HRA, Antifašisti Cetinja, CGO: Utvrditi istinu o pogibiji Krsta Đurovića i čuvati sjećanje na mirotvorce
Sjutra se navršava 35 godina od smrti Krsta Đurovića, kontraadmirala Jugoslovenske narodne armije (JNA), koji je 1991. godine poginuo pod nerazjašnjenim okolnostima u padu helikoptera, u prvim danima napada JNA na dubrovačko zaleđe Republike Hrvatske, podsjećaju Akcija za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO).
- Dok sam ja zapovjednik, budi siguran, nijedna granata na Dubrovnik pasti neće- poručio je Đurović tadašnjem dubrovačkom gradonačelniku Petru Poljaniću u septembru 1991. godine.
Zbog protivljenja napadu na Dubrovnik ostao je zapamćen kao primjer čojstva i ljudskosti za vrijeme intenzivne ratne propagande koja je pratila napad na Dubrovnik.
- Svi trebamo ustati i stati mirno kada se pomene njegovo ime- rekao je Poljanić o Ðuroviću, pored ostalog.
U maju prošle godine odbornici Skupštine Prijestonice su usvojili inicijativu nevladinih organizacija Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja da se u naselju Pod Granicom jedna ulica nazove po kontraadmiralu Krstu Đuroviću. Do kraja ove godine ulica će ponijeti njegovo ime, čuvajući sjećanje na njegov antiratni stav i podsjećajući buduće generacije na obavezu suprotstavljanja ratu.
- Pored odavanja počasti Ðuroviću, ova odluka afirmiše antiratnu tradiciju Cetinja, grada koji je u teškim godinama raspada Jugoslavije bio simbol otpora ratu i nasilju. O tome svjedoče i dva velika mitinga održana na Titovom trgu, današnjem Dvorskom trgu, 31. jula 1991. i 1. februara 1992. godine, kada se pjevalo "S Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!""- navode iz Akcije za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Posebno je, poručuju, važno da se sjećanje na otpor ratu koji je devedesetih postojao u Crnoj Gori prenosi novim generacijama, koje danas u školama o tome nemaju priliku da uče.
- Zbog toga pozivamo i druge opštine u Crnoj Gori da slijede primjer Cetinja i da javne prostore posvete onim ljudima koji su u vrijeme ratne, nacionalističke propagande imali svijesti i hrabrosti da joj se suprotstave- navode iz Akcije za ljudska prava (HRA), Antifašisti Cetinja i Centar za građansko obrazovanje (CGO).
Istovremeno, ni poslije 35 godina, podsjećaju, nijesu rasvijetljene okolnosti pogibije kontraadmirala Đurovića. HRA je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u decembru prošle godine obavijestila o podacima kojima raspolaže u vezi s tim događajem i zatražila da ispita da li je njegova smrt bila posljedica ratnog zločina, koji ne zastarijeva.
- Protok vremena ne umanjuje obavezu utvrđivanja istine. Zahtijevamo da se konačno rasvijetle okolnosti smrti Krsta Đurovića i utvrdi eventualna odgovornost za njegovu pogibiju- zaključuju iz HRA, Antifašisti i CGO.