Odluka Vlade o obeštećenju porodica civilnih žrtava ratova nosi dubok humanitarni i društveni značaj i predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije, saopštili su iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije. 
 
Vlada je donijela odluku o isplati jednokratne novčane pomoći porodicama žrtava deportacije izbjeglica 1992, tragičnih događaja u Štrpcima 1993. i bombardovanja u Murinu i Tuzima 1999. godine. 
 
Odlukom je, kako su naveli iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, predviđena isplata pomoći u iznosu od 100 hiljada EUR po porodici, raspoređeno u dvije godine – po 50 hiljada EUR u ovoj i narednoj. 
 
Iz tog Vladinog resora su rekli da su inicirali i pripremili tu mjeru kroz odgovoran i predan rad. 
 
- Ova mjera nosi dubok humanitarni i društveni značaj i predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije- kazali su iz Ministarstva. 
 
Oni su istakli da je istovremeno riječ o činu institucionalnog priznanja i nastojanju da se ispravi višedecenijska nepravda prema porodicama koje su godinama bile izvan sistema podrške i zaštite.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

MSSD: Odluka Vlade predstavlja važan korak ka suočavanju s prošlošću i obnovi povjerenja u institucije

Danas je održan sastanak ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damira Gutića i ministra javne uprave Maraša Dukaja, a tema sastanka bila je usaglašavanje novog Zakona o lokalnoj samoupravi sa propisima iz nadležnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, s posebnim fokusom na gradualnu, odnosno asimetričnu decentralizaciju, koja se uvodi kao jedno od ključnih unaprjeđenja u okviru reforme sistema lokalne samouprave.
Ministar Gutić naglasio je važnost usklađivanja reforme sa sistemom socijalne zaštite, kako bi građani u svim dijelovima Crne Gore imali jednak pristup socijalnim i porodičnim uslugama. - Osiguravanje dostupnosti i kvaliteta socijalnih usluga na lokalnom nivou ključno je za unaprjeđenje životnih uslova, posebno ranjivih grupa. Stoga je važno da novi Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika- kazao je ministar Gutić.
Ministar Dukaj je istakao da reforma lokalne samouprave ima za cilj jačanje kapaciteta opština i unaprjeđenje kvaliteta usluga za građane, uz prilagođavanje rješenja specifičnim potrebama različitih sredina.&nbsp;
- Asimetrična decentralizacija omogućava efikasniju i prilagođeniju podršku opštinama, čime se poboljšava kvalitet života građana i jača lokalna demokratija- naglasio je ministar Dukaj.
Zaključeno je da će dva ministarstva nastaviti saradnju u cilju usklađivanja Zakona o lokalnoj samoupravi sa oblastima koje se tiču reforme.&nbsp;
Sastanku su prisustvovali državna sekretarka u Ministarsvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, v.d. sekretara Edmir Kalač, načelnica Direkcije za razvoj usluga Ivana Šuković, kao i državni sekretar u Ministarstvu javne uprave Dragiša Janjušević i v.d. generalne direktorice Direktorata za lokalnu samoupravu Nina Blažić.

1250x600

1084x550

Gutić sa Dukajem: Neophodno usaglasiti Zakon o lokalnoj samoupravi pruži adekvatan okvir za sprovođenje socijalnih politika

Neadekvatna pomoć i podrška u kriznim situacijama imaju za posljedicu umanjenje kvaliteta života i smanjenu sposobnost aktivnog učešća u društvu, a to može rezultirati društvenom izolacijom i nezaposlenošću, što je praćeno finansijskim problemima koji iz toga često proističu, kazala je državna sekretarka Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević na osnivačkoj Skupštini Komore psihologa Crne Gore.
Svjedoci smo, dodala je Aljićević, da je posljednjih godina izraženo prisustvo problema mentalnog zdravlja, koji se indirektno odražava na fizičko zdravlje pojedinaca, a izraženo je i nezadovoljstvo građana zbog neadekvatne podrške u prevazilaženju kriznih situacija i saniranju teškoća psihološke prirode.
Aljićević je istakla da su nerijetko poslove psihologa obavljale osobe koje nemaju adekvatnu stručnu spremu, zbog čega je izostajala adekvatna zaštita mentalnog zdravlja, kao i prevencija razvoja problema.
- Očekujemo da će se, nakon što se usvojio Zakon o psihološkoj djelatnosti, urediti ova oblast, na način što će korisnici dobijati blagovremenu i adekvatnu stručnu podršku u oblasti zaštite mentalnog zdravlja, a što će spriječiti uvećanje troškova za liječenje posljedica nadekvatnih tretmana - dodala je Aljićević.
Razlozi za donošenje zakona, prema njenim riječima bili su: osiguranje kvaliteta psiholoških usluga, zaštita javnih politika socijalne zaštite, zaštita djece, zaštita javnog zdravlja i sigurnosti korisnika usluga, odnosno osiguranje dostupnih, blagovremenih, sigurnih i kvalitetnih usluga psihologa svim kategorijama građana kojma su potrebne takve usluge.
- Ovim zakonom uređuju se uslovi i način obavljanja psihološke djelatnosti, kontrola kvaliteta stručnog rada, nadležnosti Komore psihologa Crne Gore, kao i druga pitanja od značaja za obavljanje ove djelatnosti. Psihološka djelatnost obavlja se u skladu sa Etičkim kodeksom psihološke djelatnosti i standardima psihološke struke koji obuhvataju primjenu stručno i naučno provjerenih saznanja, metoda, instrumenata, tehnika i postupak - precizirala je ona.
Aljićević je čestitala psiholozima osnivanje Komore, ističući značaj koji ovaj događaj ima za dostojanstvo profesije, zaštitu članova, zakonitost i ugled psihološke djelatnosti na teritoriji Crne Gore.

Aljićević: Umanjenje kvaliteta života posljedica neadekvatne pomoći i podrške u kriznim situacijama

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić održao je danas sastanak, sa članovima porodica žrtava rata i predstavnicima nevladinih organizacija (NVO), na kojem je dogovoreno da Vlada preuzme obavezu za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata, navedeno je u saopštenju.&nbsp;
Oni su dodali da su članovi porodica žrtava rata i predstavnici NVO su kroz svoje prijedloge uzele učešće u izmjenama i dopunama Zakona o boračkoj i invalidskoj zaštiti.&nbsp;
Tokom sastanka, ministar je saslušao zabrinutosti i prijedloge učesnika koji su istakli da određene odredbe zakona mogu negativno uticati na prava porodica žrtava. Posebno je naglašena potreba za preciziranjem statusa civilne žrtve rata i adekvatnim iznosima jednokratnog obeštećenja.
- Vaša iskustva su ključna za pronalaženje pravednih i održivih rješenja. Ministarstvo će nastaviti dijalog kako bismo osigurali zaštitu prava porodica žrtava na najbolji način - poručio je Gutić.
S obzirom na to da je u načelu postignuta saglasnost na predloženi tekst izmjena i dopuna zakona, Ministarstvo ostaje posvećeno, kako su istakli, otvorenom i transparentnom dijalogu sa svim relevantnim akterima, s ciljem obezbjeđivanja pravednih i održivih rješenja.

