Generalna direktorica u Ministarstvu javne uprave (MJU) Marija Hajduković je na današnjoj konferenciji „Optimalna javna uprava: Između obećanja i izbornog plijena“ podsjetila da je pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih, nabrojane su sve institucije po sektorima i može se pratiti gdje dolazi do porasta i na centralnom i na lokalnom nivou.
Konferencija je održana danas u Podgorici, u organizaciji Instituta alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici.
Hajduković je u uvodnom razgovoru pojasnila šta optimizacija javne uprave podrazumijeva u odnosu na već zacrtane strateške ciljeve, koje su MJU i Vlada već planirali da preduzmu u ovoj oblasti.
Ona je pojasnila da u aktuelnoj Strategiji reforme javne uprave ne postoji eksplicitno cilj smanjenja broja zapošljenih, već postoji indikator koji se odnosi na učešće broja zapošljenih u odnosu na ukupan broj zapošljlenih.&nbsp;
- Na nivou EU broj zapošljenih iznosi 17-18 odsto, a kod nas za 2024. godinu iznosi 21,7 odsto - objasnila je Hajduković.&nbsp;
U uvodnom dijelu bilo je i riječi i o ugovorima o djelu, kao mehanizmu koji se koristi kao paralelni sistem zapošljavanja uz zloupotrebe koje je prepoznala i Državna revizorska institucija.&nbsp;
Hajduković je naglasila da u samoj Strategiji, jedan od zaključaka jeste uspostavljanje evidencije ugovora o djelu.&nbsp;
Međutim, u međuvremenu je formirana i Komisija za ugovore o djelu koja je otišla korak dalje od toga i predviđa njihovo smanjenje.
Marko Sošić iz Instituta alternativa naglasio je da je pozitivno što baza zaposlenih postoji, iako nema podataka o preduzećima na centralnom i lokalnom nivou, ugovorima o djelu, agencija za privremeno zapošljavanje. On je podsjetio da u martu ove godine imamo 1000 više zaposlenih na centralnom nivou u odnosu na mart prošle godine.&nbsp;
U drugom dijelu konferencije, kako je navedeno u saopštenju, u okviru panel diskusije „Partitokratija i optimizacija: Parcijalna rješenja iza velikih riječi“, fokus je bio na drugim aspektima optimizacije javne uprave, koji je mnogosloženiji proces od pukog smanjivanja broja zaposlenih, već mora da odgovori i na potrebe nedostajućih administrativnih kapaciteta, unapređenja procedura zapošljavanja, rasporeda, ocjenjivanja, napredovanja, ali i borbe protiv političkog klijentelizma.
Naim Đokaj, državni sekretar u MJU, kazao je da Ministarstvo od 2022. godine pokušava da kroz zakonske promjene dođe do profesionalizacije i depolitizacije, podsjećajući na neke inicijative, poput nedavno predstavljenog koncepta o lokalnim izborima i Zakona o Vladi, na koji se čeka još jedno mišljenje Venecijanske komisije.
U odnosu na izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koje su u skupštinskoj proceduri, ukazao je da je najviše kritikovan element smanjivanje kriterijuma za zapošljavanje, koji je dio naknadnih zaključaka koje je usvojila Vlada. Smatra da su ograničenja mandata vršilaca dužnosti na dva puta i Disciplinske komisije dobri elementi u predloženim izmjenama, uz uvjerenje da one smanjuju uticaj političkih partija.&nbsp;
Biljana Papović, državna sekretarka u Ministarstvu evropskih poslova, osvrnula se na dilemu o tome kako pomiriti zahtjev za dodatnim administrativnim kapacitetima sa potrebama smanjenja preglomazne birokratije, posebno u kontekstu evropskih integracija.&nbsp;
Naglasila je da se čak 40 odsto završnih mjerila u okviru pregovora sa Evropskom unijom odnosi na jačanje administrativnih kapaciteta. U pogledu nedostajućih kapaciteta najkritičnija poglavlja 23 i 24 ali i 12, 21, 28, kao i 27, koje je vjerovatno najskuplje poglavlje.&nbsp;
Posebno nedostaju administrativni kapaciteti za projekte u transportu, energetici i telekomunikaciji.„Inspekcijski nadzor je takođe kritična oblast“, naglasila je Papović, dodajući da su potrebni i pravnici koji znaju pravo Evropske unije, IT i finansijski eksperti, i ljudi koji se bave carinskom administracijom
Milena Muk, iz Instituta alternativa, ukazala je da ovi nedostajući administrativni kapaciteti nisu predmet redovnog kadrovskog planiranja, i podsjetila da je tek četiri institucije usvojilo kadrovske planove do kraja marta, dok je to propustilo da uradi čak 92 odsto organa državne uprave i službi Vlade.
Biljana Papović i Naim Đokaj istakli su institut trajnog raspoređivanja u drugi državni organ, predviđen izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima, kao dobro rješenje da se podstakne horizontalna mobilnost zaposlenih, tj, njihovo seljenje u oblasti gdje postoji deficit.&nbsp;
Vasilije Čarapić, poslanik Pokreta „Evropa sad“ ukazao je da bi Zakon o državnim službenicima i namještenicima i službenički sistem trebalo da štiti institucije. „Realnost je drugačija – ovaj zakon štiti zaposlenje državnog službenika i namještenika, a ne instituciju“, naglasio je on.
Dodao je i da je priča o prenatrpanosti administracije paradoksalna, jer za pozicije gdje postoje standardi, kao u školstvu i zdravstvu, fali kadar.
- Proliferacija je tamo gdje nema standarda - naglasio je on.
Boris Mugoša, poslanik Socijaldemokrata, ukazao je i da su prakse u ovoj oblasti bile loše i prije političkih promjena 2020. godine. „Do 2020, godine su bili bolji zakon ali smo imali lošu primjenu. Sad su loši i zakoni i primjena“, naglasio je in.
Podsjetio je da je prvi potez nove parlamentarne većine nakon promjena 2020. godine bilo smanjenje kriterijuma za zapošljavanje.
Naglasio je da izbjegava riječ „optimizacija“, jer kad god se spomene, poveća se broj zaposlenih. Komentarišu i propali postupak izbora viceguvernera Centralne banke u Skupštini, naglasio je da se određeni ljudi ne biraju isključivo zbog toga što nisu &nbsp;politički podobni. Takođe je kritikovao aktuelni proces izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, i Vladu koja je tri puta predavala i povlačila amandmane.
Milena Muk je na kraju događaja podijelila neke ključne nalaze istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, uključujući ugovore o djelu, ocjenjivanje službenika i v.d. stanja.
Naglasila je da su problemi u ovoj oblasti brojni, i pokazuju da optimizacija mora da uđe detaljno u sve procedure i povezana pitanja, budući da kad se zagrebe svaka od ovih oblasti vidljivo je da određeni elementarni preduslovi nisu ispunjeni.
- Primjera radi, za skoro polovinu ugovora o djelu sklopljenih za potrebe Uprave za nekretnine ne postoji opis posla za koja su lica angažovana - naglasila je.&nbsp;
Dodala je i da, kada bi se posmatrao proces ocjenjivanja državnih službenika, u našoj upravi je prosjek biti natprosječan, jer je preko 90% ocijenjenih službenika u 2024. godini dobilo ocjenu „ističe se“. Na drugoj strani, ocjenjivanje rukovodilaca nije zaživjelo, i tokom prethodne godine direktor ili direkorica organa uprave uopšte nisu ocjenjivani.
Na kraju, ukazala je i na veliki raskorak između velikog broja rješenja o određivanju v.d. stanja, preko njih 300 od početka mandata Milojka Spajića do kraja februara ove godine.&nbsp;
- U nešto kraćem periodu, tokom čitave 2024. godine, 41 osoba je imenovana na pozicije starješina organa i visokog rukovodnog kadra. Dakle, imamo ogromnu razliku u odnosu na korišćenje sistema javnog konkursa, kao koliko toliko predvidive i transparentne procedure zapošljavanja na rukovodećim pozicijama, i v.d. stanja koja su umjesto izuzetka postala pravilo - naglasila je Muk, podsjećajući na preporuku Instituta alternativa da se ovaj institut u potpunosti izbjegne time što će se rukovodeća mjesta oglašavati prije isteka mandata.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Hajduković: Pokrenuta interaktivna aplikacija, putem koje se kvartalno objavljuju podaci o broju zaposlenih

