Drugi Senior fest Kotor otvoren je danas u Starom gradu, u organizaciji JU Doma starih “Grabovac”, uz podršku Opštine Kotor, Turističke organizacije Kotor i drugih sponzora.
Osim korisnika doma “Grabovac”, učešće na Senior festu uzeli su i korisnici domova starih Bijelo Polje, Pljevlja, Nikšić i Podgorica, te JU Zavod Komanski most, kao i gosti iz Srbije - korisnici Gerontološog centra Kragujevca i Gerontološkog centra Zrenjanin.
Direktor Doma starih “Grabovac”, Srđan Dragomanović, poručio je korisnicima da se sve radi za njih, njihove osmjehe i trenutke koji su im “svakim danom sve vrijedniji”.
- Posebno pozdravljam Gerontološki centar Kragujevac i Zrenjanin koji su prevalili toliki put, a za trud bih pohvalio naš Komanski most zbog kategorije korisnika sa kojom rade - kazao je on.
Dragomanović je istakao finansijsku podršku Opštine Kotor u organizaciji festivala, koja takođe pruža podršku u uslugama pomoći u kući i Dnevnom boravku za starije osobe i lica sa invaliditetom.
- Nažalost treća usluga, koja se odnosi na dnevni boravac za lica sa demencijom, nije zaživela, iako je Opština sa nama sklopila ugovor, kupili smo mini bus, iako je usluga potpuno besplatna, iako dolazimo kod budućih korisnika na kućnu adresu - kazao je Dragomanović.
Predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić istakao da je u razgovoru sa ministrom Damirom Gutićem dogovoreno da će Kotor do narednog Senior festa dobiti dnevni boravak za starije sugrađane i u Starom gradu.
- Kako bi pokazali primjerom da nam nije na prvom mjestu komercijalizacija i zarada, već upravo kvalitet života naših sugrađana. Mislim da je neka vrsta poetske pravde što se Senior fest održava upravo u Starom gradu. Dolazeći ovamo mi je palo na pamet da ste upravo vi pojedinačno svojim radom, trudom i novcem pomogli obnovu ovog grada nakon što je pretrpio ozbiljna oštećenja u zemljotresu 1979. Godine - kazao je Jokić.
Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić istakao je da zdravo i dostojanstveno staranje predstavlja zajednički interes svih nas, a naša obaveza je da podržimo potencijal starijih da vode ispunjen, kvalitetan život, i da u skladu sa svojim mogućnostima, aktivno doprinose zajednici.
- Danas se Crna Gora suočava sa tzv. trećom tranzicijom u kojoj se demografski izazovi ne odnose samo na smanjenje nataliteta, već i na fenomen starenja stanovništva. Ova promjena podrazumijeva ozbiljne izazove. Da bismo bolje iskoristili potencijale starijih osoba potrebno je promijeniti pristup njihovom doprinosu i omogućiti aktivno učešće u zajednici - ocijenio je Gutić.
On je saopštio da će u narednom periodu biti posvećen daljem razvoju usluga podrške koje omogućavaju starijima da što duže ostanu u svojim zajednicama, uz adekvatnu podršku.
Program su vodili Duško Davidović i Žika Jakšić, a otvaranju su, između ostalih, prisustvovali sekretarka Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti Tatjana Kriještorac i direktor TO Kotor Jovan Ristić. Tu su bile ekipne i pojedinačne discipline, plesovi, vježbe sa fizioterapeutima i brojni drugi prateći sadržaji.
Svečano zatvaranje Senior festa Kotor, uz dodjelu nagrada takmičarima, koncert Kic Pop hora i Nede Ukraden, održaće se sjutra, početkom u 18 sati.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Otvoren Senior fest u Kotoru

U Crnoj Gori se dešava dvostruki demografski udar - niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi a osnivanje resora koji će se baviti demografijom je prva pozitivna stvar koja se desila, poručeno je sa konferencije “Demografska kriza: Da li Crna Gora planira ili improvizuje?” koju su organizovali Centar za demokratsku traniziciju (CDT) i Društvo statističara i demografa (DSD).&nbsp; Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić ocijenio je da je pitanje demografije veliki i globalni izazov i da mnogo razvijenije zemlje od Crne Gore nailaze na dosta prepreka da upravljaju demografskom strukturom.&nbsp; - Za to postoji nekoliko načina, ali nijedan se nije pokazao kao savršen. U oblasti demografije u prethodnom periodu nismo uspjeli da učinimo mnogo i krajnje je vrijeme da se time bavimo na strateški način. Nije bilo resora demografije i dobijanjem potpredsjednika Vlade i Savjeta za demografiju stvari su se pokrenule, a zatim smo sa rekonstrukcijom Vlade dobili resor i to je prva pozitivna stvar što se desila. Jer, u formalnom smislu, Vlada pokazuje da postoji oblast koja nije bila pokrivena i da se njome krenemo baviti - ističe Gutić.&nbsp; Gutić dodaje da, ipak, jedan resor ne može pokrivati demografiju jer je to nešto čime treba da se bavi cijela Vlada, i ministarstva finansija, koje je ključno, a zatim obrazovanja, zdravstva, bezbjednosti itd.&nbsp; - Moramo ljudima na svakom mjestu obezbijediti sva prava i dostupnost, da bismo zadržali ljude i omogućili im kvalitetan život, kako bi se povećao natalitet - rekao je Gutić.&nbsp; Kako je kazao, demografija je mnogo širi proces od toga da se samo brine o natalitetu. “Moramo imati druge stvari kako bi se stvorili stabilni uslovi za porodicu, kao što su finansijski podsticajii, može biti efikasna, moramo istražiti prakse i implementirati one koje su najbolje”, rekao je ministar.&nbsp; Dodatno upozorenje su, kako kaže, podaci sa popisa stanovništva. “Doživjeli smo otrježnjenje i jasno je da više nema vremena za opuštanje”, rekao je ministar. &nbsp; Direktor CDT-a Dragan Koprivica kazao je da se konferencija organizuje u momentu u kome imamo negativne demografske trendove i gotovo nepostojeću populacionu politiku.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250320130324_b01a8bfc10a79b0c41517a4589c4516c330ebcd35afb3c86fed5b7c5707e989f" data-rendition-name="original" width="1280" height="961" loading="lazy" alt="Sa današnje konferencije"> <figcaption>Sa današnje konferencije(Photo: CDT)</figcaption> </figure>  - Kada smo između dva popisa izgubili populaciju veličine Nikšića, Berana i Gusinja. Tad su se, u istom periodu, dnevno &nbsp;rađala 22 novorođenčeta, dok je 20 ljudi umiralo. &nbsp;I kada su u prosjeku svakog dana 22 stanovnika Crne Gore odlazila iz zemlje, 21 stranac naseljavao je Crnu Goru, odnosno kad je potpuno jasno da nijesmo u mogućnosti da zadržimo svoje stanovništvo koje u kontinuitetu odlazi, a osiguramo dugoročnu stabilnost ukupne populacije - rekao je Koprivica.&nbsp; Dodao je da je na sceni &nbsp;dvostruki demografski udar – niska stopa nataliteta i masovni odlazak iz zemlje mladih ljudi ubrzano guraju zemlju u stanje duboke demografske starosti.&nbsp; - Sve se ovo dešava u državi koja u posljednjih 20 godina nije bila u stanju da kreira iole ozbiljno pripremljenu populacionu politiku – ili političke elite to nijesu znale ili nijesu željele - efekat je isti - kazao je Koprivica.&nbsp; Formiranje resora koji se bavi demografijom 2023. godine, dodao je on, dalo je tračak nade da će se nešto pozitivno dešavati u ovom pravcu...&nbsp; - I kada je u martu 2024. formiran Savjet za demografiju koji bi trebalo da igra ključnu ulogu u kreiranju dugoročnih populacionih politika, opet smo se ponadali da je počeo smislen rad na ovom polju. Međutim, realnost nas je opet demantovala - ocijenio je Koprivica.&nbsp; Izvršna direktorica DSD-a Gordana Radojević ukazala je na nekoliko ključnih problema, a kao prvi je izdvojila veličinu populacije, odnosno stagnaciju i smanjenje populacije.&nbsp; - Ključni problem stagnacije je što naše stanovništvo odlazi, a primjetan je i dolazak stranaca, ali nedovoljan da zabilježimo rast. Drugi izazov jeste činjenica da je Crna Gora još uvijek emigraciono područje, i to dodatno stvara jednu nedoumicu da stanovništvo koje ovdje boravi nije dovoljno da kompenzuje odlazak našeg stanovništa. Ali primjetno je i da stranci odlaze iz naše države, za godinu dana 4% stranih državljana otišlo iz Crne Gore - kazala je Radojević i dodala da je važno istražiti njihove motive. - Oni nisu samo ekonomski - kazala je Radojević i navela da smo između dva popisa izgubili 30 000 stanovnika do 30 godina.&nbsp; Kao izazov izdvojila je neravnomjerni raspored stanovništva, kao i činjenicu da je sjever države doživio demografsko pražnjenje.&nbsp; - Od ukupnog broja stranaca samo šest odsto živi na sjeveru, 66 odsto u južnom dijelu zemlje, što recimo otvara prostor za cjenovne šokove kojima se ne bavimo na adekvatan način. Složila bih se sa ministrom da populaciona politika nije nadležnost jednog ministra, ni jedne vlade ni dvije - ocijenila je ona. Moramo, navela je Radojević definisati viziju društva, koja prevazilazi jednosektorski pristup.&nbsp; - Bilo koje istraživanje zašto mladi odlaze iz zemlje pokazaće vam da kao ključan razlog navode vladavinu prava. Dosta možemo naučiti od mladih, iskustvo nas uči da ne traže promjenu političara, nego promjenu sistema koji je utemeljen na vladavini prava - rekla je ona. Kazala je da je neophodno kreirati preduslove kako bi uopšte mogli govoriti o populacionim kretanjima, nakon toga posvetiti se socijalnoj politici, obrazovanju, ali i pružiti podršku roditeljima, ne samo u vidu ekonomske pomoći, nego kroz niz drugih politika i mjera koje omogućavaju pojedincima da donesu odluku da li žele i kako žele da planiraju svoju porodicu.&nbsp; - Savjet za demografiju preslikava Vladu, što govori o njegovoj kratkoročnosti, a demografska kretanja su sve smo ne kratkročna. Trebalo nam je par mjeseci da dođemo samo do informacije koliko stranaca živi u Crnoj Gori, da ne govorimo o ostalim analizama koje nam pomažu da razumijemo ključne aspekte našeg društva - zaključila je Radojević.

