Krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskog naroda u Crnoj Gori – Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore – osjeća se dužnim i reagovalo je povodom objave na zvaničnom sajtu Museums of the World, u kojoj se navodi da je crkva na Gospi od Škrpjela građena kao pravoslavna. Naime, na internet stranici &nbsp;<a href="https://museu.ms/">museu.ms</a> ( Museums of the World) &nbsp;u sekciji pod oznakom Gospa od Škrpjela (Our Lady of the Rock) u trećem pasusu se nalazi rečenica u kojoj piše "The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722."&nbsp; Kako navodi HNV, "i onima koji slabije razumiju engleski jezik vjerujemo da ne treba posebna stručnost da bi razumjeli da u tekstu stoji da je prva izgrađena crkva na Ostrvu Gospa od Škrpjela bila građena od strane Srpske pravoslavne crkve 1452. godine, a koju su kasnije preuzeli rimokatolici i 1632. izgradili crkvu koju su nadogradili 1722." - HNV Crne Gore, čiji je zadatak i da štiti, čuva i promoviše i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u odbranu istine i objektivnog izvještavanja- navodi se u njihovom reagovanju. Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavaocima istorijskih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, nužno je da se zna da crkva na Ostrvu Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna, jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu. Kako dalje ističu iz HNV, ne znaju da li je ovdje riječ o "elementarnom nepoznavanju fakata, koje su preuzete sa linka na Wikipediji koji više ne postoji" ili je pak riječ o "lošem primjeru istraživačkog novinarstva". Međutim, HNV sa ciljem rasvjetljavanja i edukacije, odlučili su navesti statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. vijeku, iz kojih je jasno zaključiti "da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo!"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12" data-rendition-name="original" width="433" height="341" loading="lazy" alt="Tekst o Gospi"> </figure>  Naime, u Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. vijeka uopšte nije bilo pravoslavnog stanovništva, a 1774. godine u Kotoru ih je bilo svega 15,85 odsto. Nadalje, odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910. godine bio je: Kotor sa naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Gornji i Donji Stoliv (318 – 67), Gornja i Donja Lastva (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast sa naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358) (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919). &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zatečeni učestalim ponavljanjem neistina na internet stranicama koje bi trebalo da pružaju tačne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno-umjetničkoj nasljeđu Crne Gore, odlučili su da javno, putem medija, izraze svoje negodovanje kako bi se šira javnost upoznala sa ovom problematikom, izraze svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom.&nbsp; - Da budemo jasni – ova agencija nije jedina koja je, ne proverivši prethodno podatke sa stručnim licima, prije svega sa strukom i licenciranim vodičima, preuzela tekst sa neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova, odnosno linkova- navode iz HNV.&nbsp; Ipak, iz HNV se se osjetili prinuđenima da reaguju, jer nam je svima dobro poznato da se laž ponovljena tri puta često prihvata kao istina. Kada je riječ o pisanoj neistini, posebno na internetu, ona u veoma kratkom roku postaje viralna, čime opasnost da netačna informacija dođe do čitalaca postaje višestruko veća. Iako provjera legitimnosti i integriteta internet-sajtova nije direktna nadležnost HNV Crne Gore, ovakve pojave nipošto nijesu ni banalne ni bezazlene, jer se i te kako tiču hrvatskog naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagovanjem HNV Crne Gore nastoji da zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke Kotorske. Na osnovu svega navedenog, HNV Crne Gore, u cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti, apeluje na turističke radnike, a posebno na turističke vodiče, novinare i PR stručnjake – koji bi trebalo da imaju izražen osećaj odgovornosti za svaku napisanu riječ – da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje sadržaja bez prethodne provjere relevantnih podataka iz svih dostupnih izvora, pa čak i kada je riječ o tekstovima sa više zabavnim, a manje edukativnim karakterom, zaključeno je u reagovanju HNV.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

thumbnail

HNV: Gospa od Škrpjela nije izgrađena kao pravoslavna crkva, sporni tekst primjer neznanja ili loše namjere

