Svako drugo domaćinstvo u Podgorici i oko 20 posto danilovgradskih domaćinstava se snabdijeva sa vodoizvorišta Mareza, a voda koja dolazi sa tog izvorišta je kontaminirana sve većom urbanizacijom i otpadnim vodama, što dovodi do toga da je sve češće zamućena i neispravna za piće -&nbsp;
rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekolog Vuk Iković.
Građani Podgorice se suočavaju sa problema zamućenja vode sa vodoizvorista Mareza, koji traje već mjesecima, a nadležne službe još ne nalaze jasan uzrok ovog problema, te, kako su kazali iz Vodovoda, &nbsp;nemaju precizan podatak jer širi sliv izvorišta nikada nije ispitan, a hidrolozi imaju samo pretpostavke odakle tačno voda dolazi do podgoričkih česmi.&nbsp;
Upravo stižu rezultati, smatra Iković, odgovornosti i nerada, jer je Mareza glavno gradsko izvoriste za Podgoricu, pa na naplatu dolazi ispuštanje otpadnih voda i sve veća urbanizacija oko tog sliva.
- Sa vodoizvorišta Mareza se snabdijeva svako drugo domaćinstvo u Podgorici i negdje oko 20 posto stanovništva opštine Danilovgrad, a iz rukovodstva potvrđuju da se povećava broj dana kada voda nije ispravna sa Mareze i naravno da se to dovodi u vezu sa brojnim otpadnim vodama, koje su iz tog sliva, iako se još uvijek ne zna iz kojeg pravca sve dolazi voda u Marezu. Ono što bi trebalo da se uradi od strane Glavnog grada i Opštine Danilovgrad i Vodovoda jeste prije svega da se odredi koji je to hidrološki sliv i kako da se naprave što prije precizne zone zaštite i da se definiše urbanizacija u tim zonama, odnosno da se zabrani u određenim područjima urbanizacija. Ako Glavni grad i država stvarno brinu o Marezi onda ni u jednoj situaciji ne bi planirali grad od 40.000 stanovnika iznad tog izvorišta, odnosno naselje na Veljem brdu- rekao je Iković.
Ukazuje da je neopravdan rast cijena vode, a istovremeno usluga opada, jer se smanjuje broj domaćinstava koja imaju sigurnu i pitku vodu u svakom trenutku.&nbsp;
Podsjeća da se ne ulaže dovoljno u vodovodnu infrastrukturu, snabdijevanje je u toku ljetnjeg &nbsp;perioda otežano i dolazi do prekida snabdijevanja sve češće, kao i zamućenje koje sa sobom često nosi i otpadne vode.
- Ukoliko se stvarno krene sa projektom Velje brdo mi možemo da se pozdravimo sa Marezom, odnosno morali bi da uložimo milione eura u zaštitu Mareze kako bi ta voda i dalje bila koliko toliko za upotrebu. Svaki objekat, bilo da se radi o garaži, bilo da se radi o stambenom ili poslovnom objektu utiče na vodu koja pada na sliv koji dolazi do izvorišta odakle se pumpa voda do naših domova, do naših slavina, svaka ta kap vode ima uticaj na konačnu vodu. Ako mi imamo od prirode vodu kvaliteta A1 a moramo da je pročišćavamo i da trošimo struju i hlor za njenu bezbjednost to znači da smo jako neuredni- zaključio je Iković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iković: Imamo od prirode vodu kvaliteta A1, a moramo da trošimo struju i hlor da je prečišćavamo