U Crnoj Gori dvostruki demografski udar - nizak natalitet i odlazak mladih

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti nijesu samo administrativna korekcija, već ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti, poručio je danas &nbsp;ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić na sjednici Parlamenta, predstavljajući ključne izmjene i dopune Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.
- Ovim zakonom se prvi put u pravni okvir uključuje kategorija civilnih žrtava rata i njihovih porodica, omogućavajući im da ostvare prava u okviru sistema boračke i invalidske zaštite. Ovo nije samo pravna, već i duboko moralna odluka kojom pokazujemo da država ne pravi razliku među žrtvama i da je svaka ljudska patnja jednako vrijedna našeg priznanja i podrške, kazao je ministar Gutić.
Ministar je rekao da prava koja se ovim izmjenama garantuju nijesu simbolična, već konkretna i usmjerena na pružanje podrške najugroženijim članovima društva i ispravljaju dugogodišnje nepravde.
- Članovi porodica civilnih žrtava rata, uključujući bračne drugove, djecu, roditelje, ali i očuha, maćehu i usvojitelje, moći će ostvariti pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja, pod jasno definisanim uslovima. Takođe, pravo na porodičnu invalidninu i naknadu materijalnog obezbjeđenja moći će ostvariti i brat ili sestra civilne žrtve rata, čak i ako su članovi uže porodice već ostvarili to pravo, pod uslovom da su nesposobni za rad i privređivanje, čime se dodatno prepoznaje potreba za podrškom najugroženijim članovima porodica civilnih žrtava rata. Time se pruža zaštita i podrška članovima porodice koji, zbog svog zdravstvenog stanja ili drugih opravdanih razloga nijesu u mogućnosti da samostalno obezbijede sredstva za život- istakao je ministar Gutić.

Gutić: Izmjene zakona ključni korak ka društvenoj pravdi i jednakosti

Vlada će uraditi sve što je u njenoj moći da ispravi sve propuste koji su se desili u prošlosti i da građani dobiju bar neku satisfakciju za nepravde koje su ih zadesile, kazao je u emisiji “Budimo budni – pitajte Vladu“ na TVCG ministar Damir Gutić. Napomenuo je da je inicijativa predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora vrijedna razmatranja.
Govoreći o toj inicijativi koju je predsjednik države predložio danas, Gutić je istakao da ona svakako jeste za razmatranje, te da država ima kapaciteta da se nosi sa svim inicijativama.
- Vlada radi sve što je njenoj u moći da sve propuste iz prošlosti ispravi i da građani dobiju satisfakciju za nepravdu u priolosti. Taj proces je nešto što zahtijeva pažnju i pažljiv rad i treba vidjeti da li u prošlosti u nekoj od država nešto rađeno po tom pitanju - istakao je Gutić.
Kazao je da je prihvatljivo razmatrati ovu inicijativu jer u našoj zemlji, kako procjenjuje nedovoljno njegujemo kulturu dijaloga.
- A ako ne pričamo i ne budemo dovoljno razgovarali imaćemo svoje tabore. Ako je tema bolna treba isto govoriti o njoj i treba se donijeti odluka. Nijesam za teme koje se pokreću iz politikanskih razloga ali kada je u pitanju suočavanje sa prošlošću onda treba da pričamo o tome i to da sve te teme budu obrađene tako da se prema svakoj odnosimo jednako - naveo je Gutić.
Kazao je da imamo Zakon o boračkoj i invalidskoj zaštiti, da neke žrtve jesu obeštećene, ali da ne smijemo zaboraviti da su žrtve ratova i oni koji su učestvovali i civilne žrtve ratova.
- Civilne žrtve nijesu ranije bile obuhvaćene i to se sad promijenilo, uveli smo institiu civilne žrtve rata pa ćemo i tu kategoriju da obeštetimo jer oni nijesu bili krivi za to što im se desilo. Pretrpjeli su deportacije, zločin u Štrpcima, zločin u Bukovici, zločin u Murinu… - istakao je Gutić.
Kaže da je država dugo čekala na ovo te da je šteta što ovaj Zakon nije izmijenjen 2000. godine.
- Tada se zakon nije usvoji već se sad usvaja i te porodice nijesu uživale prava koja je trebalo ali sada će se to izmijeniti. Osim prava iz Zakona na Vladi je dogovoreno da proces jednokratnog obeštećenja bude definisan zaključkom Vlade pa u susret godišnjici otmice putnika u Štrpcima koja je sjutra mi ćemo na plenumu razmatrati Zakon i onda ga u petak usvojiti i tako će on profunkcionisati - kazao je Gutić.
Kazao je da je resor kojim rukovodi donio tri važne strategije i to: strategiju za prevenciju i zaštitu djecu od nasilja, strategiju razvoja socijalne i dječije zaštite i srtrategiju deinstitucionalizacije.
- Prioriteti rada su nam da se ti ciljevi koji su zacrtani strategijama ostvare, a počeli smo rad na Zakonu o socijalnoj i dječijoj zaštitit i nadam se da ćemo u prvoj polovini godine da ga uradimo i da ga uvedemo u proceduru za usvajanje. Kroz vrijeme se pokazalo da određene odredbe treba da budu izmijenjene i da sve što radimo, radimo da bude efikasnije za naše korisnike - istakao je Gutić.