"Čista strana života", to je naziv dokumentarnog filma o crnogorskim izviđačima. Autor filma Čedo Čizmović, kroz svoj objektiv donosi inspirativnu i emotivnu priču koja opisuje način na koji izviđački pokret oblikuje mlade ljude, podučava ih vrijednostima zajedništva, odgovornosti i brige o prirodi, te ih priprema da budu aktivni, savjesni građani svojih zajednica.&nbsp;
Tim povodom, gosti emisije E-uživo su načelnica za informisanje Saveza izviđača Crne Gore Milica Radonjić i autor filma Čedo Čizmović.
Gošća emisije E-uživo je i astrološkinja Natalija Boljević, koja će nam kazati šta svakom horoskopskom znaku zvijezde „šapuću“ u decembru.
U emisiji E-uživo čućete priču o paru koji slavi 73 godine ljubavi i otkriva tajnu duge ljubavi.
Emisiju gledajte na TV E – od 16 do 18 sati.

U emisiji "E uživo" o filmu Čeda Čizmovića "Čista strana života", gošća i astrološkinja, čućete i priču o paru koji slavi 73 godine ljubavi

Podkast Antene M "Drugačija radio veza" od 15:05 sati na Televiziji E.
Gošća današnje Drugačije radio veze Jovana Vuković, članica medijskog tima Socijaldemokratske partije i predstavnica Evropskog saveza, govoriće o tome koliko su realna obećanja predstavnika vlasti da će Crna Gora u narednim godinama biti spremna za ulazak u Evropsku uniju, kao i o angažovanju političkih aktera koji, uprkos deklarativnoj posvećenosti evropskom putu, istovremeno promovišu antievropske vrijednosti.
Biće riječi i o sve prisutnijem govoru mržnje, glorifikaciji ratnih zločinaca i otvorenom širenju fašističkih narativa.
Autorka emisije: Ana Nives Radović.

Vuković u DRV: Učlanjenje u EU ili institucionalna regresija

Visoki predstavnik Ujedinjenih nacija za ljudska prava (OHCHR) Volker Turk saopštio je da njegova kancelarija „jedva preživljava“ zbog velikog smanjenja finansiranja od globalnih donatora, dok istovremeno rastu kršenja ljudskih prava i potrebe u područjima pogođenim ratom.
- Naši resursi su smanjeni, zajedno sa finansiranjem organizacija za ljudska prava – uključujući one na lokalnom nivou – širom svijeta. Jedva preživljavamo- rekao je Turk novinarima.
OHCHR ima 90 miliona dolara manje nego što mu je potrebno ove godine, što je dovelo do otpuštanja 300 zaposlenih, a to direktno utiče na rad kancelarije, naveo je Turk.
<h3>Tramp povukao Ameriku iz članstva</h3>
- Ključni posao morao je biti smanjen, uključujući rad u Kolumbiji, Demokratskoj Republici Kongo, Mjanmaru, Tunisu i drugim državama – u trenutku kada potrebe rastu- kazao je Turk.
Dodao je da su smanjene posjete državama koje obavljaju posebni izvjestioci Ujedinjenih nacija, koji su nezavisni stručnjaci, kao i istražne misije tijela zaduženih za utvrđivanje činjenica. Takođe, dijalozi sa državama o njihovom usklađivanju sa ugovorima UN-a o ljudskim pravima morali su biti odloženi.
- Sve to ima širok domino-efekat na međunarodne i nacionalne napore u zaštiti ljudskih prava- naglasio je Turk.
Sjedinjene Američke Države, do sada najveći donator UN-a, povukle su se iz članstva u OHCHR-u ove godine odlukom administracije predsjednika Donalda Trampa.

Ljudska prava u krizi: UN trpi zbog smanjenih donacija i Trampovog povlačenja iz članstva

