Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP) i Institut alternativa i dalje protestuju protiv izmjena i dopuna Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama koje predlažu poslanici političkih partija iz vlasti.
Naknadno predloženi <a href="https://zakoni.skupstina.me/zakoni/web/app.php/akt/3744" target="_blank">amandmani</a> nijesu, kako su podvukli, ublažili osnovne nedostatke prijedloga koji apsolutno - u svakom slučaju - zabranjuje okupljanja na javnim saobraćajnicama. U međuvremenu su, kako su naglasili, izostavljeni samo lokalni putevi.
Nije svaki protest na saobraćajnicama, decidni su oni, nezakonit i neopravdan - kako se sada želi propisati protivno međunarodnim standardima prava na mirno okupljanje.&nbsp;
- I dalje se predlaže da se apsolutna zabrana okupljanja na saobraćajnicama podržava drakonskim novčanim kaznama, u cilju zastrašivanja i odvraćanja od okupljanja, što je poseban problem i dodatno nesrazmjerno - ustvrdili su u nevladinom sektoru.
Ponovo ističu da je o važnom pitanju uspostavljanja ravnoteže između prava na mirno izražavanje protesta i slobode kretanja učesnika u saobraćaju prije izmjene zakona trebalo povesti stručnu raspravu, uz uvažavanje prakse Evropskog suda za ljudska prava, kako to od Crne Gore zahtijeva Evropska Unija u postupku pridruživanja.
- Apelujemo na poslanike i poslanice da stanu u zaštitu ljudskih prava i iskoriste priliku u Skupštini i za raspravu o tome zašto po ovim vrućinama građani i građanke stoje na putevima, jesu li nadležni pokušali da njihove probleme uopšte riješe demokratskim instrumentima, kakav je i dijalog?! - zaključili su u nevladinom sektoru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

HRA, CŽP i Institut Alternativa apeluju na poslanike: Spriječite drakonsku zabranu protesta na putevima

Neophodno je ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi pravovrenim raspisvanjem javnih konkursa, dokumentovanjem učinka zaposlenih i boljom kontrolom - pokazuju nove analize Instituta alternativa.
Tri istraživanja ove nevladine organizacije, kako se navodi u saopštenju, ukazuju na brojne probleme u određivanju vršilaca dužnosti, sprovođenju ocjenjivanja i sklapanju ugovora o djelu u crnogorskoj državnoj upravi.
- Analiza privremenih angažovanja, mahom ugovora o djelu u odabranim organima uprave, pokazala je brojne nepravilnosti popust izostanka opisa posla u ugovorima, stalno produžavanje ugovora o djelu čime se gubi njihova privremenost, kao i povećanje naknade bez promjene opisa posla. Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine, koji su nam dostavljeni na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, ne postoji opis posla - ističu u Institut alternativa. 
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede dostavilo im je 36 ugovora o djelu, od kojih određeni broj ne sadrži opis posla. 
- Posebno je ilustrativan slučaj zabilježen u Upravi za nekretnine, gdje je jedna osoba, prema dostavljenoj evidenciji, čak 13 godina angažovana po ugovoru o djelu - navode iz Instituta alternativa. 
Institucije često nemaju izvještaje o obavljenom poslu na osnovu ovih ugovora. 
- Iako su određeni organi uprave, na osnovu preporuka Državne revizorske institucije, donijeli planove privremenih angažovanja, oni se često premašuju. U slučaju Ministarstva kulture i medija za 40 odsto, odnosno 30 odsto više u odnosu na prvobitne planove za 2023. godinu, odnosno 2024. godinu. Uprkos nepravilnostima, Upravna inspekcija nema osnov za preduzimanje adekvatnih mjera u ovoj oblasti nakon isteka perioda trajanja ugovora, čime se stvara dodatan prostor za zloupotrebu privremeno angažovanih lica - ističu u Institutu alternativa. 
 U preporukama u ovoj oblasti posebno ukazuju na potrebu da Komisija za praćenje ugovora o djelu, koju je formirala Vlada Crne Gore, jasno ukaže na slučajeve u kojima se ugovori o djelu sklapaju za obavljanje redovnih poslova i provjeri opravdanost takvih angažovanja u odnosu na stvarni obim posla organa državne uprave.
- Te da na osnovu toga pruži odgovarajuće preporuke, kako bi se kroz redovne procedure zapošljavanje ili rasporeda zaposlenih trajnije riješio problem nedostajućih kapaciteta - navodi se u saopštenju.
U pogledu ocjenjivanja državnih službenika/-ca, ukazali su na brojne slabosti koje kompromituju svrhu i efikasnost ovog procesa. 
- Iako broj ocijenjenih raste (sa 3.522 u 2020. na 4.592 u 2024. godini), učinak većina zaposlenih (između 55 odsto i 70 odsto) uopšte nije praćen u tom periodu, tj. nijesu donijeta odgovarajuća rješenja o ocjenama rada. Na drugoj strani, analiza strukture ocjena pokazuje izrazit i kontinuiran porast udjela zaposlenih koji su ocijenjeni najvišom ocjenom „ističe se”: sa skoro 80 odsto od ukupnog broja ocijenjenih u 2020. godini na više od 90 odsto u 2024. godini. Ocjena „ne zadovoljava” davana je u zanemarljivom broju, najviše šest slučajeva u jednoj godini (2022) - precizirali su iz Instituta alternativa. 
Dodatno, starješine organa se gotovo uopšte ne ocjenjuju, odnosno bilo je nula ocijenjenih tokom 2024. godine. 
- I za visoki rukovodni kadar izostaju pouzdani podaci o procedurama ocjenjivanja, iako bi i njihov i rad starješina organa trebalo da bude podložan ocjeni dva puta godišnje. Zakonskim izmjenama neophodno je propisati jasno predstavljanje očekivanih ciljeva zaposlenima, čiji rad je podložan ocjenjivanju, ali i pružanje povratnih informacija tokom praćenja učinka. Bolje izvještavanje o ocjenama rukovodećeg kadra je neophodno, kako bi se procijenila opravdanost učestalog ocjenjivanja na ovim pozicijama – čak dva puta tokom jedne godine - ocijenili su iz Instituta alternativa. 
Analiza određivanja vršilaca dužnosti potvrdila je sumnje da se ovaj institut koristi za zaobilaženje javnih konkursa. 
- Tokom mandata 44. Vlade Crne Gore, zaključno sa februarom 2025. godine, doneseno je čak 313 rješenja o određivanju vršilaca dužnosti, dok je na osnovu konkursa, u nešto kraćem periodu – tokom 2024. godine, na puni mandat izabran svega 41 rukovodilac. Ovo govori o izokrenutoj logici popune najbitnijih mjesta u državnoj upravi, jer su v. d. stanja umjesto izuzetka postala pravilo - ističu iz Instituta alternativa.
 Poseban problem, kako dodaju, predstavlja višestruko obnavljanje v. d. mandata. 
- Od 184 osobe koje su bile određene za vršioce dužnosti u ovom periodu, njih 95 (51,6 odsto) određeno je više puta – dva, tri ili čak četiri puta – što dodatno potvrđuje sistemsko izbjegavanje konkursa. Nažalost, Upravna inspekcija je u odgovoru na našu inicijativu zauzela stav da su ovakva višestruka obnavljanja mandata vršilaca dužnosti zakonita, jer zakon ograničava period tzv. v. d. stanja na najduže šest mjeseci, ali ne propisuje eksplicitno da se ona ne mogu obnavljati - navodi se u saopštenju. 
Iako predložene izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima uvode ograničenje da ista osoba može biti određena za vršioca dužnosti najviše dva puta na istoj poziciji, to je i dalje nedopustivo dugo - petina mandata rukovodilaca.
- Problem ostaje što se vršioci dužnosti i dalje neće birati isključivo iz reda zaposlenih. Institut alternativa preporučuje vraćanje tog rješenja, kao i izbjegavanje v. d. situacija kroz pravovremeno oglašavanje slobodnih rukovodećih mjesta prije isteka mandata - kazali su iz ove nevladine organizacije.
Analize se mogu pronaći ovdje: „<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/06/Vrsioci-duznosti-na-neodredjeno.pdf" target="_blank">Vršioci dužnosti na neodređeno: Prečica za zaobilaženje javnih konkursa</a>“, „<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/06/OCJENJIVANJE-U-DRZAVNOJ-UPRAVI.pdf" target="_blank">Nizak prag izuzetnosti: Ocjenjivanje zaposlenih u državnoj upravi</a>“ i „<a href="https://media.institut-alternativa.org/2025/07/Sistem-bez-kontrole-CG.pdf" target="_blank">Sistem bez kontrole: Privremena angažovanja u državnoj upravi Crne Gore</a>“.

