončala proces nadzora nostrifikacije

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Bivša urednica u Novoj Pobjedi, a sada urednica Velikih istraživačkih priča na Portalu ETV, Kaćuša Krsmanović kazala je juče u Osnovnom sudu da tužbu bivšeg generalnog inspektora Agencije za nacionalnu bezbjednost Artana Kurtija doživljava kao pritisak na rad, slobodu govora ali i na profesionalni i lični integritet. Ona je kategorična bila da je riječ o slap tužbi odnosno pokušaju uticaja na medije, atak na njihove finansije i na nezavisno novinarstvo.
Kurti je osim Krsmanović tužio Novu Pobjedu, nekadašnjeg glavnog i odgovornog urednika i izvršnog direktora Nove Pobjede, danas glavnog i odgovornog urednika Televizije E Draška Đuranovića zbog, kako navodi, povrede prava ličnosti i pretrpljenih duševnih bolova nastalih „usljed objavljivanja neistininih i uvredljivih informacija u tekstovima“.
Krsmanović je u detaljnom iskazu navela da u istraživačkim tekstovima koje je radila sa kolegom Đuranovićem fokus priče nije bio Kurti kako to on pokušava predstaviti tužbom, već se isključivo radilo o javnom interesu i onome što su bili potezi tadašnjeg premijera Dritana Abazovića i o tome da se urušava sektor bezbjednosti.
-Tekstovi koji su se odnosili na ograničavajuće faktore za imenovanje tužioca na poziciju generalnog inspektora nesporno su javni interes. O tome se govorilo i na Vladi, o tome su „brujali“ i ostali mediji u Crnoj Gori. Ono što su mediji objavili pa i mi među njima ukazuje na to da prema protokolima ANB-a i zakonskim uslovima on nije mogao biti imenovan na tu funkciju – objasnila je Krsmanović.
Kurtija, kako je kazala, ona i kolega Đuranović nijesu poznavali i prvu informaciju o njemu su dobili 2022. godine kada su im izvori saopštili ono što se naknadno desilo da je on čovjek tadašnjeg premijera Abazovića i da treba da uđe u Agenciju za nacionalnu bezbjednost.
Ona je naglasila da se ne može govoriti o bilo kakvom ličnom odnosu, bilo kakvoj namjeri da lično povrijede i uvrijede Kurtija, već su isključivo bili vođeni javnim interesom – odnosno
pokušajem Abazovića da preuzme potpunu kontrolu nad tajnom policijom i to je bila suština tekstova.
-Događaj koji je potvrdio navode naših tekstova i kredibilnost naših izvora jeste činjenica da je nakon formiranja nove Vlade premijera Milojka Spajića tužilac maltene odmah smijenjen. To je bila jedna od prvih odluka premijera Spajića kada je stupio na funkciju. Mislim da su potvrde kredibiliteta naših izvora i tekstova događaji koji su uslijedili nakono našeg prvog teksta u kojem je tužilac pomenut koliko se sjećam u januaru 2022. godine a već u julu ili avguste te godine ga je premijer Abazović imenovao za generalnog inspektora u ANB-u iako je postojalo žestoko protivljenje dijela ministara odnosno premijerovog kabineta koji su suštinski potvrdili ono čime smo se mi bavili. Premijer je preko Kurtija pokušavao da uspostavi kontroli kakvu takvu u ANB- u - ukazala je Krsmanović.
Ona misli je da tokom njene dugogodišnje karijere ovo prva tužba iako je uradila na stotine tekstova koji se odnose na sektor bezbjednosti i dešavanja u službama Uprave policije i ANB-a i generalno Ministarstva unutrašnjih poslova. To dovoljno govori da su izvori sa kojima komunicira kredibilni i da imaju tačne i precizne informacije.
Na više pitanja Kurtijevog zastupnika, advokata Velibora Markovića da sopšti imena izvora, Krsmanović je rekla da je u pitanju više osoba iz ANB-a, ali da njihova imena neće otkriti, jer su izvori zakonom zaštićeni i novinar ima pravo na zaštitu izvora.
Na pitanje Kurtija kakve on veze ima sa aferama Do kvon, Tunel novinarka Krsmanović je rekla da sve to piše u tekstovima. Kurti i njegov advokat konstatovali su da se Krsmanović poziva ne neimenovane izvore.
Zastupnica Nove Pobjede, advokatica Ana Vujović istakla je da pitanja tužioca i njegovog advokata nemaju veze sa sporom, već su se isključivo bavili pokušajima da saznaju ko su bili izvori Krsmanović i Đuranoviću.
Na pitanje advokatice Milje Đuranović„ da li je Kurti ili neko ko se pominje u tekstovima uputio dematiji“ Krsmanović je navela da nije, osim Mitrovića iz Nikšića koji su oni uredno objavili.
Krsmanović je na pitanje Đuranović saopštila da je na dnevnom nivou u Pobjedi pisala tekstove i da ih Kurti tuži za nekih tridesetak tekstova u kojima se on pominje u dvije godine, što je jasan pokazatelj da on nije bio u fokusu već postupanje Abazovića. Krsmanović je istakla da su informacije provjerene od više izvora.
Advokatica Đuranović konstatovala je da je značajno to što je punomoćnik tužioca kroz postavljanje pitanja potvrdio da je Kurti bio osuđivan. Ona je ukazala da ih je na prethodnom ročištu Kurti uskratio za odgovor na pitanje o osuđivanosti.
Suđenje se nastavlja 26. januara. Proces vodi sutkinja Vesna Banjević.

