Dugo očekivano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna uskoro bi moglo početi sa izgradnjom. Aktuelna vlast je uvrstila ovaj projekat u Prostorno-urbanistički plan, iako je njegovo izvođenje godinama bilo odlagano zbog političkih sukoba i protivljenja dijela građana. Sada vlast postavlja kolektor kao prioritet, jer kašenjenje prijeti dodatnim finansijskim penalima, smatraju sagovornici Televizije E, koji ističu da su građani tokom godina bili politički instrumentalizovani. Otpadne vode, umjesto kroz kolektor, i dalje teku otvorenim kanalima. Dvije decenije građanima Podgorice obećava se ekološko rješenje. Gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna godinama su unazad sprečavale opozicione političke partije i dio građana. Uz pozicije na vlasti i lokacija je postala prihvatljiva. Kolektor će se graditi kod Botuna. To piše i u Prostono-urbanističkom planu Podgorice usvojenom na telefonskoj sjednici Vlade 15. avgusta. Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović smatra da aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting. - U junu 2022. godine je potpisan i ugovor sa izvođačem radova, odnosno grupom za izvođenje samog postrojenja. Posljednje skoro dvije godine aktuelna gradska uprava nije uradila gotovo ništa po pitanju postrojenja - rekao je Arsović za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64" data-rendition-name="original" width="1917" height="1072" loading="lazy" alt="Vladan Arsović"> <figcaption>Vladan Arsović(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Bivša lokalna uprava, kojom je upravljao DPS, bezuspješno je pokušavala da realizuje projekat tvrdeći da je Botun jedina adekvatna lokacija za izgradnju postrojenja, te da su opstrukcije samo politička igra.&nbsp; To se, smatraju u DPS-u, pokazalo u narednim godinama.&nbsp; Novi čelnici gradske uprave, prema riječima Arsovića, navodno su tražili nova rješenja kako bi stvorili privid da je protivljenje izgradnji kolektora bilo opravdano. - U početku smo imali gradonačelnicu Oliveru Injac koja je onako s čuđenjem gledala na nas odbornike opozicije kada smo govorili o ovom postrojenju, kao da ne zna o čemu mi govorimo. Gradonačelnik (Saša) Mujović je zauzeo suprotan stav - on je gotovo svakog dana govorio o postrojenju. Jedan dan je to postrojenje bilo u Botunu, u dijelu samog Kombinata aluminijuma, pa drugi dan ga je selio preko Morače, tamo u dijelu Donje Gorice, pa smo imali sjeverni dio. Gradonačelnik Mujović je &nbsp;selio postrojenja kao što danas imamo prilike da vidimo kako sele spomenik Pavlu Đurišiću po određenim vjerskim objektima - ocijenio je Arsović. Vlast je sada, smatra on, svjesna da ako radovi ne počnu na vrijeme Glavni grad može biti suočen sa višemilionskim troškovima prema Njemačkoj razvojnoj banci kod koje se uprava zadužila 35 miliona eura. - Umjesto što su se (Milojko) Spajić, Mujović i Milan Knežević bavili političkim kalkulacijama, bolje da su pošli i razgovarali sa svojim aktivistima u Botunu koji blokiraju realizaciju ovog postrojenja - poručio je Arsović. Ekološki aktivista Vuk Iković ocijenio je za TV E da je ovo pitanje odlagano, te da su se njime bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama.&nbsp; - Nakon što su došli zaboravljali su na taj projekat. Sada kada je došla voda do poda, ovo je postao još veći problem - istakao je Iković. Postrojenje za prešišćavanje otpadnih voda je, prema njegovim riječima, potreba za sve gradove.&nbsp; - To je osnovno civilizacijsko pitanje - naveo je Iković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4" data-rendition-name="original" width="1908" height="1073" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nije to, kako je rekao, pitanje hoćemo li ili nećemo. - Nego to moramo jednostavmo da uradimo i sada je pitanje zašto mi već 20 godina nemamo novi uređaj za otpadne vode u Podgorici. Je li moguće da smo imali pet gradonačelnika i da nijedan nije završio taj posao. I na kraju je sve svedeno na to da neko to isplanira i isprojektuje bez konsultacije mještana - zaključio je Iković. Činjenično stanje je, kako dodaje, da je tehnologija koja je projektovana za uređaj za otpadne vode u Podgorici prevaziđena, jer nauka napreduje. - Došla su nova, jeftinija, a kvalitetnija rješenja u Evropi. Pitanje je da li će Podgorica iskoristiti šansu pa da u ovom projektu napravi neka alternativna rješenja i uvede ih u projekat za glavni grad - rekao je Iković. Prilog novinarke TV E Dalile Šabović

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iković: Kolektorom se bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama; Arsović: Aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting

Mještani kotorskih sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe jutros će održati prvi protestni skup upozorenja državnim vlastima da više ne žele eksploataciju kamenoloma u Lješevićima, lokalitet Gajevi, a najavljuju i radikalizaciju i građansku neposlušnost u slučaju da Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi koncesiju koja je dodijeljena kompaniji „Briv Construction“. Današnji protest biće organizovan na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, kod skretanja za Bigovu. <h2>Tačka osam</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04" data-rendition-name="original" width="750" height="422" loading="lazy" alt="UNESCO"><figcaption>U zabludu doveden i UNESCO</figcaption></figure>  Na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u UNESCO sjedištu u Parizu, kojem je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, razmatran je i izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Crna Gora upozorena na alarmantnu situaciju, kao i da Kotoru prijeti mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. Vujović se iz Pariza oglasila 12. jula, uz poruku da će Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta. A pod tačkom osam usvojenih odluka precizirano je da Komitet „pozdravlja obustavu aktivnosti eksploatacije u kamenolomima i dodatno zahtijeva od države članice da trajno obustavi vađenje, planiranu eksploataciju i proširenje koncesija unutar lokaliteta i njegove zaštitne zone, da uspostavi stroge zone zabrane eksploatacije i razvije strategiju ublažavanja negativnih uticaja radi ograničavanja mogućih štetnih posljedica po OUV lokalitet (lokalitet izuzetne univerzalne vrijednosti p.a.), uključujući mjere sanacije i praćenja životne sredine“. Ispostavilo se, međutim, da je Komitet obmanut. Dok je trajalo zasijedanje ovog tijela u Parizu (od 6. do 16. jula), Ministarstvo energetike i rudarstva privodilo je kraju tender za koncesiju kamenoloma u Lješevićima i 16. jula donijelo odluku da je najpovoljnija ponuda konzorcijuma BEN - koji čine kotorski „Briv Construction“, kao nosilac konzorcijuma i beogradska preduzeća „EX ING B&amp;P“ i „Nukleus“. <h2>Građani prevareni</h2> Osim Komiteta UNESCO-a Ministarstvo energetike i rudarstva obmanulo je i mještane Kotora, koji su, prema riječima Dejana Štileta, predstavnika Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice Vranovići „imali tvrdo obećanje da kad se završi sanacija kamenolom on neće više raditi nego će biti prenamjena tog lokaliteta za opšti interes“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a" data-rendition-name="original" width="555" height="740" loading="lazy" alt="Dejan Štilet"><figcaption>MJEŠTANI NEĆE ODUSTATI: Dejan Štilet(Photo: Radio Kotor)</figcaption></figure>  - Kamenolom radi već 13 godina i bilo je rečeno da će nakon godine, koliko je trajala sanacija koja je završena 10. jula, on biti zatvoren. Ministarstvo je u međuvremenu, mimo znanja Opštine i mještana, raspisalo novi tender za koncesiju. Prevareni smo. Mi više ne želimo taj pakao koji smo prolazili svih ovih godina. Protiv smo svakoga koncesionara. Izričiti da tu može da bude samo neki projekat od opšteg inetersa, ali ne eksploatacija kamena – poručio je Štilet. Predstavnici mještana juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su, kaže Štilet, dobili punu podršku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a" data-rendition-name="original" width="6078" height="4052" loading="lazy" alt="Vladimir Jokić"><figcaption>PODRŠKA MJEŠTANIMA: Vladimir Jokić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption></figure>  - Seljani su spremni i svoju zemlju da ustupe za bilo koji projekat, samo ne za kamenolom. Mi zbog kamenoloma ne možemo da obrađujemo ni sopstvenu zemlju, jer ona ne vrijedi ništa. Jasno je da pojedini samo gledaju da je dodatno obezvrijede i onda kupuju. Nećemo to dozvoliti – kategoričan je sagovornik Portala ETV i dodaje da je Ministarstvo raspisalo tender kako bi bili zadovoljeni nečiji lični interesi. Poručuje da je današnji protest njihov prvi korak i da neće odustati. - „Briv“ je sada ovdje ilegalno. Istekla im je dozvola za betonsku bazu, a prema Prostornom planu Opštine Kotor nema ni privremenu lokaciju. Nadamo se da će Ministarstvo imati razumijevanja za nas, ali i odluke Komiteta UNESCO-a i da će sprovoditu program Vlade da se bavimo turizmom i ekonomijom, a ne da dajemo koncesije kamenoloma na neadekvatanim prostorima – istakao je Štilet i zaključio da „ne može interes jednog pojedinca biti veći od interesa lokalnog stanovništva i čitave jedne opštine“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Admir Šahmanović"><figcaption>ĆUTI: Admir Šahmanović</figcaption></figure>  Ministarstvo energetike i rudarstva za sada ćuti. Nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali, a ministar Admir Šahmanović nije odgovorio ni na telefonske poruke. Tako je crnogorska javnost ostala uskraćena za odgovore ko je i zašto obmanuo mještane sela u okolini kamenoloma i ko je i zašto prevario UNESCO, na čijoj je listi svjetske baštine grad Kotor. Ministar Šahmanović duguje javnosti i objašnjenje koji je javni interes za nastavak eksploatacije kamenoloma u okolini Kotora i da li je tačno da je tender raspisan isključivo zbog interesa pojedinca. Nažalost, interes javnosti, odnosno pravo javnosti da zna za ministra Šahmanovića ne postoji. Na pitanja Portala ETV nije odgovorio ni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji, kako tvrde mještani, čvrsto stoji uz njih. <h2>Samoodbrana života </h2> Bilog Vuk Iković ne vjeruje u dobre namjere predstavnika vlasti i upozorava da se partijska i administrativna tortura nad građanima nastavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>NE ODUSTAJATI: Vuk Iković(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Ona nije manja, već veća i opasnija od fizičke torture. Ista partija se na lokalnom nivou predstavlja kao zaštitnik građana, dok ih na državnom nivou progoni – igrajući igru dobrog i lošeg policajca sa nama. Mještani mogu opstati jedino ako se organizuju, budu jedinstveni i ne odustanu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Svaka vlast postaje nasilnija kako joj se približava kraj. Zato je danas potrebna solidarnost i upornost – to je najveći izazov našeg društva – poručio je sagovornik Portala ETV. Kamenolomi koje je opozicija nekada kritikovala, a današnja vlast obećavala da će zatvoriti, upozorava Iković, ponovo se otvaraju. - Zato je naš današnji zadatak – samoodbrana života od fasadnih političara – kategoričan je on. Da se ovakve situacije ne ponavljaju potrebno je, smatra, donijeti novi plan upravljanja kamenolomima. - Iz njega odmah treba izuzeti: lokacije unutar ili pored naselja, zone vodoizvorišta, područja kulturne baštine i ambijentalne cjeline. Ako se osvrnemo oko sebe vidjećemo da je većina kamenoloma smještena uz glavne puteve, samo zato što je bilo najlakše eksploatisati. Investitor koji želi kamenolom treba da dobije lokaciju na kojoj njegov rad neće uništiti ničiji život, zdravlje i vodu. Ako želi da zaradi, neka sam, u dogovoru sa državom, obezbijedi pristupni put – kao što građani čekaju asfalt po 15 godina. Jer, danas se dešava apsurd: nakon što stigne asfalt, privilegovani investitor dobije brdo da vadi kamen, a teški kamioni unište put za godinu dana – naglašava sagovornik Portala ETV. Kategoričan je da je jasno da se nije brinulo o građanima, već isključivo o privilegijama investitora. - Država je moćna samo kada shvati da je pojedinac slobodan i nezavisan, a njena snaga proizilazi iz njegove snage. Zato svi oni koji se danas bore za opstanak golog života su slobodni pojedinci koji samo umrežavanjem mogu da oslobode ovu državu od partijske i administrativne torture – zaključio je Iković. <h2>Ugroženo i vodoizvorište</h2> Mještani su poručili da će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić s pitanjem - da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Već su pisali i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Koncesija za kamenolom kompaniji „Briv“ istekla je 1. jula prošle godine, ali je Ministarstvo na još godinu odobrilo radove za sanaciju kopa. Međutim, u februaru ove godine rasipsali su novi javni poziv za koncesiju. Kamenolom, <a href="https://etv.me/drustvo/izlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista">o čemu je Portal ETV pisao 11. juna</a>, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. Objavili smo tada da su na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „Briv“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila, tu se ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"><figcaption>Cementna voda ugrožava vodoizvorište Topliš(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. I dok država ćuti i ozbiljno ugrožava prestižni status Kotora kao grada koji je 1979. upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, građanke i građani poručuju da neće dozvoliti da se nastavi sa uništavanjem bisera crnogorske obale.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanovićev resor obmanuo i mještane i UNESCO, kotorski kamenolom opet dao pod koncesiju

Rijeka Zeta godinama je zagađena, a kako stvari stoje ovom se problemu i dalje ne nazire kraj. Jedan od najvećih zagovornika brige za očuvanje ove prirodne ljepotice odbornik pokreta Preokret u SO Danilovgrad i ekološki aktivista Vuk Iković za M portal kaže da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine zahtijevao da se donese odluka o formiranju tima, koji će sačinjavati predstavnici klubova odbornika, te da komisija potom istraži način poslovanja dva privredna subjekta, koja je označio kao glavne zagađivače ove ravničarske rijeke.
- Ovdje su dva glavna zagađivača koja prave mjesecima unazad probleme. Inače, zavisno od toga kojim kapacijetom rade, taj problem je prisutan godinama. Radi se o klanici „Primato P“, čiji je vlasnik Miloš Vučurović. Ova firma inače posluje na nekoliko adresa od Herceg-Novo preko Podgrice do Danilograda- napominje Iković.
Problem sa klanicom je u tome što se odpadne vode iz nje ne prečišćavaju pa krv direktno završava u rijeku Zetu.
- Nedavno sam objavio slike, pa sam često na mjestu izlivanja odpadnih voda, jer pišem inspekciji za vode i ekološkoj i sanitarnoj- ističe Iković.
Drugi zagađivač prema Ikovićevim riječima je „Naša farma“, nekadašnja Farma svinja Spuž, a koja je oko godinu unazad vlasništvo „Voli trade“. On tvrdi da ova farma nema ključne saglesnosti i dozvole neophodne za rad.&nbsp;
 
- Ne postoji ni ekološka saglasnost, niti saglasnost u shodnom zakonu o integracionom sprečavanju zagređenja, a nemaju ni saglesnost za dva bazena u kojima se odlaže đubrivo. Prilikom iole većih padavina sadržaj bazena se izliva u potok koji završava u ponor, a ponor je podzemnim vodama vezan za sistem izvora odakle se Mareza napaja vodom- navodi Iković.
Dodaje da je prije oko godinu dana, kada je ova farma počela sa radom, otišao na sastanak kod njih. Tom ih je prilikom, kako je kazao, podsjetio na to na kakvoj lokaciji rade i ukazao im na to kakve zakonske obaveze imaju, budući da su otvorili takvu farmu.
Pored ostalog im je savjetovao kako najbrže da uđu u proceduru da građanima ne bi uzrokovali probleme, odnosno da ni oni sami ne bi imali probleme od strane građana.
 
- Međutim prošlo je godinu dana, a oni nisu ušli u proceduru dobijanja takvih ekoloških dozvola. Pomenuta ekološka dozvola je vezana za čitav niz ostalih procedura, jer oni ako ne znaju tehnologiju proizvodnje hrane, znači ako ne znaju koji je tip tehnologije proizvodnje hrane i što treba od sanitarnih uslova da ispune, onda ne mogu da ispune ni ekološke obaveze- smatra Iković.
 
Prema njegovim riječima nedavno je sarađivano i sa kolegama iz Crnogorskog društva ekologa, koje je upravo završilo projekat „Zeta kroz objektiv“. Ovaj projekat je obuhvatio analize vode rijeke Zete na više mjesta. To je istraživanje pokazalo ono što se i očekivalo, da je tamo gdje se izliva otpadna voda iz klanice rijeka zagađena.
 
- Prekršen je kvalitet vode koji je propisan odlukom o kvalitetu ispuštanja komunalnih odpadnih voda, tj. ispuštanih voda koje izlaze bilo iz stambenih ili ispuštanih objekata. Na par drugih mjesta gdje je urađenio uzorkovanje vode pokazalo se da je voda ispravna za tehničke potrebe- kazao je Iković.
 
Zagađenju Zete, prema njegovim riječima, nažalost doprinose i otpadne vode iz dvije glavne aglomeracije. To je centar grada, Danilograd, a tu je i gradsko naselje Spuž, gdje otpadne vode zavrašavaju u septičkim jamama.
Iković pojašnjava da ove jame nijesu vodonepropusne i kada se napune ili prilikom velikih atmosferskih padovina dolazi do njihovog izlivanja, a samim tim i zagađenja.
- Imate mjesto gdje se iz glavnih najvećih septičkih jama u Danilogradu vode izlivaju, ulaze u jedan atmosferski kanal, dakle direktno odlaze u rijeku. Iz tog dijela grada izbjegavaju taj dio Zete i tamo se više niko ne kupa- kazao je Iković.
On međutim smatra da ovaj problem nije nerješiv, te ukazuje na to gdje bi se moglo nazirati njegovo rješenje.
 