Institut alternativa: Neophodno ograničiti zloupotrebe u sklapanju ugovora o djelu u državnoj upravi

Ministarstvo unutrašnjih poslova već dva mjeseca nije dostavilo informacije o formiranju komisija za provjere znanja, sposobnosti i vještina prijavljenih kandidata za policijske službenike, kao i za provjeru integriteta kandidata.&nbsp;
Institut alternativa im je 28. aprila ove godine tražio informacije o tome po kojim kriterijumima će se birati istaknuti stručnjaci u komisiji za provjeru znanja budućih policijskih službenika, kao i ko će biti u komisijama za provjeru znanja i sposobnosti, i integriteta i profesionalnih kompetencija.
- Konkretnije, tražili smo dostavljanje teksta javnog poziva za izbor člana iz reda istaknutih stručnjaka iz odgovarajućih oblasti rada (bezbjednost, ljudska prava, informacione tehnologije), kao i tekst javnog poziva za izbor člana iz reda sertifikovanih eksperata za rodnu ravnopravnost, sa informacijama gdje je tekst javnog poziva objavljen - naveli su u IA.
Oni podsjećaju da član 16 Pravilnika o sprovođenju posebnog postupka zapošljavanja policijskih službenika predviđa da Komisiju za provjeru znanja, sposobnosti i vještina kandidata čini pet članova, od kojih se dva kandidata biraju na javnom pozivu - jedan iz reda istaknutih stručnjaka iz odgovarajuće oblasti rada i jedan član iz reda sertifikovanih eksperata za rodnu ravnopravnost. &nbsp;To je, kako su ukazali, jedna od četiri komisije koje kontrolišu izbor prijavljenih kandidata, i jedina koja predviđa članove koji se biraju na javnom pozivu.
- Zahtjevom smo tražili i dostavljanje rješenja o formiranju dvije komisije - komisije za provjeru znanja, sposobnosti i vještina prijavljenih kandidata, kao i formiranju komisije za provjeru integriteta i profesionalnih kompetencija kandidata prijavljenih u okviru javnog poziva za sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja. Međutim, ni nakon dva mjeseca od slanja zahtjeva, Ministarstvo unutrašnjih poslova nije dostavilo odgovor, zbog čega smo izjavili žalbu Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama - podvukli su u IA.
Informacije o procesu formiranja navedenih komisija pokušali su, kažu, da dobijemo i iz kabineta MUP-a, kojem su se obratili dopisom 16. juna, ali su takođe ostali uskraćeni za odgovor. &nbsp;
- Podsjećamo da je MUP 15. aprila ove godine objavio listu prijavljenih kandidata za zapošljavanje policijskih službenika, u kojoj je navedeno da kandidati podliježu provjeri postojanja bezbjednosnih smetnji i provjeri posebne psihičke i fizičke sposobnosti za vršenje policijskih poslova, koje se sprovode po hitnom postupku, te da oni kandidati koji prođu podliježu daljoj provjeri znanja, sposobnosti, kompetencija i vještina. Ipak, javnost ostaje uskraćena za informacije za kada je planirano formiranje ove komisije, da li je već pokrenut postupak izbora stručnjaka i koji će biti kriterijumi za njihov izbor - naveli su u IA.
Imajući u vidu važnost transparentnosti procesa jačanja kapaciteta policijskih službenika kroz sprovođenje posebnog postupka zapošljavanja, a kako bi sumnje u vezi sa izborom onih koji će odlučivati o izboru kandidata bile otklonjene, smatraju da bi MUP trebalo da pruži odgovore.