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Dugo očekivano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna uskoro bi moglo početi sa izgradnjom. Aktuelna vlast je uvrstila ovaj projekat u Prostorno-urbanistički plan, iako je njegovo izvođenje godinama bilo odlagano zbog političkih sukoba i protivljenja dijela građana. Sada vlast postavlja kolektor kao prioritet, jer kašenjenje prijeti dodatnim finansijskim penalima, smatraju sagovornici Televizije E, koji ističu da su građani tokom godina bili politički instrumentalizovani. Otpadne vode, umjesto kroz kolektor, i dalje teku otvorenim kanalima. Dvije decenije građanima Podgorice obećava se ekološko rješenje. Gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna godinama su unazad sprečavale opozicione političke partije i dio građana. Uz pozicije na vlasti i lokacija je postala prihvatljiva. Kolektor će se graditi kod Botuna. To piše i u Prostono-urbanističkom planu Podgorice usvojenom na telefonskoj sjednici Vlade 15. avgusta. Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović smatra da aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting. - U junu 2022. godine je potpisan i ugovor sa izvođačem radova, odnosno grupom za izvođenje samog postrojenja. Posljednje skoro dvije godine aktuelna gradska uprava nije uradila gotovo ništa po pitanju postrojenja - rekao je Arsović za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64" data-rendition-name="original" width="1917" height="1072" loading="lazy" alt="Vladan Arsović"> <figcaption>Vladan Arsović(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Bivša lokalna uprava, kojom je upravljao DPS, bezuspješno je pokušavala da realizuje projekat tvrdeći da je Botun jedina adekvatna lokacija za izgradnju postrojenja, te da su opstrukcije samo politička igra.&nbsp; To se, smatraju u DPS-u, pokazalo u narednim godinama.&nbsp; Novi čelnici gradske uprave, prema riječima Arsovića, navodno su tražili nova rješenja kako bi stvorili privid da je protivljenje izgradnji kolektora bilo opravdano. - U početku smo imali gradonačelnicu Oliveru Injac koja je onako s čuđenjem gledala na nas odbornike opozicije kada smo govorili o ovom postrojenju, kao da ne zna o čemu mi govorimo. Gradonačelnik (Saša) Mujović je zauzeo suprotan stav - on je gotovo svakog dana govorio o postrojenju. Jedan dan je to postrojenje bilo u Botunu, u dijelu samog Kombinata aluminijuma, pa drugi dan ga je selio preko Morače, tamo u dijelu Donje Gorice, pa smo imali sjeverni dio. Gradonačelnik Mujović je &nbsp;selio postrojenja kao što danas imamo prilike da vidimo kako sele spomenik Pavlu Đurišiću po određenim vjerskim objektima - ocijenio je Arsović. Vlast je sada, smatra on, svjesna da ako radovi ne počnu na vrijeme Glavni grad može biti suočen sa višemilionskim troškovima prema Njemačkoj razvojnoj banci kod koje se uprava zadužila 35 miliona eura. - Umjesto što su se (Milojko) Spajić, Mujović i Milan Knežević bavili političkim kalkulacijama, bolje da su pošli i razgovarali sa svojim aktivistima u Botunu koji blokiraju realizaciju ovog postrojenja - poručio je Arsović. Ekološki aktivista Vuk Iković ocijenio je za TV E da je ovo pitanje odlagano, te da su se njime bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama.&nbsp; - Nakon što su došli zaboravljali su na taj projekat. Sada kada je došla voda do poda, ovo je postao još veći problem - istakao je Iković. Postrojenje za prešišćavanje otpadnih voda je, prema njegovim riječima, potreba za sve gradove.&nbsp; - To je osnovno civilizacijsko pitanje - naveo je Iković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4" data-rendition-name="original" width="1908" height="1073" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nije to, kako je rekao, pitanje hoćemo li ili nećemo. - Nego to moramo jednostavmo da uradimo i sada je pitanje zašto mi već 20 godina nemamo novi uređaj za otpadne vode u Podgorici. Je li moguće da smo imali pet gradonačelnika i da nijedan nije završio taj posao. I na kraju je sve svedeno na to da neko to isplanira i isprojektuje bez konsultacije mještana - zaključio je Iković. Činjenično stanje je, kako dodaje, da je tehnologija koja je projektovana za uređaj za otpadne vode u Podgorici prevaziđena, jer nauka napreduje. - Došla su nova, jeftinija, a kvalitetnija rješenja u Evropi. Pitanje je da li će Podgorica iskoristiti šansu pa da u ovom projektu napravi neka alternativna rješenja i uvede ih u projekat za glavni grad - rekao je Iković. Prilog novinarke TV E Dalile Šabović

Iković: Kolektorom se bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama; Arsović: Aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting

Mještani kotorskih sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe jutros će održati prvi protestni skup upozorenja državnim vlastima da više ne žele eksploataciju kamenoloma u Lješevićima, lokalitet Gajevi, a najavljuju i radikalizaciju i građansku neposlušnost u slučaju da Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi koncesiju koja je dodijeljena kompaniji „Briv Construction“. Današnji protest biće organizovan na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, kod skretanja za Bigovu. <h2>Tačka osam</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04" data-rendition-name="original" width="750" height="422" loading="lazy" alt="UNESCO"><figcaption>U zabludu doveden i UNESCO</figcaption></figure>  Na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u UNESCO sjedištu u Parizu, kojem je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, razmatran je i izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Crna Gora upozorena na alarmantnu situaciju, kao i da Kotoru prijeti mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. Vujović se iz Pariza oglasila 12. jula, uz poruku da će Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta. A pod tačkom osam usvojenih odluka precizirano je da Komitet „pozdravlja obustavu aktivnosti eksploatacije u kamenolomima i dodatno zahtijeva od države članice da trajno obustavi vađenje, planiranu eksploataciju i proširenje koncesija unutar lokaliteta i njegove zaštitne zone, da uspostavi stroge zone zabrane eksploatacije i razvije strategiju ublažavanja negativnih uticaja radi ograničavanja mogućih štetnih posljedica po OUV lokalitet (lokalitet izuzetne univerzalne vrijednosti p.a.), uključujući mjere sanacije i praćenja životne sredine“. Ispostavilo se, međutim, da je Komitet obmanut. Dok je trajalo zasijedanje ovog tijela u Parizu (od 6. do 16. jula), Ministarstvo energetike i rudarstva privodilo je kraju tender za koncesiju kamenoloma u Lješevićima i 16. jula donijelo odluku da je najpovoljnija ponuda konzorcijuma BEN - koji čine kotorski „Briv Construction“, kao nosilac konzorcijuma i beogradska preduzeća „EX ING B&amp;P“ i „Nukleus“. <h2>Građani prevareni</h2> Osim Komiteta UNESCO-a Ministarstvo energetike i rudarstva obmanulo je i mještane Kotora, koji su, prema riječima Dejana Štileta, predstavnika Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice Vranovići „imali tvrdo obećanje da kad se završi sanacija kamenolom on neće više raditi nego će biti prenamjena tog lokaliteta za opšti interes“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a" data-rendition-name="original" width="555" height="740" loading="lazy" alt="Dejan Štilet"><figcaption>MJEŠTANI NEĆE ODUSTATI: Dejan Štilet(Photo: Radio Kotor)</figcaption></figure>  - Kamenolom radi već 13 godina i bilo je rečeno da će nakon godine, koliko je trajala sanacija koja je završena 10. jula, on biti zatvoren. Ministarstvo je u međuvremenu, mimo znanja Opštine i mještana, raspisalo novi tender za koncesiju. Prevareni smo. Mi više ne želimo taj pakao koji smo prolazili svih ovih godina. Protiv smo svakoga koncesionara. Izričiti da tu može da bude samo neki projekat od opšteg inetersa, ali ne eksploatacija kamena – poručio je Štilet. Predstavnici mještana juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su, kaže Štilet, dobili punu podršku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a" data-rendition-name="original" width="6078" height="4052" loading="lazy" alt="Vladimir Jokić"><figcaption>PODRŠKA MJEŠTANIMA: Vladimir Jokić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption></figure>  - Seljani su spremni i svoju zemlju da ustupe za bilo koji projekat, samo ne za kamenolom. Mi zbog kamenoloma ne možemo da obrađujemo ni sopstvenu zemlju, jer ona ne vrijedi ništa. Jasno je da pojedini samo gledaju da je dodatno obezvrijede i onda kupuju. Nećemo to dozvoliti – kategoričan je sagovornik Portala ETV i dodaje da je Ministarstvo raspisalo tender kako bi bili zadovoljeni nečiji lični interesi. Poručuje da je današnji protest njihov prvi korak i da neće odustati. - „Briv“ je sada ovdje ilegalno. Istekla im je dozvola za betonsku bazu, a prema Prostornom planu Opštine Kotor nema ni privremenu lokaciju. Nadamo se da će Ministarstvo imati razumijevanja za nas, ali i odluke Komiteta UNESCO-a i da će sprovoditu program Vlade da se bavimo turizmom i ekonomijom, a ne da dajemo koncesije kamenoloma na neadekvatanim prostorima – istakao je Štilet i zaključio da „ne može interes jednog pojedinca biti veći od interesa lokalnog stanovništva i čitave jedne opštine“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Admir Šahmanović"><figcaption>ĆUTI: Admir Šahmanović</figcaption></figure>  Ministarstvo energetike i rudarstva za sada ćuti. Nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali, a ministar Admir Šahmanović nije odgovorio ni na telefonske poruke. Tako je crnogorska javnost ostala uskraćena za odgovore ko je i zašto obmanuo mještane sela u okolini kamenoloma i ko je i zašto prevario UNESCO, na čijoj je listi svjetske baštine grad Kotor. Ministar Šahmanović duguje javnosti i objašnjenje koji je javni interes za nastavak eksploatacije kamenoloma u okolini Kotora i da li je tačno da je tender raspisan isključivo zbog interesa pojedinca. Nažalost, interes javnosti, odnosno pravo javnosti da zna za ministra Šahmanovića ne postoji. Na pitanja Portala ETV nije odgovorio ni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji, kako tvrde mještani, čvrsto stoji uz njih. <h2>Samoodbrana života </h2> Bilog Vuk Iković ne vjeruje u dobre namjere predstavnika vlasti i upozorava da se partijska i administrativna tortura nad građanima nastavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>NE ODUSTAJATI: Vuk Iković(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Ona nije manja, već veća i opasnija od fizičke torture. Ista partija se na lokalnom nivou predstavlja kao zaštitnik građana, dok ih na državnom nivou progoni – igrajući igru dobrog i lošeg policajca sa nama. Mještani mogu opstati jedino ako se organizuju, budu jedinstveni i ne odustanu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Svaka vlast postaje nasilnija kako joj se približava kraj. Zato je danas potrebna solidarnost i upornost – to je najveći izazov našeg društva – poručio je sagovornik Portala ETV. Kamenolomi koje je opozicija nekada kritikovala, a današnja vlast obećavala da će zatvoriti, upozorava Iković, ponovo se otvaraju. - Zato je naš današnji zadatak – samoodbrana života od fasadnih političara – kategoričan je on. Da se ovakve situacije ne ponavljaju potrebno je, smatra, donijeti novi plan upravljanja kamenolomima. - Iz njega odmah treba izuzeti: lokacije unutar ili pored naselja, zone vodoizvorišta, područja kulturne baštine i ambijentalne cjeline. Ako se osvrnemo oko sebe vidjećemo da je većina kamenoloma smještena uz glavne puteve, samo zato što je bilo najlakše eksploatisati. Investitor koji želi kamenolom treba da dobije lokaciju na kojoj njegov rad neće uništiti ničiji život, zdravlje i vodu. Ako želi da zaradi, neka sam, u dogovoru sa državom, obezbijedi pristupni put – kao što građani čekaju asfalt po 15 godina. Jer, danas se dešava apsurd: nakon što stigne asfalt, privilegovani investitor dobije brdo da vadi kamen, a teški kamioni unište put za godinu dana – naglašava sagovornik Portala ETV. Kategoričan je da je jasno da se nije brinulo o građanima, već isključivo o privilegijama investitora. - Država je moćna samo kada shvati da je pojedinac slobodan i nezavisan, a njena snaga proizilazi iz njegove snage. Zato svi oni koji se danas bore za opstanak golog života su slobodni pojedinci koji samo umrežavanjem mogu da oslobode ovu državu od partijske i administrativne torture – zaključio je Iković. <h2>Ugroženo i vodoizvorište</h2> Mještani su poručili da će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić s pitanjem - da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Već su pisali i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Koncesija za kamenolom kompaniji „Briv“ istekla je 1. jula prošle godine, ali je Ministarstvo na još godinu odobrilo radove za sanaciju kopa. Međutim, u februaru ove godine rasipsali su novi javni poziv za koncesiju. Kamenolom, <a href="https://etv.me/drustvo/izlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista">o čemu je Portal ETV pisao 11. juna</a>, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. Objavili smo tada da su na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „Briv“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila, tu se ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"><figcaption>Cementna voda ugrožava vodoizvorište Topliš(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. I dok država ćuti i ozbiljno ugrožava prestižni status Kotora kao grada koji je 1979. upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, građanke i građani poručuju da neće dozvoliti da se nastavi sa uništavanjem bisera crnogorske obale.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanovićev resor obmanuo i mještane i UNESCO, kotorski kamenolom opet dao pod koncesiju