Vlada Crne Gore je na 107. sjednici kojom je predsjedavao premijer Milojko Spajić razmotrila više kadrovskih pitanja i donijela niz rješenja iz oblasti imenovanja, razrješenja i određivanja vršilaca dužnosti u državnoj upravi i upravnim tijelima.
Vlada je donijela rješenje o razrješenju predsjednika, članova i sekretarke Partnerskog savjeta za regionalni razvoj, te imenovala novi sastav Savjeta kojim će predsjedavati Ernad Suljević, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama.
Usvojeno je i više kadrovskih rješenja u ministarstvima:
- u Ministarstvu evropskih poslova v.d. sekretara biće Predrag Radovanović;
- u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije obnovljeni su mandati i određeni novi vršioci dužnosti na rukovodećim pozicijama u direktoratu za demografiju, direktoratu za informatiku i analitičko-statističke poslove, te direktoratu za evropske integracije i međunarodnu saradnju;
- u Ministarstvu pravde za v.d. generalnog direktora direktorata za pravosudni nadzor određen je Senid Striković;
- &nbsp;u Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga izvršene su promjene u direktoratskim pozicijama zaduženim za socijalni dijalog, rad, evropske integracije i međunarodnu saradnju, socijalnu ekonomiju i zaštitu i zdravlje na radu, dok je za v.d. direktora direktorata za inspekcijske poslove određen Slavko Čogurić;
- &nbsp;u Ministarstvu turizma za vršioce dužnosti generalnih direktora određene su Ivana Bulatović i dr Olivera Blagojević.
Takođe, Vlada je razriješila Jelenu Rmuš dužnosti članice Upravnog odbora „Agencije za planiranje prostora Crne Gore”, te za novu članicu imenovala Nevenku Mugošu.
Vlada je dala saglasnost da se Radisav Kršikapa izabere za vršioca dužnosti izvršnog direktora Regionalnog ronilačkog centra za podvodno deminiranje i obuku ronilaca – Podgorica.
Za člana Savjeta Agencije za zaštitu konkurencije imenovana je Ljubica Radović.

Vlada imenovala novi Partnerski savjet za regionalni razvoj, niz v.d. funkcionera u ministarstvima i članove upravnih tijela

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić pronašli su u stanu u Nikšiću tijela M. P. (74) i M. V. (41), a počinilac je identifikovan i na njegovom lociranju i hapšenju intenzivno rade, navodi se u saopštenju Uprave policije.
Kako su precizirali u saopštenju, sinoć su oko 19.20 sati obaviješteni od člana porodice da im se M. P. ne javlja na telefonske pozive i da nisu uspostavili kontakt sa njim već dva dana.
- Preduzimajući sveobuhvatne mjere i radnje na pronalasku ove osobe i utvrđivanju svih okolnosti policijski, službenici Odjeljenja bezbjednosti Nikšić su locirali jedan stan koji je bio zaključan. U skladu sa zakonskim ovlašćenjima policijski službenici su ušli u unutrašnjost stana gdje su zatekli tijelo M. P, kao i tijelo M. V. sa vidnim povredama za koje se sumnja da su nastale upotrebom hladnog oružja - noža. Iznajmljeni stan je koristila M. V - dodaje se u saopštenju.
Bez odlaganja je sa događajem upoznat tužilac u Višem državnom tužilaštvu u Podgorici koji je sa policijskim službenicima izvršio uviđaj.&nbsp;
- Tokom preduzetih policijsko-tužilačkih aktivnosti policija je došla do saznanja o identitetu izvršioca ovog krivičnog djela, na čijem lociranju i hapšenju se intenzivno radi. Motiv ovog teškog krivičnog djela je poznat nadležnim organima, a uzimajući u obzir njegovu težinu, ali i privatne prilike oštećenih i izvršioca, u ovoj fazi postupka ne možemo saopštiti više detalja - kazali su iz Uprave policije.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F2kCWbGUAlNU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F8rIM8NpHKpE&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Pronađena tijela muškarca i žene u stanu u Nikšiću, policija identifikovala počinioca i radi na njegovom lociranju i hapšenju

