Hajduković: Pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih

Generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave (MJU) Marija Hajduković je na današnjoj konferenciji „Optimalna javna uprava: Između obećanja i izbornog plijena“ podsjetila da je pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih, nabrojane su sve institucije po sektorima i može se pratiti gdje dolazi do porasta i na centralnom i na lokalnom nivou.

Konferencija je održana danas u Podgorici, u organizaciji Instituta alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.

Hajduković je u uvodnom razgovoru pojasnila šta optimizacija javne uprave podrazumijeva u odnosu na već zacrtane strateške ciljeve, koje su MJU i Vlada već planirali da preduzmu u ovoj oblasti.

Ona je pojasnila da u aktuelnoj Strategiji reforme javne uprave ne postoji eksplicitno cilj smanjenja broja zapošljenih, već postoji indikator koji se odnosi na učešće broja zapošljenih u odnosu na ukupan broj zapošljlenih. 

- Na nivou EU broj zapošljenih iznosi 17-18 odsto, a kod nas za 2024. godinu iznosi 21,7 odsto - objasnila je Hajduković. 

U uvodnom dijelu bilo je i riječi i o ugovorima o djelu, kao mehanizmu koji se koristi kao paralelni sistem zapošljavanja uz zloupotrebe koje je prepoznala i Državna revizorska institucija. 

Hajduković je naglasila da u samoj Strategiji, jedan od zaključaka jeste uspostavljanje evidencije ugovora o djelu. 

Međutim, u međuvremenu je formirana i Komisija za ugovore o djelu koja je otišla korak dalje od toga i predviđa njihovo smanjenje.

Marko Sošić iz Instituta alternativa naglasio je da je pozitivno što baza zaposlenih postoji, iako nema podataka o preduzećima na centralnom i lokalnom nivou, ugovorima o djelu, agencija za privremeno zapošljavanje. On je podsjetio da u martu ove godine imamo 1000 više zaposlenih na centralnom nivou u odnosu na mart prošle godine. 

U drugom dijelu konferencije, kako je navedeno u saopštenju, u okviru panel diskusije „Partitokratija i optimizacija: Parcijalna rješenja iza velikih riječi“, fokus je bio na drugim aspektima optimizacije javne uprave, koji je mnogosloženiji proces od pukog smanjivanja broja zaposlenih, već mora da odgovori i na potrebe nedostajućih administrativnih kapaciteta, unapređenja procedura zapošljavanja, rasporeda, ocjenjivanja, napredovanja, ali i borbe protiv političkog klijentelizma.

Naim Đokaj, državni sekretar u MJU, kazao je da Ministarstvo od 2022. godine pokušava da kroz zakonske promjene dođe do profesionalizacije i depolitizacije, podsjećajući na neke inicijative, poput nedavno predstavljenog koncepta o lokalnim izborima i Zakona o Vladi, na koji se čeka još jedno mišljenje Venecijanske komisije.

U odnosu na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, ukazao je da je najviše kritikovan element smanjivanje kriterijuma za zapošljavanje, koji je dio naknadnih zaključaka koje je usvojila Vlada. Smatra da su ograničenja mandata vršilaca dužnosti na dva puta i Disciplinske komisije dobri elementi u predloženim izmjenama, uz uvjerenje da one smanjuju uticaj političkih partija. 

Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, osvrnula se na dilemu o tome kako pomiriti zahtjev za dodatnim administrativnim kapacitetima sa potrebama smanjenja preglomazne birokratije, posebno u kontekstu evropskih integracija. 

Naglasila je da se čak 40 odsto završnih mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta. U pogledu nedostajućih kapaciteta najkritičnija poglavlja 23 i 24 ali i 12, 21, 28, kao i 27, koje je vjerovatno najskuplje poglavlje. 