Vlada će preuzeti odgovornost za jednokratno obeštećenje porodicama civilnih žrtava rata

Ministar socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Damir Gutić bio je u radnoj posjeti ustanovama socijalne i dječje zaštite JU Centar „Ljubović“ i JU Zavod „Komanski most“, saopšteno je iz ovog Ministarstva.
Ovom prilikom Gutić je održao sastanak sa direktoricom JU Centra „Ljubović“ Ninom Delević i istakao opredjeljenje Ministarstva za unaprjeđenje kvaliteta života djece i omladine koja se nalaze u institucionalnom smještaju, kao i za podršku stručnom osoblju koje radi sa ovom ranjivom kategorijom.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, razgovarano je o aktuelnim izazovima sa kojima se ova ustanova suočava, uključujući potrebu za dodatnim kadrovskim i finansijskim resursima, modernizacijom infrastrukture i implementacijom novih programa podrške djeci i mladima.
U razgovoru sa direktoricom JU Zavoda „Komanski most“ Nedom Vukotić, ministar Gutić je poručio da će Ministarstvo u narednom periodu intenzivno raditi na jačanju kapaciteta ove i drugih ustanova sistema socijalne i dječje zaštite, sa posebnim fokusom na unapređenje uslova za djecu i omladinu sa teškoćama u razvoju i problemima u ponašanju.
On je posebno istakao da će podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece ostati jedan od ključnih prioriteta Ministarstva koje izuzetno cijeni napore rukovodstva i zaposlenih u ovim ustanovama i izražava zahvalnost na njihovom predanom radu i zalaganju za dobrobit djece, te ponavlja svoju spremnost da u saradnji sa svim relevantnim akterima doprinese izgradnji društva koje pruža jednake šanse za svako dijete.
Sastancima su prisustvovale državna sekretarka Mersida Aljićević i v.d. direktorice Direktorata za razvoj i praćenje pružanja usluga Amela Orahovac.&nbsp;

Gutić: Podrška institucijama koje brinu o najranjivijim kategorijama djece među ključnim prioritetima

Za tuđu njegu i pomoć je prošle godine izdvojeno 30 miliona eura, dok je za povlastice na putovanja izdvojeno čak oko sedam miliona eura - podaci su Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji.
Iz ovog resora su za Antenu M pojasnili da povlasticu za putovanja koristi oko osam odsto građana koji na nju imaju pravo. Navode da od nešto više od 29.000 korisnika dodatka na tuđu njegu i pomoć drugog lica, te oko 3.000 korisnika lične invalidnine, pravo na povlastice koristi samo oko 2.800 korisnika, s tim da svi ne koriste svih 12 vožnji.
Za tuđu njegu i pomoć, prema komparativnim podacima, 2015. godine izdvojeno je oko devet miliona eura, dok je za povlastice za putovanja opredijljeno oko milion i po eura.
Antena M je juče pisala o tome kako, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, u Crnoj Gori ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015.
Antena M navodi da podaci izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. Tu, kako dodaju, sumnjama u zloupotrebe nije kraj.
Korisnici tuđe njege i pomoći osim novčanog iznosa od 89 eura mjesečno imaju pravo i na druge povlastice, kao što je povlašćena vožnja, odnosno popusti u javnom prevozu. Korisnici tuđe njege imaju pravo na 12 mjesečnih besplatnih vožnji na teritoriji Crne Gore, koje im nakon dostavljanja potrebne dokumentacije refundiraju Centri za socijalni rad.&nbsp;
Antena M je u saznanju da postoje zloupotrebe u korišćenju ovog prava, na način što osobe borave više dana u drugom gradu gdje svakog dana uzimaju potvrde o ostvarenom putovanju. Prema njihovim saznanjima, na taj način pojedini građani uzimaju refundaciju novca i od 800 do 900 eura - iako putovanja nijesu ostvarili.
Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su na pitanje da li su upoznati sa ovom vrstom zloupotreba odgovorili potvrdno.
- Ministarstvo je upoznato sa pojedinim oblicima zloupotreba, ali nije bilo upućenih zahtjeva za konkretne primjere. U svakom slučaju, nadležni centri za socijalnu rad takve zahtjeve mogu odbiti u okviru upravnog postupka na koja rješenja stranke imaju pravo žalbe, s tim da do sada ni jedna žalba po tom pitanju nije podnijeta. Centri imaju mogućnost da svaku sumnju na zloupotrebe prijave inspekciji socijalne i dječije zaštite, neposredno ili preko Ministarstva - navode u odgovorima dostavljenim Anteni M.&nbsp;
Kako kažu planirano je i donošenje novog Zakona o povlastici na putovanje osoba sa invaliditetom.
- Formirana je radna grupa koju čine članovi iz nadležnih organa i predstavnika nevladinih organizacija. Preciziraće se pojedine odredbe zakona, odnosno otkloniti postojeće pravne praznine koje mogu dovesti do zloupotrebe prilikom ostvarivanja i korišćenja prava - kažu iz Ministarstva socijalnog staranja.&nbsp;
Smatraju da su eventualne zloupotrebe samo izuzetak, a ne pravilo, te da će se novim zakonskim rješenjima i to spriječiti.

Za tuđu njegu i pomoć lani izdvojeno 30 miliona eura, za povlastice na putovanja oko sedam miliona eura