- Znači ako nemamo uređaj za odpadne vode, možemo da ugradimo adekvatan bioprečišćivač od 20.000-30.000 eura u zavisnosti od broja stanovnika, koji koristi te septičke jame. Postoje i druga tehnička rješenja kao što je tretiranje te odpadne vode direktno u samoj septičkoj jami, gdje se uz korišćenje bio i hemijeskog tretmana ili u kombinaciji jednog i drugog, vrši tretman te fekalne otpadne vode i samim tim ona izlazi prečišćena, razgrađena, prihvatljiva za recipient, odnosno rijeku- objašnjava sagovrnik Iković.
Ocijenjuje pored ostalog i da vlasti nijesu sa građanima na valjan način iskomunicirale ovu problematiku. Da su to bolje uradili vlasnici objekata bi znali da mogu da ugrade bioseptik, odnosno septičku jamu koja ima model prečišćavanja otpadne vode i da na kraju ostaje samo suvi materijal ili fekalni mulj. To je, kako on navodi, uređaj koji u zavisnosti od broja članova domaćinstva košta od tri do deset hiljada eura. Nema izlivanja, a mnogo je higijenski bolje, urednije, pri tome nema neprijatnih mirisa.
- Namjerno je izbjegnuto da vlasnici stambenih objekata iz septičkih jama ne moraju to da prazne, ali da smo, recimo, u jednoj uređenoj državi morala bi svaka porodica da plati pražnjenje septičke jame. Kao što im dolazi račun za otpad, tako bi dolazio i račun za pražnanje septičke jame- zaključuje Iković.

Iković: Ekološka dozvola nepoznat pojam, Zeta sve trpi

Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju, a u tim uslugama je zapošljeno svega 20 odsto radnika jer se ne pridržavamo programa. Prerađivačka industrija nije statistička greška, poručio je Vuk Iković iz Preokreta.
Svega 2,1 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, pokazuju poslednji podaci Monstata. Prema istim podacima najviše zaposlenih - 19,3 odsto, je u trgovini na veliko i malo, popravka vozila i motocikala. Proizvodni sektori potisnuti su na marginu. 
Iković je konstatovao da imamo znatno veći broj zaposlenih u dijelu usluga i turizma, nego u prerađivačkom sektoru i ostalim granama jer se ne držimo programa.
- I ova i prethodna Vlada su najavile diversifikaciju radnih mjesta, odnosno da ćemo imati raznovrsnije ponude i razvijenu prerađivačku infrastrukturu i industriju. U tim uslugama je zapošljeno skoro 20 odsto radnika, a prerađivačka industrija nije statistička greška. Znamo da su i prije pet i dvije godine najavljivano da će se pokrenuti proizvodni pogoni - rekao je Iković za Televiziju E.
Prema njegovim riječima, imamo veliki broj zahtjeva investirora koji žele da ulažu u prerađivačku industriju i pogodne, ali se oni ne zadržavaju i brzo odlaze iz Crne Gore. Razlog za to je, kako smatra Iković, izostanak adekvatnog odgovora.
- Ako nemaju povratnu, brzu informaciju investitori napuštaju Crnu Goru i traže drugu državu u kojoj će se ulagati - dodao je Iković.
Kao rješenje vidi pokretanje novih pogona i proizvodnje, kako bi Crna Gora imala finalni proizvod i novac od njega iskoristila za vraćanje dugova i krpljenje rupa loših preduzeća.
Podsjeća i da sa Univerzita izlazi stručni kadar koji će poči iz Crne Gore ako ovdje ne nađe mjesto u prerađivačkoj industriji i drugim granama ekonomije.
- To je ključna stvar zašto dugoročno ne možemo da se oslonimo na diversifikaciju ekonomije. Ukoliko država ima program i ne pridržava ga se i ako se ne ažurira, on će postati ništav, a mi nećemo imati stabilnu ekonomiju. Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju koja daje finalni proizvod. Ukoliko se ekonomija bazira samo na turizmu i uslugama onda imamo ranjivu ekonomiju - poručio je Iković.
T.K.

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta(Photo: Opština Tivat)</figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu. Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  - Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni. <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> Ekološki aktivista Vuk Vujisić decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić(Photo: Evropska kuća)</figcaption></figure>  - Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV. Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona. - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić. <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu Vuk Iković poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi. - U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. - Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on. <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena. Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption></figure>  - Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on. Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području. - To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista. Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat. - To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković. <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti. - Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on. Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju. - Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista. <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora. - Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on. Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza. - A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista. Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.

Anja Ivanović

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovo ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekološki aktivista Vuk Iković.
Na području na kome se planira izgradnja parkinga u okolini Aerodroma Podgorica posjeći će se čempresi, a umjesto njih iz donacije zasaditi donirana stabla maslina.
- Uvijek treba naći umijeće i sačuvati stablo, bez obzira je li tu usađeno ili je prirodno došlo. Znamo da su naše šume prirodne šume, i kad bi se vodili time da su samonikle, i samim tim što su samonikle imaju vrijednost, onda bismo se odnosili prema njima tako da ih sve u što kraćem vremenu uklonimo. Jasno je da je zelenilo na svakom aerodromu, u svakom gradu, planski dio dokumentacije, kao što se planira saobraćajna mreža, vodovodna mreža, tako se planira i zelena mreža i zelena infrastruktura. Da vas podsjetim da je na tom aerodromu bilo mnogo, mnogo više čempresa nego što ih je danas, i da su uklonjeni upravo širenjem postojećeg parkinga, iako su mogla ta stabla da budu sačuvana, a da postoji zajedno sa njima sačuvati parking. Umijeće je sačuvati stablo - rekao je Iković.
Uprave Aerodroma i grada trebalo je, smatra Iković, da pokažu širu sliku tako što bi ostavili stabla. Parking, podsjeća, postoji.
- Za očekivati je da uprava planira drvorede u pravcu ka aerodromu i od aerodroma ka gradu, jer to je jedan lijep doček i ispraćaj svih onih putnika koji koriste naše aerodrome - istakao je Iković.
Da je postojala želja da se sačuva zelenilo, cijeni Iković, potrebno je bilo samo malo truda da se ono uklopi u novi projekat.
- Određeni spomenici su nakon Drugog svjetskog rata u Crnoj gori podizani, brojna stabla su im smetala, ali projektant nije nipošto dozvoljavao da se uklone ta stabla, i to baš stabla čempresa, projektanti to nijesu dozvoljavali bez obzira što se radi o spomeniku palim borcima u Drugom svjetskim ratu. Sada imate zbog parkinga uklanjanje na stotine čempresa. Nebitno jesu li ti čempresu samonikli, &nbsp;ili su sađeni. Čempres nije izvorna autohtona vrsta Crne Gore, on potiče iz sjeverne Afrike, i tu je kao optimalno stablo za otežane uslove, zemlju koja nije toliko plodna, u okolini aerodroma. Ne postoji mogućnost da sada sa bilo kojih &nbsp;40 sadnica, pa i sadnica maslina, nadomjestite stabla koja imaju 20,30,50 &nbsp;ili više godina. Sadnica je mala, a stablo je nešto što je formirano preko 20 godina. Ne može nekih 40 maslina kojih ćemo zasaditi izvan aerodroma da nadomjesti ono što smo posjekli. Treba nam zeleni, otporan grad, pogotovu ako živimo u gradovima kao što je Podgorica, gdje imamo tropske vrućine i jake udare vjetra, a &nbsp;čempresi sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja i prašine, i vrućine i udara vjetra - zaključio je Iković.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Djand9oLn7Fs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Iković: Čempresi su sađeni jer je neko znao da je to izvrstan način sprječavanja prašine, vrućine i udara vjetra

Direktorica DOO "Komunalno" Danilovgrad Danijela Zlatičanin umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, odlučila je da mene targetira kao problem, pokušavajući da me ućutka krivičnom prijavom, kazao je odbornik Pokreta Preokret u lokalnom parlamentu Vuk Iković. Iković je 21. marta podnio zahtjev Osnovnom državnom tužilaštvu za pokretanje istrage radi utvrđivanja da li je Zlatičanin pokušala da prikrije nezakonite radnje unutar sistema, odnosno da su jedan ili više radnika Komunalnog preduzeća neovlašćeno prisvojili preko 6.000 eura, koje su građani platili za usluge. <h2>Prijava na prijavu</h2> Zlatičanin je na optužbe odgovorila krivičnom prijavom protiv Ikovića, tvrdeći da je u ovom slučaju preduzela sve potrebne zakonske radnje i mjere u najkraćim mogućim rokovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce.webp" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250329120356_4fa46e7e5cbbd736c39698dd0e07914c079b3f72e5fab97cc73c120b338c62ce" data-rendition-name="original" width="800" height="400" loading="lazy" alt="Danijela Zlatičanin"> <figcaption>Danijela Zlatičanin(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  - Odmah po saznanju za manjak novca od 6.408,30 eura (a to je 25. februara2025.) izvršila direktorica uzima izjavu (3. marta 2025.) od &nbsp;Darka Pavićevića za koga se sumnja da je izvršio krivično djelo pronevjere. 25. februara uzeta je izjava i od njegovog pretpostavljenog Predraga Radonjića i 3. marta od Biljane Popović, referenta za predmetne poslove. Svim ovim licima je 10. marta uručeno rješenje o pokretanju disciplinskog postupka i upozorenje o postojanju razloga za izricanje mjere za povredu radne obaveze. 19. marta podnosi krivičnu prijavu ODT Podgorica protiv Darka Pavićevića, kao i eventualno protiv ostalih lica za krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti - stoji u obrazloženju prijave koju je podnijela Zlatičanin. Reagujući na njene navode, Iković je rekao da se prijavom protiv njega ne može sakriti suština problema. On je, kako je naveo na svom Instagram nalogu, osjećao potrebu da se obratim javnosti i jasno ukaže na suštinu problema koji se, tvrdi, pokušava zamagliti kroz lične obračune i zastrašivanje. - Kao odbornik izabran voljom građana, moja je obaveza da štitim javni interes i da ukazujem na nepravilnosti, posebno kada se radi o postupanju sa novcem građana. Upravo iz tog razloga sam podnio prijavu nadležnom tužilaštvu, pozivajući se na informacije koje ukazuju na finansijsku zloupotrebu u Komunalnom preduzeću, kao i na sumnjivo postupanje rukovodstva u vezi sa tim slučajem - istakao je Iković. Umjesto da umjesto da odgovori na pitanja koja se tiču rada preduzeća kojim rukovodi, Zlatičanin je odlučila, kaže Iković, da njega targetira kao problem, pokušavajući da ga ućutka krivičnom prijavom. Tužilaštvo će, navodi on, imati priliku da utvrdi sve činjenice, a javnost, poručuje, zaslužuje da zna istinu.&nbsp; <h2>Espresna i odložena reakcija</h2> - Ako je sve urađeno zakonito – nema razloga za strah od prijave koju sam podnio. Ako nije – pokušaj da se problem zataška napadom na mene neće uspjeti - naglasio je Iković. Prema njegovim riječima, posebno je indikativno to što je direktorici bilo potrebno više od godinu dana da podnese krivičnu prijavu protiv zaposlenog za kojeg postoji sumnja da je ukrao više od 6.000 eura u periodu od 1. januara 2024. do 15. februara 2025. iz budžeta građana.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption> </figure>  - Dok je protiv mene – koji sam podnio prijavu i slučaj iznio u javnost isključivo zarad zaštite javnog interesa – reagovala ekspresno, u roku od manje od nedelju dana - napomenuo je Iković. Još je zanimljivije i zabrinjavajuće, naglašasva on, to što je krivična prijava protiv osumnjičenog zaposlenog podnijeta tek neposredno prije nego što je on podnio prijavu i u javnost iznio podatke o tom slučaju.&nbsp; - Sasvim se legitimno postavlja pitanje – da li bi ta prijava uopšte bila podnijeta da predmetna dokumentacija nije dospjela u moje ruke? Vrijeme prijave izaziva sumnju i dodatno potvrđuje da se ovdje ne radi o principijelnom, već o reaktivnom i politički revoltiranom potezu. Ovakav odnos prema onima koji insistiraju na odgovornosti jasno pokazuje da se ne radi o brizi za zakonitost, već o pokušaju da se zaštite partijski podobni - zaključio je Iković.

Tamara Klikovac

Razmjena prijava zbog sumnje na pronevjeru u Komunalnom Danilovgrad; Iković: Zataškivanje problema napadom

Ovdje je cijena vode povećana za 53 odsto, i to samo zbog zarada zaposlenih. Prifalilo je oko 500 hiljada eura i onda su oni gurnuli ruku u džep građana da bi nadoknadili to. Postoji više načina kako da se poveća profit Vodovoda, a samim tim i plate radnika, a da se ne povećava cijena vode - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekološki aktivista Vuk Iković.
Paradoksalna je situacija, kaže Iković, da do kuća pojedinih funkcionera stigne voda iz vodova, a do škola ne stigne voda, i to je isključivo pitanje prioriteta i, kako kaže, političke spremnosti.
- Ukoliko se škola ne može prikopčati na vodovodnu mrežu onda imamo ovaj sistem pravljenja bunara, koji je sve više pristupačan, iako domaćinstva mogu da podignu kredit i naprave bunar za potrebe pitke vode i snabdijevanja u poljoprivredne svrhe, onda to može da se uradi i za školu. Još jedan od apela nadležnom ministarstvu i za prosvjetu i za poljoprivredu da se urgira i što prije obezbijedi pitka voda, jer to je osnovni uslov života za škole, a i za sva ta sela gdje se nalaze te škole koje nemaju vodu - rekao je Iković.
Postoji rješenje da se u danilovgradskom preduzeću Vodovod povećaju plate, objašnjava Iković, a da se ne povećavaju računi za vodu a efekat rada pokazuje da li ima opravdanosti za povećanje plata.
- Povećati cijenu vode možemo samo u &nbsp;slučaju da je usluga bolja, ona nije bolja nego je čak i gora u prethodnom periodu, tako da te cijene treba da se smanjuju a ne da se povećavaju. Treba smanjiti krađu, prosipanje vode i treba uvesti sistem blok tarifa fer cijena vode kako bi se samim tim povećao profit Vodovoda, a u isto vrijeme bila usluga bolja” - zaključio je Iković.

Iković: Prifalilo je oko 500 hiljada eura za plate i onda su oni gurnuli ruku u džep građana da bi nadoknadili to

Državljaninu Srbije Stefanu Bunjevcu (27) nakon saslušanja pred tužiocem određeno je zadržavanje od 72 sata zbog napada na službeno lice u vršenju službene dužnosti i krično djelo uništenje i oštećenje tuđe stvari - saopšteno je Portalu ETV iz Osnovnog državnog tužilažtva u Kotoru.
Njemu je zadržavanje određeno zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva.
Kako je juče policija saopštila Bunjevac je napao policajce i nanio im povrede.
Policijski službenici su u noći između subote i neđelje oko 3:20 sati, na Trgu od oružja u Starom gradu u Kotoru, uočili muškarca koji je galamio, nakon čega su mu prišli i upozorili da ne remeti javni red i mir.
Bunjevac se oglušio o naređenja i počeo da vrijeđa policajce a jednod od njih je odgurno.
- U cilju stavljanja lica pod kontrolu i sprečavanja daljeg napada, policijski službenici su prema S. B. upotrijebili sredstva prinude – fizičku snagu i sredstva za vezivanje. Tokom postupanja, osumnjičeni je nastavio da pruža aktivan otpor i policajca je udario nogom u leđa. Prilikom smještanja u službeno vozilo dvojici policijskih službenika zadao je udarce nogu i glavu, usljed čega su zadobili tjelesne povrede konstatovane u izvještajima ljekara - navedeno je juče u saopštenju Uprave policije.
Osumnjičeni Bunjevac je odbio testiranje na prisustvo alkohola i psihoaktivnih supstanci u organizmu.
Po dovođenju u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti, Bunjevac je udarcima glavom i nogama, polomio vrata pritvorske jedinice u kojoj je bio smješten, o čemu je napravljen fotoelaborat.

Bunjevcu zadržavanje zboga napada na policajce i jer je polomio vrata protvorske jedinice

Specijalno državno tužilaštvo (SDT) formiralo je predmet povodom dodjele koncesije za mini hidroelektranu (MHE) Bistrica firmi „BB Hidro“, saopšteno je iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju, Moma Koprivice koji je podnio krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića.&nbsp;
Koprivica je, kako navode iz njegovog kabineta, dostavio SDT-u originalnu dokumentaciju i ovjerene kopije zapisnika sa sjednica Vlade i njenih zaključaka. U prijavi se navodi da je Đukanović, omogućavajući svom sinu Blažu Đukanoviću da zaključi koncesioni ugovor sa Vladom, povrijedio član 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Taj član zabranjuje organima vlasti da zaključe ugovor sa privrednim društvom u kojem javni funkcioner ili njegovo povezano lice ima privatni interes.
Iz kabineta potpredsjednika Vlade navode da je bivši premijer svjesno zloupotrijebio službeni položaj. Prema podacima koje je Koprivica priložio, MHE Bistrica Lipovska je do januara 2025. godine proizvela 8.933.070 kWh električne energije, ostvarivši od države 964.339 eura po osnovu mjesečnih faktura bez PDV-a, što, kako navode, ukazuje na imovinsku korist i motiv za zloupotrebu.
Koprivica je pored SDT-a podnio prijavu i Agenciji za sprečavanje korupcije, Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa i tužilaštvu, sa ciljem utvrđivanja povrede zakonskih odredaba i ništavosti spornog ugovora.

SDT formiralo predmet zbog koncesije za MHE Bistrica

Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića, jednog od najistaknutijih književnika, dvostrukog dobitnika Trinaestojulske nagrade, istaknutog kulturnog stvaraoca, počasnog člana i dugogodišnjeg predsjednika Savjeta Crnogorskog narodnog pozorišta, biće održana u utorak, 26. avgusta u Crnogorskom narodnom pozorištu s početkom u 11 sati.
Sreten Perović, jedan od vodećih crnogorskih intelektualaca, bio je pjesnik, dramski pisac, esejista, prevodilac, književni istoričar i kritičar, antologičar, teatrolog i enciklopedista, začetnik poslijeratne književne i pozorišne kritike, preminuo je 17. avgusta u Podgorici u 94. godini.

CNP: Komemoracija povodom smrti Sretena Perovića u utorak

U toku su razgovori između predstavnika radnika Željezničke infrastrukture Crne Gore, koji su obustavili saobraćaj i predstavnika menadžmenta, Ministarstva saobraćaja i sindikata.
Razgovori su, kako javlja reporter Gradskog portala, počeli u 8 sati.
Od petka ujutro, na prugama su spuštene rampe usljed štrajka blizu 90 zaposlenih u Železničkoj infrastrukturi Crne Gore.
Zaposleni zahtijevaju veće zarade, dok rukovodstvo ŽICG smatra da su protesti nezakoniti, te da nijesu opravdani.
Iz borda te kompanije su na poslednjem sastanku kazali kako „da svako uvećanje zarada treba da bude u zakonskim okvirima, kroz pregovore sa reprezentativnim sindikatima, u cilju izrade i zaključivanja Kolektivnog ugovora”.

Četvrti dan blokade željezničkog prevoza, u toku razgovori sa radnicima

Svjestan da njegovo „ministrovanje“ broji potonje dane, odlazeći ministar odbrane Dragan Krapović obrušio se sinoć nesojski na „glasnika“ da će biti smijenjen – Portal i Televiziju E, „prišivajući“ nam razne etikete, od toga da je tekst naručila mafija, Demokratska partija socijalista, „inostrani elementi“... Da bi na kraju uputio direktnu prijetnju - da će njegove Demokrate u procesu „pročišćenja sistema“ doći ne samo do (po) nas, nego i do svih drugih medija koji, kako reče, prenose ovakve spinove.&nbsp; Što je to u radu Televizije E i Portala ETV tako drastično poremetilo duševni mir ministra odbrane, da je zaprijetio – ne samo metaforično – već vrlo direktno? Poremetile su ga informacije objavljene nakon našeg novinarskog istraživanja.&nbsp; <h2>OBJAVE BEZ DEMANTIJA</h2> Tako su Portal ETV i Televizija E objavili 5. avgusta da će premijer Milojko Spajić smijeniti ministra odbrane Krapovića, nakon skandala koji je priredio državi Crnoj Gori izradom znački specijalno za posadu Školskog broda „Jadran“ zbog kojeg se Crna Gora spori sa Hrvatskom koja polaže pravo na njega. Odmah je stigla protestna nota Hrvatske, novo ozbiljno upozorenje našoj zemlji da ova članica Evropske unije ponovo može blokirati zatvaranje Poglavlja 31 – Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika. Kao što su to učinili i prošle godine nakon što je crnogorski parlament usvojio, za Hrvatsku neprihvatljivu Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu. Prethodno su nepoželjnima u svojoj zemlji proglasili – predsjednika Skupštine Crne Gore Andriju Mandića, poslanika Milana Kneževića i lidera Krapovićeve partije, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića. Postoje ozbiljne indicije da će se ove godine i Krapović pridružiti ovom proruskom i prosrpskom trojcu. Portal ETV i Televizija E objavili su 7. avgusta da premijer Spajić planira da novi ministar odbrane bude Mirsad Nurković, funkcioner Bošnjačke stranke, aktuelni potpredsjednik Skupštine Crne Gore. Portal ETV i Televizija E objavili su 20. avgusta da premijer Spajić priprema plan rekonstrukcije Vlade, a prema završnom dokumentu u koji smo imali uvid, koji je dostavio svojoj partiji Pokretu Evropa sad, primarno bi na udaru bili ministri koje su kandidovale Demokrate.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250816160848_72f42e6fca2709170160fc1dc4f3819684573754df997dff4357523fc897a3d9" data-rendition-name="original" width="800" height="783" loading="lazy" alt="krapović"> <figcaption>DEMOKRATE SMETNJA EVROPSKOM PUTU CRNE GORE: Šaranović, Bečić i Krapovićetv</figcaption> </figure>  Nijedna od tri informacije koje smo objavili nije demantovana. Ono što je posebno upečatljivo - Demokrate su ćutale čitavih 18 dana.&nbsp; <h2>KAD PARTIJA BIRA ,,MANJE ZLO“</h2> A ćutali su, jer su pokušavali da „saniraju štetu“, kako bi u partiji opravdali Bečićev ostanak u Vladi, bez obzira na najavljenu čistku njihovih funkcionera iz izvršne vlasti, jer u Demokratama već neko vrijeme postoji više frakcija, ali ih fotelje koje su zakučili u Vladi, još drže na okupu.&nbsp; Ipak, nakon brojnih konsultacija u vrhu stranke, svjesni su da za Krapovića više ne može biti mjesta u Vladi koja, navodno, teži evropskom putu Crne Gore, a nakon diplomatskog skandala koji je izazvao. Međutim, u tom slučaju lider Demokrata Aleksa Bečić ulazi u problem: kako da objasni unutar partije da on može ostati na istaknutoj poziciji u Vladi Milojka Spajića, dok će, gotovo svi ostali iz Demokrata biti zamijenjeni?&nbsp; Vjerovatno bijesan da je partija spremna da ga ,,proda“ da bi zadržala poziciju u izvršnoj vlasti, Krapović je sinoć odlučio da „ubije glasnika“, medije koji su objavili informacije. Istinite informacije. Latinska izreka kaže „ne nuntium necare“ – „ne ubij glasnika“. Neka Dragan Krapović istraži zašto.&nbsp; <h2>BUKA I BIJES</h2> Nazvao nas je sinoć „digitalnim pamfletom organizovanog kriminala“ koji, kako je rekao, „finansiraju šverceri akciznih roba, šverceri narkotika, narko klanovi“. - I to želim iz punih usta da kažem – precizirao je Krapović okvir za potencijalnu tužbu gostujući na Televiziji A plus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250802140816_ae9aa8a4b61a5ff02c37ccffa43206433a12ddf099eac6bbf010e13253e4c482" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="vojne značke "> <figcaption>OZBILJNA PROVOKACIJA: Značke za Školski brod „Jadran“(Photo: MO)</figcaption> </figure>  I nije se zaustavljao, pa je rekao i kako ga sve što rade ETV, M portal „upućuje na zaključak da rade i da ih finansira organizovani kriminal u Crnoj Gori, eto tako to otvoreno da vam kažem“. Nemoć proizvodi bijes, a Krapović je očigledno nemoćan da zadrži ministarsku funkciju. Kako su Demokrate prepoznate po opsjednutošću funkcionerskim foteljama sada iz ove partije, prema nezvaničnim informacijama Portala ETV, mole premijera Spajića, preko posrednika, da mu se da direktorska funkcija u nekom „velikom državnom preduzeću“. Ali, Krapović bi još da „ministruje“ i još se nada, pa je sinoć imao poruku i za premijera, kojem je, između ostalog, poručio da nije on taj koji bira ministre?!&nbsp; - Niko nema mogućnost da odlučuje o ministrima, osim parlamenta Crne Gore – bio je kategoričan, što mu je posljednja šansa da još malo ostane ministar. Ako poslanici ne bi podržali njegovo razrješenje, pala bi Vlada. Takav scenario je, međutim, gotovo nemoguć. Jer, teško je povjerovati da poslanici opozicije ne bi glasali za Krapovićevu smjenu.&nbsp; <h2>MASAKR NA CETINJU I LJETOVANJE U ITALIJI...&nbsp;</h2> I prije godinu i po Demokrate su „krizirale“ u Vladi Milojka Spajića, kada je ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović čak i tužio Vladu, a Krapović prijetio Spajiću da „ukoliko bi Demokratska Crna Gora odlučila ... da izađe iz ove Vlade, to bi bio njen kraj“. Za razliku od marta 2024. sinoć je bio manje bučan u odnosu na premijera, ali se zato razgoropadio na naš portal i televiziju. I jasno je otkuda njegov bijes na „glasnika“. Jer, Televizija E i Portal ETV bili su „glasnik“ ili među „glasnicima“ raznih njegovih sumnjivih poslova, imenovanja, razrješenja, razobličavajući ih. Vjerovatno ga je posebno zaboljelo kada smo otkrili da je u danima kada je Crna Gora tugovala zbog masovnog zločina na Cetinju, kada je ubijeno 13 osoba, on sa porodicom otputovao u italijansko mondensko odmaralište. U pratnji četiri vojna policajca u civilu, koristeći dva vozila Ministarstva odbrane - mercedes E klase i tojotu land cruiser – otisnuo se u Alta Badiu u Dolomitima pozirajući pred kamerom mobilnog telefona sa širokim osmijehom na licu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082313084_56b9733e3996986a21457ab95f5210da752b2f4e5a2d8680d4bf77a1e793d138" data-rendition-name="original" width="1200" height="900" loading="lazy" alt="Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine"> <figcaption>SKUPI PROVOD DOK JE CRNA GORA TUGOVALA: Krapović sa prijateljima u mondenskom italijanskom odmaralištu u januaru ove godine</figcaption> </figure>  <h2>...POŽARI I MINISTROVO BRČKANJE U MORU&nbsp;</h2> Isto tako, u jeku borbe sa požarima u okolini Podgorici, dok je vatra „gutala“ i kuće, a vatrogasci na izmaku snaga pokušavali da je obuzdaju, u danima tuge zbog smrti pripadnika Vojske Crne Gore koji je poginuo na putu ka Piperima đe se zaputio da pomogne vatrogascima, mještanima i volonterima, ministar odbrane Krapović se, kako su mediji razotkrili, baškario na plaži.&nbsp; I onda on sinoć govori o vrijednostima i kako je misija Demokrata da „Crna Gora ide u Evropsku uniju, ali ne tako što će ići klečeći i saginjući se“, ne „ispunjavajući štrikove“, nego ispunjavajući vrijednosti... A vrijednosti, onako kako ih vide Demokrate, Crna Gora živi već pet godina. I postala je vrijednosno duboko posrnulo društvo. Sve što govore i urade Demokrate isključivo je vezano za njihove partijske i lične interese. Progon neistomišljenika, političke čistke, nepotizam, partijsko zapošljavanje, korupcija, sumnjive diplome, neznanje... Sve to u jednom političkom subjektu – Demokratama.&nbsp; I bestidna beskrupuloznost. Koju je odlazeći ministar odbrane i sinoć demonstrirao. Pred kamerama se pojavio sa značkom na reveru sakoa – onom specijalno rađenom za posadu broda „Jadran“ zbog koje je Crna Gora dobila novu diplomatsku notu od Hrvatske u kojoj je konstatovano da ovakvi „potezi i poruke nijesu u duhu dobrosusjedskih odnosa, te kriterijuma i vrijednosti Evropske unije koje je Hrvatska dužna da poštuje“.&nbsp; Ministar Krapović u jeku pregovora Crne Gore za ubrzano pristupanje Evropskoj uniji stao je – umjesto da bude most - kao opasna prepreka, jer sve ukazuje da će Hrvatska opet blokirati zatvaranje Poglavlja 31.&nbsp; Jedini koji bi ostali bez benefita ulaskom Crne Gore u EU su Rusija i Srbija, koje predano rade na usporavanju našeg evropskog puta preko svojih ovdašnjih političkih partnera predvođenih Crkvom Srbije. Demokrate su, naravno i ministar Dragan Krapović, dokazale da su njihove vjerne sluge.&nbsp; Portal ETV i Televizija E će, bez obzira na prijetnje i pritiske ministarstava sile, ali i svih drugih, nastaviti da budu „glasnici“ vijesti koje upozoravaju na one koji ruše građansku, sekularnu, antifašističku Crnu Goru i njen evropski put. Crna Gora nema i ne smije da ima drugi put.&nbsp; A ministar Dragan Krapović, umjesto da prijeti medijima, valjalo bi da, osim što se trudi da omete crnogorski put ka EU, malo pogleda u papire koje je svojevremeno potpisivao. Ima za to 1.560.000 razloga.&nbsp; Da, Državna revizorska institucija je dala negativno mišljenje jer je utvrdila da je minsitar odbrane Krapović krajem 2023. godine nezakonito isplatio 1.560.000 eura varijabila za 700 vojnika, i sve to – bez uplate poreza i doprinosa.&nbsp; Ko zna, ako sjutra ne bude ministar Specijalno državno tužilaštvo moglo bi da, osim što je formiralo predmet, počne i da preduzima radnje za koje je i osnovano?&nbsp; To može da bude veća opasnost za Dragana Krapovića, nego mediji koji objavljuju istine.&nbsp;