Gutić: Vlada će uraditi sve da ispravi propuste iz prošlosti, Milatovićeva inicijativa vrijedna razmatranja

Informacioni sistem e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja. Naš cilj je da, kroz reinženjering i nadogradnju, unaprijedimo njegovu funkcionalnost i povećamo njegovu sigurnost i dostupnost,“ poručio je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić tokom sastanka sa zaposlenima iz Direktorata za informatiku i analitičko-statističke poslove, predstavnicima UNDP-a i softverske firme Axians, zadužene za održavanje Informacionog sistema socijalnog staranja (e-Socijala).&nbsp;
Tokom sastanka diskutovane su, kako su naveli u saopštenju, aktivnosti koje se tiču unapređenja Sistema (reinženjering), razvoja funkcionalnosti za primjenu novih zakonskih rješenja i optimizaciju postojećih, što u krajnjem dovodi do optimalne primjene prava iz socijalne i dječje zaštite.
Gutić je istakao značaj digitalizacije u sektoru socijalne zaštite i naglasio važnost predstojećih aktivnosti kako bi se korisnicima omogućio brži i lakši pristup pravima i uslugama.
Predstavnici Axians-a predstavili su plan realizacije projekta koji će uključiti razvoj novih i unaprjeđenje postojećih funkcionalnosti sistema.
- Sve ovo će olakšati rad zaposlenima u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne i dječje zaštite, kojima će kroz nova funkcionalna rješenja biti olakšan rad u sistemu - navodi se u saopštenju.&nbsp;
U ime Programa Ujedinjenih nacija u Crnoj Gori, prisutne je pozdravila pomoćnica stalne predstavnice UNDP-a Dragana Radević, koja je istakla važnost predstojećih aktivnosti.
- Posvećeno i kontinuirano podržavamo Ministarstvo u razvoju i unaprjeđenju ovog digitalnog rješenja, a za dobrobit svih građanki i građana. Ovaj Informacioni sistem omogućava obradu i isplatu prava socijalne i dječje zaštite u iznosu od preko 220 miliona eura godišnje, sa preko 200.000 mjesečnih uplata građanima - istakla je Radević.
Zaključeno je da će se u narednom periodu raditi na definisanju konkretnih tehničkih i operativnih koraka za unaprjeđenje Informacionog sistema, uz aktivno učešće svih relevantnih subjekata.
- Sastanku je prisustvovao v.d. sekretara Edmir Kalač - kazali su u saopštenju.&nbsp;

Gutić: e-Socijala predstavlja ključni alat za obezbjeđivanje pravične i efikasne raspodjele socijalnih davanja

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić i ministarka rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga Naida Nišić održali su danas sastanak s predstavnicima Unije poslodavaca s ciljem unaprjeđenja sistema socijalne i dječje zaštite kroz izradu novog zakonskog okvira, saopšteno je iz MSSD.
- Na sastanku su razmatrane odredbe novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koje se odnose na naknadu za roditeljsko odsustvo s posebnim naglaskom na usklađivanje socijalnih politika s tržištem rada, poboljšanje podrške porodicama i definisanje uloge poslodavaca u tom procesu- navodi se u saopštenju.
Ministar Gutić istakao je da je izrada modernog i održivog zakona prioritet Ministarstva, s ciljem obezbjeđivanja efikasnije i pravičnije zaštite djece, porodica i drugih socijalno ugroženih grupa.
- Otvoreni dijalog sa svim relevantnim akterima, uključujući i poslodavce, ključan je za izgradnju sistema koji će odgovarati potrebama građana i biti u skladu s evropskim standardima- naglasio je ministar.
Ministarka Nišić je naglasila značaj međuresorne saradnje u kreiranju politika koje će omogućiti bolje uslove rada i socijalnu sigurnost zaposlenih.
- Poslodavci su važan partner u ovom procesu, jer upravo kroz njihovu ulogu na tržištu rada možemo osigurati integrisan i funkcionalan sistem socijalne zaštite- poručila je ona.
Predstavnici Unije poslodavaca izrazili su spremnost da aktivno učestvuju u daljem procesu izrade zakona, ukazujući na potrebu balansiranja prava iz oblasti socijalne i dječje zaštite i radnih odnosa sa jedne i ekonomske održivosti sa druge strane.
Sastanak je zaključen dogovorom o nastavku dijaloga na pripremi novog zakonskog rješenja, uz uvažavanje stavova svih zainteresovanih strana.

Gutić i Nišić sa predstavnicima Unije poslodavaca: fokus na usklađivanju socijalnih politika sa tržištem rada, i naknadama za roditeljsko odsustvo

Pijedlog zakona o potvrđivanju Sporazuma između Crne Gore i Albanije o socijalnom osiguranju predstavlja važan korak u unaprjeđenju bilateralne saradnje i socijalne sigurnosti naših građana i doprinosi jačanju odnosa sa susjednom državom Albanijom na principima dobrosusjedstva i međunarodne saradnje, rekao je ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić.&nbsp;
On je na sjednici Parlamenta kazao da je sporazum rezultat posvećenog rada i pregovora, vođenih sa ciljem da se našim građanima, kao i građanima Albanije, omogući jednako ostvarivanje prava iz sistema socijalnog osiguranja kada se nađu na teritoriji druge države ugovornice.&nbsp;
- U osnovi, ovaj sporazum reguliše prava i obaveze u vezi sa penzijskim i invalidskim osiguranjem, zdravstvenim osiguranjem, naknadama za slučaj nezaposlenosti, kao i drugim pravima iz oblasti socijalnog osiguranja - dodao je Gutić.&nbsp;
On je istakao da sporazum obezbjeđuje da građani Crne Gore, koji rade ili borave u Albaniji, imaju pravo na prenos svojih radnih beneficija i osiguranje kontinuiteta u ostvarivanju prava iz socijalnog osiguranja i obrnuto.&nbsp;
- Implementacija sporazuma doprinosi razvoju ekonomskih odnosa, mobilnosti radne snage i unaprjeđenju kvaliteta života građana koji žive i rade izvan granica, a u isto vrijeme šalje poruku o posvećenosti Crne Gore međunarodnim standardima i najboljoj praksi u oblasti socijalnog osiguranja, naveo je ministar i podsjetio da Crna Gora ima dugu tradiciju i iskustvo u bilateralnoj saradnji, te da je do sada zaključila i primjenjuje 25 bilateralnih sporazuma o socijalnom osiguranju, od kojih je njih 16 sa državama članicama EU - kazali su u Ministarstvu rada i socijalnog staranja.

