Trideset sedma sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Razgovor na ustavne teme“ na kojoj će biti prezentovano i novo izdanje knjige „Ustavno pravo“ autora prof. dr Mladena Vukčevića, čiji je izdavač Udruženje pravnika, biće održana sjutra u KIC-u "Budo Tomović".
Na sesiji će govoriti: prof. dr Milan Marković - vanredni član CANU, prof. dr Branislav Radulović - u ime izdavača knjige Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Danilo Ćupić - univerzitetski profesor i recezent knjige i prof. dr Mladen Vukčević - univerzitetski profesor i autor knjige&nbsp;
- Na 37. sesiji Ius Foruma UPCG učesnici sesije predstaviće novu knjigu autora prof. dr Mladena Vukčevića „Ustavno pravo“ u izdanju Udruženja pravnika Crne Gore koja, pored opštih pitanja ustavnog prava, sadrži prezentaciju važećin ustavnih rješenja u Crnoj Gori i predstavlja nastavak autorovog naučnog rada iz 2021. godine kada je objavio Komentar Ustava Crne Gore, čiji izdavač je takođe bilo Udruženje pranika Crne Gore - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.
Učesnici sesije ramotriće i pitanja ustavnih promjena, insituta „istaknuti pravnik“, izbora sudija Ustavnog suda, ustavnog patriotizma i druge teme iz oblasti ustavno-pravne materije.
Sesija počinje u 18:30 sati u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović na drugom spratu u Podgorici i otvorena je za javnost.
- Organizacijom sesija Ius Foruma, koje se odvijaju u formi dijaloškog foruma Udruženje pravnika ima za cilj da unaprijedi društveni dijalog na temema iz oblasti prava i drugih srodnih disciplina koje su od javnog intresa - navedeno je u saopštenju Udruženja pravnika.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Sjutra nova sesija IUS FORUM-a pod nazivom „Razgovor na ustavne teme“ i promocija „Ustavnog prava“ Mladena Vukčevića