Ministre, ne ubijajte glasnika

Balon od sapunice, naduvan egom Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića - ali i samovažnošću drugog ešalona Demokrata - pukao je. Tačnije: bocnuo ga je Spajki najavom rekontrukcije Vlade. &nbsp; Najavu da će oba ministra sile, i Danilo Šaranović i Dragan Krapović, biti smijenjena - Demokrate su javno oćutale iako po kuloarima stranke bjesni pravi mali ,,atomski rat“. No, Aleksa i Boris nijesu pogođeni rekonstrukcijom, a u svakom ratu, kao u onom vicu – „mora da strada i neko od naših“.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824110856_e242cb747cc46719b54dc9e2a9be36a4f70f9441cb180643d31f44e7bb4f3be3" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić"> <figcaption>DOLAZI VRIJEME PREISPITIVANJA: Šaranović i Bečić(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  A za, uskoro ,,stradale“, bivše ministre, posebno Danila Šaranovića, nastupa zanimljiv period. Jer, nasljednik, ma ko to bio, teško da će pristati da se uvalja u blato koje je Danilo napravio od bezbjednosnog sistema. A jedini način je napraviti otklon - svaliti sve na Danila Šaranovića!&nbsp; Možda ga i procesuirati, ko zna; a možda će mu status Vesne Bratić biti nedosanjan san. Zato valja podsjetiti kako su momci sa crvenim kravatama uništili bezbjednosni sistem.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025082412080_dd8ee6809d21997e519fc94242ed748b5b0e427bebc9a4b0201684cfaf25174c" data-rendition-name="original" width="951" height="674" loading="lazy" alt="IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>IZMJENE ZAKONA RADI PARTIJSKE KONTROLE: Član 162 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  IZMJENE ZAKONA, FAMOZNI ČLAN 162 Prvo su bili dio ekipe koja je izglasala izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima 2021, kojima je omogućeno ekspresno penzionisanje velikog broja policajaca, zbog navodnih „bezbjednosnih izazova“.&nbsp; Godinu kasnije, krajem 2022, ponovo je mijenjan Zakon o unutrašnjim poslovima, Demokrate su bile među predlagačima, i tada je starosna granica za penzionisanje spuštena sa 53 na 50 godina, čime je broj policajaca smanjen do granice normalnog funkcionisanja. Pa su - uz pomoć URE čiji je Adžić bio ministar prije Šaranovića - stopirali prijem na posao dvije generacije školovanih policajaca iz danilovgradske akademije. Navodno - zbog bezbjednosnih provjera, iako ih je svaki kandidat, prije upisa morao proći.&nbsp; I time su dodatno devastirali sektor.&nbsp; Onda su opet inicirali izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, septembra 2024, gdje je famoznom članu 162. dodat stav prema kojem, u slučaju pokretanja disciplinskog postupka Uprava policije nije dužna da obrazloži razloge za postupak ili suspenziju. Time je, pored kršenja elementarnih ljudskih i radnih prava osumnjičenom službeniku uskraćeno i pravo žalbe, odbrane i dokazivanja nevinosti. I prekršen Ustav.&nbsp; ,,RETROGRADNI MERKUR“ Prethodilo je tome lupanje o sto Alekse Bečića, na sastanku sa rukovodstvom Uprave policije, mjesec ranije, gdje je diskusiju prekinuo riječima „to je partijski interes i to mora da se sprovede“.&nbsp; Uz zdušnu pomoć ANB-a, pod rukovodstvom Borisa Milića u vidu brojnih naručenih negativnih bezbjednosnih procjena i kolegijalnog tužakanja preko interne aplikacije InfostreamV2 - koja je bila jedan od najvažnijih alata u akciji kodnog imena „Značka“ - krenulo se u lov na iskusne profesionalaca koje je trebalo skloniti iz službe.&nbsp; Više od stotinu pedeset policajaca je disciplinski gonjeno ili suspendovano, među njima najviše vrhunskih profesionalaca, a među prvima bivši nadređeni sadašnjem čelniku Lazaru Šćepanoviću.&nbsp; A onda se u horoskopu Danila Šaranovića ukazao - ,,retrogradni Merkur“, doduše drugog imena.&nbsp; I jeste došlo do promjena, koje se Demokratama nijesu baš dopale: jedan od prvih poteza Ivice Janovića kada je sjeo na mjesto direktora ANB bio je da prekine sa praksom davanja naručenih negativnih provjera. Istovremeno, komisija Vlade Crne Gore za žalbe oborila je desetine i desetine odluka o pokretanju disciplinskih postupaka kao neosnovane.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025082412084_1797aa459e5619dd251202684b7304697e37673e0a55aaad96098d6cec21121b" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić"> <figcaption>PRAVLJENJE PARTIJSKE POLICIJE: Bogdanović i Bečić(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Ali, Danilo nije hajao, što bi prost narod rekao. Uredno je ispisivao nove i nove disciplinske prijave i suspenzije. A glasnogovornik, siva eminencija, ideolog i autor najglupljih slogana od početka višestranačja – Boris Bogdanović, alijas mali Berija – davao je Šaranoviću, uglavnom zloupotrebljavajući Skupštinu, verbalnu podršku svom partijskom drugu. Zloupotrebljavajući plenum, ali debelo plaćajući internet platforme kako bi tirade bez smisla stigle do javnosti.&nbsp; Javna je tajna da je mali Berija čak u jednom trenutku zabranio direktnu komunikaciju između ministra Unutrašnjih poslova Danila Šaranovića i VD direktora uprave policije Lazara Šćepanovića, zamislite. Demokratski, nema što. Panika je polako počela da nagriza jednoumlje partije. ZAKON ,,ZA PONIJETI“ Da bi kako-tako svoje djelovanje uveli u zakonski okvir posegli su za očajničkim gestom. Najnoviji prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjim poslovima, koji su ovog ljeta inicirale upravo Demokrate, vjerovali ili ne sadržao je i odredbu da se policajcu za kojeg se utvrdi (a utvrđuju Šćepanović i Šaranović) da je napravio disciplinski prekršaj može trenutno dati otkaz. Naravno podrazumijeva se da o razlozima ne može biti obaviješten.&nbsp; No, reakcija „stranih partnera“ stopirala je prijedlog.&nbsp; Zanimljivo će biti čuti, jednog dana kada Šaranović bude morao da objašnjava svoje postupke, pred nekom sudskom instancom, zašto je kolegijum direktora Uprave policije u takozvanom ,,vd stanju“. I to duže od godine?! POSLUŠNICI I OSTALI... Jer to praktično znači da vrh policije čine ugovorci, sezonci, radnici na određeno, bez mehanizama odgovornosti. Ali pod mehanizmom prinude, odnosno ,,držanja na kratkom lancu“: svakom službeniku policije, plata, posao i egzistencija na kraju, zavisi od volje Danila šaranovića, prciznije - Borisa Bogdanovića i Alekse Bečića. Raditi profesionalno u takvim okolnostima prosto je nemoguće, a biti poslušnik postaje jedino moguće.&nbsp; Posebno ako karijera i nije tako „čista“.&nbsp; A da bi prljavština ostala ispod tepiha, valjalo je – biti poslušan. Pa su se tako na čelnim pozicijama, od odjeljenja bezbjednosti, preko regionalnih policijskih centara i dalje prema vrhu našli ljudi koji su bili - pazite sad - procesuirani za seksulano zlostavljanje, krađu službenog goriva, zloupotrebu službenog položaja krivotvorenjem dokumenata... Nije tu kraj: mnogi su sumnjičeni što su oružje dobijala lica koja nijesu prošla bezbjednsne provjere, bili direktno partijski angažovani, hapšeni u akcijama Specijalnog državnog tužilaštva...&nbsp; I nijesu baš bili ,,na ti“ sa istinom: zvuči nevjerovatno, a opet je istina - od pet kandidata za direktora policije njih četvorica nijesu prošli poligraf?! Ili - stvar za Ginisa – državna sekretarka u Ministarstvu unutrašnjih poslova koja takođe nema pozitivne bezbjednosne procjene.&nbsp; Sve to Danilo, Aleksa i Boris drže ispod tepiha. Baš kao i istrage o SKY prepiskama u kojima se, vrlo često, pominje pomoć mafijaških klanova Demokratama u izbornim procesima.&nbsp; I, naravno, ovo nije sve. Na primjer, da bi nadomjestili nedostajuću broj policajaca Šaranović je posegao za ugovorima o radu sa osobama bez kvalifikacija, postavljenim na mjesta koja nemaju veze sa službom, da bi im već u prvom produžetku ugovora dodijelio policijske zadatke. Ili bi istim takvim ugovorcima, najčešće očekivanom podmlatku partije, dodjeljivao ovlašćenja za pristup tajnim podacima, naravno bez bezbjednosnih provjera i mehanizma zaštite sistema.&nbsp; Podaci jesu nevjerovatni, ali o svakom detalju su Portal ETV i televizija E izvještavali i izvještavaju mjesecima. Na našim platformama je sve objašnjeno, imenom i prezimenom su navedeni učesnici svih slučajeva. I svi tekstovi i prilozi imenom i prezimenom potpisani.&nbsp; I za nešto manje od osam mjeseci kontinuiranog pisanja o tome - osim prijetnji i uvreda koje su nam u nekoliko navrata uputili i partijski glavešine ali i službenici Uprave policije - nijesmo dobili niti jedan demanti naših navoda. Osim onog, koji su više puta i čelnik partije i ministar policije i drugi javno ponovili kao dokaz da naše pisanje nije tačno – da Boris Bogdanović nema suprugu.&nbsp; Neka to ostane naša najveća greška. I neka Demokrate Alekse Bečića i Borisa Bogdanovića spreme odgovore za brojna pitanja na koja će morati da podgovaraju. I to vrlo brzo, odmah nakon rekonstrukcije u kojoj će najviše pripadnika Demokrata biti rekonstruisano.&nbsp; Prvo ministar odbrane Dragan Krapović, pa ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović. A onda...