IA: MUP dva mjeseca ćuti o komisijama za provjeru budućih policajaca

Statistika je neupitna, i što se tiče diskriminacije ona je najviše izražena u oblasti rada i zapošljavanja, istakao je ombudsman Siniša Bjeković u petoj epizodi podkasta Instituta alternativa (IA), pod nazivom (Re)Forma, ukazujući da je ta pojava zapažena i u ostalim zemljama regiona Zapadnog Balkana.&nbsp;
Bjeković je precizrao da se skoro 35 odsto predmeta koji se tiču diskriminacije upravo odnosi na ovu oblast, a da se etničko svojstvo i politička pripadnost vrlo često poimaju kao najčešći oblik diskriminacije.
Govoreći o ilustrativnim primjerima diskriminacije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, kako navode iz Instituta, Ombudsman je ukazao da se susrijeću i sa slučajevima tzv. političkog revanšizma, tj. da se u nepovoljan položaj dovode pripadnici ranije garniture vlasti, što je i ranije bilo na isti način percipirano od strane onih koji nisu učestvovali u vlasti.&nbsp;
Naveo je da je takvu vrstu diskriminacije teško dokazati, imajući u vidu širok spektar različitih funkcija i radnih mjesta unutar organa uprave, pa i teškoće da se nađe tzv. „uporednik“.&nbsp;
Bjeković je, kako su naveli, ukazao je i na slučaj diskriminacije pod okriljem sudskih institucija, konkretno, u Bijelom Polju, gdje su uspjeli da utvrde diskriminaciju u zapošljavanju pripravnika po nacionalnom osnovu.
- Moram da kažem da je postupak zaštite od diskriminacije vještina, jednako kao što je i pravna sposobnost da to učinite - poručio je Bjeković, zaključujući da je krajnja situacija ta da ljudi često svaku nepravdu u društvu doživljavaju kao diskriminaciju, te da je to razlog više da se javlja opšte uvjerenje da se od diskriminacije ne možete zaštititi.
<h2>Odluke bez obrazloženja</h2>
Na pitanje zašto se uporno ponavlja problem da organi uprave donose važne odluke po živote građana i građanki bez adekvatnog obrazloženja, Bjeković je istakao važnost principa dobre uprave, odnosno prava na dobru odluku.
- Bez obrazložene odluke vi u suštini ne znate na čemu se temelji odluka, i nemate načina kako da odredite, odnosno opredijelite sredstvo zaštite, kako da pravni lijek podesite sopstvenim potrebama - poručio je Bjeković.
U odnosu na procedure zapošljavanja u javnom sektoru, on je istakao da je zakonodavstvo u jednom dijelu bilo sporno, jer je predviđalo da se kandidat samo obavijesti, a ne daju posebni razlozi o tome zašto je neko primljen na rad u službu.
- To se negdje prenijelo i na našu stalnu naviku da ako je neko odradio bodovanje, ispunio formalno-pravne uslove i primijenio kriterijume – nema potrebe dalje objašnjavati šta je to navelo donosioca odluka da donese takvu odluku. To je nedopustivo iz dva razloga: jer pravo Evropske unije (pravo na dobru upravu) ne predviđa takvu odluku već traži jasno obrazloženje, ali i jer smo mi, sa druge strane, odluku sveli praktično na jedan od standarda koji se primjenjuje u samom radu Zaštitnika upravo po ovom principu. Ako smo mi to izdigli na nivo standarda, odnosno zahtjeva, onda to tako mora i biti - istakao je Bjeković.
<h2>Problem neraspoređenih službenika</h2>
Na pitanje zašto je problem neraspoređivanja službenika, posebno izražen u radu policije, toliko uporan, Bjeković je istakao da se otvara sumnja zašto jedan dio službenika Uprave policije dugo vremena nije raspoređen, te da ako postoje razlozi sadržajni u kvalitetu rada tog službenika i problema u doprinosu rada, onda to tako i treba definisati.
- Ali, ako vi uslovno rečeno nekoga držite na „stand-by“ duže vrijeme a ne objašnjavate razloge, to je samo po sebi razlog da se zapitate šta se iza toga krije. Nama se nije pojavio veliki broj službenika Uprave policije da se žali na tu, nazovimo ga, pasivnu poziciju gdje čekaju raspored na neko mjesto – valjda očekuju da će se riješiti taj problem. Pretpostavljam da nekome nije odgovarao službenik zbog nekih stvari koje nije moguće javno reći, pa je dobio takav status, što je po mom dubokom uvjerenju zaista nedopustivo, pogotovo u jednoj senzitivnoj službi kakva je Uprava policije - kazao je on.
<h2>Ugovori o djelu i ugrožavanje prava</h2>
Govoreći o problemu korišćenja mehanizma zapošljavanja po ugovoru o djelu u javnoj upravi, Bjeković je pozvao da se ovim problemom posvete i inspekcijski organi, ali i svi oni koji su dužni da prate finansijske tokove i rashodne strane budžeta.
- Postoji više načina da se spriječi ova zloupotreba: razlika između formalnog i fiktivnog rada je jedan od načina, a drugi je da dobijemo što više signala – sudskih postupaka koji će dokazivati da ono što ste obavili nije klasični posao - naglasio je Bjeković, ukazujući i na niz problema sa kojima se suočavaju lica angažovana na ovaj način, od nemogućnosti da žene ostvare pravo na porodiljsko odsustvo do uskraćivanja doprinosa kojima se zaključuje osnov penzijskog i invalidskog osiguranja.
On je istakao da ne postoji samo problem sa ugovorima o djelu, nego i sa zaključenjem ugovora o radu na određeno vrijeme, pogotovo u pogledu oročavanja ugovora na tačan period da službenik ne bi prešao u odnos na neodređeno vrijeme.
U toku je izrada novog Zakona o Zaštitniku ljudskih prava i sloboda. Na pitanje o mogućim pravcima unapređenja snage preporuka ove institucije, Bjeković se osvrnuo na praksu sudova koji, i kada imaju mišljenje Ombudsmana, kažu da ono nije pravno obavezujuće i zanemaruju ga: „To je apsolutno netačno, sama činjenica što je Ombudsman ustavna kategorija valjda govori nešto o položaju Ombudsmana i njegovih akata kada je u pitanju čitav pravni sistem, ne samo sudovi. Sa druge strane, on treba da uzme u obzir mišljenje Ombudsmana, a da li će ga prihvatiti to ostaje na sudu da odluči, s tim što ako ga ne prihvata mora da ga obrazloži kao i svaki drugi akt državnog organa.“
Bjeković je istakao važnost zadržavanja autoriteta institucije Ombudsmana, navodeći da je veliki broj urgencija tokom 2024. godine indikator da su se organi oglušavali na njihov zahtjev za izjašnjenjem, ali i da kad se izjasne – ono bude šturo i ne pogađa suštinu. Novim zakonom, kako je naveo, planirana je sankcija za slučaj da se ne izvrši preporuka Ombudsmana ili organ ne podnese izvještaj o izvršavanju preporuka, iz kojeg se može vidjet da li postoje objektivni ili subjektivni razlozi za neizvršavanje preporuka Zaštitnika. Na sljedećem linku možete pogledati epizodu podkasta.
Ovaj podkast, kako navode u saopštenju iz Instituta Alternativa je nastao u okviru projekta Snaženjem zahtjeva građana i građanki do meritokratije, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj podkasta isključiva je odgovornost Instituta alternativa i nužno ne odražava stavove donatora.
Diskriminaciju prilikom zapošljavanja u javnom sektoru je teško dokazati; ipak, slučajevi pred Zaštitnikom ljudskih prava i sloboda ukazuju da je diskriminacija upravo najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, dok su nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi - navodi se u saopštenju.&nbsp;