Crna Gora, prema podacima Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, ima oko 30.000 korisnika tuđe njege i pomoći, što je duplo više u odnosu na 2015. godinu. U odnosu na broj stanovnika najveći broj korisnika te vrste državne pomoći u decembru 2023. imao je Mojkovac, gdje je svaki sedmi stanovnik primao tuđu njegu, a za njim su Rožaje gdje je u odnosu na 2015. broj korisnika u decembru porastao gotovo četiri puta, pokazale su brojke koje je Antena M dobila putem zahtjeva o slobodnom pristupu informacijama. Prema zakonu, pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć. Brojke nam govore i da je najveći rast u dodjeli ove vrste pomoći bio za vrijeme Vlade Dritana Abazovića, kada su za samo 10 mjeseci pravo na tuđu njegu ostvarila 7.202 nova korisnika. Podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura. U januaru 2015. godine broj korisnika tuđe njege i pomoći iznosio je 10.069. Broj je u narednim mjesecima ubrzano rastao, pa su u decembru iste godine 14.022 korisnika ostvarivala to pravo. U decembru 2016. taj broj je opet porastao i iznosio je 15.183, ali je u decembru 2017. smanjen na 14.086. Rast kreće ponovo od 2018. kada je broj korisnika uvećan za preko dvije hiljade i iznosio je 16.391. 2019. dolazi do novog rasta od preko dvije hiljade korisnika – na 18.715. Godinu kasnije, u decembru, 2020. taj broj dostiže 19.270. Podsjetimo, u avgustu 2020. dolazi do promjene vlasti, kada je za premijera došao Zdravko Krivokapić, čijoj je Vladi izglasano nepovjerenje u februaru 2022. U decembru 2021. broj korisnika tuđe njege je ostao na gotovo istom nivou kao 2020. - 19.379.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241126071132_b91dbc0fd48145de0d82836dff965d84b5b8f0bbe508ad3da1521b8f06894c79" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Nakon Krivokapića, funkciju premijera preuzeo je Dritan Abazović koji je na toj poziciji, većinom u tehničkom mandatu, bio do jeseni 2023. Najveći skok u broju korisnika ove vrste pomoći je zabilježen upravo u periodu od decembra 2022. do oktobra 2023. Tako je u decembru 2022. bilo 22.896 korisnika, dok je u oktobru 2023. (do kada je Abazović bio na funkciji premijera) taj broj dostigao rekordnih 30.098, što je uvećanje od 7.202 korisnika za svega 10 mjeseci! U decembru je taj broj iznosio 30.148. Vladu Crne Gore je, podsjetimo, u novembru 2023. preuzeo Milojko Spajić, a broj korisnika se do juna ove godine neznatno smanjio, pa je u šestom mjesecu (do kada imamo podatke) iznosio 29.745. <h2>U kojim opštinama je zabilježen najveći rast broja korisnika tuđe njege i pomoći?</h2> Analizirajući dobijene podatke po opštinama, najveći rast broja korisnika je zabilježen u Opštini Rožaje, gdje je 2015. bio 701 korisnik dok je u decembru 2023. bilo 2677 osoba koje primaju ovu vrstu državne pomoći, što je gotovo četiri puta više. Poređenja radi, prema posljednjem popisu iz 2023. u tom gradu živi 23.184 osoba, što znači da je svaka deveta osoba u decembru bila korisnik tuđe njege i pomoći. Podaci za jun 2024. godine govore da je broj smanjen na 2.462.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241126071132_6ed7d5c8d7e99e496f2d1102a924c1d4cc9810bf9aaa54e27c15fb7488a40439" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  Veliki rast proteklih godina zabilježio je i Mojkovac. Broj onih koji su u Mojkovcu 2015. primali tuđu njegu iznosio je 394, dok je u decembru 2023. to pravo ostvarilo 948 građana. Ako uzmemo u računicu podatak da je u gradu na Tari na popisu prošle godine bilo 6.728 građana, ispada da je svaka sedma osoba primala tuđu njegu i pomoć koja iznosi 89 eura. Da paradoks bude veći broj stanovnika Mojkovca u odnosu na popis iz 2011. je opao za oko 2.000, ali je zato broj korisnika tuđe njege rapidno porastao. Brojke govore i da je ove godine broj korisnika ovog prava značajno opao, pa je u junu iznosio 684. U Beranama je u decembru to bila svaka deseta osoba, na Cetinju i u Pljevljima svaka jedanaesta, u Gusinju dvanaesta osoba… Kada je posrijedi Glavni grad, svaka 30-ta osoba ostvaruje to pravo.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20241126071132_b4bd9574cd1a461e6b87ce9d31ac58c22e54567dc2195ae17608b8f765c4fedd" data-rendition-name="original" width="2000" height="1414" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Koliko se novca izdvaja za tuđu njegu?</h2> Prema podacima koje nam je dostavilo Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, a koje potpisuje ministar Damir Gutić, 2015. je za ovu namjenu potrošeno 8.963.700,16, dok je u 2023. izdvajanje za tu namjenu bilo preko 30 miliona. U tabeli možete pogledati kako je izdatak za tu vrstu državne pomoći rastao iz godine u godinu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="20241126071132_18387b6b4ee0fc444b2611d213c5ea8c2aebd0146bde8f63489a013c62f274fc" data-rendition-name="original" width="293" height="452" loading="lazy" alt="grafici"></figure>  <h2>Ko ima pravo na korišćenje tuđe njege i pomoći?</h2> Pravo na dodatak za njegu i pomoć ima osoba kojoj je zbog tjelesnih, mentalnih, intelektualnih i senzornih oštećenja ili promjena u zdravstvenom stanju neophodna njega i pomoć, a pravilnikom su jasno propisane medicinske indikacije. To su teška oštećenja lokomotornog sistema poput gubitka ili potpune neupotrebljivosti ruke ili noge, oštećenja i bolesti centralnog i perifernog nervnog sistema kao što su epilepsija, cerebralna paraliza, multipla skleroza. Zatim duševne bolesti i psihički poremećaji gdje spadaju trajni poremećaji ličnosti, oštećenja organa i organskih sistema, bolesti i oštećenja gastrointestinalnog sistema. Pod medicinskim indikacijama je propisano i teško oštećenje sluha i govora, teško oštećenje vida poput gubitka oba oka i gluvosljepoća od 90 odsto. Na kraju spiska su i ozbiljne bolesti srca i krvnih sudova, ali i neoplazme. Za ostvarivanje ovog prava nijesu od uticaja prihodi, već upravo samo medicinske indikacije koje su propisane podzakonskim aktom. Stoga podaci do kojih je došla Antena M, izazivaju ozbiljnu sumnju u opravdanost dodjele ove pomoći u navedenim brojkama, te se postavlja pitanje da li su svi prijavljeni korisnici ispunjavali zakonske kriterijume ili je došlo do zloupotreba i nepravilnosti u procesu odobravanja ovog prava, za koje država godišnje izdvoji oko 30 miliona eura.

Postoji li u Crnoj Gori ozbiljna zloupotreba prava na “tuđu njegu i pomoć” za koju se godišnje izdvaja oko 30 miliona?

