Ministarstvo evropskih poslova i nevladino udruženje Institut alternativa (IA) potpisali su Memorandum o saradnji kojim se, kako je saopšteno, uspostavlja okvir za zajedničko djelovanje u pogledu Plana rasta za Zapadni Balkan, sa naglaskom na otvorenost i dostupnost informacija u vezi sa sprovođenjem Reformske agende.
Iz Ministarstva evropskih poslova (MEP) su kazali da su memorandum potpisali resorna ministarka Maida Gorčević i predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk, na inicijativu te nevladine organizacije.
Kako su naveli iz MEP-a, Memorandumom se definiše koordinisana komunikacija i saradnja na realizaciji projekta „Monitor reforme i rasta Zapadnog Balkana“, usmjerenog na stvaranje podsticajnog okruženja za aktivno učešće organizacija civilnog društva u praćenju i sprovođenju reformskih koraka predviđenih Reformskom agendom.
- Saradnja se, u skladu sa Memorandumom, odnosi i na praćenje i unapređenje sprovođenja Reformske agende 2024–2027, u skladu sa nacionalnim prioritetima u oblasti evropskih integracija i obavezama koje proističu iz procesa pristupanja Evropskoj uniji (EU) - kaže se u saopštenju.
Memorandum, kako se navodi, predviđa da MEP, u okviru svojih nadležnosti i važećih propisa, učestvuje na sastancima, konsultacijama i javnim događajima u organizaciji IA, doprinese razmjeni informacija i dostavljanju relevantne dokumentacije neophodne za praćenje sprovođenja Reformske agende i Plana rasta.
Predviđeno je i da MEP daje mišljenja, komentare i preporuke na kratke dokumente javnih politika, analize i istraživanja pripremljene u okviru projekta.
- IA će, kroz aktivnosti projekta, organizovati sastanke, konsultacije i javne događaje radi praćenja reformskih procesa i njihove veće vidljivosti i razumljivosti građanima, pripremati analize i istraživanja uz konsultacije sa MEP-om - kaže se u saopštenju.
Dodaje se da će AI obezbjeđivati uključivanje organizacija civilnog društva, akademske zajednice, poslovnog sektora i drugih relevantnih aktera u konsultativne procese vezane za Plan rasta i Reformsku agendu.
Kako se navodi u saopštenju MEP-a, projekat „Monitor reforme i rasta Zapadnog Balkana“, u kojem učestvuje IA, koordinira Institut za evropsku politiku – Skoplje, a podržala ga je Evropska komisija, uz kofinansiranje Vlade Crne Gore, preko Ministarstva regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Potpisan Memorandum o saradnju Ministarstva evropskih poslova i Instituta alternativa

In slightly more than two years of the work of the Government led by Milojko Spajić, the Prime Minister appeared in the parliamentary plenary only 11 out of the 18 foreseen times (61 percent). Despite the established practice that Prime Minister’s Hour is held once a month during the regular session of Parliament, during 2025 Spajić answered questions of the members of Parliament only five out of the prescribed eight times, according to the analysis by the Institute Alternative.
The Rules of Procedure of the Parliament of Montenegro stipulate that Prime Minister’s Hour shall be held at least once every two months during the regular session of Parliament.
The Institute Alternative points out that, although such a provision may leave room for differing interpretations, neither the ruling majority nor the opposition disputes that the Prime Minister must respond to the invitation once a month - ultimately eight times a year, once for each month of the regular (spring and autumn) parliamentary sessions.
- This interpretation was fully respected by Spajić’s predecessors. The Prime Minister of the 42nd Government of Montenegro Zdravko Krivokapić answered questions of the members of Parliament eight times during his one-year mandate - four times during each four-month regular session of Parliament. His successor, Prime Minister of the 43rd Government Dritan Abazović answered MPs’ questions three times during the four months of his government’s duration. Despite the fact that after the fall of the 43rd Government Abazović remained in the position of Prime Minister in a technical mandate for more than a year, no Prime Minister’s Hour session was held during that period. According to media reports, it was an agreement of the heads of parliamentary clubs, which resulted in the fact that the executive power was not controlled in the parliament for more than a year - they emphasized.
They recalled that the Government led by the leader of the Europe Now Movement (Pokret Evropa sad), Milojko Spajić, was formed on 31 October 2023. During this period, instead of 18 times, Spajić answered questions of members of Parliament only eleven times. Moreover, as they explain, five Prime Minister’s Hour sessions were postponed once or several times over the past two years, and during 2025 only five of the prescribed eight Prime Minister’s Hour sessions were held.
- Since the beginning of the work of the 44th Government led by Milojko Spajić, this parliamentary oversight mechanism has been undermined in several ways - primarily through postponements and cancellations of Prime Minister’s Hour sessions despite already scheduled dates. The Prime Minister often published answers without an oral segment solely on the website of the Government of Montenegro, without responding in plenary session, and there were cases in which the opposition physically blocked the functioning of parliament, as occurred during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024 - the Institute Alternative emphasized.
They add that the first Prime Minister’s Hour following the formation of the 44th Government was held on 28 December 2023.
The next one, they note, took place only four months later; Spajić fulfilled his procedural obligation at the beginning of April and May 2024.
- The scheduling of sessions was accompanied by numerous postponements, a lack of communication between the executive and legislative branches, and the alignment of dates with the Prime Minister’s previously assumed obligations. Thus, the Prime Minister’s Hour scheduled for 30 April 2024 was cancelled and moved to 9 May, when it was eventually held. This was just one of many postponements and subsequent cancellations of Prime Minister’s Hour sessions, which practically became a pattern of work - the analysis states.
According to the analysis, only 24 hours before the fourth Prime Minister’s Hour scheduled for 29 June 2024, Spajić informed Parliament and the public that he would not attend due to an official visit to Brussels, requesting that a new date be set for 1 July.
- The Speaker of Parliament Andrija Mandić opened the session on 29 June and announced its continuation on the date proposed by the Prime Minister, which was met with objections from part of the opposition MPs. On the first day of July, the session was continued - representatives of the opposition Democratic Party of Socialists did not allow the holding of this Prime Minister’s Hour, claiming that Spajić showed disrespect toward Parliament and the citizens of Montenegro by his prior cancellation. The Speaker of Parliament then scheduled new sessions for 19 and 26 July. Spajić again did not respond to the invitation - another postponement followed due to his trip to Paris for the opening of the Olympic Games, and the final date was set for 30 July, when the Prime Minister’s Hour was eventually held - the analysis notes.
By the end of 2024, two more Prime Minister’s Hours were held - on 29 October and 22 November. The final Prime Minister’s Hour of 2024, despite being scheduled, was not held on 22 December due to a boycott and physical blockade by opposition MPs. The Speaker of Parliament, Andrija Mandić, announced the imposition of sanctions against MPs for obstructing parliamentary work, while the Prime Minister published his answers to MPs’ questions on the website of the Government of Montenegro.
In 2025, it is explained, five Prime Minister’s Hour sessions were held. The March session also did not pass without a change of date - rather than on the 28th, it was held on 26 March due to the Prime Minister’s international obligations, as stated. Sanctions, including removal from parliamentary sessions for a period of 15 days, were imposed only on 3 February, despite the fact that they related to the actions of opposition MPs during the Prime Minister’s Hour session at the end of December 2024. However, Article 109 of the Rules of Procedure of Parliament also stipulates that „sanctioned“ MPs may not ask parliamentary questions at the first subsequent session dedicated to parliamentary questions, which caused objections from part of the opposition MPs.
- The continuation of postponements of Prime Minister’s Hour sessions also marked the one that was ultimately held on 28 July this year. Although it was originally scheduled for 27 June, Spajić soon informed Parliament that he would not attend due to an Intergovernmental Conference. On that occasion, the Prime Minister proposed a new date, 30 June, but received an explanation from the Speaker of Parliament, Andrija Mandić, that due to a previously scheduled visit, Parliament was unable to convene a Prime Minister’s Hour session. Ultimately, this Prime Minister’s Hour was held on 28 July, when Spajić stated that he would not answer MPs’ questions. Such a decision by the Prime Minister was met with objections from the opposition and the public, but also without an adequate reaction from the presiding officer Boris Pejović, Vice President of Parliament, as well as MPs from Spajić’s Europe Now Movement. A somewhat different attitude toward Parliament was shown by Spajić during the Autumn Session - one Prime Minister’s Hour session was held in October, November, and December 2025, without prior disputes or postponements. Nevertheless, the unpredictability of the Prime Minister’s attendance and the setting of conditions under which he will answer questions directly affect the (in)stability of parliamentary work and directly undermine the institution of Prime Minister’s Hour, whose primary function is oversight of the executive branch - the analysis adds.
The analysis was produced within the project „Strengthening public debate and improving the quality of public dialogue in the legislative branch“, which the Institute Alternative implements with the support of the National Endowment for Democracy. The analysis is the sole responsibility of the authors and does not reflect the views of the National Endowment for Democracy.