Ombudsman: Diskriminacija najizraženija u oblasti zapošljavanja i radnih odnosa, nacionalna i politička pripadnost najčešća svojstva zbog kojih do nje dolazi

Generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave (MJU) Marija Hajduković je na današnjoj konferenciji „Optimalna javna uprava: Između obećanja i izbornog plijena“ podsjetila da je pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih, nabrojane su sve institucije po sektorima i može se pratiti gdje dolazi do porasta i na centralnom i na lokalnom nivou.
Konferencija je održana danas u Podgorici, u organizaciji Instituta alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Hajduković je u uvodnom razgovoru pojasnila šta optimizacija javne uprave podrazumijeva u odnosu na već zacrtane strateške ciljeve, koje su MJU i Vlada već planirali da preduzmu u ovoj oblasti.
Ona je pojasnila da u aktuelnoj Strategiji reforme javne uprave ne postoji eksplicitno cilj smanjenja broja zapošljenih, već postoji indikator koji se odnosi na učešće broja zapošljenih u odnosu na ukupan broj zapošljlenih.&nbsp;
- Na nivou EU broj zapošljenih iznosi 17-18 odsto, a kod nas za 2024. godinu iznosi 21,7 odsto - objasnila je Hajduković.&nbsp;
U uvodnom dijelu bilo je i riječi i o ugovorima o djelu, kao mehanizmu koji se koristi kao paralelni sistem zapošljavanja uz zloupotrebe koje je prepoznala i Državna revizorska institucija.&nbsp;
Hajduković je naglasila da u samoj Strategiji, jedan od zaključaka jeste uspostavljanje evidencije ugovora o djelu.&nbsp;
Međutim, u međuvremenu je formirana i Komisija za ugovore o djelu koja je otišla korak dalje od toga i predviđa njihovo smanjenje.
Marko Sošić iz Instituta alternativa naglasio je da je pozitivno što baza zaposlenih postoji, iako nema podataka o preduzećima na centralnom i lokalnom nivou, ugovorima o djelu, agencija za privremeno zapošljavanje. On je podsjetio da u martu ove godine imamo 1000 više zaposlenih na centralnom nivou u odnosu na mart prošle godine.&nbsp;
U drugom dijelu konferencije, kako je navedeno u saopštenju, u okviru panel diskusije „Partitokratija i optimizacija: Parcijalna rješenja iza velikih riječi“, fokus je bio na drugim aspektima optimizacije javne uprave, koji je mnogosloženiji proces od pukog smanjivanja broja zaposlenih, već mora da odgovori i na potrebe nedostajućih administrativnih kapaciteta, unapređenja procedura zapošljavanja, rasporeda, ocjenjivanja, napredovanja, ali i borbe protiv političkog klijentelizma.
Naim Đokaj, državni sekretar u MJU, kazao je da Ministarstvo od 2022. godine pokušava da kroz zakonske promjene dođe do profesionalizacije i depolitizacije, podsjećajući na neke inicijative, poput nedavno predstavljenog koncepta o lokalnim izborima i Zakona o Vladi, na koji se čeka još jedno mišljenje Venecijanske komisije.
U odnosu na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, ukazao je da je najviše kritikovan element smanjivanje kriterijuma za zapošljavanje, koji je dio naknadnih zaključaka koje je usvojila Vlada. Smatra da su ograničenja mandata vršilaca dužnosti na dva puta i Disciplinske komisije dobri elementi u predloženim izmjenama, uz uvjerenje da one smanjuju uticaj političkih partija.&nbsp;
Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, osvrnula se na dilemu o tome kako pomiriti zahtjev za dodatnim administrativnim kapacitetima sa potrebama smanjenja preglomazne birokratije, posebno u kontekstu evropskih integracija.&nbsp;
Naglasila je da se čak 40 odsto završnih mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta. U pogledu nedostajućih kapaciteta najkritičnija poglavlja 23 i 24 ali i 12, 21, 28, kao i 27, koje je vjerovatno najskuplje poglavlje.&nbsp;
Posebno nedostaju administrativni kapaciteti za projekte u transportu, energetici i telekomunikaciji.„Inspekcijski nadzor je takođe kritična oblast“, naglasila je Papović, dodajući da su potrebni i pravnici koji znaju pravo Evropske unije, IT i finansijski eksperti, i ljudi koji se bave carinskom administracijom
Milena Muk, iz Instituta alternativa, ukazala je da ovi nedostajući administrativni kapaciteti nisu predmet redovnog kadrovskog planiranja, i podsjetila da je tek četiri institucije usvojilo kadrovske planove do kraja marta, dok je to propustilo da uradi čak 92 odsto organa državne uprave i službi Vlade.
Biljana Papović i Naim Đokaj istakli su institut trajnog raspoređivanja u drugi državni organ, predviđen izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao dobro rješenje da se podstakne horizontalna mobilnost zaposlenih, tj, njihovo seljenje u oblasti gdje postoji deficit.&nbsp;
Vasilije Čarapić, poslanik Pokreta „Evropa sad“ ukazao je da bi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i službenički sistem trebalo da štiti institucije. „Realnost je drugačija – ovaj zakon štiti zaposlenje državnog službenika i namještenika, a ne instituciju“, naglasio je on.
Dodao je i da je priča o prenatrpanosti administracije paradoksalna, jer za pozicije gdje postoje standardi, kao u školstvu i zdravstvu, fali kadar.
- Proliferacija je tamo gdje nema standarda - naglasio je on.
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, ukazao je i da su prakse u ovoj oblasti bile loše i prije političkih promjena 2020. godine. „Do 2020, godine su bili bolji zakon ali smo imali lošu primjenu. Sad su loši i zakoni i primjena“, naglasio je in.
Podsjetio je da je prvi potez nove parlamentarne većine nakon promjena 2020. godine bilo smanjenje kriterijuma za zapošljavanje.
Naglasio je da izbjegava riječ „optimizacija“, jer kad god se spomene, poveća se broj zaposlenih. Komentarišu i propali postupak izbora viceguvernera Centralne banke u Skupštini, naglasio je da se određeni ljudi ne biraju isključivo zbog toga što nisu &nbsp;politički podobni. Takođe je kritikovao aktuelni proces izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Vladu koja je tri puta predavala i povlačila amandmane.
