HNV: Gospa od Škrpjela nije izgrađena kao pravoslavna crkva, sporni tekst primjer neznanja ili loše namjere

Krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskog naroda u Crnoj Gori – Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore – osjeća se dužnim i reagovalo je povodom objave na zvaničnom sajtu Museums of the World, u kojoj se navodi da je crkva na Gospi od Škrpjela građena kao pravoslavna.

Naime, na internet stranici  museu.ms ( Museums of the World)  u sekciji pod oznakom Gospa od Škrpjela (Our Lady of the Rock) u trećem pasusu se nalazi rečenica u kojoj piše "The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722." 

Kako navodi HNV, "i onima koji slabije razumiju engleski jezik vjerujemo da ne treba posebna stručnost da bi razumjeli da u tekstu stoji da je prva izgrađena crkva na Ostrvu Gospa od Škrpjela bila građena od strane Srpske pravoslavne crkve 1452. godine, a koju su kasnije preuzeli rimokatolici i 1632. izgradili crkvu koju su nadogradili 1722."

- HNV Crne Gore, čiji je zadatak i da štiti, čuva i promoviše i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u odbranu istine i objektivnog izvještavanja- navodi se u njihovom reagovanju.

Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavaocima istorijskih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, nužno je da se zna da crkva na Ostrvu Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna, jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu.

Kako dalje ističu iz HNV, ne znaju da li je ovdje riječ o "elementarnom nepoznavanju fakata, koje su preuzete sa linka na Wikipediji koji više ne postoji" ili je pak riječ o "lošem primjeru istraživačkog novinarstva". Međutim, HNV sa ciljem rasvjetljavanja i edukacije, odlučili su navesti statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. vijeku, iz kojih je jasno zaključiti "da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo!"

Naime, u Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. vijeka uopšte nije bilo pravoslavnog stanovništva, a 1774. godine u Kotoru ih je bilo svega 15,85 odsto. Nadalje, odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910. godine bio je: Kotor sa naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Gornji i Donji Stoliv (318 – 67), Gornja i Donja Lastva (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast sa naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358) (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919).     

Zatečeni učestalim ponavljanjem neistina na internet stranicama koje bi trebalo da pružaju tačne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno-umjetničkoj nasljeđu Crne Gore, odlučili su da javno, putem medija, izraze svoje negodovanje kako bi se šira javnost upoznala sa ovom problematikom, izraze svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom. 

- Da budemo jasni – ova agencija nije jedina koja je, ne proverivši prethodno podatke sa stručnim licima, prije svega sa strukom i licenciranim vodičima, preuzela tekst sa neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova, odnosno linkova- navode iz HNV. 

Ipak, iz HNV se se osjetili prinuđenima da reaguju, jer nam je svima dobro poznato da se laž ponovljena tri puta često prihvata kao istina. Kada je riječ o pisanoj neistini, posebno na internetu, ona u veoma kratkom roku postaje viralna, čime opasnost da netačna informacija dođe do čitalaca postaje višestruko veća.

Iako provjera legitimnosti i integriteta internet-sajtova nije direktna nadležnost HNV Crne Gore, ovakve pojave nipošto nijesu ni banalne ni bezazlene, jer se i te kako tiču hrvatskog naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagovanjem HNV Crne Gore nastoji da zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke Kotorske.

Na osnovu svega navedenog, HNV Crne Gore, u cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti, apeluje na turističke radnike, a posebno na turističke vodiče, novinare i PR stručnjake – koji bi trebalo da imaju izražen osećaj odgovornosti za svaku napisanu riječ – da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje sadržaja bez prethodne provjere relevantnih podataka iz svih dostupnih izvora, pa čak i kada je riječ o tekstovima sa više zabavnim, a manje edukativnim karakterom, zaključeno je u reagovanju HNV.