Osjetno smanjenje siromaštva među građanima Crne Gore je jedan od prioriteta rada Vlade Crne Gore, saopšteno je iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije, povodom Međunarodnog dana borbe protiv siromaštva.
U Ministarstvu konstatuju da je siromaštvo globalni problem koji se odnosi na nedostatak osnovnih potreba i resursa potrebnih za dostojanstven život.&nbsp;
- Siromaštvo može imati ozbiljne posljedice na zdravlje, obrazovanje i ekonomski razvoj zajednica, te je važno raditi na rešavanju ovog problema kroz različite programe podrške, politike i inicijative koje će omogućiti pristup osnovnim potrebama svim ljudima. Aktivnosti koje se odvijaju u cilju smanjenja siromaštva prije svega se odnose na oblast ekonomije, rada, zapošljavanja, prosvjete, penzijskog sistema i dr. - kazali su u tom resoru.
Tvrde da je Vlada Crne Gore u potpunosti posvećena iznalaženju rješenja koja će doprinijeti da se smanji broj siromašnih i socijalno isključenih u Crnoj Gori.
- U saradnji sa privatnim sektorom, nevladinim organizacijama i međunarodnim partnerima, osjetno smanjenje siromaštva među građanima Crne Gore je jedan od prioriteta rada Vlade Crne Gore. Siromaštvo je globalni društveni problem sa kojim se suočavaju i najrazvijenije zemlje, pa ni država Crna Gora nije izuzetak - navedeno je u saopštenju.
Iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kako su reklu, sprovodi se niz sistemskih mjera i programa koji su namijenjeni pojedincu, odnosno porodici sa nepovoljnim ličnim ili porodičnim okolnostima, koji uključuju prevenciju, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku.
Aktivnosti Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije posebno su usmjerene na zaštitu najranjivijih grupa. U cilju unaprjeđenja kvaliteta života i osnaživanja za samostalan i produktivan život ranjivih kategorija Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti propisana su prava iz socijalne i dječje zaštite i to materijalna davanja i usluge socijalne i dječje zaštite.
- U cilju smanjenja siromaštva uspostavljena je saradnja Zavoda za zapošljavanje Crne Gore i centara za socijalni rad. Sporazum o procesu socijalne aktivacije radno sposobnih korisnika materijalnog obezbjeđenja ima za cilj unaprjeđenje položaja ranjivih grupa nezaposlenih lica kroz ponudu integrisanih usluga iz oba sistema - kažu u Ministarstvu.
Kako bi obezbijedili bolju targetiranost i usmjerili materijalna davanja ka kategoriji stanovništva kojima je pomoć najpotrebnija planirana je izrada Prijedloga novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti.&nbsp;
- Kako bi se smanjilo siromaštvo na sjeveru Crne Gore, koji je u najvećem riziku, važno je implementirati ciljane programe podrške, investirati u razvoj infrastrukture, stvaranje radnih mesta i pružanje pristupa obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti. Takođe je važno osnažiti lokalne zajednice i podržati njihove inicijative za ekonomski razvoj i poboljšanje kvaliteta života - ističu u Ministarstvu.
Posljednjih godina, napominju, opada stopa rizika od siromaštva i nejednakost u Crnoj Gori.
- Stopa rizika od siromaštva u 2022. godini iznosila je 20,3 odsto, što pokazuje procenat lica čiji je ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Ova lica nijesu nužno siromašna, samo imaju veći rizik da to budu, jer je njihov ekvivalentni raspoloživi dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Činjenica je da u poslednjem periodu i u Crnoj Gori bilježimo rast cijena i to je i jedan od glavnih razloga zbog čega planiramo donošenje Prijedloga novog Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, kako bi upravo bolje targetirali kategoriju stanovništva kojoj je pomoć najpotrebnija - kažu u Ministarstvu.
Sva materijalna davanja iz oblasti socijalne i dječje zaštite, kako ističu, znatno utiču na smanjenje siromaštva u Crnoj Gori, s tim što je, naglašavaju, problem siromaštva višedimenzionalni problem i u rješavanju je neophodno uključivanje svih relevantnih aktera, poput resora zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i ostalih.
U prethodnom periodu Ministarstvo je pripremilo prijedloge Strategije razvoja sistema socijalne i dječje zaštite i Strategije deisntitucionalizacije, čije usvajanje očekuju uskoro na Vladi.&nbsp;
Obje strategije, saopštili su, sadrže aktivnosti u cilju unapređenja kvaliteta života naših građana, uključujući i kategoriju stanovništva koji se nalaze u riziku od siromaštva.&nbsp;
- Efikasan i efektivan sistem socijalne i dječije zaštite, kojem teži Crna Gora, treba da obezbijedi mjere i programe koji prvenstveno imaju najveći pozitivni uticaj za korisnike, uz jasnije definisanje mehanizama i plana finansiranja, kao i da se obezbijedi finansijska održivost. U krajnjem, jačanje sistema će u narednom periodu doprinijeti održivom i kontinuiranom smanjenju siromaštva i ranjivosti populacije kroz jačanje preventivne funkcije i omogućavanje da populacija izađe iz sistema socijalne i dječje zaštite. Ministarstvo socijalnog staranja, brige o porodici i demografije i Vlada Crne Gore će u narednom periodu posvećeno raditi kako bi se broj siromašnih smanjio i kako bi mjere koje se donose bile što efikasnije i targetirale osobe kojima je pomoć potrebna- poručeno je u saopštenju.

Ministarstvo: Opada stopa rizika od siromaštva i nejednakost u Crnoj Gori

Budvanska policija je uhapsila maloljetnika osumnjičenog za distribuciju opojne droge, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Policijski službenici Jedinice za borbu protiv droga u Budvi su, kako se navodi uz UP, postupajući po operativnim informacijama, izvršili kontrolu maloljetnika iz Nikšića, starosti 17 godina, i kod njega pregledom pronašli opojnu drogu kokain.&nbsp;
- Preduzimajući dalje aktivnosti iz svoje nadležnosti, službenici policije su, shodno pribavljenoj naredbi suda, izvršili pretres stana koji koristi pomenuto maloljetno lice i tom prilikom pronašli oko 50 g opojne droge kokain, oko 200 g opojne droge marihuana, vagu za precizno mjerenje, predmete koji su koriščeni za pakovanje opojne droge, mobilni telefon za koji se sumnja da je korišćen prilikom prodaje opojne droge, kao i novac za koji se sumnja da je stečen vršenjem kriminalne djelatnosti - ističe se u saoptštenju.&nbsp;
Po nalogu postupajuće državne tužiteljke, maloljetnik je uahpšen zbog sumnje da je počinio krivično djelo neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga i on će uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti priveden u Više državno tužilaštvo, na dalju nadležnost.

Uhapšen sedamnaestogodišnjak osumnjičen za distribuciju opojne droge

Baviti se istraživačkim novinarstvom je teško, kaže novinarka crne hronike Televizije E Svetlana Đokić, jer egzistiraju mediji koji određene tekstove i emisije, prikazuju kao istraživačko novinarstvo, što je u stvarnosti daleko od toga. 
Poznata po istraživačkom serijalu ,,Sjenke” čiji je autor, a koja bilježi ogromnu gledanost, Đokić ne preuzima zasluge na sebe, već naglašava da bi se neki tako zahtjevan serijal realizovao, priskaču, kako kaže, rado da pomognu kolege, snimatelji, montažeri, tonci, ali i, menadžment. 
- Da bi se neko bavio istraživačkim novinarstvom mora sagledati sve činjenice, mora prikupiti što više podataka, mora saslušati sve strane i naravno da tu mora biti mjesta za jednu vrstu kompromisa, da bi se napravila kvalitetna emisija, kao što je emisija Sjenke, koja se već od samog početka emitovanje E Televizije emituje, pobila sve rekorde gledanosti, to mogu s ponosom da kažem - rekla je Đokić.
Novinarstvom se bavi od 2002. godine, a od tada do danas, nije imala ozbiljnih prijetnji.
- Bilo je perioda kad sam imala strah, ne za sebe, koliko za svoju djecu, tim prije što su te prijetnje dolazile, a nijesu bili kriminalci, odmah da kažem, bili su političari -istakla je Đokić.
Novinarstvo je davanje sebe, smatra Đokić, nema radno vrijeme i novinar je uvijek novinar, što nije baš pogodno za mlade generacije, a koje nisu željne samopromocije nego da se istinski bave novinarskim poslom. 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3D5jyGxnsS01O46KYy&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Đokić: Prijetnje su dolazile do mene, ne od kriminalaca, nego od političara