,,Studija slučaja“ ministra Danila Šaranovića

Pošto su iz Pokreta Evropa sad odali zahvalnost molebanima Crkve Srbije, koji su po njima donijeli kišu, zašto bi se zaustavili samo na tome? Zašto ne molebani da padne novac sa neba? Recimo po dvije milijarde eura godišnje, kako bi se pokrio godišnji platni deficit države od dvije milijarde. Dalje sami zamišljajte, samo nebo je granica razloga za molebane. Jedino za što molebani garant ne mogu dati uspjeha, to je da sadašnja vlada uvede Crnu Goru u članstvo u EU. Možete li zamisliti Vojislava Šešelja kako pjeva Give peace a chance, sa dva uzdignuta prsta, dok pripadnicima LGBT populacije u prolazu dobacuje peace brothers? E, ni ja da ZBCG, Demokrate i dobar dio PES-a imaju mrve demokratskog potencijala, evropskih vrijednosti i pojma što je pravno uređena država, sa striktnom podjelom vlasti. Erih From u svom djelu „Bjekstvo od slobode“ govori o dvije različite vrste slobode: „sloboda od“, koja podrazumijeva slobodu od društvenih ograničenja, religioznih dogmi ili društvenih konvencija koje institucije i drugi pojedinci nameću pojedincu i „sloboda za“, za koju su se ljudi oduvjek borili kroz istoriju kao ideal. Obično, kad se ljudi oslobode od autoriteta, odnosno osvoje „slobodu od“, ośećaju se kao da su izgubili oslonac, sigurnost. Taj ośećaj bespomoćnosti može se otkloniti samo „slobodom za“ i transformacijom društva u društvo slobodnih ljudi, u kojem država poštuje pravila i zakone i radi u korist građana. Međutim, From kaže, umjesto toga, najčešće se bježi u autoritarni sistem, vjerujući da donosi sigurnost. I to, u različitoj mjeri, važi za sve države bivše Jugoslavije. Bez „slobode od“ i pogotovu bez „slobode za“. <h2>OPSESIJA ZAVJEROM</h2> Srbija je na trenutak zaličila na zemlju koja se bori za „slobodu za“ studentskim blokadama univerziteta i borbom za slobodne institucije, koje bi radile posao zbog kojih su formirane. U zemlji u kojoj su sve vrste poslova, investicija, međudržavnih ugovora prekriveni neprozirnim velom i koja se zbog toga smatra simbolom korupcije i pljačke u svjetskim razmjerama, u kojoj je državna moć skoncentrisana u rukama najbogatijih, dok je većina stanovništva izgubila sva prava, u državi u kojoj se strahovito manipuliše putem zarobljenih medija i institucija, u kojoj vlada plutokratija na čelu sa vrhovnim vođom, građani su u tim studentskim protestima viđeli potonju šansu za normalno društvo. Međutim, protok vremena sve više pokazuje da studenti nijesu osvojili ni „slobodu od“, a tek su daleko od ostvarenja „slobode za“ srpsko društvo, sve više bježeći u etnocentrizam, svetosavlje, konzervativnost, naglašavanje tradicije i tradicionalnih vrijednosti. U korijenu svake desno-ekstremne ideologije leži opsesija zavjerom, posebno međunarodnom. Autokratska vlast Aleksandra Vučića, koja lagano pokazuje i potonjem nevjernom Tomi u svijetu svoje pravo lice, trenutno opstaje na nasilju policije i paramilitarnih grupa. Policija ne radi po zakonu, već po naredbama jednog čovjeka, jer se radi o partijskoj, a ne državnoj policiji. Nešto što Demokrate pokušavaju da stvore u Crnoj Gori. Emotivno - svako slobodouman je na strani onih koji se prebijaju, hapse nezakonito i maltretiraju, odnosno na strani pobunjenih građana koji se bore protiv nedemokratske, autokratske, represivne države. Politički - studentski protesti su velika nepoznanica i zato još postoji rezerva prema njihovom utemeljenju u vrijednostima koje donose standardi zapadne demokratije. Ponekad je vrlo teško razumjeti prema kojem dijelu svijeta idu njihove simpatije, posebno kad su upućene prema zemljama koje su predvodnice autokratije i represije prema svojim građanima.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250823220856_d542fb972ca7472b0c9d2b82c26153f31973b9a6bd018334b74c4c3f3e647826" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="DIKTATOR: Aleksandar Vučić"> <figcaption>DIKTATOR: Aleksandar Vučić(Photo: Darko Vojinović)</figcaption> </figure>  Ako postoji vrijeme za katarzu pobunjenih studenata i građana, nema boljeg trenutka od sadašnjeg. Ista vrsta ljudi koja njih prebija, zatvara, proglašava ustašama, teroristima ... ista politika, ista tehnologija je devedesetih od ljudi koji su branili kućne pragove od paravojnih hulja pravile su koljače, monstrume, ustaše, talibane ... dok je ubijala obične građane, silovala, zatvarala ljude po logorima, prebijala, mučila... To su one gume što su gorjele u Dubrovniku, ustaška kuća Tereze Kesovije, đečje lobanje u rukama sveštenika Crkve Srbije, dijete na majčinom grobu Uroša Predića i gomila sličnih obmana i laži. Ako postoji vrijeme da shvate ko je izazivao sukobe po suśednim državama, ko je prouzrokovao ratove, stradanja, etnička čišćenja... to je ovo u kojem su oni njihove žrtve. Da se uvjere u tu radikalsku svijest, pokvarenu do srži, lažljivu, prevarantsku, koja ne preza ni od čega. To je „pamet“ koja nema svijest da će im se opstanak na vlasti sve većom represijom vratiti kao bumerang nakon pada sa vlasti. Za njih je nasilje, dok raspolažu mnogo većom silom, habitus.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250823220856_882c2875160a026664d988880ea3573e1f095cb424d52dc488eb8c370e71423f" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović"> <figcaption>POKUŠAVAJU DA STVORE PARTIJSKU POLICIJU: Aleksa Bečić i Danilo Šaranović(Photo: Vlada Crne Gore)</figcaption> </figure>  <h2>MANIPULACIJE</h2> Prave li studenti povampirenje iste svijesti koja je posvađala Srbe sa svim narodima bivše Jugoslavije, dovodeći prikaze iz prošlosti na svoje mitinge, naśedajući ponovo na izanđale priče o ugroženosti i zaštiti Srba u okruženju, umjesto da nude Novi Pazar i poruku svim Srbima u okruženju – živite u miru sa svojim komšijama, poštujte zemlju u kojoj živite i u kojoj stičete egzistenciju, ne idite za topovima i popovima da osvajate i pravite nekakve „svetove“ ... manite se kolektivnih ludila i naučite da svako društvo čine pojedinci sa svojim ljudskim pravima i slobodama.