Svako drugo domaćinstvo u Podgorici i oko 20 posto danilovgradskih domaćinstava se snabdijeva sa vodoizvorišta Mareza, a voda koja dolazi sa tog izvorišta je kontaminirana sve većom urbanizacijom i otpadnim vodama, što dovodi do toga da je sve češće zamućena i neispravna za piće -&nbsp;
rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, ekolog Vuk Iković.
Građani Podgorice se suočavaju sa problema zamućenja vode sa vodoizvorista Mareza, koji traje već mjesecima, a nadležne službe još ne nalaze jasan uzrok ovog problema, te, kako su kazali iz Vodovoda, &nbsp;nemaju precizan podatak jer širi sliv izvorišta nikada nije ispitan, a hidrolozi imaju samo pretpostavke odakle tačno voda dolazi do podgoričkih česmi.&nbsp;
Upravo stižu rezultati, smatra Iković, odgovornosti i nerada, jer je Mareza glavno gradsko izvoriste za Podgoricu, pa na naplatu dolazi ispuštanje otpadnih voda i sve veća urbanizacija oko tog sliva.
- Sa vodoizvorišta Mareza se snabdijeva svako drugo domaćinstvo u Podgorici i negdje oko 20 posto stanovništva opštine Danilovgrad, a iz rukovodstva potvrđuju da se povećava broj dana kada voda nije ispravna sa Mareze i naravno da se to dovodi u vezu sa brojnim otpadnim vodama, koje su iz tog sliva, iako se još uvijek ne zna iz kojeg pravca sve dolazi voda u Marezu. Ono što bi trebalo da se uradi od strane Glavnog grada i Opštine Danilovgrad i Vodovoda jeste prije svega da se odredi koji je to hidrološki sliv i kako da se naprave što prije precizne zone zaštite i da se definiše urbanizacija u tim zonama, odnosno da se zabrani u određenim područjima urbanizacija. Ako Glavni grad i država stvarno brinu o Marezi onda ni u jednoj situaciji ne bi planirali grad od 40.000 stanovnika iznad tog izvorišta, odnosno naselje na Veljem brdu- rekao je Iković.
Ukazuje da je neopravdan rast cijena vode, a istovremeno usluga opada, jer se smanjuje broj domaćinstava koja imaju sigurnu i pitku vodu u svakom trenutku.&nbsp;
Podsjeća da se ne ulaže dovoljno u vodovodnu infrastrukturu, snabdijevanje je u toku ljetnjeg &nbsp;perioda otežano i dolazi do prekida snabdijevanja sve češće, kao i zamućenje koje sa sobom često nosi i otpadne vode.
- Ukoliko se stvarno krene sa projektom Velje brdo mi možemo da se pozdravimo sa Marezom, odnosno morali bi da uložimo milione eura u zaštitu Mareze kako bi ta voda i dalje bila koliko toliko za upotrebu. Svaki objekat, bilo da se radi o garaži, bilo da se radi o stambenom ili poslovnom objektu utiče na vodu koja pada na sliv koji dolazi do izvorišta odakle se pumpa voda do naših domova, do naših slavina, svaka ta kap vode ima uticaj na konačnu vodu. Ako mi imamo od prirode vodu kvaliteta A1 a moramo da je pročišćavamo i da trošimo struju i hlor za njenu bezbjednost to znači da smo jako neuredni- zaključio je Iković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Iković: Imamo od prirode vodu kvaliteta A1, a moramo da trošimo struju i hlor da je prečišćavamo

Ekološki aktivista i odbornik Pokreta Preokret u Skupštini Opštine Danilovgrad Vuk Iković objavio je danas na društvenim mrežama video snimak na kojem auto Glavnog grada, registarskih oznaka PG CG L07, prolazi podgoriičkim Trgom nezavisnosti.
Iković je podsjetio da su trgovi „najslobodnija zona za pješake“.
- Ako tu zonu ne štite funkcioneri, ko će(?) - naveo je Iković u objavi na društvenim mrežama.
Naglasio je da je ovo jedan od „razloga zašto građani sve manje vjeruju institucijama i zašto pada poštovanje prema službenim licima“.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 660px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 63%; padding-top: 284px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.instagram.com%2Freel%2FDRb718aCPrc%2F%3Futm_source%3Dig_embed&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