Bivši rukometni reprezentativac Mladen Rakčević govorio je u Ljetnjem programu Televizije E o svojim sportskim počecima, razvoju karijere, ali i uslovima u kojima danas treniraju mladi sportisti. Istakao je da je upornošću i uz mnogo sreće ispunio dječačke snove.
- Potičem sa Cetinja, pa je ta škola rukometa jako dobra, a kad je bilo odlučujuće da li ću ići u profesionalne vode ili ne, imao sam sreću da te ‘99. godine, kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena, koji je u tom trenutku bio najbolja ekipa u bivšoj Jugoslaviji i, malo po malo, stasao sam uz tim rukometnim gorostasima koji su bili u Lovćenu - rekao je Rakčević.
Naglašava da je sport „najčistija grana društva”, pozivajući se na poznatu misao Duška Vujoševića, te dodaje da bi takav i trebalo da ostane – zasnovan na fer igri i individualnom trudu.
- Sport je najčistija grana društva, govorio je Duško Vujošević, i trebalo bi takva da ostane, i da je fer, jer imate taj teren, izađete, rukometne dimenzije su 40 x 20 i pokažete šta znate. Ne pomaže ni finansijska situacija vaših roditelja, ni funkcije, politika, ništa, samo ono što vi znate - poručio je Rakčević.
Govoreći o savremenim uslovima za rad s mladima, ocijenio je da su današnje generacije u boljoj poziciji nego njegova, ali da postoje i novi izazovi.
- Treneri takođe puno ulažu u sebe, klubovi ulažu u trenere, daju značaj edukacijama i svemu onome što prati moderno vrijeme. Ono što mogu da kažem da je za njih negativno, a za nas bilo pozitivno je da smo drugačije odrastali, bez socijalnih mreža, telefona, fokus nam je upravo bio na sportu koji smo trenirali. Danas se snimaju utakmice, analize se prave iz mlađih selekcija, a ja svoju utakmicu nijesam mogao da odgledam dok nijesam došao do prvog tima. Danas postoje skautinzi i zaista se kvalitetno radi i to je ta neka povoljnost koju je donijelo neko modernije vrijeme - istakao je on.
Rakčević je ukazao na sveprisutnu zabludu da se uspjeh u sportu može postići brzo i lako.
- Do uspjeha se ne dolazi preko noći. To je karakteristično razmišljanje ljudi sa ovih prostora – da se do cilja može doći lagano - objasnio je bivši reprezentativac.
Posebno je naglasio važnost posvećenosti, želje i temeljnog rada u mladim uzrastima.
- U svakom slučaju, to je veliki problem za mlađe generacije koje dolaze, jer previše gledamo Instagram, previše to idealno izgleda svima nama, pa i njima, možete misliti, koji se još nijesu pozicionirali u društvu. Pričamo o toj nekoj dobi od 10 do 14, 15 godina, kad se razvijaju i imaju mnoga interesovanja. Kad radim sa mlađim selekcijama, sa mlađim naraštajem, uvijek pričam da treba temeljno da se radi, da je najbitnija želja, jer ona je ključ do uspjeha - zaključio je Mladen Rakčević.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FMrzzIZapSbg%3Fsi%3DLZXfAeZuILfbUw14&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Rakčević: Imao sam sreću da kao sedamnaestogodišnjak uđem u prvi tim Lovćena i stasavam uz rukometne gorostase

Inicijativa crnogorske vlade da se Kotor skine s Liste svjetske baštine UNESCO-a, premda naizgled bizarna, itekako je poučna za Hrvatsku. Razlike su doduše značajne: u usporedbi s crnogorskom obalom, sve devastacije na hrvatskoj obali izgledaju kao promišljeni urbanistički zahvati. Uostalom, ekskluzivni turistički resort kod njih je niknuo čak i na otočiću Mamuli – u staroj austrougarskoj tvrđavi, fašističkom zatvoru i mjestu sjećanja.
Što se dakle događa u Crnoj Gori? Ministar prostornog planiranja Slaven Radunović predložio je da građani Boke kotorske na referendumu odluče hoće li Kotor ostati na listi UNESCO-a. Učinio je to nakon što je UNESCO zatražio prestanak izgradnje na zaštićenom prostoru Kotora i u nekoliko područja u tom dijelu crnogorskog primorja gdje je uočena stihijska izgradnja i urbanistički kaos. UNESCO je zaključio da stvarna zaštita Kotora zapravo ne postoji, pa ga planira staviti na listu ugrožene baštine.
Logika ministra Radunovića ne iznenađuje. On smatra da UNESCO sprječava razvoj i investicije, a ne primjećuje devastaciju prostora do koje to dovodi, o ambijentalnoj devastaciji da i ne govorimo.
<h2>UNESCO jedini spas</h2>
Jer da primjećuje, niti bi Boka danas tako izgledala, niti bi divnu mletačku Budvu progutao galimatijas koji je izrastao iznad nje, niti bi se uopće razmatrao – kamoli bio izgledan – megalomanski plan gradnje svojevrsnog "Ulcinja na vodi" mimo nadležnosti lokalne vlasti.
Prošlog vikenda bio sam u Kotoru koji je, svemu unatoč, i dalje prelijep. Taj gradić izgradila je i definirala Venecija i tamo sam se osjećao skoro kao da sam u svojoj Korčuli. Iz razgovora s ljudima s nevladine i stručne scene jasno mi je da oni jedino u UNESCO-u vide autoritet koji može zaštititi Kotor od daljnje devastacije. Shvaćaju to i općinske vlasti. Načelnik Vladimir Jokić otklonio je ministrovu ideju o referendumu i nazvao ga talibanom.
Primjer Kotora upozorenje je na mnogo načina. Dovoljno je krenuti od Splita, gdje su konzervatori prije nekoliko godina skinuli Bačvice iz Zone B zaštite UNESCO-a, nakon čega je svaka zelena površina u kvartu pretvorena ili u hotel ili u stambenu zonu, a ambijent Bačvica trajno devastiran.
<h2>Lekcija za Hrvatsku</h2>
Bizarno, zaštita je nakon toga vraćena, ali sad više ničemu ne služi. Splitska aktivistička i stručna javnost uspjela je doduše spriječiti pretvaranje Katalinića briga i Ljetnog kina Bačvice u građevinsku zonu. S obzirom na okolnosti, i to je uspjeh, iako su Bačvice generalno upropaštene.
Opet u Splitu, referendum se zaziva i oko ideje rušenja Poljuda, koja se sad pokušava progurati. Istina je da bi češći lokalni referendumi podigli razinu demokratske svijesti i sudjelovanja u političkim procesima. Ali je i perfidno i besmisleno da se referendumom odlučuje o tretmanu nacionalne ili svjetske baštine.
Slučaj Kotora trebao bi stoga zanimati hrvatsku javnost, ponajprije jer je riječ o svjetskoj baštini. Pritom je umnogome riječ o hrvatskoj tradiciji. Ne manje bitno, sve se odvija u neposrednom susjedstvu, a na tako malom prostoru poput istočne obale Jadrana gotovo je nemoguće izbjeći širenje negativnih praksi preko granice. Uostalom, spomenuti odnos prema baštini UNESCO-a u Splitu, kao i onaj u Trogiru o kojem je pisao profesor Ivo Babić, više su nego dovoljno upozorenje da je od početka devastacije do njezine legalizacije samo mali korak.

