<article><p>U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“. </p><p>U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture. </p><p>Na sesiji će govoriti akademik i istoričar <b>Šerbo Rastoder</b>, prof. dr <b>Branislav Radulović</b>, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, <b>Daliborka Uljarević</b>, direktorica CGO, R<b>adoje Cerović</b>, psiholog, i prof. dr <b>Srđa Pavlović</b>. </p><p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.</p><figure><amp-iframe sandbox="allow-scripts allow-same-origin" width="100" height="100" layout="responsive" frameborder="0" src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0"></amp-iframe></figure></article>

<p>U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“.&nbsp;</p>
<p>U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture.&nbsp;</p>
<p>Na sesiji će govoriti akademik i istoričar <b>Šerbo Rastoder</b>, prof. dr <b>Branislav Radulović</b>, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, <b>Daliborka Uljarević</b>, direktorica CGO, R<b>adoje Cerović</b>, psiholog, i prof. dr <b>Srđa Pavlović</b>.&nbsp;</p>
<p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen="" scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

<p>US FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“</p>

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Građanski ugao

IUS FORUM

Društvo

Građanski ugao: IUS FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026."

<p>U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“. </p>
<p>U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture. </p>
<p>Na sesiji će govoriti akademik i istoričar <b>Šerbo Rastoder</b>, prof. dr <b>Branislav Radulović</b>, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, <b>Daliborka Uljarević</b>, direktorica CGO, R<b>adoje Cerović</b>, psiholog, i prof. dr <b>Srđa Pavlović</b>. </p>
<p>Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left:0;width:100%;height:0;position:relative;padding-bottom:56.25%"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top:0;left:0;width:100%;height:100%;position:absolute;border:0" allowfullscreen allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

<p>Fondacija Mentorium je, pozivajući se na dostupne podatke zdravstvenih i strulnih institucija, saopštila da godišnje od malignih bolesti oboli između 20 i 30 djece, dok se bilježi i do 10 smrtnih slučajeva godišnje u starosnoj grupi do 18 godina.</p>
<p>- Najčešći oblici dječjeg raka u našoj zemlji su leukemije, tumori mozga, kostiju i limfomi. Ove brojke, iako male u odnosu na globalne razmjere, za svaku porodicu predstavljaju cijeli svijet koji se u jednom trenutku promijeni zauvijek - navedeno je u saopštenju ove Fondacije.</p>
<p>U Fondaciji su, povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, kazali da ovaj datum podsjeća da nijedno dijete ne smije biti samo u borbi za život i da odgovornost za njihovu budućnost dijelimo svi, kao društvo i kao ljudi.</p>
<p>Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, oko 400.000 djece i adolescenata širom svijeta svake godine dobije dijagnozu raka, najčešće leukemija, tumora mozga i limfoma.</p>
<p>Iako je medicina napravila veliki napredak, u Fondaciji Mentorium kažu da razlike u pristupu liječenju i dalje određuju šanse za preživljavanje hiljada djece, naročito u zemljama sa ograničenim resursima.</p>
<p>- Rak kod djece nije samo zdravstveni problem, to je duboko društveno pitanje koje zahtijeva sistemsku brigu, pravovremenu dijagnostiku, dostupno liječenje i snažnu psihosocijalnu podršku djeci i njihovim porodicama - navedeno je u saopštenju.</p>
<p>Fondacija Mentorium pozvala je institucije, donosioce odluka, medije i građane da unaprijede sistem podrške djeci oboljeloj od raka i njihovim porodicama, obezbijede jednak i pravovremen pristup liječenju i terapijama i kontinuirano rade na podizanju svijesti i empatije u društvu.</p>
<p>- Na današnji dan, Fondacija Mentorium izražava duboko poštovanje prema malim borcima, njihovim roditeljima i zdravstvenim radnicima koji svakodnevno stoje na prvoj liniji ove borbe. Naša je zajednička obaveza da djeci obezbijedimo ne samo liječenje, već i dostojanstvo, sigurnost, podršku i nadu. Jer kada dijete oboli – cijeli svijet mora stati uz njega - poručili su u Fondaciji Mentorium.</p>