Potreba usaglašavanja odredbi ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 2020. godine sa direktivama EU, posebno sa Direktivom 2009/102EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. septembra 2009. godine u oblasti privrednog prava o društvima sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom (jednočlano d.o.o.) trebao je dovede do pojednostavljivanja funkcionisanja ovog oblika privrednog društva. 
Donošenjem novog Zakona o privrednim društvima, u avgustu 2025. godine, uglavnom su implementirane odredbe navedene Direktive, uz izvjesne „nespretnosti“ zakonodavca u normiranju pojedinih odredbi, tako da je novo zakonsko rješenje, u cjelini, dobilo „zeleno svijetlo“ EK. Međutim ...
<h2>Država u problemu</h2>
Zakon o privrednim društvima (skr. ZoPD) koji je ustav realnog sektora i koji se u drugim sistemima naziva i zakon o trgovačkim društvima odnosi se na sva privredna društva bez obzira na vrstu vlasničkog kapitala, tako da se primjenjuje i na privredna društva čiji je osnivač/vlasnik država ili jedinice lokalne samouprave, koja su dužna da svoje statute i ogranizaciju usaglase sa novim Zakonom do 31. marta tekuće godine.
Privredna društva u realnom sektoru su, manje više, već od dana usvajanja Zakona (6. avgusta 2025) godine započela aktivnosti i relativno spremna dočekala stupanje na snagu ovog Zakona 01. 01. 2026. godine. 
Dakle, bez obzira na određeni stepen mogućih „nejasnoća“ u ovom Zakonu, realni sektor će iskorisiti priliku da kroz izmjene postojećih statuta dodatno uredi svoju normativnu unutrašnju uređenost i organizaciju saglasno i nekim drugim zakonima kao što su to Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o računovodstvu ili Zakon o reviziji.
Međutim... privredna društva, u prvom redu jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kod kojih, saglasno čl. 405 stav 3 ZoPD, „jedan član d.o.o. ima ovlašćenja skupštine društva“, što u prevodu znači – skupština opštine, već sada očito ne mogu ispuniti obavezu iz čl. 630, koji nalaže da su „dužni da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim Zakonom i izvrše registraciju u CRPS, u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona“ – dakle do 31. marta.
Upozorenja dijela stručne i akademske zajednice, te samih zaposlenih u ovim društvima, kao i dijela gradonačelnika, nažalost, do sada nije rezultirao „intervencijom“ predlagača (Vlade) i zakonodonosioca (Skupštine).
<h2>Društva „bez“ skupštine </h2>
U prvom redu, uočljivo je da se nedovoljno razumije „priroda“ privrednih društava u „državnom vlasništvu“, posebno onih čiji je osnivač opština u dijelu rada/nadležnosti skupštine. Za razliku od realnog sektora koji nema problem „političkog odlučivanja“, ova jednočlana društva nemaju „svoje“ skupštine kao društva u realnom sektoru gdje je to jedan član - vlasnik društva. Kod njih skupštinu društva „obnaša“ jedan član vlasnik – opština, a u ime ovog vlasnika skupština opštine.
Da se laičkoj javnosti bliže objasni - sve nadležnosti skupštine društva obavlja skupština opštine. I tu nastaje problem. Zapravo, ne bi smio da nastane problem i problem nije u Zakonu o privrednim društvima već u ograničenjima koja postavljaju drugi zakoni u pravnom sistemu.
U konačnom i sve da ova privredna društva, na današnji dan, imaju „završene“ statute (izrađene saglasno ZoPD) potrebne su (minimum) dvije sjednice skupština opština da se prvo usvoji statut, a zatim, nakon njegovog stupanja na snagu, opet na skupštini opštine, izaberu organi društva, saglasno članu 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. 
Nažalost, ovdje se mora napomenuti da insistiranje Udruženja pravnika Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom, da se donese poseban Zakon o upravljanju privrednim društvima u većinskom vlasništvu države (opština), saopšteno još februara 2025. godine na „Danima privrednog prava u PK“, te da se isti istovremeno donese sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o CRPS, očito nije imalo dovoljno efekta, tako da se ovo zakonsko rješenje još uvijek samo „priprema“.
<h2>Odgovor na problem</h2>
Država na „zakonodavni problem“ u primjeni već donijetih zakona do sada je uvijek odgovarala – odlaganjem primjene. 
Tipičan primjer je Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, zakonu koji je donijet još 2019. godine i na koji se više puta intervenisalo amandmanski na način da je odlagana njegova primjena, pa se tako „intervenisalo 2021. i 2013. da bi, prema sada važećoj odredbi, njegova primjena trebala da počne od 01. 01. 2027. godine.
I pored činjenjenice da je straučna i akademska zajednica upozoravala da, između ostalog „nije ni proradio softver za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine“ ovaj zakon „egzistira“ na „standby“, sa procjenom ovog autora da se može očekivati novo „amandmasnko djelovanje“ u pravcu daljeg odlaganja njegove primjene. Za one kojima je bliža materija budžeta i budžetskog prava samo napomena da danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koje se odnose na računovodstvo i završni račun budžeta.
Dakle, ovo je samo jedan od primjera na koji način država reaguje kada se “zaleti” u zakonodavnoj aktivnosti i “ukoči” u primjeni istih. 
Bez obzira što bi se sa pravom mogao tražiti krivac za probleme u primjeni ZoPD, sada je najvažnije vrlo brzo i ozbiljno shvatiti obim problema koji imaju privredna društva čiji su osnivači opštine i koja “moraju” biti usklađena do 31. marta, što je sada, za većinu njih skoro nemoguće. 
Treba li napomenuti da su to privredna društva koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, deponovanja otpada, održavanja gradske čistoće, upravljanja gradskim saobraćajem, javnom rasvjetom, parking usluga, tržnice i pijace itd – dakle društva od posebnog interesa za građane i funkcionisanje lokalnih zajednica!
Pritom treba naglasiti da nije problem do njih, niti do onih koji nastoje da im pomognu da izvrše zakonsku obavezu, već u “olako obećanoj brzini”.
Dodatan problem čini i činjenica da EK ni najmanje blagonaklono neće gledati na to da je država “omanula” i to kod subjekata čiji je ona vlasnik, pa zato ni Vlada ni Skupština ne reaguju. 
Međutim… “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”, kako kaže Bogišić, pa stoga predlagač i zakonopisac moraju povući hitno dva poteza. 
<h2>Dva poteza</h2>
Prvo, mora se intervenisati na čl. 630 ZoPD i za ova društva produžiti rok do roka u kome se uobičajeno održavaju redovne skupštine društava u realnom sektoru (30.06).
Drugi korak, sagledati cjelinu pravnog sistema, jer na privredna društva u 100% ili većinskom vlasništvu države pored bazičnog Zakona o privrednim društvima, primjenjuju se i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o komunalnoj djelatnosti, odredba člana 24 stav 4 Zakona o radu… itd.
Naravno da je ovo prilika da se ponovo citira Bogišić sa čuvenom zakonjačkom (pravničkom) izrekom iz Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine: “Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao”. 
Nažalost, predlagač i zakonopisac “mrtvijem snom spavaju”, uvijek spremni da slave (privremeno) zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a kada zakon stupi na snagu da odgovornost prenesu na one koji “moraju” da ga primjene. 
U konačnom, biće vrlo neprijatno objašnjavati EK zašto se odlaže primjena dijela zakona, ali kada se to već uradilo u oktobru 2025. godine (za potrebe interesa “pojedinca”) kada je amandmanski mijenjan u avgustu iste godine usvojeni ZoPD, zašto sada, kada “nužda” nalaže se isto ne bi ponovilo? 
Stoga, ostaje samo da vidimo ko će prvi da “proguta žabu”.