Analiza materijala sa sjednica aktuelne Vlade od početka njenog mandata (31. oktobra 2023. godine) do 1. januara 2025. godine, pokazuje da je od 2.973 razmotrene tačke dnevnog reda, njih 118 ili četiri odsto označeno stepenom tajnosti na način da je skriven čak i naslov, odnosno vrsta materijala o kojoj se raspravljalo i odlučivalo.
To je saopšteno iz Instituta Alternativa (IA).
Prema njihovim informacijama, materijali o kojima se raspravlja u tajnosti se odnose na kadrovska pitanja, upravljanje budžetom, informacije o ugovorima, aktuelnim pitanjima i drugom.
- Stoga, nije jasno na koji način bi objavljivanje naziva ovih tačaka dnevnog reda moglo da ima “teže štetne posljedice za bezbjednost i interese države odnosno štetne posljedice za ostvarivanje funkcije organa”, što su uslovi za dodjeljivanje statusa “interno” i “tajno” - istakli su u IA.
Podsjećaju da su Vlade i prije i poslije 2020. godine odbijale njihovu inicijativu da se izmijeni Odluka o objavljivanju materijala sa sjednica Vlade Crne Gore na način da se učini obaveznim cjelovito objavljivanje dnevnog reda, zapisnika sa sjednica Vlade i njenih radnih tijela (komisija).
- Prethodna 43. Vlada je pred kraj mandata uspostavila neformalnu praksu objavljivanja naziva tačaka označenim stepenom tajnosti, ali bez izmjene sistemskih akata, pa je ista odmah napuštena od strane trenutne Vlade - naveli su u IA.
Određeni dokumenti su označeni oznakom “interno”, a drugi oznakom “tajno”. To znači, kako su naglasili, da njihova tajnost prestaje za dvije, odnosno 15 godina.
- Nije javni podatak da li je ispoštovana zakonska obaveza formiranja komisije koja bi trebalo da periodično preispituje stepen tajnost podataka, promijeni, produži, ili ga ukine. Ovo je važno kako za materijale koje je ova Vlada proglasila tajnim, tako i za tajne materijale prethodnih vlada - kazali su u IA.

1250x600

1084x550

IA: Nastavlja se skrivanje materijala sa sjednica Vlade, četiri odsto odluka su tajne