Rijeka Zeta godinama je zagađena, a kako stvari stoje ovom se problemu i dalje ne nazire kraj. Jedan od najvećih zagovornika brige za očuvanje ove prirodne ljepotice odbornik pokreta Preokret u SO Danilovgrad i ekološki aktivista Vuk Iković za M portal kaže da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine zahtijevao da se donese odluka o formiranju tima, koji će sačinjavati predstavnici klubova odbornika, te da komisija potom istraži način poslovanja dva privredna subjekta, koja je označio kao glavne zagađivače ove ravničarske rijeke.
- Ovdje su dva glavna zagađivača koja prave mjesecima unazad probleme. Inače, zavisno od toga kojim kapacijetom rade, taj problem je prisutan godinama. Radi se o klanici „Primato P“, čiji je vlasnik Miloš Vučurović. Ova firma inače posluje na nekoliko adresa od Herceg-Novo preko Podgrice do Danilograda- napominje Iković.
Problem sa klanicom je u tome što se odpadne vode iz nje ne prečišćavaju pa krv direktno završava u rijeku Zetu.
- Nedavno sam objavio slike, pa sam često na mjestu izlivanja odpadnih voda, jer pišem inspekciji za vode i ekološkoj i sanitarnoj- ističe Iković.
Drugi zagađivač prema Ikovićevim riječima je „Naša farma“, nekadašnja Farma svinja Spuž, a koja je oko godinu unazad vlasništvo „Voli trade“. On tvrdi da ova farma nema ključne saglesnosti i dozvole neophodne za rad.&nbsp;
 
- Ne postoji ni ekološka saglasnost, niti saglasnost u shodnom zakonu o integracionom sprečavanju zagređenja, a nemaju ni saglesnost za dva bazena u kojima se odlaže đubrivo. Prilikom iole većih padavina sadržaj bazena se izliva u potok koji završava u ponor, a ponor je podzemnim vodama vezan za sistem izvora odakle se Mareza napaja vodom- navodi Iković.
Dodaje da je prije oko godinu dana, kada je ova farma počela sa radom, otišao na sastanak kod njih. Tom ih je prilikom, kako je kazao, podsjetio na to na kakvoj lokaciji rade i ukazao im na to kakve zakonske obaveze imaju, budući da su otvorili takvu farmu.
Pored ostalog im je savjetovao kako najbrže da uđu u proceduru da građanima ne bi uzrokovali probleme, odnosno da ni oni sami ne bi imali probleme od strane građana.
 