Zakon

U večerašnjem Građanskom uglu, u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, gledaćemo IUS forum „Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini“.&nbsp;
U fokusu razgovora biće ključna pitanja budućnosti crnogorskog društva: dinamika EU integracija, izazovi vladavine prava, istorijski revizionizam, stanje civilnog društva, kriza sekularizma, društvene podjele i položaj kulture.&nbsp;
Na sesiji će govoriti akademik i istoričar Šerbo Rastoder, prof. dr Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Daliborka Uljarević, direktorica CGO, Radoje Cerović, psiholog, i prof. dr Srđa Pavlović.&nbsp;
Emisiju Građanski ugao možete pogledati večeras od 18 i 22 sata na Televiziji E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DA5Q0qlHozcM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

1084x550

Građanski ugao: IUS FORUM “Quo vadis, Crna Goro – perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026."

U organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore, sjutra će u Kulturno-informativnom centru „Budo Tomović“ biti održana 36. sesija IUS Foruma, pod nazivom „Vladavina prava i EU integracije“.
Na Forumu će govoriti glavni pregovarač Crne Gore sa Evropskom unijom, doc. dr Predrag Zenović, univerzitetski profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof. dr Branislav Radulović, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG prof. dr Miloš Vukčević, pravna ekspertkinja i monitorka suđenja u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI) dr Gordana Mitrović, kao i predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović.
Riječ je o prvoj sesiji IUS Foruma u 2026. godini, na kojoj će biti razmatrana ključna pitanja vezana za perspektive, očekivanja i izazove evropskih integracija, s posebnim fokusom na pregovaračka poglavlja 23 i 24. Učesnici će govoriti o institucionalnim kapacitetima za prelazak procesa evropskih integracija iz formalne u suštinsku fazu, stvarnim efektima velikog broja usvojenih zakona, spremnosti političkih elita da prihvate ustavni princip vladavine prava, kao i o monitoringu rada pravosuđa.
O ovim temama biće diskutovano iz ugla predstavnika državnih institucija, strukovnih organizacija, akademske zajednice i nevladinog sektora.
Sesija će se održati sjutra sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC-a „Budo Tomović“ na drugom spratu. Događaj je otvoren za javnost.
Organizovanjem IUS Foruma, koji se realizuje u formi dijaloškog foruma, Udruženje pravnika Crne Gore ima za cilj unapređenje društvenog dijaloga o pitanjima iz oblasti prava i srodnih disciplina od posebnog javnog interesa.