Prema podacima za 44 inspekcije koje djeluju u skladu sa Zakonom o inspekcijskom nadzoru, Crnoj Gori fali 149 inspektora, budući da je sistematizacijom predviđen 501 inspektor/ka (uključujući i glavne inspektore i inspektore koordinatore), dok je zaposleno svega njih 352 (70.26 odsto). U ovaj podatak se ne ubrajaju poreski, carinski i pravosudni inspektori, koji sprovode nadzore u skladu sa svojim matičnim zakonima, rezultati su istraživanja koje je sproveo Institut Alternativa.
- Analiza kadrovskih kapaciteta inspekcija pokazuje da i pored prekobrojne javne administracije, nedostaju kadrovi na pozicijama u čijoj je nadležnosti otkrivanje nepravilnosti kako privatnog, tako i javnog sektora. Analiza pravilnika o sistematizaciji i organizaciji ministarstava, uprava i zavoda, pokazala je da imamo 44 inspekcije koje crpe nadležnost iz Zakona o inspekcijskom nadzoru. Podaci o broju zaposlenih inspektora su prikupljeni putem javno dostupnih izvora, kao i putem slobodnog pristupa informacijama- navodi se u saopštenju.
&nbsp;Kako iz ove organizacije pojašnjavaju, od 44 inspekcije, samo sedam inspekcija ima u potpunosti popunjene kapacitete u odnosu na sistematizaciju, i to metrološka inspekcija i inspekcija za vode, termoenergetska i inspekcija za ugljovodonike, inspekcije rada, sporta i za arhivsku djelatnost. &nbsp;Svega tri inspekcije imaju popunjenost kapaciteta preko 90 odsto, i to sanitarna inspekcija i inspekcija zaštite i zdravlja na radu (90.91 odsto), kao i inspekcija šumarstva, lovstva i bilja (92.31 odsto).&nbsp;
&nbsp;- Četiri inspekcije su bez inspektora/ki, budući da nemamo inspektore za državnu imovinu, inspektora za energetsku efikasnost, geološkog inspektora i inspektora za kulturnu baštinu. Sistematizacijom su predviđena četiri inspektora/ke za državnu imovinu, dva geološka inspektora, i po jedan inspektor/ka za kulturnu baštinu i energetsku efikasnost- ističu iz Instituta Alternativa.
&nbsp;Ono što iz Institua Alternativa posebno ističu je nedostatak kadrovskih kapaciteta koji je posebno izražen kod osam inspekcija u kojima je zaposleno manje od polovine inspektora u odnosu na sistematizaciju.&nbsp;
&nbsp;- Popunjenost od svega 25 odsto zabilježena je u inspekciji za geodeziju, inspekciji za poštansku djelatnost, kao i inspekciji za informaciono društvo, u kojima radi po jedan od četiri predviđena inspektora- navode oni.&nbsp;
Iz ove organizaciju posebno ističu da kod još pet inspekcija imamo manje od 50 odsto zaposlenih u odnosu na broj sistematizovanih inspektora/ki, i to u inspekciji za nadzor zeljezničke infrastrukture, saobraćaja i žičara (33.33 odsto), &nbsp;budžetskoj inspekciji (37.50 odsto), 40 odsto popunjenosti u inspekciji za zaštitu kulturnih dobara i inspekciji za nadzor nad stranim plovnim objektima i njihovim posadama (PSC), kao i poljoprivrednoj inspekciji (44.44 odsto).
&nbsp;- Kadrovski deficit je prisutan i kod ekološke inspekcije (popunjenost 57.14 odsto), kao i upravne inspekcije (60 odsto). Crnoj Gori manjka i urbanističko-građevinskih inspektora, budući da je u Direkciji za građevinski nadzor popunjenost svega 54.39 odsto, dok je u Direkciji za urbanistički nadzor popunjenost na 60 odsto. Važno je napomenuti da je stupanjem na snagu Zakona o izgradnji objekata i Zakona o uređenju prostora 7. marta ove godine, razdvojena nadležnost između urbanističkih i građevinskih inspektora, ali da će tokom tranzicionog perioda od tri mjeseca nadzore obavljati urbanističko-građevinski inspektori- naglašavaju iz IA.
&nbsp;U većini ostalih inspekcija kadrovska popunjenost se kreće između 62.50 odsto i 87.50 odsto. &nbsp;
&nbsp;- Govoreći o reformi i optimizaciji javne uprave, potrebno je prepoznati i ove podatke a posebno s aspekta upravljanja ljudskim resursima. Takođe, neophodno je da se uporedo sa kadrovskim jačanjem inspekcijskih organa, jačaju i mehanizmi provjera integriteta aktuelnih i budućih inspektora- zaključuje se u saopštenju.

Institut Alternativa: Crnoj Gori fali 149 inspektora i inspektorki

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zakjučaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa, ocijenila je Milena Muk iz Instituta alternativa.
Muk je kazala da je naknadnim zaključcima Vlade osujećeno i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih.&nbsp;
- Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama - istakla je Muk u saopštenju za javnost.
Ona napominje da prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno, kako kaže, i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.&nbsp;
- Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta - pojasnila je Muk.
Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se, navodi Muk, našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine.&nbsp;
- Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. &nbsp;Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost - zaključila je Muk.

Muk: Obesmišljene „prioritetne“ izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima

Partijsko zapošljavanje nije počelo juče, nije ga počela ova Vlada, već se nastavlja. Ovo je praksa koja se mora zaustaviti jer ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice - poručio je ministar javne uprave Maraš Dukaj.
On je, gostujući na Televiziji Vijesti, istakao da je ovo višedecenijski problem, kao i da je analiza pokazala da je veći nivo partijskog zapošljavanja na lokalnom nivou.
Sa druge strane, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković cijeni da je sada neuporedivo bolja situacija prilikom zapošljenja nego ranije.
- Ranije se znalo da su konkursi namješteni i da ne mogu da prođu nepodobni, pa se nijesu javljali. Sada se jedno deset puta više ljudi javlja na konkursima - rekao je Joković.
Marko Sošić iz NVO Instituta alternativa istakao je da od 2020. godine na polju zapošljavanja ništa nije urađeno u borbi protiv racionalizacije javne uprave ili borbe protiv partijskog zapošljavanja.
- Nijedan sistemski akt nije urađen koji bi nas uvjerio da su sve ove vlade do sada imale kao cilj. Ne samo da se ništa nije radilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta... - naveo je on.
Konstatovao je da smo danas u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad.
- Imamo gotovo 80.000 koji radi u javnom sektoru, svaki treći zaposleni u Crnoj Gori radi u javnom sektoru... - ustvrdio je Sošić.

Dukaj: Partijsko zapošljavanje se mora zaustaviti, ako se ovako nastavi tonućemo sve više jer smo prešli sve granice

Institut alternativa smatra neophodnim da Skupština Crne Gore pokrene kontrolne mehanizme za procjenu postupanja policije i drugih državnih organa u odnosu na tri tragična događaja sa smrtnim posljedicama iz januara 2025. godine i avgusta 2022. godine na Cetinju, &nbsp;kao i 2024. godine u Bijelom Polju.&nbsp;
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk kazao je da je važno što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za prikupljanje informacija, izvlačenje pouka i procjenu odgovornosti rukovodilaca i članova Vlade.
- Informacije prikupljene na navedeni način mogu biti osnov za planiranje daljih reformi, naročito Uprave policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, zdravstvenih, institucija socijalne zaštite i drugih - istakao je Muk u saopštenju.
On je stava da Skupština treba da angažuje kapacitete stručne službe, uključujući i Istraživački centar, ali i da pozove sve pojedince i organizacije koje mogu svojim znanjima i iskustvima da pomognu u analizi i procjeni.
- Skupština ima na raspolaganju različite mehanizme, od poslaničkih pitanja, preko konsultativnih i kontrolnih saslušanja, koja može organizovati u jednom odboru (Odboru za bezbjednost i odbranu) ali i kao zajednička saslušanja ovog i drugih odbora (odbora u čijoj nadležnosti je zdravstvo, odnosno pravosuđe i sl) - naglasio je on.
Smatra primjerenim izborom, imajući u vidu složenost pitanja koje treba raspraviti, kao i snagu mehanizma kontrole, otvaranje parlamentarne istrage i formiranje anketnog odbora, na čijem čelu je poslanik opozicije.
Muk navodi da Ministarstvo unutrašnjih poslova treba da bez odlaganja, proaktivno dostavi Skupštini Crne Gore sveobuhvatne izvještaje o postupanju policije u ovim događajima, a koji će uključiti ocjenu odgovornosti u lancu odlučivanja i predloge za reforme propisa, praksi i metoda rada.
Takođe, Institut alternativa podržava pravo na slobodu izražavanja i okupljanja. Kritika vlasti je, smatra Muk, poželjna i neophodna u demokratskom društvu.&nbsp;
- Svako ima pravo da traži ostavke političara i funkcionera i iznosi svoje argumente za takve zahtjeve - dodao je Muk.
Ukazuje na neophodnost temeljnog analitičkog pristupa i dijaloga svih važnih društvenih i političkih aktera.
- Imajući u vidu složenost izazova, smatramo da je sveobuhvatan pristup u traženju uzroka i odgovornosti jedini put ka održivom i sistemskom odgovoru - zaključio je Muk.

Muk: Što prije pokrenuti parlamentarne mehanizme za procjenu postupanja nadležnih u tri tragična događaja na Cetinju i u Bijelom Polju

Odbor za bezbjednost i odbranu treba da zatraži dostavljanje izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora, a kako bi se poslanici prije posjete upoznali sa podacima i pripremili za planiranu posjetu, ocijenili su u Institutu Alternativa (IA).
U IA su kazali da je najavljena posjeta Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), pozitivan korak u pravcu korišćenja mehanizama koji su na raspolaganju i u nadležnosti Odbora za bezbjednost i odbranu u dijelu kontrole nad primjenom mjera tajnog nadzora (MTN).
Međutim, smatraju da posjetu ANB-u treba da prati i dostavljanje izvještaja o primjeni (MTN). 
- Napominjemo da je, prema Zakonu o parlamentarnom nadzoru u oblasti bezbjednosti i odbrane, nadležnost Odbora da razmatra izvještaje o primjeni MTN od strane organa i institucija, tj. ANB-a i Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP). Podsjećamo da se ova zakonska obaveza iz godine u godinu ponavlja u planovima rada Odbora, ali da isti nisu razmatrani, na šta smo redovno ukazivali kroz naše predloge za godišnji rad Odbora, a posljednji put i direktno tokom sastanka sa predsjednikom Odbora za bezbjednost i odbranu u martu ove godine - kazali su u Institutu Alternativa.
Očekuju da je predsjednik Odbora sa direktorom ANB-a dogovorio uslove ulaska i boravka u prostorijama ANB-a, kao i druge detalje posjete, a koji su prihvatljivi za sve članove Odbora, kako bi se izbjegla situacija iz 2010. godine.
- Ono što treba imati u vidu je da će dometi ove posjete vrlo vjerovatno ostati ograničeni. Članovi Odbora će ostvariti uvid u dokumentaciju koja prati svaki zakonito odobreni predmet. Niko ko vrši zloupotrebe ne daje onome koji ga kontroliše, pisane dokaze o zloupotrebama - naglašavaju u Institutu Alternativa.
Izvjesno je, kažu, da većina članova Odbora nema posebna iskustva i znanja jer, koliko im je kako navode poznato, nisu imali posebne obuke u vezi sa navedenim pitanjem. 
Smatraju da Odbor treba da zatraži dostavljanje izvještaja, a kako bi se poslanici bar prije posjete upoznali sa podacima i unaprijed pripremili pitanja za planiranu posjetu. Ova posjeta poslanicima, ističu u IA, treba da omogući uvid, ne samo u statistiku, već i u mjere i aktivnosti koje su preduzete kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe. 
- Posjetu ANB-u, kao i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora, poslanici mogu iskoristiti da se informišu: koje procedure i standarde, interne mehanizme kontrole i nadzora su postavljene i /ili unaprijeđene od 2020. godine, kako bi se spriječile zloupotrebe u vezi sa kojima se vode sudski postupci protiv ranijeg direktora ANB i službenika ANB; o navodima o odlivanju tajnih podataka i epilogu disciplinskih postupaka protiv službenika ANB; o mogućnostima i ograničenjima generalnog inspektora ANB u kontroli primjene MTN i drugih zloupotreba; o iskustvu odobravanja MTN od strane Predsjednika Vrhovnog suda (statistika odobreno/odbijeno/odobreno produženje); o broju saznanja iz primjene MTN, a koja su dostavljena policiji ili/i tužilaštvu koji ukazuju na postojanje osnova sumnje da se priprema, organizuje ili da je izvršeno krivično djelo za koje se goni po službenoj dužnosti; koje posebne mjere zaštite i provjere integriteta se primjenjuju u odnosu na službenike ANB koji su upoznati sa sadržajem pribavljenim primjenom MTN - naglašeno je u saopštenju IA.
Posjeta kao kontrolni mehanizam treba da služi Odboru da, navode u IA, uoči probleme i konk­retno djeluje u odnosu na njih.
- Odbor kao zakonodavac ima odgovornost za unapređenje pravnog okvira, kao i obavezu uticanja na unapređenje praksi primjene MTN - navodi se u saopštenju, dodajući da je Institut Alternativa Odboru uputio dosadašnje nalaze istraživanja koji se tiču mjera tajnog nadzora, kao priprema za planiranu posjetu, jer ukazuju na druga važna pitanja i kontroverze u nadzoru nad primjenom MTN u bezbjednosnim službama.