Milena Muk je na kraju događaja podijelila neke ključne nalaze istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, uključujući ugovore o djelu, ocjenjivanje službenika i v.d. stanja.
Naglasila je da su problemi u ovoj oblasti brojni, i pokazuju da optimizacija mora da uđe detaljno u sve procedure i povezana pitanja, budući da kad se zagrebe svaka od ovih oblasti vidljivo je da određeni elementarni preduslovi nisu ispunjeni.
- Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine ne postoji opis posla za koja su lica angažovana - naglasila je.&nbsp;
Dodala je i da, kada bi se posmatrao proces ocjenjivanja državnih službenika, u našoj upravi je prosjek biti natprosječan, jer je preko 90% ocijenjenih službenika u 2024. godini dobilo ocjenu „ističe se“. Na drugoj strani, ocjenjivanje rukovodilaca nije zaživjelo, i tokom prethodne godine direktor ili direkorica organa uprave uopšte nisu ocjenjivani.
Na kraju, ukazala je i na veliki raskorak između velikog broja rješenja o određivanju v.d. stanja, preko njih 300 od početka mandata Milojka Spajića do kraja februara ove godine.&nbsp;
- U nešto kraćem periodu, tokom čitave 2024. godine, 41 osoba je imenovana na pozicije starješina organa i visokog rukovodnog kadra. Dakle, imamo ogromnu razliku u odnosu na korišćenje sistema javnog konkursa, kao koliko toliko predvidive i transparentne procedure zapošljavanja na rukovodećim pozicijama, i v.d. stanja koja su umjesto izuzetka postala pravilo - naglasila je Muk, podsjećajući na preporuku Instituta alternativa da se ovaj institut u potpunosti izbjegne time što će se rukovodeća mjesta oglašavati prije isteka mandata.

Hajduković: Pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih

Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.
To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).
Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.
- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.
Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).
- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.
Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.
- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26 odsto). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima, rezultati su istraživanja koje je sproveo Institut Alternativa.
- Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru. Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako iz ove organizacije pojašnjavaju, od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost. &nbsp;Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90 odsto, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91 odsto), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31 odsto).&nbsp;
&nbsp;- Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost- ističu iz Instituta Alternativa.
&nbsp;Ono što iz Institua Alternativa posebno ističu je nedostatak kadrovskih kapaciteta koji je posebno izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.&nbsp;
&nbsp;- Popunjenost od svega 25 odsto zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora- navode oni.&nbsp;
Iz ove organizaciju posebno ističu da kod još pet inspekcija imamo manje od 50 odsto zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33 odsto), &nbsp;budžetskoj inspekciji (37.50 odsto), 40 odsto popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44 odsto).
&nbsp;- Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14 odsto), kao i upravne inspekcije (60 odsto). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39 odsto, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60 odsto. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7. marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori- naglašavaju iz IA.
&nbsp;U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50 odsto i 87.50 odsto. &nbsp;
&nbsp;- Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora- zaključuje se u saopštenju.

Institut Alternativa: Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.
Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;
- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.
Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;
- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.
Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;
- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Partijsko zapošljavanje nije počelo juče, nije ga počela ova Vlada, već se nastavlja. Ovo je praksa koja se mora zaustaviti jer ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je, gostujući na Televiziji Vijesti, istakao da je ovo višedecenijski problem, kao i da je analiza pokazala da je veći nivo partijskog zapošljavanja na lokalnom nivou.
Sa druge strane, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković cijeni da je sada neuporedivo bolja situacija prilikom zapošljenja nego ranije.
- Ranije se znalo da su konkursi namješteni i da ne mogu da prođu nepodobni, pa se nijesu javljali. Sada se jedno deset puta više ljudi javlja na konkursima - rekao je Joković.
Marko Sošić iz NVO Instituta alternativa istakao je da od 2020. godine na polju zapošljavanja ništa nije urađeno u borbi protiv racionalizacije javne uprave ili borbe protiv partijskog zapošljavanja.
- Nijedan sistemski akt nije urađen koji bi nas uvjerio da su sve ove vlade do sada imale kao cilj. Ne samo da se ništa nije radilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta... - naveo je on.
Konstatovao je da smo danas u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad.
- Imamo gotovo 80.000 koji radi u javnom sektoru, svaki treći zaposleni u Crnoj Gori radi u javnom sektoru... - ustvrdio je Sošić.