Udar na svjetsku i hrvatsku baštinu: Skidanje Boke s liste UNESCO-a bilo bi žalosna pobjeda betonizacije

Uzalud konvencije, zakoni, Ustav koji je decidiran - majka i dijete uživaju posebnu zaštitu. Strah i stres, emocionalnu bol juče su u dva navrata doživjele majka i dijete, petogodišnja djevojčica zbog nesposobnosti crnogorskih institucija da postupaju sa izraženim senzibilitetom i na način primjeren đetetu u slučajevima koji se tiču porodičnih odnosa. Podgoričanka koja odbija da bivšem suprugu preda njihovu kćerku, u vremenskim intervalima kako je to naloženo sudskom odlukom, jer je on, kako tvrdi, fizički zlostavlja i ona odbija da ide kod njega, a zbog čega je pokrenula i sudski spor zbog nasilja nad đetetom, juče je podnijela krivičnu prijavu policiji protiv sudskog izvršitelja Dragoljuba Kaluđerovića koji je, piše u prijavi, pokušao nasilno da uđe u njen stan, u pratnji izvršne sutkinje Ine Hrković i socijalne radnice, kako bi joj uzeli kćerku i odveli je kod oca. - Molim policiju i nadležne organe da me zaštite, a pomenuta lica adekvatno sankcionišu. Takođe, od suda zahtijevam da Dragoljubu, odnosno izvršitelju izreknu zabranu prilaska odnosno da istom onemoguće dalje postupanje u mom predmetu. Uz prijavu dostavljam ljekarsku dokumentaciju – ističe se u prijavi. Oko podne su pozvonili i kada je otvorila vrata stana saopštili su joj da spakuje kćerku i da im je odmah preda. - Odbila sam to i tražila im nalog koji mi nijesu dali, kao i da pozovu policiju. Nakon ovoga pokušala sam da zatvorim vrata do dolaska policije, ali me Dragoljub u tome sprječava tako što podmeće nogu pod moja vrata i ne dozvoljava mi da ih zatvorim, nakon čega ih jako gura rukom i tada me istim udara u predjelu lijeve ruke – piše u prijavi policiji, kao i da je izvršitelj ušao u hodnik i odbijao da izađe.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250725060744_b2cdeae0450445f84158cb7c3b2be5e03638f4aca9b933f2ec7930f3f0f561a5" data-rendition-name="original" width="1000" height="569" loading="lazy" alt="Osnovni sud u Podgorici"><figcaption>TEŠKE OPTUŽBE NA RAČUN SUDIJA: Osnovni sud u Podgorici(Photo: Antena M)</figcaption></figure>  Usljed stresa, kako je istakla u prijavi, osjetila jak bol u stomaku, a u petom je mjesecu rizične trudnoće i prokrvarila je, zbog čega se morala javiti ginekologu. Čiji izvještaj je dostavila policiji. Sutkinja Hrković je, kako piše, ušla u stan i pitala djevojčicu da li želi da vidi oca, na šta je ona odgovorila „da ne želi i da je on tuče“. U prijavi je napisala da je popodne sa kćerkom pošla u Centra za socijalni rad, kako je od nje tražila sutkinja, te da djevojčica kada je ugledala „oca doživljava stres i počinje plakati“, nakon čega je sutkinja dozvolila da se vrate kući. - Zatečena sam onim što smo kćerka i ja doživjele. Izvršitelj Kaluđerović je bio toliko nasilan. Stavio je nogu na prag vrata, gurnuo ih i djelimično ušao u stan – uprkos tome što sam trudna i izričito rekla da se ne slažem s ulaskom. Nije htio da se skloni sa vrata i gurao ih je da ih ja, iako imam pravo na to, ne zatvorim. Tom prilikom sam zadobila i udarac u ruku, a sama situacija nasilnog ponašanja i prekoračenja ovlašćenja su prouzrokovali kontrakcije i krvarenje u ionako već rizičnoj trudnoći o kojoj su oni odavno obavješteni – ogorčena je sagovornica Portala ETV. Smatra i da su „nezvani gosti“ stavili saksiju na kameru na ulaznim vratima, vjerovatno prije nego su pozvonili, što je, kaže, tek kasnije primijetila. Kategorična je da njena kćerka odbija kontakt s ocem, ističući da je juče u Centru za socijalni rad, kada ga je ugledala, doživjela „težak emocionalni ispad - plakala je, vrištala, tresla se i na kraju i urinirala, pokazujući jasan strah od njega“. Naša sagovornica je ogorčena odnosom institucija u njenom slučaju i dodatnu traumu joj, kako kaže, izaziva odgovor sutkinje, na pitanje do kada će trudnu da je maltretiraju, a koja joj je rekla da mora da sprovodi izvršenje i da će biti još gore po nju. - Ignorisanje emocionalnog stanja djeteta i nastavak postupanja uprkos njenoj traumi predstavlja kršenje Konvencije o pravima djeteta, ali i člana 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji štiti pravo na porodični život. Dokle će organi u Crnoj Gori zloupotrebljavati službeni položaj i sprovoditi nasilje nad nama, štiteći lice za koje postoji osnovana sumnja da je nasilan i pored toliko presuda i toliko aktivnih postupaka za nasilje? Dokle će institucije ignorisati patnju i traumu petogodišnje djevojčice – ogorčena je mlada Podgoričanka. Ona je pozvala institucije - zaštitnika ljudskih prava, Vrhovni sud, Ministarstvo pravde, Delegaciju EU, Ombudsmana za djecu, nevladine organizacije da reaguju. - Da se zaustavi institucionalno nasilje koje trpimo moja kćerka i ja – poručila je ona. Sagovornica Portala ETV tvrdi da njen bivši suprug ima „dobre veze u vlasti i u sudu“, a što, prema njenim riječima potvrđuje i činjenica da su se iz predmeta pred Osnovnim sudom u Podgorici, a koji se odnose na njihov slučaj, povukla već dvojica sudija, odnosno tražili su izuzeće jer su u prijateljskim odnosima sa njim. Kako smo ranije pisali, mlada Podgoričanka odbija da preda djevojčicu ocu nakon što joj je poslije jednog vikenda koji je provela sa njim kćerka rekla da je otac tukao, što je, kako kaže, potvrđeno i medicinskom dokumentacijom. Ona zahtijeva da njihov budući kontakt bude isključivo pod nadzorom.