Gutić: Sporazum sa Albanijom važan korak u unaprjeđenju bilateralne saradnje i socijalne sigurnosti naših građana

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić održao je danas sastanak, sa članovima porodica žrtava rata i predstavnicima nevladinih organizacija (NVO), na kojem je dogovoreno da Vlada preuzme obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su dodali da su članovi porodica žrtava rata i predstavnici NVO su kroz svoje prijedloge uzele učešće u izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.&nbsp;
Tokom sastanka, ministar je saslušao zabrinutosti i prijedloge učesnika koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava. Posebno je naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
- Vaša iskustva su ključna za pronalaženje pravednih i održivih rješenja. Ministarstvo će nastaviti dijalog kako bismo osigurali zaštitu prava porodica žrtava na najbolji način - poručio je Gutić.
S obzirom na to da je u načelu postignuta saglasnost na predloženi tekst izmjena i dopuna zakona, Ministarstvo ostaje posvećeno, kako su istakli, otvorenom i transparentnom dijalogu sa svim relevantnim akterima, s ciljem obezbjeđivanja pravednih i održivih rješenja.

Vlada će preuzeti odgovornost za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata

Ukoliko Skupština ne usvoji izmjene i dopune Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), blizu četiri hiljade srazmjernih penzionera neće dobiti minimalnu penziju od 450 eura u februaru. To je za Dan potvrdio ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damir Gutić.
- Vlada je usvojila Zakon o izmjenama i dopunama zakona o PIO, ali on nije usvojen u Skupštini. Da bi se isplatile minimalne penzije za srazmjerne penzionere, potrebno je da se zakon usvoji u Skupštini. Budžet je takođe ograničavajući faktor, ali bi se novac za isplatu našao kada bi Zakon o PIO bio usvojen u Skupštini, uprkos privremenom finansiranju - pojasnio je Gutić.
Za utorak, 21. januar, zakazana je sjednica Skupštine na kojoj je jedna od tačaka Predlog o izmjenama i dopunama Zakona o PIO. S obzirom na dešavanja iz decembra i nepromijenjeni stav opozicije po pitanju blokade rada parlamenta, upitno je da li će poslanici vlasti uspjeti da izglasaju Zakon o budžetu, kao i Zakon o PIO, koju su preduslovi da se za blizu 4.000 penzionera isplate minimalne penzije od 450 eura.
- Dobra stvar je što isplata januarskih penzija počinje oko 20. februara. Do tada ima vremena da se usvoji predlog izmjena i dopuna Zakona o PIO - rekao je Gutić.
Upitan koji je krajnji rok za usvajanje zakona u Skupštini kako bi se isplatile minimalne penzije srazmjernim penzionerima, on je kazao da bi to moralo biti usvojeno do 10. februara, jer Fondu PIO treba oko desetak dana za obračun penzija.
- Ako se izmjene i dopune Zakona o PIO usvoje do 10. februara, srazmjernim penzionerima koji primaju penziju manju od minimalne biće isplaćeno 450 eura. Ako se zakon ne usvoji do tada, onda će penziju od 450 eura dobiti od narednog mjeseca. Propustiće se jedna minimalna penzija, ne više, a čim se zakon usvoji počeće primjena - istakao je Gutić.
Prema posljednjim podacima, u Crnoj Gori živi oko pet i po hiljada korisnika srazmjernih penzija, a četiri hiljade prima penziju manju od minimalne, koja od početka prošle godine iznosi 450 eura.
Za povećanje srazmjernih penzija do iznosa minimalne u ovoj godini je planirano 5,5 miliona u budžetu, koji još nije usvojen u Skupštini.

Gutić: Srazmjerne penzije neće biti uvećane dok se ne usvoji zakon

Službenici Uprave policije spriječili su novi povi pokušaj likvidacije - kazao je na društvenoj mreži Iks (X) potpredsjednik Vlade Crne Gore za bezbjednost, odbranu, borbu protiv kriminala i unutrašnju politiku Aleksa Bečić.
- Službenici Regionalnog centra "Jug" - Odjeljenje bezbjednosti Kotor uhapsili su tri državljanina Srbije koji su, kako se sumnja, po nalogu državljanina Crne Gore iz Nikšića formirali kriminalnu grupu s ciljem da likvidiraju lice iz Kotora - naveo je Bečić.
Istragom je, kako dodaje, utvrđeno da su osumnjičeni detaljno planirali napad, odnosno "iznajmili stan u Budvi, pratili kretanje žrtve i pripremali teren za napad".
- Organizator grupe, državljanin Crne Gore iz Nikšića, takođe je uhapšen i protiv njega je podnijeta krivična prijava zbog organizovanog &nbsp;kriminalnog udruživanja. Uprava policije nastavlja uz brojne izazove odlučnu borbu protiv organizovanog kriminala i poručuje: Nijedna kriminalna grupa neće biti iznad zakona - poručio je Bečić.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FBecicAleksa%2Fstatus%2F1923685689712881983%3Ft%3DyA8-MqNfCzgWaafH5Ft1yw&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Bečić: Spriječena likvidacija, uhapšen Nikšićanin i tri državljanina Srbije

Poslanici u kosovom parlamentu ni danas, u 17. pokušaju, nisu glasali za formiranje izborne komisije za tajno glasanje za predsjednika Skupštine Kosova.
Poslanici bivših opozicionih stranaka nisu predložili članove izborne komisije, a nisu ni glasali za sastav komisije, što je dovelo do prekida sjednica.
Za formiranje komisije je glasalo 53 poslanik, jedan glas je bio protiv, a na sjednici bilo prisutno 99 od 120 poslanika.
Nastavak naredne sjednice je zakazan za 19. maj.