Krsmanović: Cilj nije bio Kurti lično, već da se ukaže da Abazović želi kontrolu nad ANB -om

Bivši ministar odbrane Slovenije i predsjednik LIBSEEN mreže liberala Jugoistočne Evrope Roman Jakič u razgovoru za TVE poručuje da je Crna Gora imala jasniju evropsku i evroatlantsku orijentaciju prije 2020. godine, dok danas vidi rasipanje vlasti, rast spoljnog uticaja i zabrinjavajuće pritiske na medije.&nbsp;
Ističe da ima dilemu da li su aktuelni lideri zaista predani evropskom putu, te upozorava da članstvo u EU znači i odgovornost pred evropskim tužilaštvom.
TV E: Kako Vam danas izgleda Crna Gora, predvodnica u pregovaračkom procesu sa EU? Da li primjećujete rast nacionalizma, klerikalizma, populističkih politika i kako biste je uporedili sa periodom kada ste kao slovenački ministar sarađivali sa crnogorskim vlastima?
Jakič: Svaki period ima neku svoju specifičnost i svoje karakteristike, ali u svakom slučaju, saradanja u periodu kada sam ja bio ministar i poslije toga do 2020. godine bila je vrlo dobra. U suštini, iako je to na neki način bilo i kritikovano, bio je jedan centar odlučivanja i taj centar je bio stvarno za Evropsku uniju, za NATO i moram reći na segmentu medija, nismo nikada imali pitanje slobode medija. Poslije 2020. godine dolazi do rasipanja vlasti, znate koliko je bilo predsjednika Vlada do sada već, kreiraju se novi centri moći, nije samo jedan, tu je vladajuća koalicija, tu je i veliki uticaj Crkve i još nekih struktura spolja. Moram reći da me malo zabrinjava, naročito kada vidim na polju slobode medija da se događaju stvari koje se nikada do sada nisu događale. Da vladajuća koalicija, zato što im se ne dopada kritika medija, za proces diskvalifikacije i diskreditacije tih medija, za pritisak na njih, koristi institucije države. To do sada ja nisam vidio u Crnoj Gori, da Specijalno tužilaštvo optužuje takozvane opozicione medije. Mislim, kada Evropska unija bude shvatila šta se dešava, da izvještaj, makar u dijelu slobode medija i pravne države neće biti tako pozitivan kao što je sada.
TV E: A eto, mi smo na primjer, zatvorili poglavlje 10 - Informatičko društvo i mediji. Pa koliko je onda realno da jedna država, za godinu dana zatvori oko 20 poglavlja, da li je moguće da se sva ta mjerila suštinski ispune ili će to biti štrikovi i formalnost? Takođe, šta će se sa Crnom Gorom dogoditi kada najzad uđe u EU, da li će doživjeti katarzu ili će biti možda još jedna Mađarska u tom sistemu?
Gdje postoji volja, postoji i put. Nisam baš siguran da li je volja takva kakva je bila prije 2020. godine i da li ti lideri koji bi morali predvoditi tu želju za zatvaranje svih poglavlja, da su stvarno, što bi rekli Englezi “dedicated” (predani / trude se maksimalno), znači posvećeni tom cilju. U tom kontekstu imam dilemu, ne znam kako će oni to napraviti, pošto vi imate dosta tih kojima se baš i ne dopada to da Crna Gora uđe u EU. Naročito ako gledaju na to da, kada si član EU onda si i pod svjetlom evropskog tužilaštva. Pogledajte šta se u Hrvatskoj dogodilo, jedan Senader, predsjednik Vlade, zbog korupcije je bio osuđen na zatvor. Takođe i tužbe protiv velikog broja hrvatskih ministara i visokih funkcionera. Tako da, u tom kontekstu, ne znam da li se može. Mislim da se može, ali nisam siguran da sa tako brzim zatvaranjem će biti tako brz i kvalitet. Iako, sa druge strane, svi mi koji dolazimo u Crnu Goru i podržavamo je na tom putu, smo za to da se uhvati taj momenat koji jeste sada u EU, da se Crna Gora učlani i možda će unutar tog članstva Crna Gora i suštinski ispuniti te sve uslove koje sada na brzinu zatvara.
TV E: Znači, ne očekujete kada postane članica EU da će u Crnoj Gori jačati maligni uticaji i da može biti taj “trojanski konj” o kome govore zvaničnici EU?
Pa mislim da je Evropska unija otporna na sve “trojanske konje”, naročito uticaje iz Rusije i Kine. Mislim da su barijere postavljene i da to EU neće dozvoliti. A mislim i da kad se završi taj proces do tada ćete imati još koje izbore, pa će možda doći na vlast oni koji stvarno žele biti dio tog evropskog liberalno-demokratskog prostora.

Tag: studenti