500x500

1250x600

1084x550

„Scheduled, busy, postponed: Prime Minister’s hour - an obligation on hold“: Spajić appeared in Parliament only 11 out of the 18 times foreseen

Za nešto više od dvije godine rada Vlade Milojka Spajića, premijer se u skupštinskom plenumu pojavio svega jedanaest od predviđenih 18 puta (61 odsto). Uprkos tome što se, shodno utvrđenoj praksi, premijerski sat održava jednom mjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine, Spajić je tokom 2025. godine na pitanja poslanika i poslanica odgovarao svega pet od predviđenih osam puta, navodi se u analizi Instituta Alternativa. Poslovnik Skupštine Crne Gore definiše da se premijerski sat održava najmanje jedanput dvomjesečno u toku redovnog zasijedanja Skupštine. Iz Institua Alternativa ističu da uprkos tome što ovakva norma može otvoriti dilemu u tumačenju, ni vlast ni opozicija ne spore da premijer mora da se odazove pozivu jednom mjesečno – u konačnom osam puta godišnje, po jedanput za svaki mjesec redovnog (proljećnjeg i jesenjeg) zasijedanja Skupštine. - Ovakvo tumačenje su u potpunosti ispoštovali Spajićevi prethodnici. Premijer 42. Vlade Crne Gore Zdravko Krivokapić je za vrijeme jednogodišnjeg mandata osam puta odgovarao na pitanja poslanika - po četiri puta za po četiri mjeseca redovnog zasijedanja Skupštine. Njegov nasljednik i premijer 43. Vlade Dritan Abazović je za četiri mjeseca trajanja sopstvene vlade tri puta odgovarao na poslanička pitanja. Uprkos tome što je nakon pada 43. Vlade Abazović ostao na premijerskoj poziciji u tehničkom mandatu više od godinu dana, u tom periodu nije održana nijedna sjednica premijerskog sata. Shodno medijskim navodima, to je bio dogovor šefova poslaničkih klubova, a što je rezultiralo time da se izvršna vlast više od godinu dana nije kontrolisala u parlamentu - naglasili su.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20260119100148_84a27f6dbc4183b604e2edde8c9ed37b31983b1085e68973c9d3b6f8174cc302" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="premijerski sat "></figure>  Podsjetili su da je Vlada lidera Pokreta Evropa sad (PES) Milojka Spajića formirana je 31. oktobra 2023. godine. U pomenutom periodu, Spajić je umjesto 18 na poslanička pitanja odgovarao svega jedanaest puta. Čak, ako pojašnjavaju, pet sjednica premijerskog sata je u posljednje dvije godine odlagano jednom ili više puta, a tokom 2025. održano je tek pet od predviđenih osam sjednica posvećenih premijerskom satu. -- Od početka rada 44. Vlade Milojka Spajića ovaj kontrolni mehanizam Skupštine je na više načina obesmišljavan - dominantno na način što su sjednice premijerskog sata odlagane i otkazivane uprkos već zakazanim termina. Premijer je odgovore, bez usmenog dijela, nerijetko samo objavljivao na sajtu Vlade Crne Gore bez odgovaranja u plenumu, a dešavalo se i da opozicija fizičkom blokadom sprječava funkcionsanje parlamenta, što je bio slučaj prilikom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine - ističu iz Instituta Alternativa. Prvi premijerski sat, dodaju, od formiranja 44. Vlade održan je 28. decembra 2023. godine. Na idući se pak, dodaju, čekalo četiri mjeseca; poslovničku obavezu Spajić je ispoštovao početkom aprila i maja 2024. godine. - Zakazivanje sjednica pratila su brojna odlaganja, odsustvo komunikacije na relaciji izvršne i zakonodavne vlasti, ali i usklađivanje termina sa preuzetim obavezama predsjednika Vlade. Tako je premijerski sat zakazan za 30. april 2024. godine otkazan i pomjeren za 9. maj, kada je i održan. Ovo je bilo samo jedno od brojnih odlaganja, a potom i otkazivanja sjednica premijerskog sata, što je praktično postala i praksa u radu - ističe se. Prema analizi, svega 24 sata prije održavanja četvrtog po redu premijerskog sata 29. juna 2024. godine, Spajić je obavijestio Skupštinu i javnost da neće prisustvovati zbog službene posjete Briselu, tražeći da novi termin bude 1. jul. - Predsjednik Skupštine Andrija Mandić otvorio je sjednicu 29. juna i najavio njen nastavak u terminu koji je predložio predsjednik Vlade, što je naišlo na negodovanje dijela opozicionih poslanika i poslanica. Prvog dana jula sjednica je nastavljena - predstavnici opozicione Demokratske partije socijalista nisu dozvolili održavanje ovog premijerskog sata uz tvrdnje da Spajić ne poštuje parlament i građane Crne Gore svojim prethodnim otkazivanjem. Predsjednik parlamenta je nove sjednice zakazao za 19. i 26. jul. Ni tada se Spajić nije odazvao pozivu - novo odgađanje uslijedilo je zbog njegovog odlaska u Pariz na otvaranje Olimpijskih igara, pa je na kraju određen datum 30. jul, kada je i održan premijerski sat - stoji u analizi.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20260119100148_b7f6c3a87d260cf58680e80adfce575789b821f551b5268e9d50b3cc4a6a07f0" data-rendition-name="original" width="1080" height="1350" loading="lazy" alt="Premijesrki sat "></figure>  Do kraja 2024. godine, održana su još dva premijerska sata - 29. oktobra i 22. novembra. Poslednji premijerski sat u 2024. Godini, uprkos zakazivanju sjednice, nije održan 22. decembra zbog bojkota i fizičke blokade opozicionih poslanika i poslanica. Predsjednik Skupštine Andrija Mandić je najavio izricanje kaznenih odredbi poslanicima zbog sprječavanja rada, a premijer je odgovore na poslanička pitanja objavio na sajtu Vlade Crne Gore. U 2025. godini, pojašnjava se, održano je pet sjednica premijerskog sata. Ni martovska sjednica nije prošla bez izmjene termina - umjesto 28. sjednica je održana 26. marta zbog, kako je navedeno, međunarodnih obaveza premijera. Kaznene odredbe, uključujući i udaljenje sa sjednica Skupštine u trajanju od 15 dana, izrečena je tek 3. februara, uprkos tome što se odnosila na aktivnosti opozicionih poslanika tokom održavanja sjednice premijerskog sata krajem decembra 2024. godine. Ipak, članom 109 Poslovnika Skupštine propisano je i da “kažnjeni” poslanici ne mogu postavljati poslaničko pitanje na prvoj narednoj sjednici posvećenoj poslaničkom pitanju, što je izazvalo negodovanje dijela opozicionih poslanika. - Nastavak odlaganja sjednica premijerskog sata obilježilo je i onaj koji je u konačnom održan 28. jula ove godine. Uprkos tome što je prvobitno zakazan za 27. jun, Spajić je ubrzo obavijestio Skupštinu da neće prisustvovati sjednici zbog Međuvladine konferencije. Tom prilikom, premijer je preporučio novi termin - 30. jun, ali je kao odgovor dobio obrazloženje predsjednika Skupštine Andrije Mandića da zbog prethodno ugovorene posjete Skupština nije u mogućnosti da zakaže sjednicu premijerskog sata. U konačnom, ovaj premijerski sat održan je 28. jula, kada je Spajić naveo da neće odgovarati na pitanja poslanika. Takva odluka predsjednika Vlade prošla je uz negodovanje opozicije i javnosti, ali i bez adekvatne reakcije predsjedavajućeg Borisa Pejovića, potpredsjednika Skupštine, ali i poslanika Spajićevog Pokreta Evropa sad. Nešto drugačiji odnos prema parlamentu Spajić je pokazao u toku Jesenjeg zasijedanja - u oktobru, novembru i decembru 2025. godine održana je po jedna sjednica posvećena premijerskom satu, bez prethodnih sporenja i odlaganja. Ipak, nepredvidivost premijerovog odazivanja i postavljanje uslova pod kojim će odgovarati na pitanja direktno utiču na (ne)stabilnost u radu parlamenta, ali i direktno obesmišljava institut premijerskog sata, čija je glavna funkcija nadzor nad izvršnom vlašću - dodaje se. Analiza je izrađena u okviru projekta „Jačanje javne debate i unapređenje kvaliteta javnog dijaloga u zakonodavnoj vlasti”, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy). Analiza je isključiva odgovornost autora i ne odražava stavove Nacionalne zadužbine za demokratiju.