- Međutim prošlo je godinu dana, a oni nisu ušli u proceduru dobijanja takvih ekoloških dozvola. Pomenuta ekološka dozvola je vezana za čitav niz ostalih procedura, jer oni ako ne znaju tehnologiju proizvodnje hrane, znači ako ne znaju koji je tip tehnologije proizvodnje hrane i što treba od sanitarnih uslova da ispune, onda ne mogu da ispune ni ekološke obaveze- smatra Iković.
 
Prema njegovim riječima nedavno je sarađivano i sa kolegama iz Crnogorskog društva ekologa, koje je upravo završilo projekat „Zeta kroz objektiv“. Ovaj projekat je obuhvatio analize vode rijeke Zete na više mjesta. To je istraživanje pokazalo ono što se i očekivalo, da je tamo gdje se izliva otpadna voda iz klanice rijeka zagađena.
 
- Prekršen je kvalitet vode koji je propisan odlukom o kvalitetu ispuštanja komunalnih odpadnih voda, tj. ispuštanih voda koje izlaze bilo iz stambenih ili ispuštanih objekata. Na par drugih mjesta gdje je urađenio uzorkovanje vode pokazalo se da je voda ispravna za tehničke potrebe- kazao je Iković.
 
Zagađenju Zete, prema njegovim riječima, nažalost doprinose i otpadne vode iz dvije glavne aglomeracije. To je centar grada, Danilograd, a tu je i gradsko naselje Spuž, gdje otpadne vode zavrašavaju u septičkim jamama.
Iković pojašnjava da ove jame nijesu vodonepropusne i kada se napune ili prilikom velikih atmosferskih padovina dolazi do njihovog izlivanja, a samim tim i zagađenja.
- Imate mjesto gdje se iz glavnih najvećih septičkih jama u Danilogradu vode izlivaju, ulaze u jedan atmosferski kanal, dakle direktno odlaze u rijeku. Iz tog dijela grada izbjegavaju taj dio Zete i tamo se više niko ne kupa- kazao je Iković.
On međutim smatra da ovaj problem nije nerješiv, te ukazuje na to gdje bi se moglo nazirati njegovo rješenje.
 
- Znači ako nemamo uređaj za odpadne vode, možemo da ugradimo adekvatan bioprečišćivač od 20.000-30.000 eura u zavisnosti od broja stanovnika, koji koristi te septičke jame. Postoje i druga tehnička rješenja kao što je tretiranje te odpadne vode direktno u samoj septičkoj jami, gdje se uz korišćenje bio i hemijeskog tretmana ili u kombinaciji jednog i drugog, vrši tretman te fekalne otpadne vode i samim tim ona izlazi prečišćena, razgrađena, prihvatljiva za recipient, odnosno rijeku- objašnjava sagovrnik Iković.
Ocijenjuje pored ostalog i da vlasti nijesu sa građanima na valjan način iskomunicirale ovu problematiku. Da su to bolje uradili vlasnici objekata bi znali da mogu da ugrade bioseptik, odnosno septičku jamu koja ima model prečišćavanja otpadne vode i da na kraju ostaje samo suvi materijal ili fekalni mulj. To je, kako on navodi, uređaj koji u zavisnosti od broja članova domaćinstva košta od tri do deset hiljada eura. Nema izlivanja, a mnogo je higijenski bolje, urednije, pri tome nema neprijatnih mirisa.
- Namjerno je izbjegnuto da vlasnici stambenih objekata iz septičkih jama ne moraju to da prazne, ali da smo, recimo, u jednoj uređenoj državi morala bi svaka porodica da plati pražnjenje septičke jame. Kao što im dolazi račun za otpad, tako bi dolazio i račun za pražnanje septičke jame- zaključuje Iković.

Iković: Ekološka dozvola nepoznat pojam, Zeta sve trpi

Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju, a u tim uslugama je zapošljeno svega 20 odsto radnika jer se ne pridržavamo programa. Prerađivačka industrija nije statistička greška, poručio je Vuk Iković iz Preokreta.
Svega 2,1 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, pokazuju poslednji podaci Monstata. Prema istim podacima najviše zaposlenih - 19,3 odsto, je u trgovini na veliko i malo, popravka vozila i motocikala. Proizvodni sektori potisnuti su na marginu. 
Iković je konstatovao da imamo znatno veći broj zaposlenih u dijelu usluga i turizma, nego u prerađivačkom sektoru i ostalim granama jer se ne držimo programa.
- I ova i prethodna Vlada su najavile diversifikaciju radnih mjesta, odnosno da ćemo imati raznovrsnije ponude i razvijenu prerađivačku infrastrukturu i industriju. U tim uslugama je zapošljeno skoro 20 odsto radnika, a prerađivačka industrija nije statistička greška. Znamo da su i prije pet i dvije godine najavljivano da će se pokrenuti proizvodni pogoni - rekao je Iković za Televiziju E.
Prema njegovim riječima, imamo veliki broj zahtjeva investirora koji žele da ulažu u prerađivačku industriju i pogodne, ali se oni ne zadržavaju i brzo odlaze iz Crne Gore. Razlog za to je, kako smatra Iković, izostanak adekvatnog odgovora.
- Ako nemaju povratnu, brzu informaciju investitori napuštaju Crnu Goru i traže drugu državu u kojoj će se ulagati - dodao je Iković.
Kao rješenje vidi pokretanje novih pogona i proizvodnje, kako bi Crna Gora imala finalni proizvod i novac od njega iskoristila za vraćanje dugova i krpljenje rupa loših preduzeća.
Podsjeća i da sa Univerzita izlazi stručni kadar koji će poči iz Crne Gore ako ovdje ne nađe mjesto u prerađivačkoj industriji i drugim granama ekonomije.
- To je ključna stvar zašto dugoročno ne možemo da se oslonimo na diversifikaciju ekonomije. Ukoliko država ima program i ne pridržava ga se i ako se ne ažurira, on će postati ništav, a mi nećemo imati stabilnu ekonomiju. Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju koja daje finalni proizvod. Ukoliko se ekonomija bazira samo na turizmu i uslugama onda imamo ranjivu ekonomiju - poručio je Iković.
T.K.