IA: Poslanici u susret posjeti ANB-u da dobiju i izvještaj o primjeni mjera tajnog nadzora

Institut alternativa pozvao je Vladu da obezbijedi neophodne uslove da se Jedinstveni inspekcijski informacioni sistem (JIIS) koristi za potrebe svih inspekcijskih organa.&nbsp;
- Nakon što smo ukazali da <a href="https://institut-alternativa.org/inspekcije-povratak-na-papir/" target="_blank">inspekcijski softver nije u upotrebi</a>, Vlada Crne Gore je 10. oktobra 2024. godine objavila <a href="https://www.gov.me/dokumenta/69de8582-77be-48a4-927c-bf49f53467fa" target="_blank">Informaciju u vezi Jedinstvenog inspekcijskog informacionog sistema</a> kojom se ukazuje na potrebu da se ponovo omogući rad pomenutog sistema za inspekcije koje su i prije koristile softver, a koji je ugašen prestankom rada Uprave za inspekcijske poslove - kazali su u Institutu Alternativa ukazujući da je Vlada zaključcima obavezala Ministarstvo javne uprave da do 1. novembra omogući ponovno korišćenje JIIS-a.
Oni napominju da je određeni broj inspekcija i prije ukidanja Uprave funkcionisao u okviru ministarstava (poput urbanističko-građevinske, upravne, budžetske inspekcije…), te da ove inspekcije nijesu povezane na JIIS, niti imaju dostupnu napredniju informatičku infrastrukturu koja bi im olakšala vršenje inspekcijskog nadzora.
- Imajući u vidu da ove inspekcije nemaju ovakvu vrstu podrške u radu, smatramo da treba ujednačiti uslove za rad za sve inspekcije, pogotovo kroz obezbjeđivanje ovakvog alata za rad, koji doprinosi efikasnijem radu inspekcija - podvukli su u Institutu Alternativa.
Oni su pozvali Vladu da iskoristi priliku da se tokom intervencije na postojećem infromacionom sistemu na vrijeme planira i omogući da sistem pokrije i one inspekcije koje su do sada funkcionisale u okviru ministarstava.

Institut Alternativa: Vlada da omogući softver za sve inspekcije

U Institutu Alternativa ukazali su da gotovo pet mjeseci čekamo da skupštinski odbori za ekonomiju i zdravstvo postupe po našoj inicijativi za održavanje zajedničke sjednice - saslušanja na temu javnih nabavki u zdravstvu.
- Uprkos tome što je inicijativa, koju je Institut alternativa uputio još 10. maja ove godine, načelno prihvaćena od strane oba skupštinska odbora, sjednica i dalje nije održana, a ne postoje ni naznake kada će biti zakazana i ko će odgovarati na tada aktuelne navode o obesmišljenosti postupka javnih nabavki ljekova zbog ograničenog broja ponuđača u Crnoj Gori. Apelujemo da se što prije utvrde termin i učesnici saslušanja koji će otvoriti širu raspravu na ovu temu - istakli su u saopštenju.
Inicijativa je, kako su naglasili, prvobitno raspravljena na 19. sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet 15. maja.
- Tom prilikom je navedeno da će se poslanici/-e upoznati sa našom inicijativom, i u dogovoru sa Odborom za zdravstvo, rad i socijalno staranje, dogovoriti način organizacije sjednice. Potom je na 25. sjednici, dva mjeseca kasnije, jednoglasno podržano da se održi tematska sjednica na osnovu naše inicijative, ali i da se termin naknadno utvrdi. I Odbor za zdravstvo je u tom periodu takođe dao zeleno svjetlo za saslušanje na ovu temu - naveli su u Institutu Alternativa.
Od kraja jula nemaju, kažu, nikakvu povratnu informaciju da li će se saslušanje zakazati i održati.
- Problem (ne)zakazivanja i(li) bespotrebnog odlaganja u kontinuitetu prati rad 28. saziva Skupštine, od samog početka, na šta smo ukazivali više puta do sada. Prolongiranjem zakazivanja saslušanja obesmišljava se kontrolna funkcija odbora, kako zbog aktuelnosti teme koju je potrebno raspraviti, ali i zbog toga što u ovom konkretnom slučaju, više od pet mjeseci nije jasno utvrđen termin održavanja saslušanja - poručili su u Institutu Alternativa.
Prije više od deceniju održano je, naglašavaju, zajedničko konsultativno saslušanje ovih odbora, ali je nažalost izostao zaključak, kao zajednički izvještaj sa preporukama za rješavanje problema.
- Na bitnost teme ukazuje i to da je Međunarodni monetarni fond (MMF) u poslednjem izvještaju za Crnu Goru ukazao na više problema u ovoj oblasti, i istakao potrebu unaprjeđenja efikasnosti potrošnje u zdravstvenom sektoru i ograničiti farmaceutske rashode, koji su samo u 2022. godini dostigli čak 2,5 odsto BDP-a - dodali su oni.
Institut alternativa apeluje na Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet da u najkraćem roku definišu termin saslušanja, koje će pratiti kvalitetna priprema i široka rasprava, zarad artikulacije jasnih preporuka za promjenu politika, propisa i praksi u ovoj oblasti.

IA: Obećano saslušanje o nabavkama u zdravstvu već pet mjeseci na čekanju

Polovina poslaničkih klubova se u toku trenutnog saziva nije obraćala Istraživačkom centru Skupštine zahtjevima za izradu istraživačkih radova, dok Parlamentarna budžetska kancelarija nije primila nijedan zahtjev od poslanika, saopšteno je iz Instituta alternativa (IA).
- Iako je u dosadašnjem radu 28. saziva, od ukupnog broja prijedloga zakona koji su dospjeli u proceduru, čak 37 odsto došlo od samih poslanika, isti se rijetko ili uopšte ne obraćaju za pomoć u pripremi prijedloga zakona analitičkim jedinicama koje im stoje na raspolaganju u okviru Skupštine - kazali su u IA.
Tek polovina poslaničkih klubova, odnosno njihovih predstavnika u Skupštini, se od početka 28. saziva obraćalo Parlamentarnom institutu – Istraživačkom centru Skupštine, sa zahtjevom za izradu istraživačkog rada.
Istraživački centar je, kako kažu u Institutu alternativa, do sada primio 24 zahtjeva, od čega se samo sedam odnosilo na pripremu prijedloga zakona, a ostali s s ciljem pripreme diskusije.&nbsp;
Parlamentarnoj budžetskoj kancelariji (PBK) se, od početka 28. saziva, niko od poslanika nije obraćao. PBK je, na sopstvenu inicijatvu, izrađivala prikaze ključnih budžetskih dokumenata, prijedloga zakona i izvještaja koje su bili na dnevnom redu radnih tijela i plenuma.
- Najviše zahtjeva je stiglo od kluba poslanika Pokreta Evropa sad (13), SNP-CIVIS četiri &nbsp;zahtjeva, Demokratska Crne Gore dva, ZBCG – Nova srpska demokratija tri, dok su klubovi Bošnjačke stranke, i Poseban klub poslanika podnijeli po jedan zahtjev - navedeno je u saopštenju IA.
Dodaju da je od ukupno 12, čak šest &nbsp;klubova poslanika se od početka rada 28. saziva nije obraćalo Istraživačkom centru: Demokratska partija socijalista, Klub poslanika Demokratske unije Albanaca i Hrvatske građanske inicijative, Albanski forum, Socijaldemokrate Crne Gore, Građanski pokret URA i Demokratska narodna partija.
- Istraživački centar je, po zahtjevima poslanika, pripremao radove teme kao što su: poređenja nivoa prihoda u državama Evropske unije i Zapadnog Balkana, uporedne prakse pomorskih zakona, analize zakonodavstava zemalja regiona u dijelu izbora sudija Ustavnog suda, upoređivanja Zakona o šumama, ali i zakonskih rješenja za nelegalno stečenu imovinu za koju se ne vodi krivični postupak, uporedni pregled evolucije dvojnog državljanstva, itd. - saopštili su iz IA.
&nbsp;

Institut alternativa: Polovina poslaničkih klubova ne traži istraživanja

Volodimir Zelenski je rekao da, uprkos njegovom napetom odnosu sa Donaldom Trampom, smatra da Bijelu kuću i dalje više iritira Vladimir Putin nego on.
- Možda kažem neprijatne stvari, ali govorim istinu. I kažem ono što mislim. A on [Vladimir Putin] ponekad može reći veoma lijepe stvari, ali su to laži. I mislim da su za inteligentne ljude oni koji lažu veća briga - rekao je ukrajinski predsjednik grupi novinara u Kijevu u utorak, prenosi Politiko. 
 
Volodimir Zelenski je dodao: 
 
- U partnerstvu možete biti veoma neprijatni, ali budite partneri. Mislim da je problem sa Putinom to što ako mislite da vodite dijalog, a zapravo ste sami.
Zelenski je rekao da misli da su Donald Tramp i njegova administracija sada "shvatili da Putin ne želi da okonča svoju invaziju na Ukrajinu onako kako Bijela kuća želi". 
 
Dok je nastavio da kritikuje Zelenskog, Tramp je u utorak upozorio Putina da se „igra vatrom“ dok Kremlj nastavlja da bombarduje Ukrajinu rekordnim brojem dronova. 
 
- Ono što Vladimir Putin ne shvata jeste da, da nije bilo mene, mnogo zaista loših stvari bi se već dogodilo Rusiji, i mislim zaista loše. On se igra vatrom! - &nbsp;napisao je Tramp u objavi na Truth Social. 
 
Zelenski i dalje želi da SAD uvedu dalje sankcije Rusiji, jer samo intenziviranje pritiska može natjerati Moskvu da razmišlja o miru, rekao je okupljenim novinarima. 
 
Iako je EU odobrila 17. rundu sankcija nakon što je Rusija odbila ponudu Ukrajine o 30-dnevnom prekidu vatre, SAD od tada nisu uvele nove kazne. Međutim, nakon sastanka sa Trampom u Vatikanu krajem aprila, ukrajinski predsjednik je postao uvjereniji da će Bijela kuća uvesti sankcije Rusiji ako Putin odbije da pristane na prekid vatre. 
 
Zelenski je ponovio svoju spremnost da se uključi u dijalog sa Rusima „u bilo kom formatu“, uključujući direktne razgovore sa Putinom ili uz Trampovo posredovanje. Ipak, on bi više volio da Amerikanci budu prisutni na razgovorima o prekidu vatre, a Evropljani na razgovorima o poslijeratnim bezbjednosnim garancijama, jer će oni biti ti koji će pružiti te obaveze. 
 
Zelenski je rekao da je takođe spreman da razgovara „skoro bilo gdje u civilizovanom svijetu“. 
 
Dok je Rusija pomenula Bjelorusiju kao moguće mjesto, Zelenski je to nazvao „neozbiljnim“ predlogom, s obzirom na podršku zemlje invaziji Moskve. On smatra da su Turska, Švajcarska i Vatikan najvjerovatnije lokacije za pregovore. 
 
Do ljeta 2026. godine, ruska ekonomija će osjetiti uticaj sankcija, a vojna proizvodnja će početi da se smanjuje, rekao je Zelenski, izražavajući nadu da će se do juna 2026. rat završiti. 
 
Međutim, kraj rata zahtijeva rusku političku volju. Početkom maja, Moskva je odbila ponudu Ukrajine da obustavi sva neprijateljstva na 30 dana i dramatično je eskalirala napade dronovima i raketama posljednjih nedjelja. A ako svijet prestane da vrši pritisak na Rusiju, ona će jednostavno nastaviti sa svojim ratnim naporima, rekao je Zelenski, prenosi Politiko. 
 
Zelenski je upozorio da se ruske snage za sada spremaju za novu veliku ofanzivu i okupile su više od 50.000 vojnika pored granice sa sjeveroistočnom ukrajinskom regijom Sumi. 
 
U utorak je američki specijalni izaslanik za Ukrajinu Kit Kelog rekao da je Kijev SAD dostavio listu uslova za mirovni sporazum sa Rusijom. 
 
Moskva radi na sopstvenom mirovnom memorandumu, rekao je u srijedu ministar spoljnih poslova zemlje Sergej Lavrov, i uskoro će objaviti sljedeću rundu pregovora sa Ukrajinom.