Policajac Nikola Janičić kazao je u Višem sudu da sigurno Dušku Roganoviću, koji slovi za visokorangiranog člana kavačke kriminalne grupe, ne bi "oprostili" i izostavili ga iz krivične prijave da je bilo dokaza za njegovo procesuiranje, a vezano za šverc narkotika.
Janičić je svjedok u istrazi koju je SDT pokrenulo protiv nekadašnjeg policijskog funcionera Zorana Lazovića, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
Janičić je odgovorio na više od 30 pitanja Čađenovića i bio je decidan da nikada od njega nije tražio da Roganović bude izostavljen iz prijave i da ga ne procesuiraju.
- Čađenović je bio postupajući tužilac u većini predmeta i nikada nije rekao da nekog izostavimo ili zažmurimo na nešto - kazao je Janičić.
On je objasnio da se slučaj Nikole Stanišić vodio kao nestanak jer nijesu imali na početku informaciju da je ubijen do dostavljanja skaj izvještaja.
- Kada je dostavljen taj izveštaj sjećam se da je Čađenović tražio od nas da pronađemo sva lica mjesta koja se mogu povezati sa fotografijama iz skaj izveštaja. Tužilac je to tražio da bi se fotografije koje povezuju određena mjesta mogle potvrditi izlaskom na lice mjesta - kazao je Janičić.
Na pitanje Čađenovića objasnio je da je u tom izvještaju bilo identifikovano 11 ili 12 osoba, a da su oni radom uspjeli da dođu do još dvije ili tri osobe.
Za ubistvo Stanišića proceuirane su osobe iz kavačkog kriminalnog klana među njima su i Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer koji slove za vođe, a koje je navodno Čađenović štitio.
Janičić je rekao da je učestvovao u hapšenju i identifikovanju osoba koje se povezuju sa ubistvima Stanišića.
On je objasnio da je hapšenje trajalo dva - tri dana i da su osumnjičenje prvo pozvali u Odjeljenje bezbjednosti Kotor zbog nekog lokalnog događaja.
- Taktičku radnju su osmislili Čađenović i Milorad Žižić da budu pozvani u različitim terminima u kotorsku policiju i nakon tih saslušanja uhapšeno je šest osoba - ispričao je svjedok.
Nakon saslušanja kod sudije za istrage te osobe su puštene na slobodu ali, prema riječima Janičića, SDT je izjavilo žalbu.
- Po dogovoru sa Čađenovićem bili smo pripravni i u blizini njihovih kuća u slučaju da bude usvojena žalba. Kada je usvojena žalba uhapšeni su Slobodan Kašćelan, Zoran Kažić i Vladimir Vukčević - objasnio je Janičić. Tri osobe su pobjegle nakon što im nije određen pritvor.
Svjedok je objasnio da je bila priča da je grupa oko Duška Roganovića proslavljala kada je ubijen Predrag Pejović.
- Milan Kankaraš je na jednom saslušanja reko da je Roganović napisao " Pedala otišla" ali mi nijesmo imali dokaze za umiješanost Roganovića u ubistvu Pejovića - kazao je Janičić.&nbsp;
On će 22. decembra nastaviti da odgovara na pitanja Čađenovića. Za tada je planirano saslušanje tužiteljki Sanje Jovićević i Mire Samardžić.

Po nalogu Čađenovića uhapšen Kašćelan zbog ubistva Stanišića, prijave podnijete protiv Zvicera i više osoba

Branilac nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, advokat Zoran Piperović kazao je nakon završenog ročišta da je potpuno delegtimisana optužnica protiv njegovog branjenika, bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i suspendovanog tužioca Saše Čađenovića.
- Raspravljene su kontraverze oko Kankaraša kao zaštićenog svjedoka ili svjedoka saradnika svakako i njegovog saslušanja odnosno uzimanja izjave prvi put pa onda drugi, uz dogovor Čađenovića i dva policajca od kojih je jedan bio Nikola Janičić. Jedan ozbiljan dio inkriminacije a tiče se zašto nisu procesuirana određena lica zbog izjave Kankaraša, što se stavlja i Zoranu Lazovići na teret potpuno je delegitimisana optužnica u tom dijelu i ja ne znam što će od nje na kraju pretresa da ostane a već skoro pa ništa nije ostalo &nbsp;- kazao je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fjanicic-nikada-me-lazovic-nije-pozvao-da-mi-kaze-da-nekoga-ne-procesuiramo-o-nasem-radu-najbolje-govore-rezultati&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
&nbsp;