Skupština Kosova nije konstituisana ni poslije 17. pokušaja

Evropska unija (EU) upravljanje granicama ne svodi na njihovo ukidanje, već ih pomjera, jača i redefiniše, zbog čega je, usljed fokusa Evrope na migracije tokom poslednje decenije, Zapadni Balkan postao evropska granična zona, smatra direktor Centra za studije Jugoistočne Evrope, Florian Biber.
Biber je to rekao na međunarodnoj konferenciji „Granice u JIE: geografija ili imaginacija?“, koja je u petak, u okviru projekta Zajedničkih istorijskih čitanki (www.jointhistory.net), otvorena u Podgorici.
On je, na panelu „Teorijski pristup granicama“, kazao da se u razgovorima ljudi često čuje da EU eliminiše granice i da one nestaju, a što je samo dio priče.
- EU ima i mnoge druge funkcije kada su granice u pitanju - istakao je Biber.
Kako je kazao, radi se o pomjeranju granica, a ne o njihovom nestajanju.
- Ono što EU radi nije samo uklanjanje granica, već pomjeranje, razgraničavanje i ponovno uspostavljanje granica - u smislu da stvara nove granice, jer svaka spoljašnja granica postaje stroža, mnogo jača, moćnija i restriktivnija - naveo je Biber.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6992%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fneophodna-politicka-volja-kako-bi-nastava-istorije-bila-oslobodena-etnocentrizma&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
On je dodao da se tu govori i o proizvodnji granica, navodeći primjer da prelazak iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku više nije prelazak iz jedne države u drugu, već prelazak u širi politički prostor.
- Na taj način, granice dobijaju potpuno novo značenje koje ranije nijesu imale. I to nije samo simbolična promjena, već i infrastrukturna. Stvara se potreba za kontrolom i upravljanjem koje ranije nije postojalo - objasnio je Biber.
Kako je rekao, stvara se i razlika u značenju, jer te granice više nijesu samo nacionalne, već i „evropske granice“.
Prema riječima Bibera, granice nestaju, ali nikada nijesu potpuno nestale.
- Svaki put kada putujem iz Slovenije u Austriju, granica kao da nestaje, ali ona je i dalje tu - naveo je Biber.
On je objasnio da je tokom pandemije koronavirusa došlo do velikog škoka, kada su iznenada sve države uvele granične kontrole na mjestima gdje ljudi nijesu navikli da ih bude.
- Mjesta gdje su nekada bile granične kontrole više nijesu ni pod nadzorom policije, ali te lokacije ipak mogu ponovo biti aktivirane, tako nemoguće ili nevidljive granice iznenada ponovo postaju moguće - dodao je Biber.
On je rekao da EU uvodi i nove mehanizme selekcije, navodeći da više nije u pitanju samo državljanstvo neke države, već je to sada mnogo šira kategorija – evropsko državljanstvo, koje ima značaj na tim granicama.
- Vrlo često, ako prelazite granice i ne izgledate evropski, bićete zaustavljeni i provjereni - kazao je Biber.
Kako je naveo, postoji vrlo jasna hijerarhija kontrole – ko treba da bude zaustavljen i kontrolisan, a ko ne.
- To pokazuje rasne i identitetske hijerarhije koje ove granice stvaraju i održavaju - dodao je Biber.
On je rekao da se stvaraju "elastične" granice, a primjer toga je migracioni prihvatni centar u Albaniji, koji je izgradila italijanska Vlada.
- Time se, faktički, italijansko prisustvo prenosi u Albaniju. Koliko znam, niko još nije stvarno bio tamo, ili je bio vrlo kratko, zbog pravnih sporova koje su pokrenuli italijanski sudovi. Ali to je klasičan primjer stvaranja granica unutar drugih teritorija - objasnio je Biber.
Prema njegovim riječima, bez evropskih graničnih režima, to ne bi bilo moguće.
- To je dio evropskog „pravljenja granica“, koje utiče na Jugoistočnu Evropu, stvarajući nove male enklave ili teritorije - dodao je Biber.
On smatra da je najvažniji aspekt to kako je, zahvaljujući evropskom fokusu na migracije tokom poslednje decenije, Balkan postao evropska granična zona.
- I ovdje konkretno govorim o Zapadnom Balkanu – prostoru koji nosi veliku ironiju: on je zapravo „izolovano ostrvo“ ili „unutrašnje dvorište“ jer, iako geografski i politički nije dio EU, on funkcioniše kao ekstraevropski prostor unutar EU - naveo je Biber.
Kako je rekao, migranti koji ulaze u EU preko Zapadnog Balkana "zapravo dolaze iz EU“, ne po državljanstvu, već po pravcu putovanja.
- To je paradoks – Zapadni Balkan je postao granična zona unutar same EU - rekao je Biber.
On je istakao da je to imalo više posljedica koje su važne.
- Iako su formalno granice postale manje važne, u Zapadnom Balkanu su postale znatno značajnije, jer su postale važnije za EU kao spoljne granice, uz potrebu da se njima upravlja, da se obezbijede i da se stvore nove kategorije - naveo je Biber.
Govoreći o fantomskim granicama, on je naveo primjer nacionalističkih narativa, poput onih o tome kako su neki narodi „branitelji Evrope“, ili antimigrantskih narativa, ili raznih drugih nacionalističkih mitova koji veličaju ideju odbrane Balkana od Istoka.
Šefica Katedre za istoriju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani Kornelija Elis, govoreći o okupacionim granicama, kazala je da je potrebno šire teorijsko i istorijsko razumijevanje te vrste granica.
- To su granice koje nijesu stvorene u miru od strane država, već nastaju u kontekstu nasilja, vojnih okupacija i raspada država - rekla je Elis.
Kako je navela, takve granice često se posmatraju kao privremene i izuzetne, jer mnoge od njih nijesu ni postojale prije nego što su iznenada nacrtane, često bez ikakvog istorijskog osnova.
- Ipak, one ostavljaju tragove na teritoriji, u svakodnevnom životu stanovništva, u kolektivnom pamćenju i oblikuju buduće procese graničenja - istakla je Elis.
Ona je naglasila da zbog toga okupacione granice ljudi moraju bolje razumjeti.
Govoreći o tome šta se dešava kada granice ne postavljaju suverene države, već okupacione vojske i kada ne dijele dvije zemlje, već razdvajaju jedan narod i zajednicu, Elis je rekla da su te granice izuzetne ne samo politički, već i prostorno, jer stvaraju zone bez zakona, gdje vlada „sirova sila“.
- Mogu djelovati privremeno, ali često traju mnogo duže nego što se misli. One postaju fantomske granice – iako formalno uklonjene, i dalje oblikuju ponašanje, mišljenje i život ljudi decenijama kasnije - pojasnila je Elis.
Kako je navela, te granice utiču i na izgled zgrada i infrastrukture.
- Uvjerena sam da je Slovenija odličan primer za proučavanje okupacionih granica, jer je tokom Drugog svetskog rata doživjela jedan od najekstremnijih slučajeva teritorijalnog rasparčavanja - rekla je Elis i navela da su u aprilu 1941. godine Sloveniju podijelile nacistička Njemačka, fašistička Italija, Mađarska i Nezavisna država Hrvatska.
Ona je pojasnila da je svaka od tih država tada uvela svoj zakon, administraciju i represivni aparat, tako da granice među njima nijesu bile samo linije, već su predstavljale različite ideologije, politike i ratne ciljeve.
Elis je navela da mnoge od tih granica nijesu bile na spoljnoj granici, već unutar Slovenije, pa su razdvajale gradove, regione i porodice.
- Primjer je Ljubljana, u centru Slovenije, koja je odjednom postala pogranični grad, što se nije desilo nikada ranije i nadam se da neće nikad više - rekla je Elis.
Ona je istakla da te granice nijesu samo promijenile fizički pejzaž, već i živote ljudi, gdje je granica postala svakodnevni uslov života.
Prema riječima Elis, ta granica je normalizovana u svakodnevici, ali ono što se nije moglo normalizovati je etnocidna politika.
- Okupacione sile su pokušale da preoblikuju teritorije koje su anektirale – u nekim slučajevima cijela populacija je bila protjerana i zamijenjena njemačkim doseljenicima - rekla je Elis.
Ona je pojasnila da zbog toga nije iznenađenje što te granice nijesu nestale ni završetkom rata, ni poslije nacionalističkih čistki i migracija, ni kroz obnovu.
- Njihovi efekti su i dalje prisutni – u regionalnom razvoju, kolektivnom sjećanju, glasanju i identitetima. U nekim regijama, one su stvorile dugoročne podjele u sjećanju na Drugi svjetski rat i pogledu na kolaboraciju i otpor - navela je Elis.
Kako je rekla, ono što je započelo kao privremeno ratno rješenje, postalo je dugoročna prostorna realnost.
- I slučaj Slovenije pokazuje da okupacione granice nijesu fusnote istorije, one su ključni mehanizmi u oblikovanju prostora, identiteta i društva - zaključila je Elis.
Projekat zajedničkih istorijskih čitanki implementira Evropski fond za Balkan uz finansijsku podršku Ministarstva spoljnih poslova Njemačke.
Organizaciju konferenciju podržao je Centar za građansko obrazovanje.