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta(Photo: Opština Tivat)</figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu. Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  - Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni. <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> Ekološki aktivista Vuk Vujisić decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić(Photo: Evropska kuća)</figcaption></figure>  - Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV. Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona. - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić. <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu Vuk Iković poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi. - U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. - Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on. <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena. Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption></figure>  - Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on. Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području. - To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista. Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat. - To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković. <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti. - Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on. Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju. - Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista. <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora. - Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on. Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza. - A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista. Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.

Anja Ivanović

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Papa Lav XIV započeo je 2026. godinu danas apelom za mir, posebno se osvrnuvši na zemlje “krvlju natopljene sukobima” i porodice ranjene nasiljem.
Na Novu godinu, papa je predvodio svečanu misu u Bazilici Svetog Petra, a potom se obratio vjernicima tokom posebne podnevne molitve iz svoje radne sobe koja gleda na Trg Svetog Petra.
Trg je, uprkos vedrom i hladnom danu, bio ispunjen vjernicima i turistima.
Podsjećajući da 1. januar Katolička crkva obilježava kao Svjetski dan mira, papa Lav XIV iskoristio je ovu priliku da uputi snažnu poruku i molitvu.
- Pomolimo se svi zajedno za mir: prije svega među narodima ranjenim ratovima i patnjom, ali i u našim domovima, u porodicama povrijeđenim nasiljem ili bolom - poručio je papa.
Nakon intenzivnog božićnog perioda, papa Lav XIV imaće nekoliko dana odmora prije nego što 6. januara bude predvodio proslavu Bogojavljenja.
Tog dana on će zvanično zatvoriti i Svetu godinu 2025, jubilej koji se obilježava jednom u četvrt vijeka i zbog čega je u Rim došlo više miliona hodočasnika iz cijelog svijeta.
Odmah potom, papa će predsjedavati dvodnevnim sastankom cjelokupnog Kardinalskog zbora, kako kardinala koji su učestvovali u njegovom izboru, tako i onih starijih od 80 godina koji, iako nisu učestvovali u konklavi, ostaju članovi ovog tijela.
Time papa Lav XIV obnavlja tradiciju koju je papa Franja uglavnom izbjegavao, a koja podrazumijeva redovno okupljanje kardinala radi savjetovanja o upravljanju Katoličkom crkvom, koja danas broji oko 1,4 milijarde vjernika širom svijeta.

Papa započeo novu godinu apelom za mir

Ruski vazdušni napad navođenom bombom pogodio je Feldmanov park u blizini grada Harkova, ranivši volontera i nekoliko lavova. Ubijeno je mnogo ptica, uključujući papagaje i fazane.
Osnivač eko-parka Oleksandr Feldman rekao je da je volonterka zadobila povredu glave i da je sama ušla u kola hitne pomoći, koja su je odvezla u bolnicu.
Udar je uništio zimski ograđeni prostor za ptice i male životinje. Lavovi su povrijeđeni, a mnoge ptice su ubijene.
- Ne znamo šta da radimo s tigrovima. Jedan je utrčao u trospratnu zgradu, drugi sjedi u poluotvorenom ograđenom prostoru. Sakrio se u maloj kolibi. Sva sredstva za smirenje bila su u zgradi koju je pogodila navođena bomba - naveo je.
Municija je pogodila kućicu za ptice. Svi papagaji, fazani, sve elitne ptice kojima su potrebni topli uslovi, bile su u toj zgradi.