Zelenski: Trampa od mene više nervira Putin

Ruska delegacija, na čelu sa Vladimirom Medinski, spremna je da 2. juna u Istanbulu predstavi Ukrajini memorandum o svim aspektima prevazilaženja uzroka krize, saopštio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov. 
 
On je rekao da je ruska strana, kako je dogovoreno, blagovremeno sastavila odgovarajući memorandum, koji izlaže stav Rusije o svim aspektima prevazilaženja osnovnih uzroka krize. 
 
- Naša delegacija, na čelu sa Medinskim, spremna je da predstavi ovaj memorandum ukrajinskoj delegaciji i pruži potrebna objašnjenja tokom druge runde nastavljenih direktnih pregovora u Istanbulu u ponedjeljak, 2. juna - istakao je Lavrov, prenosi TASS. 
 
Medinski je predvodio rusku delegaciju na pregovorima 16. maja u Istanbulu. To su bili prvi direktni mirovni razgovori Kijeva i Moskve od proljeća 2022. godine, početka velikog ruskog napada na Ukrajinu. 
 
- Nadamo se da će svi oni koji su iskreno, a ne samo na riječima, zainteresovani za uspjeh mirovnog procesa, podržati održavanje nove runde direktnih rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu - naglasio je Lavrov. 
 
On je danas rekao da planovi Njemačke da zajedno sa Ukrajinom razvija rakete dugog dometa pokazuju da je ta zemlja već direktno uključena u sukob u Ukrajini, prenio je Tanjug. 
 
Lavrov je dodao da će Moskva provjeriti izjave njemačkih političara, kako o isporuci raketa dugog dometa Kijevu, tako i o finansiranju proizvodnje oružja dugog dometa u Ukrajini.

Rusija predložila drugu rundu razgovora s Ukrajinom 2. juna u Istanbulu

Vakcine protiv palanačkog u sebi - nema.
28.05.
21:00h
Nekada davno, dok je Molje Koprivica maštao da jednoga dana postane član partije koja će se formirati i u kojoj će se pitati na nivou Nikšića i Župe, ja sam, dok sam maštao da postanem advokat Đoka Pavićevića i vjenčanog kuma Mijajlovića, imao pretenzije da baš njima budem branilac.
Čak, prije toga, pripremajući se da postanem advokatom mafije, čitao sam Radomira Konstantinovića i njegovu "Filosofiju palanke".
I sjećam se da je utopizam u palanci - u mogućnosti mogućeg bez nemogućeg, istinitog bez zabluda, stvarnog bez nestvarnog, smislenog bez nesmislenog.
Podvesti Moljeve periodične napade palanačke ekvilibristike kod obnašanja politike, ozbiljan je izazov za iole trezvenog.
Kako analizirati naravoučenije koje izgovara potpredsjednik Vlade jedne države i potruditi se da ruka ostavi trag normalnosti na papiru.
Dakle, zanimljivo mu je, pa naglašava da branim i Pavićevića i Bemaxovca - kuma.
Moš' mislit.
Otkud to?
Šta Molje sugeriše?
Kojem orlu piše golub pismonoša?
Šta ima tu skrivenog, neuobičajenog, tajanstvenog?
Da je Molje ušao na Wikipediu, ukucao moje ime, ni naočare mu ne bi pomogle da mu oba oka ne ispadnu.
Zamisli, isti čovjek zastupa porodicu Slobodana Miloševića, Duška i Ratka Kneževića, Barovića, Lazovića, Branka Ćupića, Predraga Boškovića, Slobodana Šaranovića, Alana Kožara, tužiteljicu Mitrović.
Čak i komandanta crvenih beretki - Vasilija Mijovića.
Ovo je za ozbiljno preispitivanje.
Umjesto kao pristojni momak, doduše poznavao i trafikovao S.Č. da brani književnike, pijaniste, operske pjevače, glumce.
Uostalom, advokatom se postaje da bi se branili ovi drugi.
I Momo. Kamenu se kazalo.
Molju nije pomoglo što su izmišljeni penicilin, gromobran, točak.
Vakcine protiv palanačkog u sebi - nema.
Otud moja ljutnja, nema ni čuđenja, ni imena.
Za penicilin se potrudim. Sam. Pa kako ko reaguje.
P.S: Ne smijem sebi dozvoliti luksuz da se trošim.
Pokojna tetka mi je onomad govorila: glupi od razumnih ljudi taman toliko nauče, koliko im je potrebno.
Da budu još gluplji.