Izvršna sutkinja, sudski izvršitelj i socijalna radnica pokušali nasilno da odvedu dijete od majke

Kada Aleksandar Vučić razvlači onaj svoj cinični osmijeh, znajte da negdje država pada u ruke "srpskog sveta". Ili barem pokušava da padne. To više nije osmijeh samo zlog političara – to je osmijeh izopačenog trgovca suverenitetima, tapkaroša nacionalnih identiteta, ocvalog stratega koji u džepu stalno nosi nacrt "srpskog sveta". A kad taj osmijeh krene ka Crnoj Gori, znajte da se sprema invazija. Ne tenkovima, ta su vremena prošla, već mantijama, litijama i, naravno, s Andrijom Mandićem.
Jer Crna Gora je sljedeća ratna stečevina "srpskog sveta" – ako se sve bude odvijalo po Vučićevom planu.
<h3>SVE POČINJE OSMIJEHOM, A ZAVRŠAVA MANTIJOM</h3>
Vučić nije zaboravio 2006. godinu, kada je Crna Gora rekla „ne“ svetosavskom snu o Velikoj Srbiji. Nije zaboravio ni 2020, kada su litije prodrle u javni prostor kao političko oružje, da bi mu se potom vratile kao bumerang – u vidu studentskih protesta pod beogradskim balkonima. Nije zaboravio – ali, još važnije – nije oprostio.
Danas, 2025. godine, Crna Gora je zrela. Nažalost, zrela za potpuno političko preuzimanje od strane jurišnika "srpskog sveta". Nema više Đukanovića, nema snažnog građanskog fronta, nema političkih bedema, nema ljevice, a ni NVO sektora, koji je nekad bio brana neočetništvu. Ostala je samo ćirilična tišina. U tu tišinu Srpska pravoslavna crkva ulazi kao vlasnik (podsjetimo se Temeljnog ugovora, kojim je postala pravni vlasnik gotovo kompletnog duhovnog nasljeđa Crne Gore), dok se Vučićev plan preoblikovanja države – po uzoru na Srbiju – već odvija, tiho i precizno, kao podmazan.
Dakle, "srpski svet" više nije teorija zavjere ni pijani četnički san. To je operativna doktrina Beograda prema državama sa većinskim ili manjinskim srpskim stanovništvom. Crna Gora je sljedeći cilj.
<h3>CRKVA DOLAZI TIHO, SA OSMIJEHOM</h3>
Nema više tenkova, naravno. Ovo je „soft“ verzija velikosrpskog imperijalizma. Osvajanje kroz liturgiju, ćirilicu i sektaško svetosavlje. Naravno, začinjeno litrama sirove putinofilije. SPC već vodi kampanju – koncerti, promocije „duhovnih vrijednosti“, televizijski nastupi, kojekakvi laureati koji niču kao pečurke poslije kiše – a svima im je zajednički imenitelj: "srpski svet". Kad ih slušate, rekli biste da žele ljubav, mir i pomirenje. I, naravno, borbu protiv korupcije. Ali iza tih mantija i kandila stoji politička mašinerija – ekspozitura Vučićevog kabineta.
Vučiću ne treba ni dolazak u Podgoricu – on je već tamo. Kroz vladike, propagandiste, medije i „bratsku pomoć“.
<h3>JESENJI PLAN: SPAJIĆ KAO FIKUS, MANDIĆ KAO VLAST</h3>
Plan je kristalno jasan: Mandić "nudi" Spajiću još četiri godine premijerske funkcije – pod uslovom da pola Vlade preuzme Koalicija za budućnost Crne Gore. Uz to, SPC dobija još veći institucionalni prostor, a projekat „velikosrpskog rebrendiranja Crne Gore“ ide dalje – sve do izmjena Ustava, zastave, himne i službenog jezika.
To nije demokratski proces. To je perfidni, puzajući državni udar. U kravati i pod krstom.
<h3>MEDOJEVIĆEV KABARE KAO PARAVAN</h3>
U međuvremenu, vjerni Mandićev pomoćnik Nebojša Medojević zabavlja javnost jeftinim predstavama. Izmišlja koalicije, optužuje sve za izdaju, dok prikriva glavnu igru: Vučićevo preuzimanje Crne Gore, uz Mandićevu vjernu logistiku.
Sve to je igrokaz, dimna zavjesa. Jer kada preuzimaš državu, najvažnije je da javnost to ne shvati – dok ne bude kasno. Mada, u ovoj otupjeloj javnosti, možda čak i ne treba poseban plan. Neočetnicima je sve servirano.
<h3>KO JE DANAS CRNOGORAC? ONAJ KO SE SJEĆA GRAĐANSKE DRŽAVE</h3>
Biti Crnogorac danas ne znači imati pasoš ni izvod iz matične knjige rođenih. Danas to znači – sjećati se. Sjećati se ko si, odakle si, i šta ti pripada. Sjećati se da Crna Gora nije nastala dekretom, već otporom. Nije je donijela nijedna litija, već referendum. A prije toga – partizanski, a ne četnički pokret. I da je nijedna mantija nije branila, već narod koji je rekao: „Nismo ni Srbija, ni Albanija, ni dio ičijeg ‘sveta’. Svoji smo.“
Eh, nekad bilo!
Danas, kad ti isti ljudi gledaju kako im SPC piše zakone, a Beograd imenuje ministre – sjećanje postaje čin političkog otpora.
<h3>EVROPSKI PUT KAO NEPRIJATELJ</h3>
Vučiću ne treba Crna Gora koja ide ka EU, s planom da do 2028. postane članica. Njemu treba Crna Gora kao balkanska Bjelorusija – poslušna, destabilizovana, pokorena, satelitska. Zato je cilj jeseni da se pregovori s EU uspore, institucije popune „svojima“, a reforme zamrznu.
Ako Crna Gora ostane na evropskom putu – Vučićev san o regionalnoj dominaciji pada. Zato sada aktivira sve: od Crkve do „kvazicrnogoraca“ – Srbijanaca s crnogorskim biračkim pravom.
<h3>SVESRPSKI SABOR – SABLAST POD KRINKOM BRATSTVA</h3>
Vučićeva ideja "svesrpskog sabora" nije kulturni forum, već političko sredstvo dominacije. Ko nije u saboru – protiv je. Ko se ne uklapa – izdajnik je. Ko ne pjeva „Tamo daleko“ – gubi posao, identitet i građanska prava.
U tom „saboru“ nema mjesta za Bošnjake, Hrvate, Albance, pa ni za suverene Crnogorce. Tu država postaje etnički čist entitet. Sve ostalo je – prepreka.
<h3>RJEŠENJE? GRAĐANSKI OTPOR. PAMĆENJE. USTAV.</h3>
Rješenje nije u novim liderima, ni u povratku starih. Od tih utopija nema ništa! Rješenje je u građanskom jedinstvu. U otporu koji kaže: „Ovo je naša država – i ne damo je!“
Crna Gora nije savršena. Griješila je. Dabome! Ali to ne znači da mora kleknuti pred tuđom ideologijom. Jer kad jednom klekne – više se ne diže.
Rješenje je u ljudima koji se ne boje da kažu „ne“. Koji ne priznaju autoritet mantije ni Vučićev hatišerif iz Beograda, već poštuju sopstveni Ustav. Koji ne biraju vlast po krštenici, već po programu. Koji ne razmišljaju u kategorijama bratstva i krvi, već pravde i budućnosti.
<h3>ZAVRŠNA RIJEČ: NE DAJ SE, CRNA GORO!</h3>
Ne daj da ti mijenjaju ime. 
Ne daj da ti prepravljaju istoriju. 
Ne daj da ti krstom zamijene zakon. 
Ne daj da ti govore kojim si jezikom govorila. 
Ne daj da ti otimaju himnu i Ustav iz usta.
Jer kad ti uzmu jezik, zastavu i vjeru u sebe – uzeli su ti sve.
Digni glas dok još možeš da govoriš. 
Glasaj dok još imaš pravo glasa.
Budi Crna Gora – prije nego što te pretvore u "srpsku pokrajinu na moru s posebnim osjećajem za svetosavlje".
I ne zaboravi: Aleksandar Vučić ne dolazi s vojskom. Dolazi s osmijehom i mantijom. A iza njega – tama.
Vučićeva jesenja ofanziva dolazi. 
A jedini ko je može zaustaviti – to su građani Crne Gore. 
Ako ih još ima!

