Hrvatski narod u Crnoj Gori živi u posebnim okolnostima zbog političkih turbulencija kroz koje zemlja prolazi. Često se javlja strah od vladajuće strukture koja promoviše velikosrpsku ideologiju – kroz podizanje spomenika Pavlu Đurišiću, sada i najavljenog Puniše Račića, kao i kroz ideje koje su zaostale u 19. vijeku. To čini autohtonog hrvatskog čovjeka nesigurnim, što je jedan od razloga zašto odlazi, povlači se ili postaje tiši, kazala je posebna savjetnica ministra vanjskih poslova Hrvatske, profesorica Vanda Babić-Galić u emisiji „Globalna Hrvatska“ na HRT-u.&nbsp; <h2>Odnos Hrvatske i Crne Gore u kontekstu političkih promjena&nbsp;</h2> Babić-Galić ističe da su odnosi ove dvije države sadržajni i složni, te da su promjene već postale konstanta jer je kontinuitet od 2020. godine donio određene pomake.&nbsp; - Ne možemo govoriti o nekim novim promjenama, već eventualno o nešto boljim ili nešto lošijim odnosima. Ono o čemu sigurno možemo govoriti jeste da postoje stalni razgovori o važnim, otvorenim pitanjima koja opterećuju dvije države, kao i o brizi za hrvatsku nacionalnu manjinu, koja u Boki Kotorskoj čuva više od 60 odsto hrvatske baštine. Tu baštinu smo dužni da čuvamo i mi u Hrvatskoj, ali i Crna Gora, koja tu baštinu ima na svojoj teritoriji - ukazala je Babić-Galić.&nbsp; Kada govorimo o otvorenim pitanjima, Babić-Galić smatra da je najvažnije krenuti od početka.&nbsp; - Vidjeli ste Hrvatski dom (Dom kulture "Josip Marković") - konačno mogu da kažem da je on u vlasništvu Republike Hrvatske. Nedavno je potvrđeno da je Republika Hrvatska upisana u katastar. To znači da više niko nikada neće moći da istjera hrvatsku zajednicu iz kuće koju je ta zajednica gradila još između 1920. i 1922. godine. Ostala pitanja se rješavaju i u fazi su „brušenja“ - pojasnila je ona.&nbsp; Babić-Galić je podvukla veoma važan sporazum o odšteti logorašima, za koji smatra i očekuje da će uskoro biti riješen.&nbsp; - Tu su i pitanja vlasništva školskog broda „Jadran“, zatim naziva bazena koji bi trebalo promijeniti, granice na moru, kao i pitanje oduzete imovine – tema koja je možda nedavno ponovo postala aktuelna, ali je u razgovorima prisutna već dugo, još od 2017. godine – dodala je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Rješavanje imovinskih pitanja u fokusu hrvatske diplomatije</h2> Kako ukazuje, pedest i jedna porodica od 2014. godine čeka na upis u katastar, bez obzira na pravosnažne sudske odluke.&nbsp; - Porodice Dabinović i Tripković su devedesetih godina, blago rečeno, doživjele pljačku sopstvene imovine. Postoji i porodica u Perastu koja je ostala bez svoje imovine uprkos sudskim presudama. Takođe, u Budvi postoji Palata Medin, što je još jedno problematično pitanje kojim ćemo se baviti – navela je Babić-Galić.&nbsp; Babić-Galić dodaje da to nijesu jednostavna, a ni laka pitanja – već pitanja koja predstavljaju i moralnu obavezu Republike Hrvatske prema svojoj nacionalnoj manjini, ali i brigu da ta manjina ima pravo, kao i svaka druga osoba, na svoje vlasništvo.