IUS Forum o vladavini prava i EU integracijama sjutra u KIC-u „Budo Tomović“

Udruženje pravnika Crne Gore organizuje 36. sesiju IUS Foruma, koja će biti održana pod nazivom Vladavina prava i EU integracije.
Na sesiji će govoriti:
Predrag Zenović, glavni pregovarač
Branislav Radulović, univerzitetski profesor i predsjednik UPCG
Miloš Vukčević, univerzitetski profesor i član Upravnog odbora UPCG
Gordana Mitrović, pravna ekspertkinja – CEMI
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori
Sesija će biti održana 28. januara 2026. godine (srijeda), sa početkom u 18.30 sati, u multimedijalnoj sali KIC Budo Tomović, na drugom spratu, u Podgorici.

1250x600

Sesija IUS Foruma o vladavini prava i EU integracijama 28. januara u PodgoriciIUS Forum

Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr Branislav Radulović podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;
Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.
Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.
Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.
Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;
VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.
Prof. dr Srđan Darmanović, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;
Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.
Prof. dr Miloš Vukčević, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.
Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;
Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr Nikola Šaranović podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;
- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

“Zgodan, inteligentan i ambiciozan Žilijen Sorel odlučan je da se uzdigne iznad svojih skromnih provincijskih korjena. Razapet između dva moćna svijeta, crkve koju simboliše crno, i vojske koju simboliše crveno, ubrzo shvata da se uspjeh može postići samo prihvatanjem suptilnog koda licemjerja po kojem društvo funkcioniše.” – izvod iz recenzije romana “Crveno i crno”
<h2>Raspeće i ambicija</h2>
Crvena i crna Crna Gora smjenjivale su se u zadnjih 150 godina u skoro zakonomjernim intervalima. U noći, u oči Velikog Petka (najtužnijeg dana za hrišćane), kao nikada ranije stale su jedna naspram druge. 
Te noći Crna Gora bila je na rapeću, između svoje svijetle strane, toliko puta opjevane u idealu slobode, otvorenosti, građanstva i mediteranskog duha i one tamne, konzervativne, lukrativne, populističke …
U toj noći, kada je razum pokušavao da urazumi goli interes, sjetio sam se davno pročitanog romana “Crveno i crno” nepreveziđenog Stendala, za koga je Fridrih Niče zapisao da je „posljednji od velikih francuskih psihologa”.
Ovaj roman, jedno je od najznačajnijih djela realizma, prikazuje strukturu francuskog društva 19. vijeka, kroz lik Žilijena Sorela, mladog čovjeka, čija je “jedina vrlina bila ambicija, a ona ga je proklela” (cit.).
<h2>Tranzicija pohlepnika</h2>
Tranzicija vlasti u Crnoj Gori prije pet godina trebala je da omogući stvaranje potpuno nove elite koja će, nakon prvobitne akumulacije kapitala i neoliberalnog koncepta koji se sveo na rasprodaju društvene svojine i državnih preduzeća, biti generator novog i tako potrebnog razvoja. 
Dobitnici nove političke moći, međutim, izvršili su samo preraspodjelu pozicija i sa još više energije krenuli u dalju rasprodaju „nacionalnog srebra“ - društvenog bogatstva, bez imalo želje da izgrade zdravu tržišnu i preduzetničku ekonomiju. 
Na drugoj strani, na svakom koraku devastirana je funkcionalna (institucionalna) demokratija, a evropske integracije služe samo kao „smokvin list“ za prikrivanje nove generacije pohlepnika. 
Crna Gora više nije ozbiljno organizovano društvo već poprište ličnih pohlepa i tone u nedopustivi provincijalizam i „istočnjački kapitalizam“. 
Robert A. Hajneman upozorava da „bez autoritativnog zaštitnika pravila igre (države) politička igra, toliko bitna za rješavanje socijalnih razlika, brzo se deformiše u grabežljivu međuigru pohlepe i ličnih interesa koja samo slučajno rezultira nečim što liči na opšte dobro“. 
Zato, misao Mahatme Gandija - „na ovom svijetu ima mjesta za sve, osim za ljudsku pohlepu“ trebalo bi kao upozorenje „novoj klasi“ staviti na ulazu na ulcinjsku Veliku plažu.
<h2>Oprost nevjernicima </h2>
Kako objasnisti, osim pohlepom, da je u noći kada počinje najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, voljom strukture koja je došla na vlast pod sloganom „Ne damo svetinje“ u dubokim noćnim satima, suprotno svim principima i logikama parlamentarizma, po hitnom postupku, „na raspeću“ bila imovina Crne Gore.
Isus: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:24) 
Oprost može i treba – ali prvo pokajanje i odustajanje od Judinih srebrenjaka - „Juda za trideset srebrenjaka prodao Gospoda, ali nijedno blago ovoga svijeta ne može kupiti mir duše niti izbrisati grijeh izdaje“ – (nepoznati autor).
<h2>Mrtvi crveni i pohlepni crni</h2>
Poslije 35 godina od uvođenja višepartizma crnogorsko društvo i dalje je lišeno izbora između ideološki definisanih politika. Sve njene unutrašnje profilacije nemaju razvijene političke reprezente, pa tako ni danas ne postoji identitetski profilisana ljevica i desnica. 
Crnogorsko ideološko mrtvilo, ukriveno iza oportuniteta, mora biti prekinuto. Koliko god izgledala nepromjenjiva ukupna crnogorska društvena zajednica ona upravo sada proživljava „provjetravanje“ koje je prirodno i neminovno. Vrijeme mrtve ljevice i pohlepne desnice mora biti završeno.
Sljedbenici i jednih i drugih pritom mogli bi se ujediniti kada bi sljedbenici „crnih“ shvatili da za sveštenstvo „samo bogati imaju pravo na čast, a siromašnima je preostala pokornost“, a sljedbenici “crvenih” ponovo ustali uz poklič “padaj silo i nepravdo”!
Odgovornost crvenih danas je neuporedivo veća jer crni (u politici i mantijama) nemaju niti jedan razlog da bilo šta mijenjaju. Došlo je njihovo vrijeme – da čereče budžet i državnu imovinu!