"Zakazan, zauzet, odložen: Premijerski sat – obaveza na čekanju": Spajić u Skupštini svega jedanaest od predviđenih 18 puta

The European Commission will submit detailed comments on the draft amendments to the Law on Internal Affairs in the coming period, which arrived in the Montenegrin Parliament last week as a Government proposal for urgent consideration, the Delegation of the European Union in Montenegro stated for <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/sporne-izmjene-zakona-o-unutrasnjim-poslovima-stigle-na-procjenu-u-evropsku-komisiju">Pobjeda</a>.
- The revised version of the amendments to the Law on Internal Affairs has been submitted to the Commission and is currently under assessment by services of the Commission – is stated in the response to that newspaper.
They also specified that „the European Commission will provide detailed comments on the draft law in the coming period”.
- Generally speaking, Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based, as well as that appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies - the EU Delegation pointed out.
Pobjeda reported on Friday that controversial amendments to the legal act were once again placed on the agenda of the seventh session of the autumn sitting of the Parliament of Montenegro, which began last week.
These are slightly revised versions of the amendments proposed at the end of July by the Democrats, whose party official Danilo Šaranović is the Minister of Internal Affairs. Due to controversial provisions regarding the manner of reorganization and recruitment contained in that proposal, the law was withdrawn from procedure following numerous criticisms from the civil sector and European institutions.
However, five months later, the same draft is once again before member of parliaments, but this time not as a party initiative, but as a Government proposal, which was approved at one of the electronic sessions and ultimately signed personally by Prime Minister Milojko Spajić. Although formulated differently, the amendments have essentially remained the same, enabling easier hiring and dismissal solely on the basis of a decision by the top of the Ministry of Internal Affairs, that is Minister Šaranović.
The proponents argue that, instead of their legislative solutions being viewed as „a cause for concern“, the proposed amendments should be seen as „a positive example of the transposition of European values into the domestic legal system, which will be very easily measurable in the first few months of the application of this law, should it be adopted“.
- The aforementioned amendments have not been aligned with primary and secondary sources of EU law - they state immediately thereafter.
In the document that entered parliamentary procedure under an urgent procedure, one of the key novelties is the determination of eligibility for employment in the Ministry of Internal Affairs and the Police Directorate. In the future, this will be checked by a special Commission for the verification of security impediments.
Although it is emphasized that all five members of this body will have to undergo the same vetting process, the very fact that this is decided exclusively by the minister (for the time being – Šaranović) sufficiently indicates the possibilities and manner of influence over who may be engaged in the security sector. The manner in which security impediments for service work will be verified is also defined.
- The most important functional advancement relates to the fact that the determination of security impediments now constitutes grounds for termination of employment by law, without the need for lengthy disciplinary procedures, in which numerous procedural abuses are possible, leading to avoidance of responsibility and the impossibility of deciding on disciplinary liability and imposing disciplinary measures, which was the case until now - the proponents believe.
In explaining the procedure that has already been the subject of numerous criticisms, it is stated that it is considered that „security impediments for further work“ exist if a police officer „maintains connections with persons who unlawfully collect classified and other data, terrorists, saboteurs, members of organized criminal groups, or persons reasonably suspected of belonging to such groups“.
Given that the position of European institutions is that „Montenegro needs to ensure that police recruitment procedures are merit-based“ and that „appropriate procedural safeguards exist to prevent undue political interference in the work of law enforcement bodies“, the proposed new legal framework will hardly meet these criteria.
The proposed amendments to the Law on Internal Affairs were criticized yesterday by the President of the Management Board of the Institute Alternative Stevo Muk, who stated that, despite announcements of police professionalization, they do not guarantee legal certainty and judicial protection in procedures for determining security impediments, and that they were submitted under an urgent procedure, without a public debate and without the opinion of the European Commission. Muk stressed that members of parliament must raise questions of compliance with the standards of the European Court of Human Rights during the debate and seek extensive amendments.
- Provisions on the conduct of security checks and potential decisions on the termination of employment of a police officer must be prescribed in a way that ensures predictability, i.e. legal certainty, judicial protection, including a reasoned decision and a defense based on information, which the proposed amendments to the Law on Internal Affairs do not guarantee - Muk said.
He also emphasized that by submitting a new draft law by the Government under an urgent procedure, there is an attempt to exclude the interested public from influencing the proposed provisions that fundamentally change the manner in which certain issues are regulated.
- The Government’s explanation that a public debate was not conducted due to the existence of extraordinary, urgent, or unforeseeable circumstances is unacceptable. Almost five months have passed since the previous law was withdrawn from the parliamentary agenda. During that period, from August to December, there was sufficient time to organize a public debate on the proposed solutions. All additional explanations used to justify the absence of a public debate indicate precisely that this is a matter of systemic problems, rather than extraordinary and unforeseeable circumstances - Muk stated.
He emphasized that the proposed amendments remain contentious and leave numerous open questions.
- For this reason, we believe that members of parliament must seek answers from the minister durgin the debate, but also invite the Protector of Human Rights and Freedoms and the representative of Montenegro before the European Court of Human Rights, and consider whether the proposed solutions comply with the requirements of the European Court of Human Rights regarding the quality of law. Members of parliament have the option to refrain from adopting such a draft law or to carry out extensive amendments that would introduce the necessary improvements - Muk said.
Regarding the determination of security impediments, Muk believes it is necessary to prescribe that three members of the Commission who are police officers be appointed upon the proposal of the Director of Police, in order to ensure that the majority of members are appointed upon the proposal of the Director of Police who is a professional. He also notes that the issue of more precise regulation of the procedure for determining security impediments has been entirely omitted both in the Law on Internal Affairs and the Law on the National Security Agency, and that there is no separate law regulating this procedure.
- &nbsp;Montenegro, unlike, for example, the Republic of Croatia, does not have a solid legal basis for conducting security checks, such as their special law, the Security Vetting Act. It appears that the professional fate of an individual, in this case a police officer, is placed in the hands of an anonymous officer at the National Security Agency, who, in accordance with their internal acts (or without them), conducts a certain procedure and issues an opinion on the existence (or non-existence) of a security impediment, the reasoning of which will not be made known either to the Commission for Security Impediments (or will be made known in a manner that remains unknown and cannot be confirmed or verified), nor to the police officer to whom such an assessment relates. Ultimately, on the basis of such an unreasoned opinion, a decision on the termination of employment of the police officer will be automatically adopted - Muk said.
He adds that the Institute Alternative is concerned that the proposed provisions entirely deprive police officers of the possibility to become acquainted with the allegations against them, to present a defense, and to have an opportunity to protect their rights within the procedure. Muk also notes that the provision extending the deadline for recruitment under a special procedure until 2027 is in direct contradiction with the Operational Conclusions of the Special Working Group on Public Administration Reform between Montenegro and the EU, adopted in November this year.
- &nbsp;One of the conclusions is that Montenegro will ensure merit-based recruitment and selection of candidates in public administration, inter alia through ensuring transparency and availability of data on the number of decentralized recruitments, particularly in accordance with the Law on Internal Affairs, and the re-establishment of centralized recruitment in this area. From the above, it is clear that extending the duration of the special recruitment procedure directly affects the fulfillment of criteria under Chapter 23 - Muk concluded.

Amendments to the Law on Internal Affairs under Brussels’ examination

Predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, i pored najava o profesionalizaciji policije, ne garantuju pravnu sigurnost i sudsku zaštitu u postupcima utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, a upućene su po hitnoj proceduri, bez javne rasprave i mišljenja Evropske komisije. Poslanici u raspravi moraju otvoriti pitanja usklađenosti sa standardima Evropskog suda za ljudska prava i tražiti obimne amandmanske intervencije, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Institut alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država. Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu, a što predložene izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuju.&nbsp;
Iz Insituta podsjećaju da je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović 5. novembra ove godine kazao da je “profesionalizacija policije potvrđena kroz proces koji uključuje veting, provjerljive kriterijume integriteta i jasnu liniju odgovornosti”, i dodao da je “to prepoznato u izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima, za koji uskoro očekuju odobrenje EK, kako bi bio upućen Skupštini na izglasavanje, što je preduslov za ostvarenje zadataka koje je neophodno ispuniti do kraja pregovaračkog procesa.”&nbsp;
Međutim, dodaju, u obrazloženju Predloga zakona i materijalima koji su objavljeni na sajtu Skupštine nema ni riječi o mišljenju Evropske komisije na predložene izmjene i dopune.
- Podsjećamo da je raniji Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima (u daljem tekstu: Zakon) podnijet u julu ove godine od strane poslanika Duška Stjepovića, čime se nastojala izbjeći javna rasprava. Sada se podnošenjem novog Predloga zakona od strane Vlade po hitnoj proceduri, takođe nastoji isključiti da zainteresovana javnost utiče na predložene odredbe koje suštinski mijenjaju način na koji se uređuju određena pitanja. &nbsp;Neprihvatljivo je obrazloženje Vlade da javna rasprava nije sprovedena iz razloga postojanja vanrednih, hitnih odnosno nepredvidljivih okolnosti. Prošlo je skoro pet mjeseci od kada je prethodni zakon povučen sa dnevnog reda Skupštine. Tada je predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić kazao da je vladajuća većina, iako podržava izmjene, povukla predloge cijeneći “da nije dobro iskomunicirana javnost”, dodajući, “Potrudićemo se da do novog stavljanja u proceduru (predloga) iskomuniciramo bolje javnost, da bolje iskomuniciramo naše međunarodne partnere”. Tokom navedenog perioda, od avgusta do decembra, bilo je dovoljno vremena da se organizuje javna rasprava u vezi sa predloženim rješenjima. &nbsp;Sva dodatna obrazloženja kojim se pokušao odbraniti izostanak javne rasprave, ukazuju upravo da se radi o sistemskim problemima, te da nisu u pitanju vanredne i nepredvidive okolnosti - istakli su u saopštenju.&nbsp;
Prethodno predložene izmjene ovog Zakona od strane poslanika parlamentarne većine nikad nijesu formalno povučene iz skupštinske procedure, te se sada u skupštinskoj proceduri nalaze dva predloga zakona.
- Iako je Predlog Zakona podnijet od strane Vlade u određenim članovima uveo detaljnije izmjene u odnosu na raniji predlog poslanika, ovako predložene izmjene su i dalje sporne i ostavljaju brojna otvorena pitanja. &nbsp;Zbog toga, smatramo da poslanici tokom rasprave moraju da potraže odgovore od ministra, ali i da pozovu Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i predstavnika Crne Gore u Evropskom sudu za ljudska prava i razmotre da li su predložena rješenja u skladu sa zahtjevima Evropskog suda za ljudska prava u pogledu kvaliteta zakona. Pred poslanicima je mogućnost da odustanu od usvajanja ovakvog Predloga zakona ili da izvrše obimne amandmanske intervencije kojima bi bila izvršena neophodna unapređenja - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Kod utvrđivanja bezbjednosnih smetnji, ističu iz Instituta Alternativa, Predlog zakona propisuje da Komisija za bezbjednosne smetnje ima pet članova, od kojih troje službenika Policije, jedan zaposleni u oganizacionoj cjelini za unutrašnju kontrolu i jedan iz druge organizacione cjeline. &nbsp;
Kako su naveli, smatraju da je neophodno propisati da se tri člana Komisije koji su službenici policije imenuju na predlog direktora Policije, kako bi se obezbijedilo da se većina članova imenuje na predlog direktora policije koji je profesionalac.
- Odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. To naročito važi za odredbu koja propisuje da će se o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiti policijski službenik, “pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ ne predstavlja takvu garanciju - ističe se u saopštenju.&nbsp;
Kako se ističe, pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u Zakonu o unutrašnjim poslovima tako i Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak.&nbsp;
- Crna Gora, za razliku od npr. Republike Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera, kao što je njihov poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama.Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi odnosno provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. &nbsp;Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - pojasnili su iz Instituta.&nbsp;
Zabrinuti su, ističu, da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava.&nbsp;
- Ovo naročito jer dosadašnja sudska praksa Upravnog i Vrhovnog suda, u odnosu na negativne bezbjednosne pocjene u slučajevima iz Zakona o državljanstvu, pokazuje da su se sudovi ograničavali na puko formalističko ispitivanje spornih odluka odnosno da “nisu iskoristili dostupne procesne mehanizme” kako bi građane “zaštitili od prozvoljnosti u odlučivanju”. O takvoj praksi svjedoče relevantna mišljenja Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Ustavnog suda. Pored toga, odredba kojom se produžava rok za zapošljavanje po posebnom postupku do 2027. godine, u direktnoj je suprotnosti sa Operativnim zaključcima Posebne radne grupe za reformu javne uprave između Crne Gore i Evropske unije, koji su usvojeni u novembru ove godine. &nbsp;U zajedničkom dokumentu su operativni zaključci koje treba da budu ispunjeni do kraja III kvartala 2026. godine, kao dio kriterijuma za zatvaranje Poglavlja 23 u oblasti reforme javne uprave. Jedan od zaključaka je da će Crna Gora obezbijediti zapošljavanje i izbor kandidata u državnoj upravi zasnovano na zaslugama, između ostalog kroz „obezbjeđivanje transparentnosti i dostupnosti podataka o broju decentralizovanih zapošljavanja, posebno u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, i ponovno uspostavljanje centralizovanog zapošljavanja u ovoj oblasti.“ Iz navedenog jasno proizlazi da produženje trajanja posebnog postupka zapošljavanja direktno utiče na ispunjavanje kriterijuma u okviru poglavlja 23 - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Predlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima zadržava sporna rješenja - uprkos obećanjima izostala javna rasprava i mišljenje Evropske komisije

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA) i Institut alternativa (IA) zatražile su od rukovoditeljke Višeg državnog tužilaštva (VDT) u Bijelom Polju Katarine Kljajević informacije o istragama povodom prijetećih nacionalističkih grafita u Pljevljima i Rožajama, kao i napada na prostorije Islamske zajednice u Pljevljima iz 2020. godine.
Kako se navodi u saopštenju, grafiti sa porukama mržnje i prijetnjama muslimanima pojavili su se neposredno nakon parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine.&nbsp;
HRA i IA su 25. septembra 2020. godine <a href="https://www.hraction.org/2020/09/25/apel-organima-da-istraze-do-kraja-sve-incidente-u-pljevljima/" target="_blank">apelovale da se svi incidenti temeljno istraže i da se odgovorni procesuiraju.</a>
Mediji su kasnije, kako dodaju, objavili da komunikacije iz aplikacije Sky ECC ukazuju na umiješanost tadašnjih policijskih službenika Petra Lazovića i Draga Spičanovića, što govori o mogućem organizovanom podsticanju međunacionalne netrpeljivosti.
- Postupci protiv ranije osumnjičenih osoba okončani su oslobađajućom presudom zbog nedostatka dokaza, a Državno tužilaštvo od tada nije saopštilo nove informacije - ističe se u saopštenju.&nbsp;
HRA i IA traže da VDT u Bijelom Polju obavijesti javnost da li su saslušane osobe pomenute u Sky ECC komunikacijama, saopšti koje su radnje preduzete za identifikaciju i procesuiranje odgovornih, objasni status istrage povodom napada na objekat Islamske zajednice.
HRA i IA poručuju da je transparentno i odlučno djelovanje Državnog tužilaštva ključno za zaštitu pravnog poretka i procesuiranje svih odgovornih za izazivanje mržnje.&nbsp;

HRA i IA pozivaju VDT u Bijelom Polju da otkrije status istraga i procesuiranje odgovornih za incidente iz 2020. godine

Svako kršenje zakona, a naročito nasilje sa teškim posljedicama po život, mora biti efikasno otkriveno i gonjeno. Krivica je uvijek individualna. U civilizovanom društvu nema opravdanja za osvetničko nanošenje patnje drugima - istakao je predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk.
Ministarstvo unutrašnjih poslova i Agencija za nacionalnu bezbjednost su, kako ističe, dužni da pruže jasne odgovore o uzrocima i posljedicama nasilnih napada i nasilnih reakcija.
- Vlada je odgovorna da pruži pravovremeni odgovor na ugrožavanje bezbjednosti, a ne stihijski krizni menadžment. Medijske, političke ili ulične kampanje protiv bilo koje "domaće" ili "strane" nacionalne ili vjerske zajednice su neprihvatljive u demokratskom društvu. Državne politike, odluke i zakone, treba donositi u atmosferi razumne, na činjenicama zasnovane javne rasprave - naveo je Muk. 
 
Rasprava o tome kako naša zemlja upravlja prilivom stranaca je, kako dodaje, dozvoljena i potrebna tema.&nbsp;
- Za ovu raspravu su potrebni tačni podaci o svim spoljnopolitičkim, bezbjednosnim, ekonomskim, administrativnim i drugim pitanjima. U toj raspravi, ne treba nikada zaboraviti da je riječ o temi koja izaziva naglašene emocije, a da je politika migracija uvijek ranjiva na uticaje stranih država i transnacionalnog organizovanog kriminala - zaključio je Muk.&nbsp;

Muk: Rasprava i činjenice umjesto nasilja i osvete

Platformski rad u Crnoj Gori ostaje gotovo u potpunosti neregulisan kao posebna kategorija, što znači da hiljade ljudi koji rade za servise poput dostave ili prevoza ostaju bez ikakve pravne zaštite - pokazuje analiza Instituta alternativa.
U ovoj nevladinoj organizaciji istraživali su spremnost Crne Gore da primijeni novu EU Direktivu o platformskom radu.&nbsp;
- Platformski rad predstavlja oblik rada koji se obavlja putem digitalnih platformi ili aplikacija koje putem interneta povezuju radnike i klijente - na primjer za dostavu hrane ili prevoz putnika. Direktivom se uvodi pretpostavka zaposlenja, prema kojoj se radnik koji obavlja posao putem digitalne platforme smatra zaposlenim kod te platforme, osim ako platforma ne dokaže suprotno - navodi se u saopštenju. &nbsp;
Ne postoje zvanični podaci o tome koliko ljudi u Crnoj Gori zarađuje putem platformi, koja je njihova starosna ili profesionalna struktura, niti koliki je njihov udio u ukupnoj radnoj snazi.&nbsp;
- Umjesto direktnih ugovora sa radnicima, platforme se uglavnom predstavljaju kao posrednici i ostvaruju profit preko kurira, vozača i drugih radnika, dok se formalni angažman često vodi preko trećih strana - posredničkih agencija. Na taj način, osnovne obaveze poslodavca, uključujući socijalnu zaštitu i radna prava, ostaju van domašaja radnika - ističu iz Instituta alternativa.
Njihovo istraživanje pokazuje da odlaganje zakonske regulacije prijeti da produbi nejednakost između radnika i platformi.&nbsp;
- Dok platforme ostvaruju profit i šire poslovanje, radnici ostaju bez osnovne zaštite i sigurnosti. U analizi se ističe da upravo uspostavljanje jasnih pravila može spriječiti da hiljade ljudi ostanu u sivoj zoni rada, bez prava koja pripadaju svakom zaposlenom - naglasili su iz Instituta alternativa.
Neke od preporuka Instituta alternativa ukazuju na potrebu da se platformski rad zakonski definiše i uredi kroz poseban pravni okvir, uz jasno određene nadležnosti Ministarstva rada, Poreske uprave i Inspekcije rada.&nbsp;
- Aktuelne odredbe Zakona o podsticajnim mjerama za razvoj istraživanja i inovacija obuhvataju isključivo mali segment frilensera, uglavnom u oblasti inovacija i istraživanja, što dodatno potvrđuje potrebu za širim i inkluzivnijim pristupom. Preporučuje se i uspostavljanje registra radnika na platformama, kao i sistematsko prikupljanje i objavljivanje podataka o platformskom radu - uključujući broj radnika, sektorsku raspodjelu, demografske karakteristike i radne uslove - kako bi se omogućilo donošenje politika zasnovanih na dokazima - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Institut Alternativa predlaže i pokretanje dijaloga između države, sindikata, predstavnika platformi, organizacija civilnog društva i samih radnika, s ciljem zajedničkog oblikovanja politika i njihove djelotvorne primjene.
- Crna Gora trenutno ne primjenjuje EU Direktivu koja reguliše platformski rad, ali su iz Ministarstva rada najavili da će Crna Gora imati rok do decembra 2026. godine da prenese odredbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo. Ova Direktiva donosi niz rješenja - od uređenja pitanja statusa zaposlenja i prava na kolektivno pregovaranje, do jasnijih pravila odgovornosti i zaštite radnika. Ipak, očekuje se da će se Crna Gora ovim pitanjem ozbiljnije baviti tek nakon što zemlje članice EU usvoje svoje modele, koji će poslužiti kao primjer državama kandidatima za članstvo - kazali su iz Instituta alternativa.

Institut alternativa: Hiljade ljudi koji rade za servise poput dostave ili prevoza ostaju bez ikakve pravne zaštite

Dvadeset i dvije crnogorske lokalne samouprave planiraju da u 2025. godini zaposle čak 1.355 novih službenika i službenica, iako većina njih već duguje značajne iznose po osnovu poreza i doprinosa, saopštio je Institut alternativa (IA).
- Čak 16 opština planira da zaposli više od trećine aktuelnog broja zaposlenih. Ukupna cifra mogla bi biti i veća, jer opštine Petnjica, Plav i Budva nijesu dostavile kadrovske planove na zahtjev za slobodan pristup informacijama - navodi se u saopštenju IA.
Prema podacima iz kadrovskih planova, najveća potreba za novim zapošljavanjem iskazana je u Glavnom gradu Podgorica, gdje je u 2025. godini predviđeno zapošljavanje 141 osobe. Slijede Ulcinj sa 123 i Herceg Novi sa 115 novih službenika. Najmanje potrebe imaju najmanje opštine – Žabljak sa 18, Plužine sa 19 i Šavnik sa 27 novih radnih mjesta.
- Ako ove brojeve stavimo u odnos sa trenutnim brojem zaposlenih, dolazimo do zaključka da Gusinje planira da skoro udvostruči broj zaposlenih – traži 63 nova službenika u odnosu na 67 već zaposlenih. Zeta potražuje 57 u odnosu na 76 zaposlenih, što je čak 75 odsto trenutnog broja. Šavnik traži novih 27 službenika u odnosu na 39 već zaposlenih, što je povećanje od 69 odsto. Ulcinj, Rožaje i Herceg Novi traže povećanje za 54, 45 i 36 odsto - saopštio je IA.
Iz Instituta naglašavaju da svega šest lokalnih samouprava – Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tivat, Berane i Tuzi – u 2025. godini predviđa zapošljavanje manje od trećine broja trenutno zaposlenih službenika. „To je i dalje značajno uvećanje administracije, dok nigdje nije zabilježen trend racionalizacije, odnosno smanjenja broja zaposlenih“, poručuju iz IA.
Kao primjer navode Nikšić, gdje je planirano zapošljavanje 20 novih službenika u odnosu na već 439 zaposlenih (4,55 odsto), Berane koje traži 23 nova u odnosu na 262 zaposlena (8,77 odsto), Pljevlja sa 36 novih na 261 zaposlenog (13,79 odsto), Podgoricu sa 141 na 841 zaposlenog (16,76 odsto), Tivat sa 32 nova u odnosu na 172 (18,6 odsto) i Tuzi sa 28 novih u odnosu na 113 (24,77 odsto).
Institut alternativa podsjeća da kadrovski planovi ne obuhvataju zapošljavanje u javnim ustanovama i preduzećima na lokalnom nivou.&nbsp;
- To znači da daju veoma uzak uvid u odnosu na sveukupno zapošljavanje, dok realna cifra može biti znatno veća - naglašavaju.
IA ističe i da većina opština koje planiraju nova zapošljavanja već duguje značajan novac za neisplaćene poreze i doprinose.&nbsp;
- Prema podacima Ministarstva finansija na dan 31. decembar 2024. godine, od 22 lokalne samouprave, samo njih šest nema značajna dugovanja: Gusinje, Kotor, Plužine, Tivat, Tuzi i Zeta. Najviše duguju Cetinje, Berane, Bijelo Polje, Nikšić, Pljevlja, Rožaje i Ulcinj - navodi se.
Ukupan broj sistematizovanih radnih mjesta u 19 analiziranih opština je 6.406, od čega je zaposleno 4.650 lica, odnosno 72 odsto.&nbsp;
- Sedamnaest crnogorskih opština ispoštovalo je zakonsku obavezu da kadrovski plan usvoji 30 dana od usvajanja budžeta. Podgorica, Kotor, Ulcinj i Berane planove su usvojili nakon isteka roka, a pojedine opštine, poput Berana, više puta su mijenjale kadrovske planove – u samo četiri mjeseca usvojile su čak pet verzija - navode iz IA.
Institut upozorava i na slabu dostupnost podataka.&nbsp;
- Samo šest opština – Herceg Novi, Nikšić, Pljevlja, Podgorica, Tuzi i Zeta – javno je objavilo kadrovski plan na internet stranicama - ističu u saopštenju.
Kadrovski planovi, dodaju, „i dalje nijesu dovoljno obrazloženi“.&nbsp;
- Čak i kada postoji obrazloženje, ono daje samo spisak pozicija koje je potrebno popuniti, bez jasnih razloga zašto postoji potreba za zapošljavanjem – da li je došlo do promjene nadležnosti, povećanog obima posla i slično - navodi se u saopštenju.
Na kraju, Institut alternativa apeluje na opštine „da racionalizuju zapošljavanja“, a Vladu i Ministarstvo finansija „da unaprijede nadzor u ovoj oblasti, posebno u odnosu na opštine koje imaju reprogram poreskog duga“.
- Dodatno skrećemo pažnju na važnost da se unaprijedi nadzor nad ustanovama i preduzećima na lokalnom nivou, koja su van domašaja i ovako manjkavih kadrovskih planova - zaključuje se u saopštenju Instituta alternativa.

IA: Neke opštine planiraju da zaposle i preko 50 odsto aktuelne radne snage - bez obrazloženja u nova gomilanja zaposlenih

Institut alternativa se obratio predsjedniku i članovima Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, ukazujući na broje nedostatke koje sadrži Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutrašnjim poslovima.
- U proceduralnom dijelu, smatramo da je za kritiku zaobilaženje redovne vladine procedure pripreme i usvajanja predloga izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, na način što će predlog izmjena, koji je očigledno predlog Vlade odnosno MUP – a, podnijeti poslanik iz reda parlamentarne većine. Nemamo saznanja da je Vlada dala mišljenje na ove izmjene, što dodatno govori o miješanju formalnih i stvarnih uloga. Navedenu praksu, zaobilaženja vladine redovne procedure, kritikovali smo u više navrata jer smo uočili da je riječ o praksi i trendu koji se pojavljuje naročito u radu ove Vlade i parlamentarne većine - kazao je predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa Stevo Muk.
On je rekao da Institut Alternativa podržava na Ustavu i zakonu zasnovane mjere i postupke kojima se iz policijske službe namjeravaju udaljiti službenici koji su se ogriješili o zakon, koji sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama ili službama drugih država.
- Međutim, odredbe o sprovođenju bezbjednosnih provjera, disciplinski postupci na osnovu mišljenja Komisije za bezbjednosne provjere, te eventualne odluke o prestanku radnog odnosa policijskog službenika, moraju se propisati tako da obezbijede predvidljivost odnosno pravnu izvjesnost, sudsku zaštitu – uključujući obrazloženu odluku i na informacijama zasnovanu odbranu. Smatramo da izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, formalno predložene od strane poslanika Duška Stjepovića, neće doprinijeti zakonitom postupku - ocijenio je Muk.
Podsjeća da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima u članu 128, stav 4 navodi da o postojanju bezbjednosne smetnje Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji pribavlja mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom kojim se uređuje nacionalna bezbjednost. Sa druge strane, u važećem zakonu o Agenciji za nacionalu bezbjednost (ANB) se samo navodi da Agencija vrši bezbjednosne provjere, kao i druge poslove od interesa za nacionalnu bezbjednost, u skladu sa zakonom.
- Važeći Zakon o unutrašnjim poslovima predviđa da utvrđene bezjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju predstavljaju težu povredu službene dužnosti, koji vodi disciplinski tužilac a o kojoj odlučuje disciplinska komisija. Jedna od mjera za težu povredu službene dužnosti jeste i prestanak radnog odnosa. Odluka disciplinske komisije se može osporiti pred Komisijom za žalbe. Predloženim izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima postojanje bezbjednosnih smetnji za dalji rad u Policiji se briše kao teža povreda službene dužnosti, a dodaje se kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona kad Komisija za provjeru bezbjednosnih smetnji utvrdi postojanje bezbjednosne smetnje za dalji rad u policijskom zvanju - dodao je Muk.
On napominje da se u važećem Zakonu o unutrašnjim poslovima takođe precizira da „o postojanju bezbjednosne smetnje obavijestiće se policijski službenik, pri čemu ne postoji obaveza obavještavanja policijskog službenika o razlozima na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosne smetnje“ (član 162). 
- Istovjetna takva odredba je predviđena Predlogom zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, koji se nalazi u skupštinskoj proceduri, a gdje je predviđeno da u slučaju da se u postupku bezbjednosnih provjera utvrdi postojanje bezbjednosnih smetnji, Agencija o tome obavještava lica iz stava 1 ovog člana, pri čemu nije dužna da obrazloži razloge na osnovu kojih je utvrđeno postojanje bezbjednosnih smetnji (član 84) - napominje Muk.
Podsjeća da dosadašnji Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost nije predviđao bezbjednosne smetnje kao lakši ili teži disciplinski prekršaj, dok se Predlogom novog Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđa postupak preisipitivanja postojanja bezbjednosnih smetnji, na način koji utvrdi direktor Agencije. Novim Predlogom Zakona o ANB se takođe kao osnov za prestanak radnog odnosa po sili zakona uvode utvrđene bezbjednosne smetnje.
- Zaključujemo da je pitanje detaljnog preciznijeg uređenja postupka utvrđivanja bezbjednosnih smetnji u cjelosti izostalo u zakonima, kako ovom o unutrašnjim poslovima tako i zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, a nema ni posebnog zakona koji uređuje taj postupak. Moguće da je ta procedura u određenoj mjeri propisana unutrašnjim aktima ANB, ali to nije od značaja za drugačije zaključivanje o ovom pitanju -istakao je Muk.
On je napomenuo da Crna Gora, za razliku od npr. Hrvatske nema solidan pravni osnov za sprovođenje bezbjednosnih provjera. U Hrvatskoj postoji poseban zakon, Zakon o sigurnosnim provjerama (Narodne novine RH, 85/08, 86/12).
- Izgleda kao da je profesionalna sudbina jednog lica, u ovom slučaju policijskog službenika, data u ruke anonimnog službenika ANB, koji u skladu sa svojim internim aktima (ili bez njih) sprovode određeni postupak i donose mišljenje o postojanju (ili nepostojanju) bezbjednosne smetnje, sa čijim obrazloženjem (razlozima) se neće upoznati ni Komisija za bezbjednosne smetnje (ili će se upoznati na način koji ostaje nepoznat i koji se ne može potvrditi ni provjeriti), niti službenik policije na kojega se odnosi takva procjena. Na kraju, na osnovu takvog mišljenja bez obrazloženja, po automatizmu će biti donijeta odluka o prestanku radnog odnosa za službenika policije - naglasio je Muk.
Muk je izrazio zabrinutost da predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret, da povodom toga iznesu “odbranu” i da imaju priliku da u postupku zaštite svoja prava. 
- Pokušaj da se isprave izazovi u primjeni važećih odredbi, predloženim odredbama od strane poslanika, uključujući odredbu koja predviđa retroaktivnost, osim što se pokušavaju prevazići izazovi iz prošlosti, moguće da se proizvode novi, na način kako je to opisano u ovom našem uvidu - kazao je Muk.
U pogledu odredbe kojom se predlaže da se provjera bezbjednosnih smetnji za dalji radi u policijskom zvanju vrši za sve policijske službenike jednom u pet godina (član 13), smatra da ona ostaje nedovršena u dijelu određenja odgovornog lica zaduženog da primijeni ovu odredbu i obezbijedi da policijski službenik prođe ove provjere jednom u pet godina. 
- Važeći Zakon predviđa da se utvrđivanje bezbjednosnih smetnji pokreće od strane neposrednog rukovodioca. Ukoliko se i na ovu odredbu , shodno primjenjuje procedura koja uključuje rad Komisije za bezbjednosne smetnje i provjere ANB-a, otvoreno je pitanje administrativnih kapaciteta za vršenje navedenih provjera za očekivano veliki broj službenika - ocijenio je Muk.
Muk je ukazao da predložene izmjene koje se tiču obaveze da su zaposleni koji zasnuju radni odnos u zvanju pozornika, dužni da ostanu u tom zvanju pozornika najmanje sedam godina, u suprotnosti za onim što su uslovi za napredovanje u službi. 
Predviđeno zvanje pozornika će, dodaje on, biti najniže policijsko zvanje, nakon kojeg slijedi zvanje policajac. Muk navodi da uslovi za zvanje policajca podrazumijevaju V nivo kvalifikacije obrazovanja (veći stepen), završen pripravnički staž, položen stručni ispit za rad u državnim organima i položen poseban ispit za rad u policijskom zvanju. 
- Na način na koji je to propisano predloženim izmjenama, pozornici neće moći da napreduju u ovo zvanje ukoliko u međuvremenu steknu potrebni nivo obrazovanja, iako uslovi za zvanje policajca ne predviđaju radno iskustvo. Nemogućnost da napreduju tokom sedam godina službe može obeshrabriti buduće zaposlene i popunjavanje kadrovskih kapaciteta, što je u suprotnosti sa razlozima zbog kojih se žele usvojiti izmjene zakona - zaključio je Muk.