&nbsp; - Činimo sve što možemo. Kada sam pomenula 2017. godinu, htjela sam da kažem da je to bilo pitanje međuvladinog savjeta Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o manjinama – hrvatskoj manjini u Crnoj Gori i crnogorskoj u Hrvatskoj. Tada smo govorili o povraćaju crkvene i civilne imovine. Sada smo dobili svu dokumentaciju od 51 hrvatske porodice i imamo razloga i načina da učinimo sve kako bi tih 51 porodica dobilo svoju zemlju – zemlju svojih predaka. Svaka nepravda prema našem narodu na autohtonom prostoru Boke mora biti ispravljena. Na koji način će to Crna Gora učiniti, o tome se pregovara u različitim resorima i na različitim nivoima. Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske učiniće sve da ovo pitanje bude riješeno na pozitivan način – poručila je ona.&nbsp; Prema riječima Babić-Galić, temelj evropskih vrijednosti jeste pravo na imovinu – pravo na vlasništvo, zemlju, dom i svoje ognjište. <h2>„Jadran” je oteti brod koji bi Crna Gora trebala vratiti pravim vlasnicima&nbsp;</h2> Kako je pojasnila Babić-Galić, Republika Hrvatska jasno ističe da je „Jadran“ hrvatski školski brod, a njegova luka baziranja je Split.&nbsp; - U svakom trenutku spremni smo da iznesemo nepobitne dokaze pred bilo koji sud – počev od Suda za prava mora u Hamburgu, ili bilo gdje drugo. O tom pitanju ćemo razgovarati - brod, kao i čovjek, može imati samo jednog vlasnika – naglasila je ona.&nbsp; S obzirom na to da su Crna Gora i Republika Hrvatska članice NATO saveza, vjeruje da postoje prijateljska i konstruktivna rješenja za pitanje broda „Jadran“ - „Jadran“ je uznik – to je brod koji je otet i koji bi Crna Gora trebalo da vrati svojim pravim vlasnicima, Republici Hrvatskoj – poručila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Hrvata u Crnoj Gori sve manje - Boka Kotorska „zaliv svetaca“&nbsp;</h2> Babić-Galić smatra da brojevi obično nijesu mjerilo snage jednog naroda.&nbsp; - Kada bismo govorili šire, morali bismo da priznamo da nas ima manje i u Hrvatskoj, da je manje Evropljana uopšte, što nas dovodi do demografskih pitanja i migracija – ali to nije pravi odgovor – dodala je ona.&nbsp; Babić-Galić objašnjava da Hrvata u Crnoj Gori ima nešto manje od jedan odsto, te da su dobro su organizovani i imaju veliku kulturnu baštinu.&nbsp; - Radije bih da umjesto brojanja, svi postanemo svjesni da je Boka Kotorska „zaliv svetaca“, da tamo imamo ogromnu kulturnu baštinu koju treba obnoviti, obići, upoznati – jer je to dragulj hrvatske kulture, možda manje poznat u Hrvatskoj nego što bi trebalo – naglasila je ona.&nbsp; Prema njenim riječima, Hrvatska uvijek štiti i stoji iza svoje hrvatske manjine u Crnoj Gori – kao i svuda gdje Hrvati žive, u ukupno 12 evropskih zemalja.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251101231128_8475eec2e3a213ca72b5c0efe29159475ee4bd6baf78884b15fcdd51928690c7" data-rendition-name="original" width="1048" height="588" loading="lazy" alt="Popis Hrvata u CG "> </figure>  <h2>Crna Gora mora proći katarzu</h2> Kako je navela Babić-Galić, Republika Hrvatska mnogo pomaže i nastaviće da pomaže našoj državi.&nbsp; - Mi smo joj prijatelji i mentori. Hrvatska otvara Crnoj Gori puteve – kroz zakone, iskustva i sve ono što je sama prošla. Ali Crna Gora mora sama da pronađe snagu, da proživi katarzu i da prođe kroz procese sazrijevanja kako bi konačno stigla do željenog cilja – zaključila je Babić-Galić.&nbsp; <h2>Mnoga pitanja ostaju neriješena</h2> Predsjednik Hrvatske građanske alijanske (HGI) Adrijan Vuksanović je istakao da se stanje pogoršalo 2020. godine, dolaskom prosrpske koalicije na vlast.&nbsp; - To i ne čudi ako u sadašnjoj vlasti imamo one koji nose i diče se titulom četničkih vojvoda. Ako imamo one koji su bili protiv članstva Crne Gore u NATO-u, ako imamo one koji danas kažu da bi se isčlanili iz NATO-a, ili one koji veličaju ratne zločine iz devedesetih. Potpuno je očekivano da dođe do zaoštravanja – dodaje Vuksanović.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241217081248_0fe7b2439f2f479517c5c75f37fb681bf2052d772c6698f13d2a0c543a595b87" data-rendition-name="original" width="1046" height="592" loading="lazy" alt="Adrijan Vuksanović"> <figcaption>Adrijan Vuksanović(Photo: TV E/Youtube)</figcaption> </figure>  Hrvatska procjenjuje da joj Crna Gora samo za otetu imovinu duguje više od dva miliona dolar, ali, kako kaže ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske Gordan Grlić Radman, ovoj državi je zapravo najmanje važan taj iznos.&nbsp; - Važno je priznanje i satisfakcija za logoraše preživjele i njihove porodice. Svjedoci su živa stradanja dubrovačkog primorja, pljačkanja, bombardovanja, tako da o tim stvarima moramo otvoreno govoriti – istakao je Radman. Ministar vanjskih poslova Crne Gore, Ervin Ibrahimović, kada je u pitanju obeštećenje, ima svoje viđenje.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251015161024_de9136ab44df3d391ba9980034f9f6dae7a3760865cf6814e165601cc32f71c0" data-rendition-name="original" width="4663" height="3260" loading="lazy" alt="Ervin Ibrahimović"> <figcaption>Ervin Ibrahimović(Photo: MVP)</figcaption> </figure>  - Kada je u pitanju obeštećenje, ja to gledam s druge strane – gledam da Crna Gora ima jasnu evropsku viziju, da postane sljedeća članica Evropske unije. Dio toga je i suočavanje s prošlošću – pojasnio je Ibrahimović. <h2>Nejednak tretman vjerskih objekata u Crnoj Gori</h2> Predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Zvonimir Deković je naveo da samo u Kotoru postoji deset katoličkih crkava koje su danas u državnom vlasništvu, dodajući da ne postoji nijedna pravoslavna crkva u cijeloj Crnoj Gori da je državna institucija.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251101231136_b93d43fa30eacbc5cd7b3d8e4df81af39cdd7bb22d4ddbe3b2e566d01491ecb4" data-rendition-name="original" width="828" height="1472" loading="lazy" alt="Crkve "> <figcaption>Dvostruki aršini države: Katedrala SV.Tripuna i Crkva Svetog Nikole (Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Samo primjenom elementarne logike dolazimo do određenih zaključaka – poručio je Deković.&nbsp;