Crveno i crno

Mađarski premijer Viktor ⁠Orban izjavio je da Ukrajina planira da poremeti mađarski energetski sistem i naredio da se oko kritične infrastrukture rasporedi vojska.
Njegov postupak dodatno eskalira spor s Ukrajinom oko prekida rada naftovoda "Družba" kojim se ruska sirova nafta prevozi u Mađarsku i Slovačku. Obje zemlje krive Kijev za dugotrajan prekid snabdijevanja svojih rafinerija.
Kijev tvrdi da je prekid prouzrokovan ruskim napadom dronom koji je pogodio opremu naftovoda u zapadnoj Ukrajini.
<h2>Prekid isporuke nafte kroz "Družbu"</h2>
Nakon sastanka nacionalnog Savjeta za bezbjednost, Orban je rekao da Mađarska od 27. januara nije primila naftu kroz naftovod "Družba".
- Prema svim informacijama jasno je da taj prekid nema veze s tehničkim nego s političkim razlozima. Ukrajinska vlada na taj način vrši pritisak na Mađarsku i Slovačku - rekao je Orban.
Dodao je da informacije savjeta ukazuju da će biti "još poteza Ukrajine kako bi se poremetio mađarski energetski sistem", prenosi Jutarnji.hr.
<h2>Vojska čuva energetsku infrastrukturu</h2>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FPM_ViktorOrban%2Fstatus%2F2026662954679074851%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2026662954679074851%7Ctwgr%5E50dfd17766b28a6a5431cac65baf60947f2cb6dd%7Ctwcon%5Es1_&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Zbog toga sam naredio pojačanu zaštitu energetske infrastrukture. To znači raspoređivanje vojnika i opreme oko ključnih energetskih postrojenja - rekao je Orban.
Premijer Mađarske je takođe uveo zabranu letenja dronova u okrugu Szabolcs-Szatmar-Bereg na mađarskoj strani granice s Ukrajinom.
- Mađarsku niko neće ucjenjivati - istakao je on.
<h2>Izbori 12. aprila i politička pozadina spora</h2>
Izbori u Mađarskoj održavaju se 12. aprila, a na njima Orban želi da bude reizabran. Istraživanje firme Mediana, poznate po preciznim predviđanjima, pokazalo je da je u februaru mađarska opoziciona stranka desnog centra Tisa povećala svoju prednost nad Orbanovim Fidesom.
Orban optužuje Ukrajinu da energetskom destabilizacijom želi da izazove haos u Mađarskoj uoči izbora i utiče na mađarsku unutrašnju &nbsp;politiku.