IA: Predložene odredbe u cjelosti lišavaju policijske službenike mogućnosti da se upoznaju sa onim što im se stavlja na teret i iznesu “odbranu”

Rusija je saopštila da je spremna da evakuiše svoje osoblje iz iranske nuklearne elektrane Bušehr dok rastu tenzije između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, naglašavajući rizike po nuklearnu bezbjednost i mogućnost regionalne eskalacije, s obzirom na to da se na toj lokaciji nalazi na stotine ruskih radnika.
Rusija je nuklearnu elektranu Bušehr u Iranu stavila u stanje pripravnosti za evakuaciju, što signalizira pojačanu zabrinutost zbog regionalne eskalacije u trenutku kada Vašington obnavlja vojni pritisak na Teheran.
Aleksej Lihačov, direktor ruske državne nuklearne korporacije, rekao je da je Moskva spremna da povuče svoje osoblje iz postrojenja ukoliko se bezbjednosni uslovi pogoršaju, prenijela je ruska državna novinska agencija TASS.
Upozorenje dolazi nekoliko dana nakon što je američki predsjednik Donald Tramp pozvao Iran na pregovore ili ga suočio sa znatno snažnijim narednim udarom, dok je Teheran ponovio i spremnost na razgovore i odlučnost da uzvrati.
Bušehr je jedina nuklearna elektrana u Iranu koja je trenutno u pogonu, a u njoj rade stotine ruskih stručnjaka, rekao je predsjednik Vladimir Putin prošle godine. Rusija takođe gradi dodatne nuklearne objekte na istoj lokaciji.
Iako je američki napad na iransku nuklearnu infrastrukturu u junu prošle godine zaobišao Bušehr, Lihačov je ranije upozorio da bi svaki napad na reaktorski kompleks mogao izazvati posljedice uporedive s katastrofom u Černobilju iz 1986. godine.
- Nadamo se da će strane u sukobu poštovati svoje obaveze u vezi s nepovredivošću ove teritorije (Bušehr) - kazao je Aleksej Lihačov, generalni direktor Državne korporacije za atomsku energiju Rosatom.
Lihačov je rekao da „drže prst na pulsu“ i da će, u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova i Ministarstvom odbrane, biti spremni da sprovedu „mjere evakuacije ako to bude potrebno“.
Ova izjava odražava dvostruki pristup Moskve: nastavak tehničke saradnje s Iranom, uz istovremenu pripremu kriznih planova u uslovima rastućih američko-iranskih tenzija.
Rusija podržava pravo Teherana na korišćenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, a Iran i dalje negira da teži razvoju nuklearnog oružja. Ipak, prisustvo „stotina“ ruskih radnika u Bušehru unosi direktnu ljudsku dimenziju u svaku potencijalnu vojnu eskalaciju.
Tramp je u srijedu ponovo pojačao pritisak na Teheran, pozivajući ga da „sjedne za pregovarački sto“ i odrekne se nuklearnog oružja, uz upozorenje da bi svaki naredni američki napad bio „daleko gori“ od prethodnih.
Lihačovljevo pozivanje na moguću katastrofu razmjera Černobilja naglašava kvalitativnu razliku između udara na postrojenja za obogaćivanje i napada na reaktor koji je u pogonu. Černobilj iz 1986. godine i dalje predstavlja mjerilo rizika nuklearnih katastrofa, a ruski zvaničnici su u više navrata isticali ranjivost Bušehrа kao crvenu liniju.
Trenutni zastoj povezuje nekoliko vremenskih linija: američki napad iz juna prošle godine koji je poštedio Bušehr, Putinovo otkrivanje prisustva stotina ruskih radnika na toj lokaciji, Trampovo najnovije upozorenje u srijedu te Lihačovljevu izjavu da su mjere evakuacije spremne. Svaki od ovih događaja označava sve tješnju povezanost između vojnog signaliziranja i izloženosti civilne nuklearne infrastrukture.
Za Moskvu, planiranje evakuacije predstavlja i bezbjednosnu mjeru i diplomatski signal, naglašavajući da bi svako širenje sukoba direktno pogodilo ruske državljane i infrastrukturu koju je izgradila Rusija.
Za Teheran, ove izjave dodatno potkrepljuju argument da rizici eskalacije daleko prevazilaze bilateralne odnose između SAD-a i Irana.
Za Vašington, Bušehr predstavlja ograničenje, s obzirom na katastrofalne posljedice koje je Lihačov opisao i prisustvo stranog osoblja.
Zajedno, izjave iz Moskve, Vašingtona i Teherana pokazuju kako je Bušehr postao žarišna tačka u kojoj se danas prepliću nuklearna bezbjednost, prisustvo stranog osoblja i nadmetanje velikih sila.