Ruska bomba pogodila park sa životinjama u Harkovu, ranjeni lavovi

Strategija za evropsku i građansku Crnu Goru (STEGA) je danas najavila da će uputiti zvaničan zahtjev Prijestonici Cetinje da se u ovom gradu podigne spomenik u znak sjećanja na 23 osobe koje su stradale u dva masovna zločina.
Oni su to najavili na obilježavanju godišnjice stradanja 13 nedužnih Cetinjana koje se održalo u 15 sati kod Lovćenske vile.&nbsp;
Kako se navodi u saopštenju, ovim zahtjevom, Stega će tražiti da Prijestonica, u saradnji sa nadležnim institucijama i porodicama žrtava, odredi i dodijeli odgovarajuću lokaciju za podizanje spomen-obilježja koje će trajno svjedočiti o izgubljenim životima i biti mjesto pijeteta, sjećanja i opomene.
- Smatramo da je Cetinje, kao istorijski i simbolički centar Crne Gore, dužno da na dostojanstven način obilježi stradanje svojih građana. Podizanje spomenika predstavlja minimum društvene odgovornosti prema žrtvama, njihovim porodicama i zajednici u cjelini - istakli su iz STEGA-e.&nbsp;
Stega će, kako poručuju, u narednom periodu insistirati na institucionalnom odgovoru i javnom dijalogu o ovom pitanju, uz uvjerenje da kultura sjećanja mora biti temelj svakog odgovornog društva.

STEGA: Uputićemo zahtjev za podizanje spomenika žrtvama zločina na Cetinju - grad dužan da na dostojanstven način obilježi stradanje svojih građana

Rusija je danas saopštila da je izvukla i dekodirala fajl sa ukrajinskog drona oborenog ranije ove sedmice, za koji tvrdi da pokazuje kako je cilj bio ruska predsjednička rezidencija, i da će relevantne informacije predati Sjedinjenim Američkim Državama.
Moskva je u ponedjeljak optužila Kijev da je pokušao da pogodi rezidenciju predsjednika Vladimira Putina u ruskoj sjevernoj Novgorodnoj oblasti sa 91 dronom dugog dometa. Navodno je Rusija saopštila da će preispitati svoj pregovarački stav u tekućim razgovorima sa SAD o okončanju rata u Ukrajini.
Ukrajina i zapadne zemlje osporile su ruski izvještaj o navodnom pokušaju napada.
U saopštenju Ministarstva odbrane Rusije objavljenom danas na Telegramu stoji: “Dekodiranje podataka o rutiranju pokazalo je da je konačni cilj ukrajinskog napada dronom 29. decembra 2025. godine bila institucija u ruskoj predsjedničkoj rezidenciji u Novgorodskoj oblasti”.
- Ovi materijali biće preneseni američkoj strani preko utvrđenih kanala - dodaje se u saopštenju.
The Wall Street Journal je u srijedu izvijestio da su američki zvaničnici za nacionalnu sigurnost utvrdili da Ukrajina nije ciljala Putina niti neku od njegovih rezidencija u napadu dronom. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvještaj.
Predsjednik SAD Donald Tramp je u početku pokazao razumijevanje prema ruskoj optužbi, rekavši novinarima u ponedjeljak da ga je Putin obavijestio o navodnom incidentu i da je bio “veoma ljut”.
Do juče, Tramp je djelovao skeptičnije, dijeleći na društvenim mrežama urednički članak New York Posta koji je optuživao Rusiju da blokira mir u Ukrajini.
Ukrajina je negirala izvršenje takvog napada i opisala optužbu kao dio ruske kampanje dezinformacija, namijenjene da stvori raskol između Kijeva i Vašingtona nakon vikend sastanka Trampa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Rusija poručila da će SAD-u dati dokaze o pokušaju ukrajinskog napada na rezidenciju Putina