Orban naredio angažovanje vojske: Vrše pritisak na nas

Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost, jer svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja, poručeno je danas iz Herceg Novog, sa događaja kojim je obilježen Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja, odnosno Dan ružičastih majica.
Djeca i mladi iz osnovnih i novske srednje škole odjenuli su ružičaste majice i u nebo pustili ružičaste balone, kao simboličan gest kojim žele da poruče da je vršnjačko nasilje aktuelna tema koja se tiče cijele zajednice.
Dan ružičastih majica je podsjetnik da svako dijete ima pravo da odrasta bez nasilja – bilo da je ono fizičko, verbalno ili ono tiho, skriveno, koje se dešava na društvenim mrežama i iza zatvorenih vrata, poručio je djeci i mladima predsjednik Opštine Herceg Novi, Stevan Katić.
- Želim da vam kažem nešto vrlo jasno – niste sami. Ako ste doživjeli bilo koji oblik vršnjačkog nasilja, važno je da znate da to nije vaša krivica. Vaš glas je važan. I postoji neko ko želi i mora da vas čuje - kazao je Katić.
Kako je istakao, borba protiv vršnjačkog nasilja nije zadatak samo škole ili porodice, već cijele zajednice.
- Zato danas šaljemo poruku i odraslima. Roditeljima, učiteljima, profesorima – budimo otvoreni za razgovor. Pitajmo djecu kako su. Slušajmo ih bez osude. Pokušajmo da razumijemo izazove sa kojima se suočavaju u vremenu koje je drugačije od onog u kojem smo mi odrastali. Ako želimo da nam se obrate, moramo pokazati da smo mi njihovo sigurno mjesto - poručio je Katić.
Podsjetio je da je Sekretarijat za kulturu i obrazovanje sproveo kampanju za prevenciju vršnjačkog nasilja sa jasnim porukama: „Stisni šaku, ne pesnicu“, „Čuvaj sebe i čuvaj druge.“
- Te poruke su vrijednosti koje želimo da živimo svakog dana. Samo ako svojim primjerom pokažemo da je nasilje neprihvatljiv model ponašanja, možemo učiniti da ga u našem gradu bude što manje - zaključio je predsjednik Opštine.
Sedamnaestogodišnja Martina Vračar iz nevladine organizacije „Osvit“ kazala je da vršnjačko nasilje nije samo fizičko, već su to i ružne riječi, ismijavanje, ogovaranje, širenje poruka i fotografija bez dozvole, ignorisanje i isključivanje iz društva.
- Nekad je to jedan bezazlen komentar, a nekad svakodnevni teret koji neko nosi sam, u tišini. Danas nosimo ružičasto kao simbol podrške, ali prava podrška nije samo majica. To je odluka – odluka da ne budemo dio problema, da ne ćutimo kada vidimo nepravdu, da budemo neko ko će reći da to nije u redu - poručila je Vračar.
Ona je istakla da nasilje nije tuđi problem, već situacija u kojoj svaki pojedinac ima odgovornost da reaguje.
- Nasilje opstaje onda kada mu publika daje snagu, kada se smijemo, kada dijelimo, kada prećutimo. Znam da nije uvijek lako suprotstaviti se. Nije lako izdvojiti se iz mase, ali je mnogo teže živjeti sa osjećajem da smo mogli pomoći, a nismo - navela je Vračar.
Podijelila je svoje volontersko iskustvo, tokom kojeg se susretala sa žrtvama vršnjačkog nasilja. Kako je kazala, ono što je tim mladim ljudima najviše nedostajalo nije bila kazna za nasilnika, nego podrška sredine i poruka da nisu sami.
- Danas želim da poručim svima, ako prolazite kroz nešto teško, potražite pomoć. To nije slabost, to je hrabrost. A svima nama ostalima – budimo generacija koja će birati empatiju umjesto ismijavanja, razumijevanje umjesto osude, razgovor umjesto nasilja. Možda ne možemo promijeniti cijeli svijet, ali možemo promijeniti nečiji dan. Možemo spriječiti jednu suzu, biti razlog zbog kojeg se neko osjeća prihvaćeno - rekla je Vračar.
Predstavnica Učeničkog parlamenta Srednje mješovite škole „Ivan Goran Kovačić“, Milica Šekularac uputila je apel da svaki pojedinac pruži svoj doprinos podizanju svijesti o suzbijanju vršnjačkog nasilja, kroz svakodnevne činove dobrote i pružanje ruke onima koji su ugroženi.
- Naša škola, između ostalog, želi da bude mjesto sigurnosti, znanja i međusobnog uvažavanja gdje se različitosti prihvataju i podržavaju, a ne osuđuju. Samo zajedno možemo izgraditi društvo u kojem će osmijeh biti mnogo jači od bilo kojeg vida i oblika nasilja. Zato pružimo ruku onima kojima je potrebna, borimo se svi zajedno i svakog dana birajmo dobro - poručila je Šekularac.
Događaj kojim je obilježen Dan ružičastih majica organizovali su Sekretarijat za kulturu i obrazovanje Opštine Herceg Novi i nevladina organizacija „Osvit“ iz Nikšića, u saradnji sa novskim školama.