Rusija spremna na evakuaciju osoblja iz nuklearne elektrane Bušehr zbog rastućih tenzija između SAD-a i Irana

Španija ide protiv evropskog trenda i planira da omogući šansu stotinama hiljada migranata koji su bez dokumenata da dobiju legalan boravak. Ta odluka je, međutim, produbila političke podjele u zemlji, prenosi Dojče vele.
Ljevičarska vlada Španije odobrila je u utorak ubrzani plan kojim će do 500.000 migranata bez dokumenata, većinom iz Latinske Amerike i Afrike, moći da podnesu zahtjev za dobijanje legalnog statusa boravka.
Taj potez predstavlja jednu od najvećih legalizacija boravka u Evropi u posljednjih nekoliko godina i u suprotnosti je sa širim trendom u kojem mnoge evropske vlade uvode strožu politiku po pitanju migracija.
Kako će se sprovesti novo pravilo?
Ministarka za migracije Elma Saiz objasnila je da se nova mjera odnosi na osobe koje su u Španiji boravile najmanje pet mjeseci zaključno sa 31. decembrom 2025. godine – ali pod uslovom da mogu da dokažu da nemaju krivični dosije. Prijavljivanje bi trebalo da bude otvoreno od aprila do 30. juna, a ukoliko dobiju dozvolu, njome bi ljudima bilo omogućeno da rade u bilo kom sektoru i bilo gde u zemlji.
Podnosiće se zahtjev za jednogodišnju dozvolu boravka uz mogućnost obnavljanja, dok bi djeci dozvola bila izdavala na pet godina.
“Danas je istorijski dan“, ocijenila je ministarka Saiz i istakla da vlada ovim potezom jača migracioni model zasnovan na ljudskim pravima, integraciji i usklađenosti s ekonomskim rastom i društvenom kohezijom.
Mjera usvojena „kraljevskim dekretom“
Premijer Pedro Sančez više puta je naglašavao da migracije predstavljaju ključni oslonac za ekonomski učinak Španije, navodeći da su one zaslužne za oko 80 odsto ekonomskog rasta tokom prethodnih šest godina i da su donijele približno deset odsto prihoda od doprinosa za socijalno osiguranje.
Stopa nezaposlenosti u Španiji pala je ispod 10 odsto krajem 2025, pri čemu su stranci činili većinu među novozaposlenima u posljednjem kvartalu prošle godine.
Novi plan je, inače, usvojen tzv. „kraljevskim dekretom“, što je vladi omogućilo da zaobiđe parlament, u kojem nema stabilnu većinu.
Podršku joj je pružila krajnje lijeva stranka Podemos, čiji su lideri taj potez ocijenili kao moralni odgovor na antimigrantsku retoriku, nakon sporazuma koji je pomogao da se ojača krhka parlamentarna pozicija premijera Sančeza.
Šta kaže opozicija?
Alberto Nunjez Feiho, lider opozicione Narodne stranke desnog centra, izjavio je da je plan vlade osmišljen kako bi se „skrenula pažnja“ sa željezničke nesreće u kojoj je 18. januara poginulo 45 ljudi na jugu zemlje.
“U socijalističkoj Španiji nezakonitost se nagrađuje. Sančezova migraciona politika jednako je nepromišljena kao i njegova željeznička politika“, rekao je, a prenosi Dojče vele.
Krajnje desničarska stranka Voks najavila je pokretanje pravnih postupaka protiv nove vladine mjere. Rukovodstvo stranke saopštilo je da će se obratiti Vrhovnom sudu čim dekret bude objavljen, uz zahtev za uvođenje privremenih mjera kojima bi se obustavila njegova primjena.
Voks tvrdi da je zaobilaženje parlamenta u pitanju takvog obima neprihvatljivo i optužuje evropske institucije za „opasnu pasivnost“, zahtijevajući jasan odgovor.
Pohvale, ali i kritike
Španija trenutno ima oko 49,4 miliona stanovnika, uključujući i 7,1 milion stranaca. Procjene Instituta Funkas pokazuju da je početkom 2025. oko 840.000 ljudi živjelo u toj zemlji bez dozvole za boravak.
Posljednja velika legalizacija boravka migranata sprovedena je 2005. godine, tokom mandata premijera Hosea Luisa Rodrigesa Zapatera, koji pripada istoj stranci kao i današnji šef vlade Sančez.
Odluku vladajućih političara pozdravile su organizacije koje se zalažu za prava migranata, kao i Rimokatolička crkva, a tu mjeru su ocijenile kao čin društvene pravednosti. Kritičari, međutim, upozoravaju da takav pristup izdvaja Španiju od ostatka Evrope, gdje se države okreću ka strožim kontrolama migracija.

Španija legalizuje pola miliona migranata

Projekat „Prođoh Crnom Gorom – Made in Montenegro“ donosi jedinstvenu seriju od 25 ilustriranih razglednica, kroz koje su po prvi put objedinjeno predstavljene sve crnogorske opštine, svaka sa svojim prepoznatljivim simbolom, arhitekturom ili motivom. U vremenu kratke pažnje i brzih vizuelnih sadržaja, ovaj projekat vraća fokus na razglednicu kao vrijedan kulturni medij i savremeni nosilac identiteta prostora.
Iza projekta stoji kompanija VIVA VERO d.o.o, koja se primarno bavi izdavaštvom knjiga i časopisa, kao i organizacijom brojnih kulturnih događaja. Nosilac projekta je arhitekta Vildan Ramusović, dok je u njegovoj realizaciji učestvovala i Nikolina Ćoso, studentica Fakulteta za dizajn i multimediju Univerziteta Donja Gorica.
Njihova saradnja rezultirala je autorskom edicijom koja spaja savremeni grafički dizajn, ilustraciju i štampani medij, oslanjajući se istovremeno na tradiciju razglednice i moderan vizuelni izraz.
Umjesto klasičnog suvenira, razglednice su zamišljene kao mali vizuelni zapisi o prostoru – kao način da se kulturna, prirodna i arhitektonska raznolikost Crne Gore sagleda cjelovito, ravnopravno i bez hijerarhije. Svaka opština dobila je svoje mjesto i svoju priču, što projektu daje dodatnu simboličku vrijednost u kontekstu očuvanja lokalnih identiteta.
Posebna vrijednost projekta ogleda se u njegovoj edukativnoj dimenziji. Razglednice su tehnički i konceptualno osmišljene tako da mogu funkcionisati i kao interaktivna igra – grafički i tekstualni dio razdvajaju se perforacijom, čime se podstiče aktivno učenje i povezivanje slike sa informacijom.
Na taj način, projekat se naročito obraća djeci i mladima, ali i roditeljima koji žele da na jednostavan, kreativan i vizuelno privlačan način približe bogatstvo gradova, simbola i prostora Crne Gore.

Prođoh Crnom Gorom - kada razglednica postaje priča o prostoru i identitetu

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević kazao je za Portal ETV da je prosto nevjerovatno da je Miloš Medenica „lagano nestao pred očima crnogorskog sektora bezbjednosti“, pogotovo imajući u obzir da je proces protiv njega jedan od možda najvažnihiji sudskih postupaka u prethodnih nekoliko godina.
Miloš Medenica juče je u Višem sudu osuđena na dest godina i dva mjeseca zatvora i za njim je raspisana nacionalna potjernica jer nije pronađen na adresi stanovanja.
- Odgovornost je vrlo jasna i ona je definisana zakonom o krivičnom postupku, odgovornost za nadzor navedene mjere koja je od nadležnog suda izrečena Milošu Medenici, mjere zabrane napuštanja objekta stanovanja je na pripadnicima policije. Koliko znam oni su noć prije izricanja mjere Medenicu pronašli u objektu stanovanja međutim imajući u vidu da se za sjutradan pripremalo izricanje presude i da je potencijalno kao što se na kraju desilo on mogao biti osuđen na višegodišnju zatvorsku kaznu, mislim da je obaveza policije bila da makar te večeri prije izricanja presude do momenta izricanja stalno nadzire ne samo Medenicu nego i ostale osobe iz postupka – decidan je Zirojević.
Zbog čega je to izostalo, prema njegovim riječima, sada ostaje pitanje ali nije sklon da vjeruje da se to dogodilo slučajno.
Na pitanje da li očekuje smjene u bezbjednosnom sektoru, on je podsjetio na dva masakra na Cetinju u kojima je među žrtvama bilo i četvoro djece i niko nije podnio odgovornost zbog toga.
- Vidjećemo da li će neko biti smijenjen zbog propusta u slučaju Medenice. Do sada smo imali mnogo strašnije situacije u Crnoj Gori. Samo na Cetinju u dva tragična događaja ubijeno je četvoro djece i 19 osoba i niko nije podnio odgovornost. I kada govorimo o odgovornosti i potencijalnim smjenama plašim se da je Crna Gora postala društvo u kojem to ne postoji - kazao je Zirojević.

Tag: institut-alternativa