Molje K. i nedoumice

Mještani Grahovca potpisali su peticiju kojom &nbsp;zahtijevaju institucionalnu reakciju na, kako navode, govor mržnje bivšeg predsjednika Opštine Nikšić Marka Kovačevića, upozoravajući da država ne smije ostati nijema pred javnim podjelama i zloupotrebom funkcije. U saopštenju koje potpisuju građani Grahovca i okolnih sela, upućen je jasan apel nadležnim institucijama – Ministarstvu unutrašnjih poslova, Upravi policije, Višem i Vrhovnom državnom tužilaštvu, Skupštini Crne Gore i njenom Administrativnom odboru – da u okviru svojih zakonskih nadležnosti obezbijede djelotvoran pravni odgovor na, kako se navodi, zlonamjerni govor tadašnjeg predsjednika Opštine Nikšić, Marka Kovačevića. Pomenuti govor održan je 13. juna 2024. godine tokom ceremonije obilježavanja 166 godina od Bitke na Grahovcu, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve, a mještani tvrde da je sadržaj obraćanja bio direktno usmjeren na podjele, targetiranje i širenje netrpeljivosti među građanima. - Osuđujemo svaki poziv i sve oblike javnog podsticanja na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju, jer to predstavlja podsticaj na diskriminaciju, neprijateljstvo ili nasilje prema bilo kom dijelu društva - &nbsp;navodi se u saopštenju. Mještani podsjećaju da je Više državno tužilaštvo već formiralo predmet protiv Marka Kovačevića i zvanično zatražilo od Administrativnog odbora Skupštine Crne Gore da mu bude ukinut poslanički imunitet radi pokretanja krivičnog postupka zbog pomenutog govora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528220512_cbd77389f29d8c2e297a7df7ae6312b2152d1cbeecd13297a347113a8b55d6c0.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250528220512_cbd77389f29d8c2e297a7df7ae6312b2152d1cbeecd13297a347113a8b55d6c0" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="1"> </figure>  - Politički i društveni kontekst u vrijeme obraćanja, očigledna zloupotreba javne funkcije, kao i sadržaj govora, izazivaju našu trajnu uznemirenost, kao i ogromne većine građana Crne Gore. Posebno zabrinjava činjenica da ni nakon godinu dana nemamo obezbijeđenu adekvatnu policijsku, tužilačku i sudsku zaštitu - &nbsp;navode potpisnici. Zbog toga apeluju da se ovogodišnje obilježavanje Spasovdana na Grahovu, 29. maja, ne smije iskoristiti za, kako ističu, nove zloupotrebe, niti neposredno ni posredno od strane Marka Kovačevića. - Zahtijevamo hitno djelovanje svih nadležnih organa u skladu sa Ustavom Crne Gore i međunarodnim dokumentima, kako bi se spriječila krivična djela, narušavanje javnog reda i mira, te ugrožavanje osnovnih ljudskih prava i sloboda - zaključuje se u apelu mještana Grahovca. Potpisnici:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528220516_c8d9f682d7f7f4c054d3ff4b63499c7683387729ef91c8a6fea3c67dc73e0f3d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250528220516_c8d9f682d7f7f4c054d3ff4b63499c7683387729ef91c8a6fea3c67dc73e0f3d" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="2"> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528220516_d66518c299bd34d7866c0e71b40443a0cc3b8cd8d3894b926291fbd1bf88d2ac.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250528220516_d66518c299bd34d7866c0e71b40443a0cc3b8cd8d3894b926291fbd1bf88d2ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="2"> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250528220516_773e042c-1476-4c61-96cd-a567fd927671.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250528220516_773e042c-1476-4c61-96cd-a567fd927671" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="2"> </figure>

Grahovljani uoči sjutrašnjeg obilježavanja Spasovdana: Tražimo zaštitu države i procesuiranje Marka Kovačevića

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Osnovnom državnom tužilaštvu u Kolašinu protiv načelnika Odjeljenja bezbjednosti Zorana Braunovića bilo je podnijeto pet krivičnih prijava, tri su odabačene dok su dvije u radu – navodi se u odgovorima rukovoditeljke ODT Kolašin Maje Šćepanović na upit Portala ETV i Televizije E. Od tri krivične prijave koje su odbačene dvije su bile zbog zloupotrebe službenog položaja a jedna zbog neizvršenja sudske odluke. Podnijete su 2022. i 2024. godine. Tužilaštvo sada, kako se navodi u odgovorima našem mediju, provjerava navode iz još dvije prijave koje su podnijete 2024. godine – jednu je podnio Dragomir Živković, a druga je anonimna prijava zbog krivičnih djela zloupotreba službenog položaja iz člana 416 Krivičnog zakonika i postupak je u toku. <h2>(NE)ZAKONITA DOZVOLA ZA ORUŽJE</h2> Prema nezvaničnim saznanjima Portala ETV i Televizije E protiv Braunovića podnijeta je krivična prijava zbog zbog toga što je, kako se osnovano sumnja, falsifikovao službeni dokument. Nakon detaljnih bezbjednosnih provjera i uvida u prekršajnu, operativnu i kaznenu evidenciju, vođa bezbjednosnog sektora Dragomir Živković sačinio je negativnu provjeru za jednu osobu iz Kolašina koja je zatražila dozvolu za oružje, jer je više puta bila prekršajno i krivično procesuirana. Ime te osobe registrovano je u polcijskim evidencijama. Živković je, prema informacijama, našeg medija dostavio negativnu provjeru Braunoviću kako bi potpisao propratni akt za dostavljanje provjere Upravnom odjeljenju koje je zaduženo za izdavanje dozvola za oružje. Međutim, načelnik Odjeljenja bezbjednosti je, prema navodima iz prijave, uklonio prvu stranu izvještaja na kojoj su se nalazili ključni podaci iz policijskih evidencija za osobu koja je podnijela zahtjev. <h2>FALSIFIKAT ORIGINALA</h2> Da bi, kako se sumnja, dokumentacija naizgled bila potpuna načelnik Odjeljanja bezbjednosti je umjesto prve originalne stranice priložio falsifikovani dio dokumenta, a sve kako bi prikrio stvarne podatke i za falsifikovanu stranicu je prikačio drugu originalnu stranicu na kojoj je potpis rukovodioca koji je odradio procjenu - da ne bi trebalo da bude izdato oružje osoba koja je procesuirana prekršajno i krivično. Više dobro obaviještenih izvora navodi da je u polcijskoj arhivi Odjeljenja bezbjednosti Kolašin ostao originalni dokument, dok je Braunović Upravnom odjeljenju poslao svoju verziju odnosno falslifikovani dokument, na osnovu kojeg je osoba koja ne ispunjava zakonske uslove dobila odobrenje za nabavku oružja i dozvolu za posjedovanje oružja. <h2>ANONIMA PRIJAVA</h2> Osim ove prijave Tužilaštvo se bavi i anonimnom prijavom koja je takođe protiv Braunovića podnijeta zbog zloupotrebe položaja – zbog toga što je, kako se sumnja, sebi i sekretarici pisao veliki i neopravdani broj sati, noćnog, prekovremenog i rada u vrijeme državnih i vjerskih praznika. Prema našim izvorima, u prijavi se navodi da je Braunović zloupotrijebio službeni položaja falsifikovanjem podataka u evidencijama o radnom angažovanju. Za načelnika Odjeljenja bezbjednosti Braunovića je, početkom 2021. godine, postavio tadašnji vršilac dužnosti direktora Uprave policije Zoran Brđanin. Prema našim saznanjima - po političkom ključu, Braunović je postavljen po preporukama partija bivšeg Demokratskog Fronta.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025052416050_30ed0e85db49ce410eba7875a7a5f47d2b53aa7211c5632c4396b18a775d5405" data-rendition-name="original" width="1034" height="532" loading="lazy" alt="Tužilaštvo"> </figure>

Tag: institut-alternativa