Dan borbe protiv vršnjačkog nasilja: Potražiti pomoć je hrabrost, a ne slabost

Fudbaleri Budućnosti poraženi su danas u Tivtu od Arsenala 1:0, u utakmici 21. kola Meridianbet Prve crnogorske lige.
Odlučujući pogodak, za drugi trijumf u proljećnom dijelu šampionata, postigao je Nedjeljko Kovinić u 46. minutu.
Minimalnu pobjedu slavila je i Mladost, koja je na Trening kampu Fudbalskog saveza savladala Jedinstvo 1:0.
PItanje pobjednika riješio je Dušan Vuković u 79. minutu.
Bez pobjednika završen je duel Jezera i Bokelja, koji su u Beranama igrali 1:1.
Plavski tim poveo je golom Milivoja Raičevića u 12. minutu.
Konačan rezultat postavio je Kristijan Radunović u 76. minutu.
Poslije prvog poluvremena, nema golova u duelima Dečića i Mornara, odnosno Sutjeske i Petrovca.

Poraz Budućnosti u Tivtu, slavila i Mladost, neriješeno u Beranama

Švajcarska vlada najavila je danas da će isplatiti po 50.000 franaka (oko 55.000 eura) porodicama žrtava i teško povrijeđenima u novogodišnjem požaru u baru u skijaškom odmaralištu Kran-Montana.
Cilj tog "doprinosa solidarnosti" je da pruži brzu finansijsku podršku porodicama žrtava i preživjelima, te da posluži kao gest saosjećanja, saopštilo je švajcarsko Savezno vijeće, prenosi Rojters.
Švajcarski predsjednik Gaj Parmelin izjavio je na konferenciji za novinare da vlasti dijele sa žrtvama i njihovim porodicama želju za istinu i pravdu.
- Želimo da znamo šta se desilo, zašto i kako je moglo biti spriječeno - rekao je Parmelin.
U požaru je stradala 41 osoba, a više od sto ih je povrijeđeno.

Tag: ius-forum