Gutić: Svi moramo zajedno raditi na revitalizaciji sjevera; Uzroci iseljavanja neulaganje u infrastrukturu, privredu, nedostupnost obrazovanja, zdravstva, kulture, pravde
Direktorat radi na tome da imamo u budućnosti demografsku strategiju. Radi se o demografskoj strategiji od 2027. do 2037. godine i to će biti jedan dokument koji će na sveobuhvatan način pokazati šta to svi resori trebaju uraditi, jer pitanje demografije i njenih loših posljedica nije pitanje jednog resora, već to moraju rješavati svi resori zajedno, kao i sve institucije vlasti
Za Crnu Goru je karakteristično to da se prazni sjever, a ljudi dolaze u centralni ili južni dio države, pa moramo vidjeti šta su uzroci. Vidljivi uzroci su dugotrajno neulaganje u infrastrukturu, u privredu, nedostupnost obrazovanja, zdravstva, kulture, pravde. Ako ćemo, na kraju krajeva, i u tom smislu, ljudi jednostavno odlaze onamo gdje su im perspektive bolje, rekao je u intervjuu za Televiziju E ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.
Prema njegovim riječima, unutrašnje migracije su globalni problem, pa bi trebalo koristiti iskustva država koje su taj problem efikasno riješile.
Demografska slika Crne Gore je alarmantna - naročito iseljavanje iz sjevernog regiona, a u Šavniku nijedno dijete nije upisano u prvi razred osnovne škole. Slika nije znatno bolja ni u drugim crnogorskim opštinama na sjeveru.
Prema riječima Gutića, podaci su zabrinjavajući u istoj mjeri kao što su podaci sa popisa stanovništva djelovali otrežnjujuće, ali su to, dodaje on, procesi koji se već duže vrijeme dešavaju.
- Osnova ovih podataka je nešto sa čime se država suočava već duži niz godina i svakako da institucije u državi moraju reagovati na pravi način. Ono što je u Crnoj Gori urađeno pozitivno u prethodnom periodu jeste to da je posljednjom rekonstrukcijom Vlade resorno riješeno pitanje demografije. Osnovan je Direktorat za demografiju u okviru Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i na takav način pokazano da se želi sistemski rješavati ovo pitanje - istakao je Gutić.
Kako je dodao, ovaj problem egzistira dugo, zahtijeva i vrijeme za rješavanje, a cilj Direktorata za demografiju je da pronađe sve one mjere koje će biti efikasne kako bismo postupno rješavali ta pitanja.
- Direktorat radi na tome da imamo u budućnosti demografsku strategiju. Radi se o demografskoj strategiji od 2027. do 2037. godine i to će biti jedan dokument koji će na sveobuhvatan način pokazati šta to svi resori trebaju uraditi, jer pitanje demografije i njenih loših posljedica nije pitanje jednog resora, već to moraju rješavati svi resori zajedno, kao i sve institucije vlasti - rekao je Gutić.
Savjet za demografiju, kao međuresorno tijelo, počeo je da radi i već je imao dvije sjednice i određene zaključke, kaže Gutić, a jedan od zaključaka je rad na programu demografske revitalizacije sjevera Crne Gore.
Govoreći o najstarijim građanima Crne Gore, ministar kaže da je širok dijapazon usluga na raspolaganju starijim građanima, počev od usluga smještaja kroz smještajne kapacitete pet domova starih pod upravom države.
- Još jedan dom starih se pravi u Plavu, a imamo takođe i dva privatna doma i to su ustanove institucionalnog tipa. Osim smještajnih ustanova nudimo još dosta usluga kojima nastojimo što duže zadržati starije sugrađane u zajednici. To su i predah smještaj, pomoć u kući, savjetodavne usluge i u tom smislu smatram da iskustvo koje posjeduju naši stariji sugrađani treba sačuvati na način tako da se oni što duže zadrže u lokalnim sredinama, a da ukoliko moramo određene pojedince smjestiti u ustanove institucionalnog tipa, to svakako bude krajnja mjera - naglasio je Gutić.
Komentarišući zahtjeve penzionera za povećanjem penzija, ministar podsjeća da je oko 130.000 penzionera u Crnoj Gori, te da su njihovi zahtjevi i opravdani i država treba da radi na poboljšanju uslova života penzionera.
- Da bismo pokazali odgovornost u našem radu, moramo sagledati potrebe penzionera i, sa druge strane, vidjeti koje su to fiskalne mogućnosti države koje bi mogle da prate sve te potrebe u tom dijelu. Ove godine je opredijeljeno budžetom 837 miliona eura za penzije. One se usklađuju na zakonom definisan način, tri puta godišnje - naglasio je Gurić.
Ove godine, prema njegovim riječima, nije planirano vanredno usklađivanje penzija.
- Imaćemo još jedno redovno usklađivanje 1. septembra i vidjećemo koliko će ono biti. Imali smo u prethodnom periodu niz sugestija kako mijenjati, da li razmišljati o promjeni formule, da li mijenjati način obračuna, ali svakako da Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u saradnji sa Ministarstvom finansija, treba da vidi koji je to najbolji način i postoje li sredstva za eventualno povećanje penzija. Vidjećemo na koji način da odgovorimo tom legitimnom zahtjevu penzionera kako bismo popravili i njihov životni standard - poručio je Gutić.
Gutić naglašava da su centri za socijalni rad važna karika socijalne brige, te dodaje da u Crnoj Gori radi 13 centara za socijalni rad, sa 12 podružnica, čime se pokriva svaki grad u Crnoj Gori.
- Oni jesu emiteri svih onih usluga koje država pruža, ali su i receptori svih onih potreba sa terena koje su nam potrebne kako bismo u narednom periodu poboljšavali rad centara za socijalni rad - zaključio je Gutić.