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

<p>Osuđivani pedofil i milijarder Džefri Epstin navodno je 2012. godine boravio na Balkanu, tačnije u Rumuniji, gdje je preko posrednika stupio u kontakt s mladim djevojkama, prenose svjetski mediji.</p>
<p>U više e-mailova koji su nedavno objavljeni, Epstin spominje usluge koje nude mlade Rumunke, a u prepiskama se navodi da su neke od njih navodno bile povezane i s bratom britanskog kralja <b>Čarlsa</b>, princom<b> Endrjuom</b>.</p>
<p>Poljska je u međuvremenu najavila da će istražiti nova otkrića o mreži pedofilije koja je navodno imala ogranke i na njenoj teritoriji, te je pozvala i druge evropske vlade da učine isto.</p>
<h2>Rumunke među Epstinovim žrtvama</h2>
<p>Prema objavljenim dokumentima, Rumunke se prvi put eksplicitno spominju kao žrtve u mreži trgovine ljudima koju je predvodio Epstin.</p>
<p>- Danas odlazim iz Pariza. Drago mi je što sam vas upoznao. Ovo su moj rumunski broj i e-mail adresa - napisao je Epstin u jednom od e-mailova koji je 21. maja 2012. godine poslao <b>Danijelu Sijadu</b>.</p>
<p>Prema navodima medija, Danijel Sijad je ranije Epstinu često slao fotografije djevojaka, a dvije godine kasnije ga je informisao i o političkim promjenama u Rumuniji.</p>
<p>U jednoj drugoj prepisci, osoba čiji identitet nije objavljen povjerava se Epstinu, navodeći da u potpunosti razumije kako se osjeća djevojka iz Rumunije te da ona ima suicidalne misli.</p>
<p>Po prvi put se u dokumentima pojavljuju navodi da su Rumunke bile žrtve u mreži trgovine ljudima pedofila milijardera. Britanski princ Endrju, prema navodima iz prepiski, navodno je koristio usluge koje su mu pružale mlade djevojke porijeklom s Balkana.</p>
<p>- I još jedna stvar. Rumunka je bila veoma fina - napisano je u e-mailu koji je Epstin dobio u septembru 2010. godine od osobe koja se potpisivala nadimkom "Vojvoda".</p>
<h2>Skandal potresa evropske kraljevske kuće</h2>
<p>Skandal povezan s Epstinovom mrežom potresa gotovo sve evropske kraljevske kuće. Princ <b>Loran</b> od Belgije, brat kralja<b> Filipa</b>, priznao je da se sreo s Džefrijem Epstinom "nasamo" svega dva puta.</p>
<p>S druge strane, norveška prijestolonasljednica navodno je više puta razmjenjivala poruke s osuđivanim pedofilom. Prema objavljenim navodima, čak ga je zamolila da joj pomogne s pornografskim materijalima za njenog sina, koji je u to vrijeme imao 15 godina.</p>

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

<p>Ambasadori Evropske unije (EU) odobrili su danas detalje zajma od 90 milijardi eura za Ukrajinu, dogovorenog u decembru na nivou lidera EU, kako bi se pokrila većina finansijskih potreba Kijeva u periodu 2026–2027. godine i omogućio nastavak odbrane države.</p>
<p>Dogovor je postignut na sastanku iza zatvorenih vrata u Briselu, a tekst sporazuma zasad nije javno objavljen.</p>
<p>Savjet EU je saopštio da će dvije trećine sredstava biti namijenjeno vojnoj pomoći, dok će preostala trećina biti usmjerena na opštu budžetsku podršku Ukrajini. Kada je riječ o vojnoj pomoći, predviđeno je da Ukrajina sredstva iz zajma pretežno koristi za nabavku naoružanja od domaćih proizvođača ili iz Evropske unije, dok je kupovina iz drugih zemalja moguća pod određenim uslovima.</p>
<p>- Odbrambeni proizvodi bi, u načelu, trebalo da se nabavljaju isključivo od kompanija iz EU, Ukrajine ili zemalja EEA (Evropski ekonomski prostor) - EFTA (Evropska asocijacija za slobodnu trgovinu). Ukoliko vojne potrebe Ukrajine zahtijevaju hitnu isporuku proizvoda koji nije dostupan u tim državama, primjenjivaće se ciljana izuzeća - navodi se u saopštenju Savjeta EU.</p>
<p>Sporazum mora da odobri i Evropski parlament, a diplomate izražavaju nadu da će se to dogoditi uskoro, kako bi Evropska komisija mogla da započne zaduživanje na tržištima i isplati prvu tranšu Ukrajini početkom aprila.</p>
<p>Lideri EU su u decembru odlučili da se zajam finansira zaduživanjem Unije, umjesto ranije razmatranog plana korišćenja zamrznute ruske imovine u EU.</p>

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

<p>Povodom novog povećanja penzija u iznosu od 1,70 eura, pitali smo građane šta će kupiti za taj novac.</p>
<p>Evo šta su rekli u anketi TV E:&nbsp;</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Ftve_montenegro%2Freel%2FDUV49K8jCF_%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Građanski ugao: IUS FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026."

Tagovi

Fondacija Mentorium: Od malignih bolesti godišnje oboli do 30 djece, unaprijediti sistem podrške i obezbijediti pravovremen pristup liječenju

Epstin je prije 14 godina posjetio Balkan, u prepiskama spominjao usluge mladih djevojaka

EU odobrila zajam od 90 milijardi eura za Ukrajinu

(VIDEO) Šta će građani kupiti za povećanje penzije od 1,7 eura?

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO