Iković o poplavama: Kada vlast ne poštuje struku, ispaštaju građani

Ekološki aktivista Vuk Iković upozorio je da ignorisanje struke u planiranju i donošenju odluka dovodi do teških posljedica po građane, naročito u situacijama poput aktuelnih poplava. Gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, istakao je da struka nikada ne bi dozvolila infrastrukturna rješenja koja dodatno povećavaju rizik od elementarnih nepogoda.

- Struka nikad ne bi mogla da dozvoli da se grade putevi kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije, jer bi struka planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina - rekao je Iković.

On je naveo da su padavine bile obilne i neuobičajene, jer je za samo jedan dan pala količina kiše koja inače padne za 15 dana ili čak mjesec, što predstavlja prirodnu nepogodu koja se ne može spriječiti, ali se njene posljedice mogu ublažiti.

- Zašto struka nije uzeta u obzir i zašto uvijek prednjače određene poruke i odluke koje ne konsultuju struku je naša vječito pitanje i dilema do kad će to da se dešava i zašto ćemo da trpimo upravo mi građani zbog toga što neko ne konsultuje struku povodom donošenja odluka - istakao je Iković.

Dodao je da bi pravilno planiranje omogućilo kontrolu vodnih tokova i smanjenje poplava.

- Struka nikad ne bi mogla dozvoli da imate puteve kroz jedan ravničarski predio, kao što je Bjelopavlićka ravnica, bez atmosferske kanalizacije. Struka bi planirala, izradila i održavala te kanale shodno režimu voda, shodno količini i jačini padavina. Struka bi uravnotežila, balansirala rad, recimo, hidroelektrane i samim tim smanjivala, a ne povećavala poplave i voda bi odlazila u rijeku a ne u kuće i dvorišta, na tak način bismo spriječili ili totalno neutralisali poplave - rekao je Iković.

Govoreći o posljedicama poplava po poljoprivredu, podsjetio je da dolazi do spiranja tla i gubitka važnih hranljivih elemenata.

- Poplave uzrokuju spiranje tla, odnoseći ogromne količine elemenata poput azota, kalijuma, dolazi do zasićenja jer voda istiskuje kiseonik, što stvara pritisak na korijenje biljaka - objasnio je on.

Kao preventivnu mjeru, Iković preporučuje očuvanje vegetacije uz vodotokove.

- Uvijek je preporuka da kada imate parcele, njive, pored potoka ili pored rijeke, da postoji jedna travnata zona između njive i potoka, koja će da sprječava spiranje tog zemljišta. Biljni pokrivači duž njive, recimo trava, ne preporučuju se uklanjati dok ne prestanu padavine i voda se povuče, zato šta ta trava i taj korijen zadržavaju i čuvaju zemljište i nakon toga tek treba krenuti sa dodatnim oplemenjivanjem stajskim đubrivom - naglasio je Iković.

Ukazao je i na ozbiljne negativne posljedice po ekosisteme, jer se u rijeke i potoke unose velike količine organske materije.

- To su sve organske materije koje uzrokuju da se smanji količina kiseonika u vodi, jer kad nemate kiseonika onda umiru organizmi, prije svega ribe, a onda i drugi vodeni organizmi - rekao je Iković.

Dodao je da je očuvanje drveća uz obale ključno za zdravlje rijeka i biodiverziteta.

- U tim situacijama treba gledati da pored obala postoji dovoljno drveća, dovoljno vegetacije, jer jedna vrba može da popije 200 litara vode i da na taj način smanji poplave, prečisti vodu i zaštiti sve životinje koje su tamo, a samim tim da imamo jednu zdravu rijeku i da imamo dovoljno ribe ponovo u rijeci, bilo za biodiverzitet, bilo za potrebe održivog ribolova - zaključio je Iković.