Dukaj: Partijsko zapošljavanje se mora zaustaviti, ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice

Institut alternativa smatra neophodnim da Skupština Crne Gore pokrene kontrolne mehanizme za procjenu postupanja policije i drugih državnih organa u odnosu na tri tragična događaja sa smrtnim posljedicama iz januara 2025. godine i avgusta 2022. godine na Cetinju, &nbsp;kao i 2024. godine u Bijelom Polju.&nbsp;
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao je da je važno što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za prikupljanje informacija, izvlačenje pouka i procjenu odgovornosti rukovodilaca i članova Vlade.
- Informacije prikupljene na navedeni način mogu biti osnov za planiranje daljih reformi, naročito Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, zdravstvenih, institucija socijalne zaštite i drugih - istakao je Muk u saopštenju.
On je stava da Skupština treba da angažuje kapacitete stručne službe, uključujući i Istraživački centar, ali i da pozove sve pojedince i organizacije koje mogu svojim znanjima i iskustvima da pomognu u analizi i procjeni.
- Skupština ima na raspolaganju različite mehanizme, od poslaničkih pitanja, preko konsultativnih i kontrolnih saslušanja, koja može organizovati u jednom odboru (Odboru za bezbjednost i odbranu) ali i kao zajednička saslušanja ovog i drugih odbora (odbora u čijoj nadležnosti je zdravstvo, odnosno pravosuđe i sl) - naglasio je on.
Smatra primjerenim izborom, imajući u vidu složenost pitanja koje treba raspraviti, kao i snagu mehanizma kontrole, otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora, na čijem čelu je poslanik opozicije.
Muk navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da bez odlaganja, proaktivno dostavi Skupštini Crne Gore sveobuhvatne izvještaje o postupanju policije u ovim događajima, a koji će uključiti ocjenu odgovornosti u lancu odlučivanja i predloge za reforme propisa, praksi i metoda rada.
Takođe, Institut alternativa podržava pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. Kritika vlasti je, smatra Muk, poželjna i neophodna u demokratskom društvu.&nbsp;
- Svako ima pravo da traži ostavke političara i funkcionera i iznosi svoje argumente za takve zahtjeve - dodao je Muk.
Ukazuje na neophodnost temeljnog analitičkog pristupa i dijaloga svih važnih društvenih i političkih aktera.
- Imajući u vidu složenost izazova, smatramo da je sveobuhvatan pristup u traženju uzroka i odgovornosti jedini put ka održivom i sistemskom odgovoru - zaključio je Muk.

Muk: Što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za procjenu postupanja nadležnih u tri tragična događaja na Cetinju i u Bijelom Polju

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
Uvaženi Okrivljeni,
Oče Veseline,
Moram nešto sa Vama da podijelim. A, sa kim bih drugo?!&nbsp;
Elem, nije bilo tako davno, kada smo koleginica Snežana Rakonjac i ja, u svojstvu zainteresovane javnosti, prisustvovale ročištu u sudskom postupku Raonić protiv Čovića. E, tom prilikom, Nezakoniti Raonić, navikao da ga sudije tetoše, mrtav ladan i ničim izazvan, pred nadležnim sudijom, uputio je koleginici i meni prijetnje da će da uturi tužbu, jer smo, navodno, na lažnom bolovanju! Na našu opasku da bi sudija morao da reaguje, jer se u njegovoj sudnici ne osjećamo sigurno zbog prijetnji pomenute osobe, sudija, takođe mrtav ladan, reče da nije uočio apsolutno ništa što bi zaličilo prijetnji! Uz, naravno, sugestiju, da ako imamo nekih primjedbi izvolimo se obratiti Sudskom savjetu. Kako ne!&nbsp;
Eto tako. Neću da pominjem ime sudije, nijesam ni ja više blesava, ali ovo vam je živa istina. Imamo i svjedoke.&nbsp;
E sad, sudija koja je sramnim obrazloženjem presudila da „persona“ zvana Boris Raonić nije „vršila mobing“ nada mnom, 11. jula ove godine, donijela je presudu, treću u nizu, da je pomenuti nezakonito na čelu Javnog servisa!&nbsp;
Pa, sad Vi meni recite da ne postoji kosmička pravda?! E, postoji da je kolko miš!
Mislite da likujem? I pitanje i odgovor su tačni! I te kako…&nbsp;
I, da se razumijemo, ne mislim da će ova presuda nešto bitno da promijeni. U slučaju Nezakonitog. Promjenu će donijeti politička, a ne sudska, odluka. I svima nam je to jasno. Kao dan. Stvarnost je, znate, crna. Kao noć!
Ali, ovo je čak i za standarde aktuelne parlamentarne većine mnogo bruke. I mnogo kompromitacije.&nbsp;
Da podijelim još nešto s Vama – na drugom i posljednjem razgovoru sa predmetnom personom, rekla sam mu – Ispratila sam desetinu direktora, ispratiću i tebe, siguran budi!&nbsp;
I hoću! Možete jedino da me iznesete iz RTCG.&nbsp;
I, vrlo svjesno, ne zafrkavam se u ovom obraćanju. Ali, ne zato što sam preko noći počela ozbiljno da Vas doživljavam. Naprotiv!&nbsp;
Vama mora otvoreno, bez uvijanja i satire, otvoreno da se kaže – Dosta je više!&nbsp;
Prevršili ste svaku mjeru i sve granice lošeg ukusa. I, ako me pitate, nijedna vaša odluka niti me zanima niti obavezuje. Znate, isuviše godina, samopoštovanja i dostojanstva imam da bih ustuknula pred gorima od sebe.&nbsp;
Ova Kuća pretrpjela je svašta. I svakoga. Istrpjeće i vas. Ali, čak ni vi nećete uspjeti da uprljate ono što smo s ljubavlju i znalački utkali u temelje RTCG!&nbsp;
Ova Kuća je trezor kolektivnog sjećanja. Sve ono što smo radili, moje kolege i ja, dio je tog trezora. Zamislite kakva je to satisfakcija!
Vi i Vaš pulen samo ste grafička oznaka u istoriji RTCG. A i to je bilo spletom nesrećnih okolnosti!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.&nbsp;
Tanja Šuković, djelatnica Javnog servisa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-jedna-presuda-osnovni-sud-ocijenio-da-je-raonic-i-treci-put-nezakonito-imenovan&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Presuda