Biber: EU pomjera, jača i redefiniše granice

Predsednik Francuske Emanuel Makron rekao je da se nada da će dijalog između Kosova i Srbije biti ponovo pokrenut "u narednim nedjeljama".
On je ovu izjavu dao tokom zajedničke konferencije za novinare sa premijerom Albanije Edijem Ramom, nakon što je upitan o kritikama predsjednice Kosova Vjose Osmani da Evropska unija gubi kredibilitet.
- Proveli smo mnogo vremena u dijalogu između Beograda i Prištine. EU ima legitimitet da zahtijeva konkretan napredak u političkim pitanjima - rekao je Makron tokom svoje posjete Albaniji, na jednodnevnom samitu Evropske političke zajednice.
On je pomenuo zabrinutost EU zbog "političkih i socijalnih teškoća" na Kosovu i u Srbiji i rekao da su ti stavovi EU poznati i da nisu ništa novo.
- Nije dobra ideja kada pokušavamo da podijelimo linije ili pokušavamo da dovedemo u pitanje proces - dodao je Makron.
Zbog krize na sjeveru Kosova, koje su povećale tenzije između dvije zemlje, od septembra 2023. u Briselu nije održan nijedan krug političkog dijaloga, već su vođeni samo razgovori na nivou glavnih pregovarača.
Dan ranije, Osmani je pozvala Evropsku uniju da ukine kaznene mjere protiv Kosova prije nastavka dijaloga između Kosova i Srbije o normalizaciji odnosa.
- Prvo moramo razgovarati o ukidanju mjera od strane EU, jer to šteti i samom kredibilitetu EU - rekla je Osmani u Tirani.
EU je uvela kaznene mjere protiv Kosova 2023. godine, nakon povećanja tenzija na sjeveru zemlje, i nastavlja da ih drži na snazi uz obrazloženje da Kosovo još nije učinilo dovoljno za smanjenje tenzija u sjevernom dijelu naseljenom većinom Srbima.
U petak je Evropska unija saopštila da posljednje akcije kosovskih vlasti za zatvaranje paralelnih srpskih institucija na sjeveru zemlje rizikuju eskalaciju tenzija i štete imidžu Kosova u svijetu.
Reakcija evropskog bloka došla je nekoliko sati nakon što je Policija Kosova preuzela kontrolu nad zgradom koju je koristila Nacionalna služba za zapošljavanje, koja funkcioniše u okviru sistema Srbije.&nbsp;
Akcija u petak bila je dio niza poteza preduzetih posljednjih dana, tokom kojih su kosovske vlasti preuzele kontrolu nad prostorijama Javnog komunalnog preduzeća "Ibarski vodovod", sportskom halom, gradskim muzejem i nekoliko drugih institucija koje funkcionišu u okviru sistema Srbije.
Zvanične vlasti u Prištini ih smatraju paralelnim i ilegalnim strukturama.

Makron se nada ponovnom pokretanju dijaloga između Kosova i Srbije

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Duhovi prošlosti ugroženog Srbina