Vjera Ljuljđuraj

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Političke turbulencije i velikosrpska ideologija čine autohtone Hrvate nesigurnim

Boka kotorska ključa. Nije to zbog obilnog izvora pitke vode na kotorskom Gurdiću niti zbog turista koji i ovog leta pohode „nevjestu Jadrana“. Boka vri na političkoj žeravici koju je potpalio jedan crnogorski ministar u nameri da je razbaštini i oduzme joj (skoro pedesetogodišnji) status svetske baštine pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UNESKO). 
 
Ministar-piroman u pokušaju zadužen je u Vladi Crne Gore za prostorno planiranje, urbanizam i državnu imovinu i visoki je funkcioner Nove srpske demokratije.
Verovatno mu to nije bila namera, ali je sebi pribavio mesto u istoriji, biće upamćen po pozivu Bokeljima da se na referendumu ispišu iz civilizacije i napuste Unesko jer ta organizacija, misli on, radi protiv njihovih interesa, uzima im hleb iz usta, a pokazala se i kao kočnica prosperiteta Kotora i Boke „u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“.
Ministar-piroman u pokušaju silno se uzbudio posle julskog zasedanja Unesko Komiteta za svetsku baštinu u Parizu čiji je zaključak da je ozbiljno pogoršana očuvanost prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora pa je spomenuta i mogućnost da taj grad bude stavljen na Listu svetske baštine u opasnosti.
Od Crne Gore je zatraženo da uvede moratorijum na dalje građevinske projekte u zaštićenom području koja obuhvata delove opština Kotor, Tivat, Herceg Novi i Cetinje.
Unesko je primetio da Crna Gora godinama ne ispunjava njegove ključne preporuke i da je problem nedostatak stručnjaka, nepostojanje studije zaštitne zone, neusaglašeni zakoni i nedovoljna transparentnost u planiranju.
Osim obustave izdavanja građevinskih dozvola, Unesko zahteva reviziju planova urbanističkog razvoja, izmene zakona koji se tiču zaštite kulturnog nasleđa, zabranu eksploatacije prirodnih resursa u zaštićenoj zoni… i traži da sve te mere Vlada Crne Gore sprovede do februara 2026. godine.
Dakle, Unesko procenjuje da su Kotor i Boka u urgentnoj opasnosti od sopstvene (crnogorske) vlasti. Bruka i sramota.
Nigde nije decidirano napisano, ali ocene i predlozi Unesko sugerišu da bi korupcija (uz nestručnost) povezana s građevinskim sektorom mogla biti jedan od razloga devastacije Boke kotorske i zabrinutosti međunarodne stručne javnosti.
To je bio okidač. Ministar za prostorno planiranje i urbanizam se, izgleda, prepoznao kao odgovorna adresa, ali i kao razotkrivena opasnost po Kotor i Boku, pa je odmah krenuo na medijsku turneju stigmatizacije Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu, poznate kao Unesko predlažući da se Crna Gora ispiše odatle.
„Treba razmisliti je li nam više korist da budemo u Unesko ili nam je veća korist da možemo da gradimo. Ogromne štete su to“, bio je jedan od crnih bisera ministra a usput se založio za otvaranje javne rasprave o statusu Kotora koja podrazumeva „da se raspiše referendum za građane Boke, da se vidi šta dalje i da li treba biti i dalje u Unesko“.
Ministar tvrdi da Crna Gora odmah ima direktnu štetu prema svim investitorima koji su dobili dozvole da grade u Kotoru i Boki. U maniru iskusnog demagoga, ministar je javnosti poturio lažnu dilemu „ili razvoj ili Unesko“, kako bi sprečio raspravu o vlastitoj (resornoj) odgovornosti za stanje svetske baštine u Boki kotorskoj.
Suština sukoba nije dilema „ili razvoj ili Unesko“. S politikom koja poštuje znanje, interese građana i međunarodne standarde moguć je i razvoj i Unesko. Ali je zato ključno pitanje, na koje odgovor traži i Unesko, ali i crnogorsku javnost, kako su izdavane građevinske dozvole.
Da li je opravdana sumnja da je bilo korupcije u njihovom izdavanju i da li se u tom postupku vodilo računa o zaštiti baštine na prostoru Kotora i Boke?
Sumnju izazova nervoza kojom ministar brani pravnu državu i poštovanje ugovora. „Mi smo obveznici u ugovoru sa svakim investitorom pojedinačno“, kaže ministar posle odluke Uneska da traži moratorijum i za građevinske projekte za koje je već izdao dozvole.
Čini se da je Unesko, insisitiranjem na doslednoj zaštitu bokeljske svetske baštine, dirnuo u osinje gnezdo crnogorske vlasti i otvorio škakljivo pitanje načina izdavanja građevinskih dozvola na teritoriji pod njegovom (odnosno, međunarodnopravnom) „zaštitničkom“ jurisdikcijom.
Umesto započete žustre polemike unutar crnogorskog političkog prostora, vlast u Podgorici bi (ako joj je stalo do transparentnosti i dobrog upravljanja) racionalno postupila predlažući državnom tužiocu da, pre bilo kakvog referenduma a u okviru debate koju predlaže ministar, ispita osnovanost primedbi (pa i optužbi) o kojima se u julu izjasnio Unesko.
Dakle, odmah i neizostavno skinuti odgovornost državnih organa za eventualne mućke pri izdavanju sumnjivih građevinskih dozvola. U kotorskoj javnosti kruže informacije o navodno dvadesetak takvih dozvola.
Istraga to treba da proveri, ali bi morala i da objavi informacije ko su investitori i pod kojim su uslovima dobili dozvole, da li je neko iz vlasti na bilo koji način pogodovao određenim investitorima, nije li neki investitor dobio građevinsku dozvolu pomoću korupcije i ima li državnih službenika „s rukama u pekmezu“.
Nije slučajno Unesko od Crne Gore izričito zahtevao obustavu daljeg odobravanja građevinskih i razvojnih projekata unutar zaštićenog područja i bafer zone, dok se ne usklade svi planski i institucionalni okviri na nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou.
Ta poruka iz Pariza nagoveštaj je ozbiljnog međunarodnog nesporazuma Crne Gore sa Ujedinjenim nacijama, nije to nikakva domaća politička ujudrma.
Da bi demonstrirala svoju posvećenost očuvanju svetske baštine na svojoj teritoriji, Crna Gora bi morala da insistira i na međunarodnoj istrazi pod okriljem Unesko, kako bi se utvrdilo da li je svojim delovanjem i na bilo koji način crnogorska vlada ugrozila tu baštinu u Boki kotorskoj.
Ako se pokaže da jeste, onda je ministrov predlog referenduma samo bacanje prašine u oči i skretanje odgovornosti na „međunarodni faktor“ koji navodno ugrožava prosperitet Boke i Crne Gore.
Ako je sve bilo čisto u izdavanju dozvola investitorima za gradnju po Boki, onda je čast za Crnu Goru da sa uglednom svetskom organizacijom, kakva je Unesko, dalje posvećeno radi na zaštiti svetske baštine na svojoj teritoriji. A ministra za prostorno planiranje trebalo bi vratiti u školsku klupu da još jednom utvrdi gradivo o neprocenjivoj vrednosti Boke.
Pokušaj resornog ministra da posle 46 godina brani Boku kotorsku od njenih međunarodnih zaštitnika neminovno budi i neke asocijacije iz (ne tako slavne) bliske prošlosti i poređenja s gradom udaljenim samo stotinak kilometara od Kotora i takođe pod zaštitom Unesko. Reč je, naravno, o Dubrovniku.
Frapantno je kako je cilj isti – zatrti svetsku baštinu – samo drugim sredstvima. Kad se pre tridesetak godina iz svih artiljerijskih oružja pucalo iz Crne Gore po Dubrovniku, jedan od tadašnjih trebinjskih „slavnih vojskovođa“ Božidar Vučurević imao je naum da stalnim bombardovanjem poruši taj grad pod zaštitom Uneska, pa „ako bude trebalo napravit ćemo još ljepši i stariji“. Podrazumeva se, naravno, da je mislio na srpski Dubrovnik.
Crnogorski ministar prostornog planiranja i urbanizma bi da, u ime prosperiteta (most na Luštici i klonirana stambena naselja po ugledu na Kostanjicu i Dobrotu), poruši stari Kotor i Boku i napravi ih „ljepšim i modernijim u svakom smislu – saobraćajnom, turističkom, ugostiteljskom“. S obzirom na političku opciju koju zastupa, ne bi čudilo da je ministar zamislio da to bude – srpska Boka.

Portal ETV

1250x600

1084x550

Treba li „srpskoj Boki“ zaštita Uneska

Krovno i legitimno predstavničko tijelo hrvatskog naroda u Crnoj Gori – Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore – osjeća se dužnim i reagovalo je povodom objave na zvaničnom sajtu Museums of the World, u kojoj se navodi da je crkva na Gospi od Škrpjela građena kao pravoslavna. Naime, na internet stranici &nbsp;<a href="https://museu.ms/">museu.ms</a> ( Museums of the World) &nbsp;u sekciji pod oznakom Gospa od Škrpjela (Our Lady of the Rock) u trećem pasusu se nalazi rečenica u kojoj piše "The first known church was built on the islet in 1452 and it was Serbian Orthodox. It was taken over by Roman Catholics and in 1632 the present Church of Our Lady of the Rocks was built. It was upgraded in 1722."&nbsp; Kako navodi HNV, "i onima koji slabije razumiju engleski jezik vjerujemo da ne treba posebna stručnost da bi razumjeli da u tekstu stoji da je prva izgrađena crkva na Ostrvu Gospa od Škrpjela bila građena od strane Srpske pravoslavne crkve 1452. godine, a koju su kasnije preuzeli rimokatolici i 1632. izgradili crkvu koju su nadogradili 1722." - HNV Crne Gore, čiji je zadatak i da štiti, čuva i promoviše i tradicijsku i vjersku baštinu hrvatskoga naroda u Crnoj Gori, čiji je neodvojivi dio i pripadnost Katoličkoj crkvi, nije moglo, a da i ovoga puta ne stane u odbranu istine i objektivnog izvještavanja- navodi se u njihovom reagovanju. Suvišno je svakom dobronamjernom čovjeku, ne nužno žitelju Kotora, Boke, Crne Gore, ili šire, a kamoli lokalnom stanovništvu i poznavaocima istorijskih prilika na tlu Boke kotorske objašnjavati što je pogrešno u spornoj rečenici. Ali zbog stranih turista i, prije svega, mlađih generacija, nužno je da se zna da crkva na Ostrvu Gospe od Škrpjela nikad nije bila pravoslavna, jer u to vrijeme nije bilo pravoslavnog stanovništva u Kotoru i Perastu. Kako dalje ističu iz HNV, ne znaju da li je ovdje riječ o "elementarnom nepoznavanju fakata, koje su preuzete sa linka na Wikipediji koji više ne postoji" ili je pak riječ o "lošem primjeru istraživačkog novinarstva". Međutim, HNV sa ciljem rasvjetljavanja i edukacije, odlučili su navesti statističke podatke iz relevantnih izvora o strukturi i broju stanovnika u Perastu u 16. vijeku, iz kojih je jasno zaključiti "da se crkva na Gospi od Škrpjela ne bi bila imala za koga graditi, ako je plan bio da je se gradi za pravoslavno stanovništvo, jer njega u to doba na toj teritoriji jednostavno nije bilo!"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250708130728_474c71ec730462b9e1175ab081b785f6285098efc3d3099f8114e8852a682a12" data-rendition-name="original" width="433" height="341" loading="lazy" alt="Tekst o Gospi"> </figure>  Naime, u Kotoru i Perastu u prvoj polovini 16. vijeka uopšte nije bilo pravoslavnog stanovništva, a 1774. godine u Kotoru ih je bilo svega 15,85 odsto. Nadalje, odnos katolici-pravoslavci, prema popisu stanovništva iz 1910. godine bio je: Kotor sa naseljima: Bogdašić, Kavač, Lepetane, Mrčevac, Orahovac, Škaljari i Špiljari (3.939 – 1.820), Dobrota (792 – 424), Muo (581 – 96), Prčanj (860 – 108), Gornji i Donji Stoliv (318 – 67), Gornja i Donja Lastva (703 – 13), Tivat (1.785 – 62) i Perast sa naseljima: Gjurić, Kostanjica, Strp-Lipci (862 – 358) (Spezialortsrepertorium der österreichischen Länder, Wien, 1919). &nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp; Zatečeni učestalim ponavljanjem neistina na internet stranicama koje bi trebalo da pružaju tačne i provjerene informacije o turističkoj ponudi, a prije svega o kulturno-umjetničkoj nasljeđu Crne Gore, odlučili su da javno, putem medija, izraze svoje negodovanje kako bi se šira javnost upoznala sa ovom problematikom, izraze svoje negodovanje i javno, putem medija, da bi se i šira javnost upoznala s ovom problematikom.&nbsp; - Da budemo jasni – ova agencija nije jedina koja je, ne proverivši prethodno podatke sa stručnim licima, prije svega sa strukom i licenciranim vodičima, preuzela tekst sa neprovjerenih drugorazrednih i trećerazrednih sajtova, odnosno linkova- navode iz HNV.&nbsp; Ipak, iz HNV se se osjetili prinuđenima da reaguju, jer nam je svima dobro poznato da se laž ponovljena tri puta često prihvata kao istina. Kada je riječ o pisanoj neistini, posebno na internetu, ona u veoma kratkom roku postaje viralna, čime opasnost da netačna informacija dođe do čitalaca postaje višestruko veća. Iako provjera legitimnosti i integriteta internet-sajtova nije direktna nadležnost HNV Crne Gore, ovakve pojave nipošto nijesu ni banalne ni bezazlene, jer se i te kako tiču hrvatskog naroda i rimokatolika u Crnoj Gori. Ovim reagovanjem HNV Crne Gore nastoji da zaštiti interese domicilnog, autohtonog stanovništva Boke Kotorske. Na osnovu svega navedenog, HNV Crne Gore, u cilju objektivnog i istinitog informisanja javnosti, apeluje na turističke radnike, a posebno na turističke vodiče, novinare i PR stručnjake – koji bi trebalo da imaju izražen osećaj odgovornosti za svaku napisanu riječ – da se ne upuštaju u pisanje i objavljivanje sadržaja bez prethodne provjere relevantnih podataka iz svih dostupnih izvora, pa čak i kada je riječ o tekstovima sa više zabavnim, a manje edukativnim karakterom, zaključeno je u reagovanju HNV.