Skupština Crne Gore je na današnjoj sjednici izabrala dvotrećinskom većinom Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda.&nbsp; Glasalo je 65 poslanika, 61 je bio za, a 4 su bila uzdržana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251231121256_ccbf8bbac468cc461c786b8be4ff9c257cd08deed633fe09f149a20be0296a9c" data-rendition-name="original" width="919" height="510" loading="lazy" alt="Glasanje za Nikolu Mugušu"> </figure>  Za prijedlog predsjednika Crne Gore Predraga Krstonijevića glasalo je 25 poslanika, dok je 20 bilo udržano, što je bilo nedovoljno za njegov izbor u prvom krugu. Za izbor sudije Ustavnog suda potrebna je kvalifikovana većina, odnosno dvotrećinska većina svih poslanika (najmanje 54 glasa) u prvom krugu. Ako se ta većina ne obezbijedi, u drugom krugu glasanja, nakon 30 dana sudija se može izabrati tropetinskom većinom (najmanje 49). Dr Nikola Mugoša položio je zakletvu za sudiju Ustavnog suda u Skupštini. Podsjećamo, Ustavni odbor Skupštine Crne Gore je, 29. novembra, uz podršku vlasti i opozicije, predložio nekadašnjeg predsjednika Državne izborne komisije (DIK) Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda. Njega je podržalo 11 članova odbora, dok je jedan bio uzdržan. Članovi odbora su se izjašnjavali o kandidatima Nataši Bošković, Muhamedu Đokaju, Milvi Prelević, Jovanu Kojičiću, Nikoli Goluboviću, Katarini Peković i Pavlu Ćupiću, dok je deveti, Miodrag Pešić, ranije povukao kandidaturu. Ustavni sud je 26. juna obavijestio Milatovića da sutkinji Ustavnog suda Desanki Lopičić ističe mandat 27. decembra.&nbsp; Postupajući po tom obavještenju, a u skladu sa Ustavom Crne Gore i Zakonom o Ustavnom sudu, predsjednik je Milatović je 1. jula javni poziv za izbor jednog sudije Ustavnog suda. Nakon okončanja javnog poziva, 26. avgusta 2025. godine utvrdio je listu prijavljenih kandidata, među kojima su, pored Krstonijevića, bili Maja Šćepanović, Mira Kontić, Nikola Golubović, Siniša Bjeković, Nataša Radonjić i Elvis Duraković. Predsjednik je, potom, 3. decembra Skupštini uputio prijedlog da se za sudiju Ustavnog suda izabere Krstonijević, sudija Višeg suda u Podgorici.&nbsp; - Predrag Krstonijević rođen je 1981. godine u Pljevljima. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Pravničku karijeru započeo je kao pripravnik u Osnovnom sudu u Pljevljima, nakon čega je radio kao advokat u periodu od 2010. do 2013. godine. Funkciju sudije Osnovnog suda u Kotoru obavljao je do 2022. godine, a od 2022. godine je sudija Višeg suda u Podgorici - kazao je Milatović u Skupštini. Iz Kabineta predsjednika nedavno su poručili da je kompletiranje sudijskog sastava Ustavnog suda od ključnog značaja za nesmetano funkcionisanje jedne od najvažnijih institucija u državi, čija je osnovna uloga zaštita ustavno-pravnog poretka Crne Gore. T.K. B.M.

Skupština izabrala Nikolu Mugošu za sudiju Ustavnog suda, Krstonijević nije prošao u prvom krugu

(FOTO i VIDEO) „Marš na Botun“; Knežević: Šaljemo poruku Šaranoviću i Šćepanoviću da ćemo mi krenuti da oslobađamo selo ako to ne učine do sjutra u 12 sati

Novogodišnja noć je protekla mirno - kazali su iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, navodei da su u posljednja 24 sata obavljena 594 ambulantnih pregleda.
Kako dodaju, realizovano je 188 kućnih posjeta i 53 transporta-
- Hitnu pomoć najčešće su tražili pacijenti sa tegobama poput bolova u grudima, povišenim krvnih pritiskom, povišenom temperaturom, pretjerane konzumacije alkohola - precizirano je u saopštenju.
Medicinski timovi koji su obezbjeđivali dočeke Nove godine u crnogorskim gradovima imali su najviše pacijenata koji su tražili pomoć zbog konzumiranja pretjerane količine alkohola.

Zavod za hitnu medicinsku pomoć: Novogodišnja noć protekla mirno, za 24 sata obavljena 594 pregleda

Građani Žabljaka su i danas svjedočili neodgovornosti i bahatosti predstavnika lokalne vlasti, s obzirom na to da, usljed nedostatka kvoruma, sjednica lokalnog parlamenta na kojoj je trebalo da se razmatra Budžet za 2026. godinu počela sa zakašnjenjem od 8 sati. poručili su iz žabljačkog DPS-a dodajući da ni nakon što je počela sa tolikim zakašnjenjem, predsjednik Opštine se nije udostojio ni da se pojavi.
- Osim što svakodnevno svojim neznavenim, a nadasve nedobronamjernim odnosom razara grad na svim nivoima – uz brutalno partijsko zapošljavanje i uništenje turizma od kojeg Žabljak dominantno živi, današnjim odnosom vlast je pokazala svu svoju neozbiljnost i nedoraslost funkcijama koje su ih zapale- kazali su iz DPS-a u ovom gradu.
Podsjećanja radi, ova vlast je, umjesto obećanih nekoliko miliona eura u skijalište uložila svega 50 eura u 2025. godini. To je slikovit primjer odnosa ove vlasti prema razvoju turizma, koji je strateški važan za razvoj Žabljaka i za život na Žabljaku.
Takođe, dodaju iz DPS-a , danas se u lokalnom parlamentu zgazila demokratija. Predsjednik Opštine je kroz pritiske različite prirode na opozicione odbornike pokušao da obezbijedi kvorum za početak sjednice u 10 h.
- Na kraju, jasno je da bezobrazluku i javašluku lokalnih vlastodržaca nema kraja, te da se kriza koja se uvukla u sve pore funkcionisanja lokalnog sistema može riješiti samo na izborima, na kojima će ih građani poslati tamo đe zaslužuju da budu – na marginama političkog života i time im oduzeti moć da sa pozicija odlučivanja uništavaju Žabljak- zaključuju iz DPS-a.

Tag: vuk-ikovic