Možete objaviti na stotine artefakata, faksimila, prvorazrednih dokaza, SPC i njeni sljedbenici potpuno ignorišu sve to i ne pada im na pamet da uđu u polemiku i opovrgnu bilo što od iznesenih činjenica. Oni guraju svoje, imaju svoju „istinu“ i vjerno stado kao publiku koja je svoj mozak predala u njihove ruke. Bilo da je u pitanju kapela na Jezerskom vrhu, nekanonsko i nezakonito gašenje CPC, simonija kod dobijanja tomosa SPC, jeretičko svetosavlje, zločinci u Drugom svjetskom ratu, ... pa smo evo stigli i do Duklje o kojoj Konstantin Porfirogenit, u dijelu „De administrando imperio“, u glavi 34, piše da je naseljavaju Dukljani. Iako se bavi naseljavanjem svih naroda, ne pominje ni Srbe ni Hrvate u Duklji. SPC je izgubila 1995. godine sudski spor u Parizu, nakon što je podnijela tužbu protiv francuskih medija Libération, Le Monde, Le Figaro zbog tekstova u kojima je optužena za podržavanje etničkog čišćenja i zločina genocida u Bosni i Hercegovini. Zato ne čudi ni što podržava zločince iz Drugog svjetskog rata. No, da se pozabavimo tim fantazijama popa Joanikija Mićovića o Pavlu Đurišiću kao junaku i heroju i načinu na koji je skončao. <h2>Sporazum s okupatorom</h2> Nakon sloma Trinaestojulskog ustanka i dolaska 150.000 italijanskih vojnika u Crnu Goru, postavljen je za guvernera Crne Gore armijski general Alessandro Pirzio Biroli, odlikovan od Vlade Kraljevine Srbije Ordenom bijelog orla s mačevima zbog učešća na Solunskom frontu. Prema četničkim podacima Pavle Đurišić se lično sastao sa predstavnicima Pirzia Birolija, naklonjenog srpskim nacionalistima, dva puta između januara i marta 1942. godine. Đurišiću je nakon toga data potpuna sloboda akcije protiv partizana u operativnoj zoni divizije Venezia.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250511010516_9f7ace5c12b53ecfe8a5c5ea7dab32ee4068c27728c1fe3f21e451346e9199db" data-rendition-name="original" width="640" height="480" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Pircio Biroli"><figcaption>Pavle Đurišić i Pircio Biroli(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Dokument koji je potpisan u martu 1942. godine, prilikom drugog ličnog kontakta Đurišića s okupatorom, nosi naslov „Saglasnosti između Glavne komande italijanskih trupa u Crnoj Gori i kapetana Pavla Đurišića, komandanta crnogorskih četničkih nacionalista koji operišu u zoni dodijeljenoj diviziji Venecija“. Pod tačkom 4. pisalo je: „Da neće nikada okrenuti oružje protiv italijanskih trupa i da ograniče svoju politiku u samoj borbi protiv komunizma“. Sa svoje strane, talijanske se vlasti obavezuju da Đurišićeve odrede opskrbljuju oružjem i da im pruže pomoć u životnim namirnicama i platama, onako kako je sačinjen sporazum s bratom Pavla Đurišića, Vasom. Nakon što su partizanske snage, poslije krvoprolića u Barama Kraljskim i Lubnicama u borbi sa četnicima, morali privremeno napustiti krajem maja 1942. godine Crnu Goru, Alessandro Pirzio Biroli, nakon gotovo dvomjesečnih diskusija, potpisao je sa četnicima sporazum od 12 tačaka 24. jula 1942. godine. Tim sporazumom Đurišić se obavezao da će četnici biti „u potpunoj slozi“ s talijanskim jedinicama i da će spriječiti svaku eventualnu akciju koja bi mogla biti uperena protiv talijanskih vlasti. „Leteći odredi“ imali su tretman legalnih četnika, dok su ostale jedinice imale tretman dobrovoljačke antikomunističke milicije (MVAC — Milizia volontaria anticomunista), odnosno „narodne seljačke milicije“. Đurišić je insistirao za tzv. duhovno odgajanje školske omladine. Školska omladina je obavezna da pohađa crkve „više no što je uobičajeno“ i da obavezno prisustvuje „nacionalnim“ časovima u školi. Na konferenciji četničkih vođa u Šahovićima 30. novembra i 1. i 2. decembra 1942. godine, donešene su odluke koje su vjerovatno dodatno motivišu Joanikija Mićovića za glorifikaciju Đurišića. Među njima se nalaze odluke da će državom vladati dinastije Karađorđevića, da će na teritoriji buduće države živjeti samo Srbi, Hrvati i Slovenci, nacionalnih manjina ne može biti, da se uvodi vjeronauka u škole, da je crkva državna, da je pravoslavna crkva nacionalna i svetosavska, itd. Mnoge odluke liče na današnju Crnu Goru, poput tačke 8. (...) Sudije da budu iz četničke organizacije, kao i svi ostali činovnici, ili tačka 12. Žandarmerija treba da bude formirana iz redova četnika i da stoji pod direktnom kontrolom četničke organizacije. Prilikom ulaska u Kolašin, 23. februara 1942. godine četnički odredi Pavla Đurišića doveli su sa sobom pokretni zatvor. Taj će zatvor postati zloglasno mučilište rodoljuba. Potkraj novembra 1942. Đurišić je naredio: „Svakog uhvaćenog komunistu ubiti na licu mjesta sem vođa, koje vezati i sprovesti ovom štabu“. Prvi veći četnički zločin prema muslimanima, u kojem su sudjelovale Đurišićeve jedinice, zbio se u Foči 19. avgusta 1942. godine, kad je izvršen masakr muslimanskog stanovništva, bez obzira na pol i uzrast. U Šahovićima je na početku januara 1943. godine održana konferencija četničkih komandanata, na kojoj je razrađen plan o uništenju muslimanskih sela u bjelopoljskom kotaru. U ovoj akciji četnici su „tačno prema utvrđenom planu“ uništili 33 muslimanska sela na desnoj obali Lima. Ovaj čudovišni zločin predstavljao je, u stvari, samo uvod u novi, još strašniji, koji je izvršen mjesec dana kasnije. Plan je bio da se izvrši napad na muslimane na teritoriju ne samo čajničkog, nego i pljevaljskog i fočanskog kotara. Draža Mihailović je odlučio da akcijom rukovodi Pavle Đurišić. Izvještaj koji je nakon osam dana Đurišić podnio Draži Mihailoviću poznat je svakome koga interesuje istina, te ga neću citirati. U ovoj akciji poginulo je oko 200 odraslih muslimana, od kojih je jedan dio bio naoružan, a ubijeno je oko 8.000 žena, đece i staraca. Preko polovine ukupnog broja žrtava (oko 53,5 %) čine đeca ispod 14 godina, mnogi u kolijevkama. Veći dio ubijene đece čine đevojčice. S opljačkanom muslimanskom imovinom četnici su se vratili kućama, zbog čega su četničke jedinice stigle na Neretvu sa zakašnjenjem od nekoliko dana, što neki smatraju uzrokom njihovog teškog poraza u ovoj bici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250511010520_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="Pavle Đurišić i Draža Mihailović"><figcaption>Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Saradnja s Njemcima</h2> Pripremajući se za sudjelovanje u operaciji „Schwarz“, Njemci su ušli u talijansku okupacijsku zonu u Crnoj Gori, upali u Kolašin i razoružali četničke, zajedno sa štabom. Italijanski general Erkole Ronkalja je upozorio Njemce da njihova akcija predstavlja povredu „italijanskih suverenih prava“ i da moraju pustiti Đurišića: „Ako se razoružavanje smjesta ne obustavi, znaću da vas silom oružja spriječim. Guverner Crne Gore je naredio da Đurišić, koji je već u nemačkim rukama, smjesta bude oslobođen i četnici opet naoružani. Bude li se njemačka akcija i nadalje izvodila, smatraću to direktnom akcijom protiv Italije“. Svejedno, nakon hapšenja u Kolašinu (14. maja 1943), Pavla Đurišića su Njemci internirali u Poljsku u logor Strij. Nakon tri mjeseca internacije on je s grupom od dvadesetak ljudi navodno uspio pobjeći 27. avgusta 1943. godine, ali ga je prilikom prelaska Dunava nadomak Beograda uhapsila patrola Srpske državne straže i predala ga Njemcima, na njihovo traženje. Njemci su ga zatvorili u Ratničkom domu u Beogradu. Nakon 40 dana provedenih u zatvoru, Đurišića je, na intervenciju Milana Nedića, puštio Hermann Neubacher, ministar Rajha za Jugoistok. Sredinom maja 1944. godine, Đurišić je pośetio Nedića, Neubachera i njemačkog komandanta za Jugoistok von Weichsa, zamolivši ih da ubrzaju slanje oružja i drugog materijala za njegove jedinice, obećavajući Crnogorski dobrovoljački korpus jačine oko 5.000 ljudi. Nedić je Đurišića unaprijedio u čin potpukovnika, iako ga je skoro u isti čin, na prijedlog Draže Mihailovića, unaprijedio i kralj Petar. Na prijedlog