Posebno nedostaju administrativni kapaciteti za projekte u transportu, energetici i telekomunikaciji.„Inspekcijski nadzor je takođe kritična oblast“, naglasila je Papović, dodajući da su potrebni i pravnici koji znaju pravo Evropske unije, IT i finansijski eksperti, i ljudi koji se bave carinskom administracijom

Milena Muk, iz Instituta alternativa, ukazala je da ovi nedostajući administrativni kapaciteti nisu predmet redovnog kadrovskog planiranja, i podsjetila da je tek četiri institucije usvojilo kadrovske planove do kraja marta, dok je to propustilo da uradi čak 92 odsto organa državne uprave i službi Vlade.

Biljana Papović i Naim Đokaj istakli su institut trajnog raspoređivanja u drugi državni organ, predviđen izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao dobro rješenje da se podstakne horizontalna mobilnost zaposlenih, tj, njihovo seljenje u oblasti gdje postoji deficit. 

Vasilije Čarapić, poslanik Pokreta „Evropa sad“ ukazao je da bi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i službenički sistem trebalo da štiti institucije. „Realnost je drugačija – ovaj zakon štiti zaposlenje državnog službenika i namještenika, a ne instituciju“, naglasio je on.

Dodao je i da je priča o prenatrpanosti administracije paradoksalna, jer za pozicije gdje postoje standardi, kao u školstvu i zdravstvu, fali kadar.

- Proliferacija je tamo gdje nema standarda - naglasio je on.

Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, ukazao je i da su prakse u ovoj oblasti bile loše i prije političkih promjena 2020. godine. „Do 2020, godine su bili bolji zakon ali smo imali lošu primjenu. Sad su loši i zakoni i primjena“, naglasio je in.

Podsjetio je da je prvi potez nove parlamentarne većine nakon promjena 2020. godine bilo smanjenje kriterijuma za zapošljavanje.

Naglasio je da izbjegava riječ „optimizacija“, jer kad god se spomene, poveća se broj zaposlenih. Komentarišu i propali postupak izbora viceguvernera Centralne banke u Skupštini, naglasio je da se određeni ljudi ne biraju isključivo zbog toga što nisu  politički podobni. Takođe je kritikovao aktuelni proces izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Vladu koja je tri puta predavala i povlačila amandmane.

Milena Muk je na kraju događaja podijelila neke ključne nalaze istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, uključujući ugovore o djelu, ocjenjivanje službenika i v.d. stanja.

Naglasila je da su problemi u ovoj oblasti brojni, i pokazuju da optimizacija mora da uđe detaljno u sve procedure i povezana pitanja, budući da kad se zagrebe svaka od ovih oblasti vidljivo je da određeni elementarni preduslovi nisu ispunjeni.

- Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine ne postoji opis posla za koja su lica angažovana - naglasila je. 

Dodala je i da, kada bi se posmatrao proces ocjenjivanja državnih službenika, u našoj upravi je prosjek biti natprosječan, jer je preko 90% ocijenjenih službenika u 2024. godini dobilo ocjenu „ističe se“. Na drugoj strani, ocjenjivanje rukovodilaca nije zaživjelo, i tokom prethodne godine direktor ili direkorica organa uprave uopšte nisu ocjenjivani.

Na kraju, ukazala je i na veliki raskorak između velikog broja rješenja o određivanju v.d. stanja, preko njih 300 od početka mandata Milojka Spajića do kraja februara ove godine. 

- U nešto kraćem periodu, tokom čitave 2024. godine, 41 osoba je imenovana na pozicije starješina organa i visokog rukovodnog kadra. Dakle, imamo ogromnu razliku u odnosu na korišćenje sistema javnog konkursa, kao koliko toliko predvidive i transparentne procedure zapošljavanja na rukovodećim pozicijama, i v.d. stanja koja su umjesto izuzetka postala pravilo - naglasila je Muk, podsjećajući na preporuku Instituta alternativa da se ovaj institut u potpunosti izbjegne time što će se rukovodeća mjesta oglašavati prije isteka mandata.