HNV: Gospa od Škrpjela nije izgrađena kao pravoslavna crkva, sporni tekst primjer neznanja ili loše namjere

Košarkaši SC Derbija poraženi su večeras u Splitu od istoimenog hrvatskog tima nakon produžetka 102:94, u utakmici 16. kola A grupe Admiralbet ABA lige.
Utakmica je u regularnom toku završena neriješeno 85:85.
Podgorički sastav upisao je 12. poraz i propustio dobru šansu da naprave korak ka opstanku.
Split je i u regularnom toku bio bliži trijumfu, imao je prednost od 19 poena u drugoj, a 16 poena u trećoj četvrtini.
Odličan posljednji dio meča vratio ih je u život i doveo u situaciju da sanjaju veliki preokret.
Uspjeli su da izbore produžetak, u kojem je domaćin bio bolji.
Najefikasniji u podgoričkom timu bio je Aleksa Ilić sa 31 poenom, a imao je i 11 skokova.
Darijus Džonson je ubacio 16, Matic Rebec 12, a Mateo Drežnjak 11 poena.
Kod Splićana istakao se Antonio Jordano sa 32 pogotka.

SC Derbi nakon produžetka poražen u Splitu

Poslanik DPS Ivan Vuković zatražio je reakciju policije, nakon što su mu na društvenim mrežama upućene prijetnje.
- "Ništa roba" i "lupež" su, valjda, uvrede koje neko ko se bavi politikom ima obavezu da istrpi pa, makar, prethodno prosto čestitao zatvaranje poglavlja u pregovorima s EU. 'Stasao za gepek' nisam baš siguran - kazao je Vuković u objavi.
Vuković je dodao i da bi bio zahvalan ukoliko bi policija reagovala.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fpg_citizen%2Fstatus%2F2015901357186723995%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E2015901357186723995%7Ctwgr%5Ed9cfeb85e6e3a3bd193bf2bbb790d40e846f5f18%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Vuković: "Ništa roba" i "lupež" uvrede su koje moram istrpiti, "stasao za gepek" nijesam siguran