Građanska inicijativa „21. maj“ oštro je reagovala na predložene izmjene Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama, ocjenjujući da su one u suprotnosti sa temeljnim pravima garantovanim Ustavom Crne Gore i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
– Izmjene zakona koje predlaže vladajuća koalicija direktno krše član 52. Ustava Crne Gore, kao i član 11. Evropske konvencije o ljudskim pravima. Pod izgovorom zaštite slobode kretanja, vlast želi da građanima onemogući osnovno demokratsko pravo – mirno okupljanje na javnim površinama, uključujući i saobraćajnice – navodi se u saopštenju.
Iz GI „21. maj“ ističu da je cilj ovih zakonskih izmjena da se obesmisle građanski protesti i da se javno nezadovoljstvo marginalizuje, umjesto da vlast odgovori na uzroke tog nezadovoljstva.
– Umjesto dijaloga i rješavanja problema, vlast bira pristup sile – kroz ograničenja i prijetnje. Ironično je da upravo oni koji su, dok su bili u opoziciji, mjesecima blokirali ulice i organizovali proteste, sada žele da to pravo uskrate drugima. Sjećamo se šatora u centru Podgorice i blokada glavnih saobraćajnica – podsjećaju iz ove inicijative.
Naglašavaju da je riječ o očiglednom primjeru političkog licemjerja i dvostrukih aršina.
– Ova zakonodavna inicijativa ne odražava snagu vlasti, već njen strah. Cilj je stvoriti pasivno, prepadnuto društvo u kojem se građani neće usuđivati da iskažu stav. Međutim, kako god se završila ova kukavička inicijativa – ona će biti ignorisana od strane građana i protivnika autoritarnih namjera ove vlasti – zaključuje se u saopštenju Građanske inicijative „21. maj“.

GI „21. maj“: Vlast želi da ućutka građane – izmjene Zakona su protivustavne i protivevropske

Vlada Crne Gore je, na danas održanoj 90. sjednici donijela Rješenje o određivanju Radmile Lainović za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za stanovanje u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine
Sjednicom je predsjedavao predsjednik Vlade Milojko Spajić.
Vlada je, kako je saopšteno, donijela Rješenje i o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za sprovođenje državnih smjernica u oblasti arhitekture u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Siniše Minića, Rješenje o određivanju Boška Todorovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za građevinarstvo u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, Rješenje o određivanju mr Nikole Ražnatovića za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za legalizaciju bespravnih objekata u Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, donijela Rješenje o prestanku vršenja dužnosti v. d. generalnog direktora Direktorata za zaštitu prirode u Ministarstvu ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Dejana Nikočevića, donijela Rješenje o imenovanju Snežane Armenko za članicu Savjeta za vladavinu prava.&nbsp;
Šest rješenja je donijeto INTERNO, kako je saopšteno iz Vlade Crne Gore.&nbsp;
Donijela je i Rješenje o prestanku mandata generalnog direktora Direktorata za normativnu djelatnost i harmonizaciju propisa u Ministarstvu zdravlja Stevana Đurišića, Rješenje o prestanku mandata generalne direktorice Direktorata za javno zdravlje i biomedicinu u Ministarstvu zdravlja dr Ivane Živković, predložila Skupštini Crne Gore da razriješi člana Savjeta za visoko obrazovanje Dušana Stamatovića, predložila Skupštini Crne Gore da imenuje Miloša Čolakovića za člana Savjeta za visoko obrazovanje, Rješenje o imenovanju Sanje Jokić za članicu Savjeta za prava djeteta i
Vlada je donijela Rješenje o razrješenju člana Koordinacionog tijela za praćenje i upravljanje politikom prevencije i suzbijanja nepravilnosti u cilju zaštite finansijskih interesa Evropske unije (AFCOS mreža) Velibora Damjanovića, i Rješenje o imenovanju Ivane Ćupić za novu članicu koordinacionog tijela.

Radmila Lainović imenovana za v.d. generalne direktorice Direktorata za stanovanje