njemačke Komande za Jugoistok, Đurišića je Hitler odlikovao Ordenom gvozdenog krsta. Đurišić je tijesno sarađivao s Njemcima i s pojedinim članovima Narodne uprave, u prvom redu s Jovom Đukanovićem, kod koga je ataširao kao oficira za vezu kapetana Vladimira Đurića. Na početku juna 1944. godine četnici Jakova Jovovića otkrili su u Bjelopavlićima skojevsku organizaciju. Tim su povodom proveli raciju i pohapsili veći broj skojevaca, naprednih omladinaca i drugih rodoljuba. Četničko rukovodstvo na čelu s Pavlom Đurišićem iskoristilo je ovu priliku da inscenira sudski proces. Komandant četničkih snaga za Crnu Goru Blažo Gojnić, imenovao je Prijeki vojni sud, koji je po kratkom postupku osudio na smrt 48 rodoljuba, pretežno omladine. Presuda je izvršena istoga dana u Lazinama. Njemačka komanda je reagovala pismom da se prestane sa masovnim ubijanjima. <h2>Dogovor sa Sekulom Drljevićem</h2> Na samom kraju rata, potkraj novembra i na početku decembra 1944, crnogorski su četnici otpočeli hitne pripreme za povlačenje u istočnu Bosnu. Bili su prinuđeni da se povlače zajedno s Njemcima, pa im je dobro došla njemačka odluka da se, umjesto preko Nikšića, povlače preko Kolašina, Mojkovca, Bijelog Polja i Prijepolja, jer je većina Đurišićevih četnika bila s tog područja. Brojčano stanje svih jedinica iznosilo je oko 7.000 ljudi. S četnicima se povlačio i mitropolit Joanikije Lipovac sa 56 sveštenika. Na ovaj put, đe će ih pokositi tifus, glad i oštra zima, pošao je velik broj četničkih familija, oko 3.000 osoba. Na putu do Trebave napadale su ih partizanske snage, tako da je broj ranjenih i oboljelih od tifusa i drugih bolesti dostizao i do 5.000 osoba, od kojih je znatan broj umro na putu. U Trebavi Đurišić se susreo sa Dražom Mihailovićem, koji mu je predlagao povratak u „gerilu“, svakog na svoj teren, „pa kada Rusi napuste našu zemlju, u novi ustanak“. Đurišić je bio protiv, ističući da on ne može u Trebavi ostaviti toliki broj ranjenika, bolesnika i izbjeglica. Umjesto povratka u Srbiju, odnosno u Crnu Goru, on je predložio pokret svih snaga u Sloveniju. Isticalo se da su se crnogorski četnici preko Albanije lako mogli povući u Grčku, ali ih je u tome Mihailović omeo pozivom da dođu u Bosnu. Od dana kada je izbio spor s Mihailovićem, Đurišić je uspostavio kontakt s Nedićem i Ljotićem. Već 21. februara uputio je Nediću depešu u kojoj je izrazio spremnost da sa 15.000 četnika iz Crne Gore, Bosne, Hercegovine i Srbije i oko 1.500 izbjeglica dođe u Sloveniju i da se stavi pod njegovu komandu. U proljeće 1944. godine, ubrzo nakon savezničkog bombardovanja Beograda i Zemuna, Sekula Drljević se iz Zemuna preselio u Zagreb i uspostavio bliski kontakt s vođstvom NDH. U julu 1944. godine odlučio je sastaviti privremenu vladu pod nazivom Crnogorsko državno vijeće. Budući da je došao u sukob s Mihailovićem, Đurišić je odlučio da se poveže sa predstavnicima Sekule Drljevića i da s njim povedu službene pregovore s ciljem prebacivanja četnika preko teritorija NDH. Do pregovora je došlo u Doboju. Drljevićevi pregovarači su uslovili da Drljevića priznaju kao političkog vođu Crnogoraca, da Đurišićevi četnici službeno priznaju Crnogorsko državno vijeće, da se Đurišićeve snage prebace na lijevu obalu Save (kod Slavonskog Broda) i da kao Crnogorska narodna vojska nastave marš prema Zagrebu. Jedini uslov koji je postavio Đurišić bio je da Drljević odmah primi ranjene i teško oboljele četnike, što je i učinjeno, kad je oko 2.700 ranjenika i tifusara smješteno u kasarni u Staroj Gradiški.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250511010516_8edb6db8a1c2ef90327d979ff7ed11bd3acb95fc86e8acbb20d10bd63c22aa28" data-rendition-name="original" width="823" height="835" loading="lazy" alt="Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945."><figcaption>Đurišićevi četnici u Zagrebu, 7. maj 1945.(Photo: UGC)</figcaption></figure>  <h2>Dražin nalog</h2> Mihailović je svim komandantima naredio da prekinu svaku vezu s Đurišićem, da će biti sastavljen Ravnogorski sud koji će Đurišića lišiti čina i proglasiti ga izdajnikom. Na kraju, Mihailović je zaprijetio da će obavijestiti sve savezničke komande da je Đurišić sa svojim jedinicama prišao ustašama i crnogorskim „separatistima“. Mihailovićev raspis od 23. marta iznenadio je Đurišića i uplašio od neželjenih posljedica, pa je naredio pokret jedinicama desnom obalom Save, u pravcu Motajice i Lijevča-polja. Time je praktički prekršio sporazum s Drljevićem. Drljević je o tome obavijestio ustaško vođstvo, pa su u zoru 4. aprila ustaše i domobrani napali Đurišićeve snage na Lijevča-polju. Đurišić u toku noći 4/5. aprila svim raspoloživim snagama napada ustaše, kako bi ih iznenadio, ali biva odbijen. U četničkim jedinicama na Lijevča-polju nastupilo je rasulo. Đurišić je, po dogovoru s Dragišom Vasićem, Zaharijem Ostojićem, Petrom Baćovićem, Mirkom Lalatovićem i drugim istaknutim četničkim vođama, odlučio da izabere elitnu četničku jedinicu od nekoliko stotina ljudi i da se pokuša s njom prebaciti nazad preko Vrbasa i preko Grmeča, Bihaća i dalje nastaviti za Sloveniju, ali su ih napale jedinice NOVJ i preśekle im povlačenje prema rijeci Sani. U bezizlaznoj situaciji, Đurišić pokušava da uspostavi opet kontakt sa Drljevićem i odlazi u Staru Gradišku. Sekula Drljević je 10. aprila je pośetio Staru Gradišku, održao govor, formirana je Crnogorska narodna vojska, nakon čega je izvršena provjera Đurišićevih četnika. Oficiri i svi koji su bili eksponirani kao izraziti neprijatelji crnogorskih federalista, predani su ustašama. Ostali su morali prethodno potpisati tekst zakletve Nezavisnoj Crnoj Gori. Pavle Đurišić, Zaharije Ostojić, Petar Baćović, Dragiša Vasić, jedan broj članova četničkog Nacionalnog komiteta za Crnu Goru i gotovo svi oficiri koji su se poslije Lijevča-polja nalazili u Đurišićevoj grupi, ukupno oko 150 ljudi, nijesu prošli komisiju i upućeni su u logor u Jasenovcu, đe su ih ustaše pobile. I to su činjenice o tome ko je koga prevario. Sami zaključite. Tačno je da je Draža Mihailović vodio dvostruku politiku, sarađivao sa Njemcima, a istovremeno održavao kontakte sa saveznicima, čak je bio vojni ministar u londonskoj vladi Slobodana Jovanovića. Tačno je i da je Mihailović neko vrijeme u medijima savezničkih država prikazivan kao „gerilski vođa“, dospjevši na naslovnicu časopisa Time, a o njemu je u Holivudu snimljen propagandni film „Četnici: borbena gerila“ (Chetniks! The Fighting Guerillas). U isto vrijeme kad je kapetan Hadson, britanski oficir za vezu, na osnovu stanja na terenu komentarisao: „U trenutku kada je Mihailović u velikom stepenu igrao ulogu kvislinga bio je nagrađen najjačom britanskom propagandom“. A kakve su se igre igrale govori ono što je u julu 1942. godine, šef balkanske sekcije Uprave za specijalne operacije (SOE), lord Glenkoner, pisao Foreign Office-u: „Kao što znamo, svu aktivnost u Jugoslaviji morali bismo zapravo pripisati partizanima. Međutim, kad je riječ o javnoj upotrebi, ne vidim zašto bi bilo štetno da nešto od toga pripišemo u zaslugu Mihailoviću“. Zato ne čudi da je, u vrijeme pokolja nad muslimanima u Sandžaku i kad major Nil Selbi, britanski komandos, sredinom avgusta izvještava komandu da su Mihailovićeve snage više „profašističke nego prosavezničke“, vođa francuskog otpora general Šarl de Gol odlikovao generala Dragoljuba Mihailovića Ratnim krstom u februaru 1943. Ne čudi kad vidimo koliko je potrebno EU da shvati što se događa u Srbiji danas, kakvi se interesi preklapaju, dok im još uvijek nije jasno ko u Crnoj Gori vrši vlast. Ali, sve to nema nikakve veze sa Pavlom Đurišićem. Jedine saveznike koje je imao Pavle Đurišić bili su Talijani, Njemci, Dimitrije Ljotić, Milan Nedić i Draža Mihailović. Prostor mi ne dozvoljava da navedem sve zločine iza kojih stoji Pavle Đurišić. Ipak, na kraju, volio bih da mi Joanikije Mićović navede što to u biografiji Pavla Đurišića je herojsko i junačko?

Tag: damir-gutic