Vučić kreće na Crnu Goru, ne tenkovima, nego osmijehom i mantijom. Vrijeme je da ta zemlja digne glas, dok još može

Tokom današnjeg ročišta pred Višim sudom, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić je ukazao na to da poslanik Demokrata Momčilo Leković direktno iz poslaničkih klupa prijeti sudijama vetingom, utičući na taj način na proces suđenja, zbog čega je branilac Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović, pozvao Demokrate da prisustvuju suđenju i upoznaju se sa predmetom, a potom razmisle da li mi na isti način komentarisali postupak.
Piperović je istakao da je tokom današnjeg ročišta Katnić otkrio skrivene poruke, koje je predložio da se zavedu kao dokazi.&nbsp;
- Vidjeli ste koliku hrpu novih dokaza je predložio. Jedan dio toga je dostavljen tužiocu na izjašnjenje i ja mislim da ovo postaje već neprijatno slušati. Toliko neprijatno da ja predlažem, naravno taj predlog neće niko usvojiti, ali ja ga predlažem u kondicionalu, recimo da se neko sjeti ili da neko predloži da na sledećem pretresu u septembru mjesecu dođu svi poslanici iz redova Demokrata- kazao je Piperović, pozivajući ministre potpredsjednike, lica iz bezbjednosti, a koji pripadaju ovoj partiji, da dođu i ‘’in vivo’’ vide u čemu se tu radi, kako je sve i zbog čega smišljeno.
Piperović je Demokratama poručio da će se na taj način neposredno uvjeriti što sve stoji u tom predmetu, a što oni, ne znajući, koriste da blate Lazovića i neke druge ljude, da neke druge ljude nazivaju advokatima mafije, da ispredaju priče o mnogo ljudi koje nemaju veze sa mozgom, bildujući sudije da, i oni su živi ljudi, neko ovako ili onako, iz straha ovoga ili onoga, i potvrdi optužnicu i produži pritvor i sve drugo što šteti pravima, što vide prava ličnosti nekih ljudi.
- Dakle, evo javno pozivam neka dođe recimo, neka dođu dva poslanika koji su najratoborniji u smislu da ako nema njih poginu pravda u Crnu Goru. Neka dođu, ja ću da sredim sa policijom da sjednu u prva dva reda, prve dvije stolice i da samo slušaju, da ništa ne pričaju. I kad izađu da nam kažu što su čuli i kako to njima izgleda. Je l’ to fer ponuda?- ponudio je Piperović.
 
 Poručio je Demokratama, za koje je kako kaže, čuo da su vrli pravnici, da dođu i neposredno se uvjere u to šta priča on, šta kaže Lazović, šta kaže Katnić, šta kaže tužilac Šoškić, šta pitaju sudije, šta pitaju branioci, šta kažu optuženi, šta će da kažu svjedoci.&nbsp;
 
 
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DI4CBCEgnw7I&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
- To će biti zanimljivo. Dakle, da se neposredno uvjere šta je u predmetu. To je poenta - šta je u predmetu. Na čem’ njima to liči, kako to izgleda, i najvažnije može li uopšte da to postoji u pravnom poretku kao neki akt koji je važan, po kome se sudi. Evo neka dođu. Ne znam ko im je predavao krivično pravo, vjerovatno neki poznati stručnjak, vidim da su vični, izvolite, dođite pa pričajte- rekao je advokat Piperović.
Na kraju, Piperović je pozvao i zainteresovane iz PES-a da takođe prisustvuju suđenju, a potom da iznesu svoje mišljenje.
 
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDMibg_Hoxx2%2F%3Figsh%3DcGJ1OW83aXI2dTcz&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Piperović uputio poziv Demokratama da dođu na suđenje: Upoznajte se sa predmetom, pa onda pričajte

Nakon što je njegov sin zadobio ozbiljnu povredu, Nikšićanin Spasoje Krunić odlučio je da se javno obrati Ministarstvu zdravlja Vojislavu Šimunu i crnogorskoj javnosti, ukazujući na ozbiljne propuste u funkcionisanju zdravstvenog sistema.
Kako navodi u otvorenom pismu, povreda koju je njegov osamnaestogodišnji sin zadobio u utorak, 22. jula, zahtijevala je hitnu medicinsku intervenciju, uključujući davanje tetanus vakcine. Ipak, u nikšićkoj bolnici vakcine nije bilo, niti osnovnih sredstava poput joda za čišćenje rane – koje su, prema njegovim riječima, sami morali da kupe.
- Od utorka do petka živjeli smo u strepnji, jer dijete nije imalo zaštitu od tetanusa. Možete li Vi kao roditelji mirno spavati da se ovako nešto dogodi vašem djetetu? – navodi Krunić u pismu.
Vakcinu je, kaže, uspio da obezbijedi tek tri dana kasnije – preko ličnih poznanstava, i to u savjetovalištu za djecu Doma zdravlja Nikšić. Tvrdi da se ova vakcina ne može kupiti na tržištu i da je dostupna isključivo kroz javne zdravstvene ustanove.
Posebno zabrinjava što, prema informacijama koje je tom prilikom dobio, trenutno u ustanovi nema ni penicilina, niti seruma protiv ujeda zmija, što dodatno ugrožava građane, posebno u ruralnim sredinama.
- Je li ovo moguće, ministre? Da li građani znaju u kakvom se stanju nalazi zdravstveni sistem? Kome smo prepušteni? – pita Krunić, ističući da ne traži odgovor za sebe, već apeluje da nadležni reaguju tamo gdje treba.
Otvoreno pismo zaključuje pitanjem:&nbsp;
- Volite li ovu zemlju? Ako je volite, znate šta treba da uradite.
Njegovo obraćanje izazvalo je brojne reakcije na društvenim mrežama, gdje su se i drugi građani javili sa sličnim iskustvima, izražavajući zabrinutost zbog sve češćih nestašica osnovnih medicinskih sredstava u javnom zdravstvu.

Tag: ministarstvo-socijalnog-staranja-brige-o-porodici-i-demografije