&nbsp; Na djelu je u Srbiji slična politika koja je 1933. godina palila Rajstag, za što je optužila komunistu Marinusa van der Lubea, politika koja sve medije drži pod kontrolom, kao nekad pod komandom Gebelsa, u kojoj maskirane falange u crnoj odjeći prebijaju svakog ko se usudi da se suprotstavi autokratskoj vladavini vođe, kao što su nekad smeđekošuljaške uniforme, paravojna batinaška organizacija zvana SA (Sturmabteilung), neka vrsta jurišnog partijskog odreda, bili lična zaštita Firera i služila razbijanju svih pokreta koji su se bunili protiv njegove vlasti. S tim što nijesu skrivali lica, kao što ih danas paravojni batinaški crnokošuljaši skrivaju.&nbsp; Oni koji danas prebijaju studente i građane, skriveni iza maski, uključujući i policiju bez ikakvih personalnih obilježja, zakonom obaveznih, to su isti oni koji su svoju „hrabrost“ dokazivali na nejači, đeci, ženama, starcima, masovnim grobnicama u Batajnici, Srebrnici i diljem nam bivše velike države, dok su kukavički i bezglavo bježali pred onima koji su se u međuvremenu naoružali da bi branili svoju zemlju. To su ti „aperisani“, nekad strah i trepet đece u kolijevkama, njihovih majki, đedova i baba, što se danas klanjaju statui jednog ratnog zločinca, fašističkog kolaboranta.&nbsp; Pobjeda NOB-a je bio trijumf pokreta koji je sebe vrlo jasno etablirao kao antifašistički i oslobodilački. Njihov antifašizam je postao zajednički imenitelj za vrijednosti kao što su sloboda, bratstvo, jedinstvo, ravnopravnost ljudi, nacija, polova, za humane vrijednosti. Druga je priča kakve su bile karakteristike poslijeratnog političkog sistema, jer je teško reći da je bio prihvatljiv bez ostatka. Pokušaji da se izjadnače NOB i poslijeratno političko uređenje je duboko manipulativno, posebno što to ni u primisli ne može promjeniti sliku o karakteru kvinslinških pokreta i fašističkih kolaboranata, kojima je pripadao i ratni zločinac Pavle Đurišić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250823220856_3b7fc398eb6d11adcf975cae1b0a4a962ec7a089ca4ba615d1787bb1818d4b3f" data-rendition-name="original" width="424" height="335" loading="lazy" alt="NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović"> <figcaption>NE MOŽE SE PROMJENITI SLIKA O KARAKTERU FAŠISTIČKIH KOLABORANATA: Pavle Đurišić i Draža Mihailović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Protosinđel Crkve Srbije Nikodim Bogosavljević je 28.03.2011. godine na radio Svetigora, izjavio: „Pravoslavna crkva nikada ne može da blagosilja ono što nije stvorio Bog, a definitivno crnogorsku naciju nije stvorio Bog, nego je ona plod ljudskih sujeta i slabosti. A generalno je tvorac crnogorske nacije zapravo đavo u suštini stvari“. Ovakve fašističke izjave odavno diskredituju Crkvu Srbije kao vjersku ustanovu i kao partnera sa kojim treba da pobunjeni studenti i građani u Srbiji grade „slobodu za“, jer je tako nikada neće izgraditi. Nacije su pravili ljudi, ne bogovi, niti se Hrist bavio nacijama, niti je svetosavlje kao nacionalistička ideologija, koja se krije iza tobožnjeg nacionalizma Sv. Save, hrišćanska dogma, već se radi o jeresi. Sa svetosavljem nema građanske države, to je aksiom! U Crnoj Gori proteste za slobodnu i demokratsku Srbiju upravo podržavaju oni koje ovaj pop bezuspješno pokušava da povrijedi, dok oni koji mu ljube ruku iz sve snage navijaju da Vučić, sa svojim policijskim i paravojnim falangama, prebije i pohapsi što više demostranata, ubijeđeni da je u pitanju međunarodna antisrpska zavjera. Ili, građanska Crna Gora podržava i želi građansku Srbiju, pravno uređenu, sa nezavisnim institucijama, koja poštuje zemlje regiona i ne miješa se u njihova unutrašnja pitanja, dok partije vlasti u Crnoj Gori, izrasle iz Šešeljevog i Vučićevog šinjela devedesetih prošlog stoljeća, podržavaju taj šinjel. Da se to nikad ne zaboravi i da nova Srbija ponovo ne zapjeva „ne može nam niko ništa“, sa Dodikom, Mandićem, Kneževićem, Ljaljom, Dajkovićem i sličnima na TV Pink, kod Jovane Jeremić ili na TV Happy kod Milomira Marića.

Sloboda za...

Jedan od najvećih crnogorskih fudbalera, legendarni štoper Niša Saveljić, govorio je bez dlake na jeziku o stanju u crnogorskom sportu, propadanju FK Budućnost, kao i o pogubnom uplivu politike u teren.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DZ3Dl72D0jQQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
<h2>Kameno doba razmišljanja</h2>
Saveljić tvrdi da je glavni problem crnogorskog sporta to što se odluke ne donose po znanju i rezultatima, već po tome „ko je za koga glasao“.
- Da vam kažem samo jedan detalj koji je apsurdan za ovaj sport – politika. Da li je glasao za ovog ili onog… Za mene je to kameno doba. Dokle god se tako razmišlja, nema sreće u sportu – ističe Saveljić.
<h2>Rukomet kao svijetla tačka</h2>
Ipak, nekadašnji fudbaler Partizana i Budućnosti ističe da postoje i pozitivni primjeri u crnogorskom sportu:
- Evo, izdvojiću rukometni savez i Petra Kapisodu. Skidam mu kapu. Kroz šta sve prolazi, a opet uspijevaju da drže nivo i kontinuitet. Imidž Crne Gore u rukometu je ogroman, posebno zahvaljujući našim rukometašicama - kaže Niša.
<h2>Najveće razočarenje</h2>
Najveće razočaranje Saveljiću ipak predstavlja stanje u klubu u kojem je ponikao - FK Budućnost.
- Kao neko ko važi za legendu tog kluba, strašno mi je kroz šta Budućnost prolazi. Klub nikad neće biti na nivou na kojem treba da bude dokle god se razmišlja plemenski - poručuje on.
Posebno ga je pogodila stogodišnjica kluba, koju naziva sramnom.
- To je bila krajnja kapisla. Na proslavi 100 godina kluba nije pomenut nijedan igrač, nijedna legenda. Ja sam došao iz Francuske, među mnogim velikim imenima, i niko nije dobio ni značku, a kamoli plaketu. Nije bilo ni koktela, sve je bilo individualno. To je duboko razočaranje i velika sramota - naglašava Saveljić.

Tag: vuk-ikovic