Rukometaši Danske prvi su polufinalisti Evropskog prvenstva.
Danska je večeras u Herningu, u trećem kolu glavne runde, pobijedila Njemačku 31:26 i kolo prije takmičenja u grupi osigurala plasman među četiri najbolja tima.
Obje selekcije uoči posljednjeg kola imaju po šest bodova.
Šansu da napravi odlučujući korak propustila je Francuska, koja je u trećem kolu prve grupe poražena od Španije 26:22.
Bez pobjednika završen je duel Portugala i Norveške 35:35 i tim remijem obje selekcije i definitivno ostale su bez šansi za polufinale.
Sjutra su na programu mečevi trećeg kola druge grupe. Sastaće se: Švajcarska - Island (15.30), Slovenija - Hrvatska (18.00) i Švedska - Mađarska (20.30).

Danska prvi polufinalista EP

Sve je počelo jako loše i pogrešno. I, ja odmah na startu želim svaku ženu da ohrabrim i da zamolim da se oslobodimo te teorije da smo mi dame i gospođe, i mi ćemo biti dame i gospođe i prećutaćemo kada nas neko napadne, kazala je za Web televiziju <a href="https://www.dan.co.me/vijesti/politika/uskoro-na-portalu-dan-intervju-sa-mirjanom-pajkovic-5334686">Dana </a>Mirjana Pajković, bivša direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava i sloboda u Ministarstvu ljudskih i manjinska prava.
Ona kaže da je ona tu napravila prvu grešku i da je to ono što najviše zamjera sebi.
– Jer kada sam sam ja bila izložena onom ekstremnom nasilju koje sam objavila na društvenim mrežama gdje je meni prvi čovjek uz predsjednika države, prvi nekadašnji čovjek ANB, vrlo uporno i dugotrajno u toku cijelog razgovora rekao da mi neće biti mjesta i života i Crnoj Gori, da će moj šef vidjeti nešto što mene kompromituje, gdje mi jasno i direktno priprijetio da za mene ima kompromitujući materijal zašto sam ja to u tom trenutku prećutala. On je to meni rekao lično nakon što sam ja odbila da postupim onako kako je on on mene tražio. Ja moram ovdje kao pravnica da kažem da naši zakoni nijesu toliko savremeni, da su zločini savremeniji od zakonskih uredbi. Primjera radi kada vas neko ucjenjuje. Neko moćniji će vam tražiti neku uslugu, neko ponašanje koje vi u tom trenutku ne želite, a ako to odbijete da učinite nekom ko je oličenje najvećeg državnog autoriteta. Vas neće neko fizički udariti, ovo je 21. vijek, ali vam hoće vrlo jasno uništavati život po svim osnovama. On mi je dao do znanja to u razgovoru. Ja sam i željela da odbijem susret sa njim. Pozivam sve državne funcionere, moćnike, da vode računa kako razgovaraju sa običnim građanima. Morate da razumijete da neko ko je bitna figiura u bezbjednosnom sektoru priprijeti da će vam kada-tad nanijeti štetu zbog toga što ga nijeste ispoštavali, da li je moj osjećaj straha nerealan. On je utemeljen. Nijesam u tom trenutku svjesna sadržine materijala kojim mi je prijetio. Želim da javnost razumije da svi imamo neku privatnost koju ne želimo da nam se vidi. Znala sam da ima, i kroz neka ranija iskustva sa njim da on sa pozicije moći koju je imao prosto jeste na izvoru informacija – kazala je Pajković.

Pajković: Bila sam izložena ekstremnom nasilju

Sport

Rakčević: Odbrana bila ispod nivoa, treba nam selektor koji poznaje mentalitet igrača

Kolumne

Taoci mita, sluge fantazije

Hronika

GOLUBOVIĆ: Pokušali su od mene da naprave svjedoka saradnika što ja nijesam, niti ću ikada biti

Politika

Živković: Artikulisati crnogorski interes i dogovore graditi unutar države, nijesmo saglasni sa izdašnom donacijom za SPC, ali vjerujemo u započeto partnerstvo u Budvi

Tag: boka-kotorska