Piperović: Optužnica je potpuno delegitimisana

Nije mi poznato da je bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović imao bila kakve veze sa kriminalnim grupama, niti smo to mogli utvrditi iz mjera tajnog nadzora. &nbsp;O našem radu najbolje svjedoče rezultati - predmeti koji su realizaovani i u toku su pred Višim sudom u Podgorici - kazao je policajac Nikola Janičić, koji je bio zaposlen u Sektoru za borbu protiv organizovanog kriminala kojim je rukovodio Lazović.
Janičić je ovo saopštio na pitanja Lazovića protiv kojeg je SDT pokrenulo postupak zbog sumnje da svoj službeni položaj podredio kavačkoj kriminalnoj grupi. Na optužnici su i bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i suspendovani tužilac Saše Čađenovića. Oni su u odbranama kategorično negirali navode optužnice koju potpisuju tužioci Miloš Šoškić i Zoran Vučinić.
Janičić je tri i po sata odgovarao na pitanja optuženih i njihovih branilaca. On je bio decidan da niko od njega nije tražio da se neka osoba izostavi iz krivične prijave.
- Nikada me Zoran Lazović nije pozvao da kaže da neka osoba ne treba da bude procesuirana, pogotovo ne Duško Roganović &nbsp;- rekao je Janičić odgovarajući na pitanje jednog od Lazovićevih branilaca, advokata Stefana Jovanovića.
On je na pitanje advokata Zorana Piperovića objasnio da kolegijumima na kojima su dogovarali koje će aktivnosti preduzete nije prisustvovao Lazović.
- Predložio sam da se sasluša Milan Kankaraš. On je bio u programu zaštite svjedoka. To sam predložio Zoranu Backoviću i Miloradu Žižiću. Oni su upoznali Čađenovića i on se sa tim saglasio - rekao je Janičić.
Na pitanje advokata Piperovića on je pojasnio i da je sa Čađenovićem imao komunikaciju i u vezi drugog saslušanja Kankaraša.
Tužilac Čađenović mu, kako je naveo, nikada nije rekao da je u vezi Kankaraša imao komunikaciju sa Lazovićem.
Piperović je objasnio da ova pitanja postavlja jer se Lazoviću stavlja na teret da je postupao suprotno članu o državnoj upravi što, kako je naglasio, nije tačno.
Policajac je na pitanje Lazovića kazao i da kada su u Crnu Goru u januaru 2021. godine ušli Veljko Belivuk i Marko Miljković nijesu imali informaciju da su počinili neko krivično djelo u Crnoj Gori, niti da planiraju izvršenje nekog krivičnog djela.
Kada su ušli u Crnu Goru, kako je rekao, dobili su informaciju da se priprema likvidacija Belivuka i Miljkovića i oni su je spriječili.
- Nakon toga organizovan je bio sastanak u Banja Luci. Na tom sastanku su bili Žižić i Lazović sa kolegama iz Srbije i Banja Luke. Razmijenili su informacije o predmetu koji se odnosio na Belivuka i Miljkovića - kazao je Janičić.
Uslovi za rad dok je bio Lazović, prema riječima svjedoka, bili su najbolji i sektor je bio kadrovski ojačan.
Janičić je na pitanje Lazovića kazao da ga je prvi put vidio 2019. godine u kancelariji načelnika Centra bezbjednosti Herceg Novi kada je ubijen Stefan Šarović.
On je istakao da je zahvaljujući Lazoviću taj slučaj odmah riješen jer je rekao da se obezbijedi helikopter, da dođu forenzičari &nbsp;i da tužiteljka sasluša odmah svjedoka iako je htjela da saslušanje "odgodi zbog umora".
- Lazović se uključio u realizaciju tog predmeta- kazao je Janičić.
Tako se, kako je objasnio, radilo i kada su ubijeni Šćepan Roganović i Saša Klikovac.
Suđenje se nastavlja 22. decembra, kada će Čađenović nastaviti da ispituje svjedoka.

Tag: gospa-od-skrpjela

HNV: Gospa od Škrpjela nije izgrađena kao pravoslavna crkva, sporni tekst primjer neznanja ili loše namjere

U emisiji "E uživo" o filmu Čeda Čizmovića "Čista strana života", gošća i astrološkinja, čućete i priču o paru koji slavi 73 godine ljubavi

Vuković u DRV: Učlanjenje u EU ili institucionalna regresija

Ljudska prava u krizi: UN trpi zbog smanjenih donacija i Trampovog povlačenja iz članstva

Vlada imenovala novi Partnerski savjet za regionalni razvoj, niz v.d. funkcionera u ministarstvima i članove upravnih tijela

PRATITE TVe UŽIVO