Predstavnici resornih ministarstava i Sindikata prosvjete nijesu još razgovarali o spornom obračunu zarada za jul mjesec kojim će se, kako tvrdi ova radnička organizacija, smanjiti plate nastavnicima do 50 eura.
Predsjednik Sindikata Radomir Božović kazao je juče Pobjedi da ih niko nije zvao na razgovor.
- Imamo nezvanične informacije da je bilo kratke priče na sjednici Vlade o problemu, ali da su iz Ministarstva rekli da je to završeno i da ne nema razgovora - rekao je Božović.
On dodaje da su na Glavnom odboru Sindikata razgovarali kako će da se odrede ukoliko Vlada ne odustane od stava da nema kompromisa u spornom obračunu zarada, te kaže da je izvjesno da će organizovati ponovo protest - ispred Vlade oko 25. avgusta.
- Ono što je, takođe, izvjesno u slučaju da ne bude dogovora, jeste da ćemo 1. septembra kada počne nastava organizovati štrajk upozorenja. To znači da ćemo obustaviti nastavu od osam do devet sati ujutro - naveo je Božović.
Ukoliko i dalje ne bude komunikacije sa predstavnicima Vlade, prema njegovim riječima, u dogovoru sa nastavnicima sagledaće za koji vid radikalizacije su raspoloženi – proteste ili štrajk koji podrazumijeva potpunu obustavu nastave.
Božović kaže da neće odustati od borbe za svoja prava. Ako su, kako ističe, određeni dio plate do sada primali nezakonito, navodi da ne može vlast da se ponaša tako što će da im umanji zarade, već da treba da pronađu kompromisno rješenje – da ne dođe do smanjenja zarada. Božović kaže da su do sada sve primali po zakonu, jer je svaki propis potpisan sa predstavnicima Vlade.
- Pričaju da smo nezakonito primali platu, ali još ne objašnjavaju kako -kaže Božović.
Predsjednik Sindikata najavljuje da će podnijeti i tužbe nakon što nastavnici dobiju umanjenu zaradu, a koje državu mogu da ,,koštaju milione“.
U više navrata su do sada iz Ministarstva finansija saopštili da je obračun zarada – po zakonu. Isticali su da se kroz centralizovani obračun zarada samo poštuje zakon.
- Cilj centralizovanog obračuna zarada nije smanjenje plata zaposlenima u prosvjeti, već dosljedno poštovanje zakona i uvođenje principa - jednaka zarada za jednak rad. Uključivanjem ustanova iz oblasti prosvjete u sistem za centralizovani obračun zarada ne uvodi se novi način obračuna, već je riječ samo o softveru koji za obračun zarada već koristi 159 potrošačkih jedinica državnog budžeta - isticali su iz Ministarstva finansija.
Dodali su da je Sindikat još u pripremnoj fazi bio upoznat s neujednačenom praksom obračuna u školama, te je bilo očekivano da su i sami prepoznali potrebu za standardizacijom i zakonitošću.
Iz Ministarstva finansija su navodili i da podržavaju sindikalnu borbu za radnička prava, ali ,,ne i manipulacije i pogrešne interpretacije koje obmanjuju upravo one koje sindikat treba da zastupa“.
Predstavnici sindikalnih organizacija prosvjete, s druge strane, odbacili su optužbe Ministarstva. Oni su se nedavno okupili ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, negodujući zbog najavljenog smanjenja zarada, a nakon što je završen polučasovni protest uputili su se ka Vladi. Predstavnici Sindikata prosvjete imali su tog dana u 13 sati dogovoren informativni razgovor sa potpredsjednikom Vlade za obrazovanje Budimirom Aleksićem. Oni su nakon tog sastanka kazali da Aleksić nema mandat da pregovara s njima, već da su ga upoznali šta su problemi i zamolili da pomogne u nastavku socijalnog dijaloga. Kako su istakli, Aleksić im je obećao da će tokom dana uputiti urgenciju ministarki prosvjete Anđeli Jakšić-Stojanović i premijeru Milojku Spajiću u kom će navesti da treba da se nastave razgovori sa prosvjetarima.
Sindikalci su negodovali na protestu ispred Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija što ih predstavnici Vlade, kako su rekli, ignorišu. Kazali su tada da su premijeru pisali prije osam dana, da su ga molili da ih primi, ali da im nije odgovorio.
Na tom skupu je potpredsjednik Sindikata Jovan Drašković rekao da su vlasti grubo prekršile Granski kolektivni ugovor time što se u promjenu novog nezakonitog načina obračuna zarada, a time i umanjenja plata većine, ušlo bez traženja i razmatranja mišljenja reprezentativog sindikata, a na šta ih obavezuje član 72 Granskog kolektivnog ugovora. Drašković tvrdi da sve što prosvjetni radnici imaju na platnoj listi, zaključno sa posljednjom zaradom, u skladu je sa Granskim kolektivnim ugovorom, a i sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru.
- Obračun zarada koji smo do sada imali jedini je mogući način da to bude u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, što znači da je naš Granski kolektivni ugovor potpuno u skladu sa Zakonom o zaradama u javnom sektoru, a dosadašnji obračun zarada u skladu sa jednim i drugim. Zakon je članom 24 prepustio da za zaposlene u ustanovama, čiji je osnivač država, u ovom slučaju Vlada i Sindikat kroz GKU dogovore i ugovore koeficijente za zaradu. Kako zakon ne dozvoljava da se dodaci u prosvjeti (za razredno starješinstvo, mentorstvo, zvanja...) utvrde kao dodaci na osnovnu zaradu, jedini način da se oni uključe u zaradu zaposlenih je da budu ugrađeni u koeficijent za zaradu, a time i u osnovnu zaradu - rekao je Drašković.
Dodao je da prosvjeta u Zakonu i podzakonskim aktima nije uključena u dodatke na osnovnu zaradu, niti te dodatke koji važe za ostale u javnom sektori mogu imati zaposleni u prosvjeti.

Vlada nije zvala Sindikat prosvjete na pregovore; Božović: Izvjestan drugi protest, pa štrajk upozorenja

Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći. Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat. Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  &nbsp; <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> &nbsp;

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

Hasiba Omerović, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp; Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije Suadom Zoronjić - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić(Photo: URA)</figcaption> </figure>  - Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV. U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić. U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp; - Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona. Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole Todori Popović. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović(Photo: FB/Prava Crna Gora)</figcaption> </figure>  - Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović. Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci. U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka. - To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka. Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana. Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto. - Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović. U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora. - Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović. Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji. Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti: Poštovana razredna, Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili. Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine. Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila. Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti. Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče. Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja. Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet. Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  Najglasniji među njima, bračni par Janko i Kerolajn Jovićević, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose. <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu. Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> - U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje. Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova. Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, Damjanu Ćulafiću, direktoru Uprave policije, Lazaru Šcepanoviću, ministru unutrašnjih poslovu Danilu Šaranoviću i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, Nikoli Đuraškoviću zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu. Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju(Photo: Bračni par Jovićević)</figcaption> </figure>  - &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero. - Predrag Kovačević i Srđan Nikčević, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp; <h2>Verbalni okršaj</h2> Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu. - Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja. - Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona. Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji. <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp; Inspektorka Dragana Bošković Drobnjak im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni. Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili. Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp; - Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> &nbsp;

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova Danila Šaranovića.
Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.
Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.

Tag: institut-alternativa