(VIDEO) Službenim vozilom preko Trga nezavisnosti u Podgorici

Na teritoriji opštine Danilovgrad povećane su cijene usluga odvoženja otpada, čija se naplata računa po broju kvadratnih metara stambenog, ili poslovnog prostora - a rezultat su neispražnjeni kontejneri, smeće pored kontejnera, ili puteva, uginule životinje koje završe u kontejneru, ili deponiji - rekao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, odbornik Preokreta u SO Danilovgrad Vuk Iković.
Cijena usluga odvoza otpada se povećava, a novi model naplate je, kaže Iković, zapravo stari model naplate usluge, jer se računa po površini objekta u kom se živi ili posluje.
- Imamo situaciju da imamo jednu osobu u kući od 100 m² koja dobija duplo veći račun od domaćinstva gdje je duplo manji objekat, a gdje su najmanje četiri člana domaćinstva. Urađen je popis stanovništva nedavno, što znači da Opština Danilovgrad ima sve neophodne podatke da izvrši model naplate po broju članova domaćinstva, po vrsti otpada i tek onda po površini objekta. Slično da se uradi sa preduzetnicima i da se sa preduzetnicima porazgovara u smislu davanja određenog stimulansa, što je dobro i za komunalno i za Opštinu i za firme - rekao je Iković.
Smatra da je sistem upravljanja otpadom jedan od glavnih pokazatelja organizovanosti i urednosti grada, a slika Danilovgrada su neispražnjeni kontejneri, odlozen otpad pored kontejnera i pored puta, uginule životinje. Iković podsjeća da je prije tri dana došlo do trovanja pasa u Danilovgradu, među kojima su bili i vlasnički psi.
- Čekali smo tri dana da ih uklone sa ulice, a &nbsp;često se dešava da ti psi završe pored kontejnera i da na kraju ne bivaju zbrinute uginule životinje, nego zajdeno sa ostalim otpadom u Podgoricu na deponiju - istakao je Iković.
Lokalna klanica, podsjeća on, često nepravilno odlaže otpad, pa i taj otpad, kako kaže, često završi u kontejnerima i deponijama.
- Kad bismo imali video nadzor na takvim lokacijama onda bismo imali više uslova da se uspostavi kazneni sistem, odnosno kaznena politika i to je jedan od osnovnih uslova da bi kompletni sistem funkcionisao. Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti nove račune, treba i razgovarati sa građanima, to je ta strategija komunikacije, jer svaki put kad dobijem račun hoću da uz njega stoji flajer sa uputstvom kako se odlaže pravilno otpad i šta ja dobijam pravilnim odlaganjem otpada - zaključio je Iković.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Iković: Nije dovoljno postaviti kontejner i dostaviti račune, treba i razgovarati sa građanima

Dugo očekivano postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna uskoro bi moglo početi sa izgradnjom. Aktuelna vlast je uvrstila ovaj projekat u Prostorno-urbanistički plan, iako je njegovo izvođenje godinama bilo odlagano zbog političkih sukoba i protivljenja dijela građana. Sada vlast postavlja kolektor kao prioritet, jer kašenjenje prijeti dodatnim finansijskim penalima, smatraju sagovornici Televizije E, koji ističu da su građani tokom godina bili politički instrumentalizovani. Otpadne vode, umjesto kroz kolektor, i dalje teku otvorenim kanalima. Dvije decenije građanima Podgorice obećava se ekološko rješenje. Gradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda kod Botuna godinama su unazad sprečavale opozicione političke partije i dio građana. Uz pozicije na vlasti i lokacija je postala prihvatljiva. Kolektor će se graditi kod Botuna. To piše i u Prostono-urbanističkom planu Podgorice usvojenom na telefonskoj sjednici Vlade 15. avgusta. Odbornik Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada Vladan Arsović smatra da aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting. - U junu 2022. godine je potpisan i ugovor sa izvođačem radova, odnosno grupom za izvođenje samog postrojenja. Posljednje skoro dvije godine aktuelna gradska uprava nije uradila gotovo ništa po pitanju postrojenja - rekao je Arsović za TV E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250824200836_aedd1fb23804a16b957fb1a6d5403c35fdc7c035b3a5bfb9f2897b6814d5ca64" data-rendition-name="original" width="1917" height="1072" loading="lazy" alt="Vladan Arsović"> <figcaption>Vladan Arsović(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Bivša lokalna uprava, kojom je upravljao DPS, bezuspješno je pokušavala da realizuje projekat tvrdeći da je Botun jedina adekvatna lokacija za izgradnju postrojenja, te da su opstrukcije samo politička igra.&nbsp; To se, smatraju u DPS-u, pokazalo u narednim godinama.&nbsp; Novi čelnici gradske uprave, prema riječima Arsovića, navodno su tražili nova rješenja kako bi stvorili privid da je protivljenje izgradnji kolektora bilo opravdano. - U početku smo imali gradonačelnicu Oliveru Injac koja je onako s čuđenjem gledala na nas odbornike opozicije kada smo govorili o ovom postrojenju, kao da ne zna o čemu mi govorimo. Gradonačelnik (Saša) Mujović je zauzeo suprotan stav - on je gotovo svakog dana govorio o postrojenju. Jedan dan je to postrojenje bilo u Botunu, u dijelu samog Kombinata aluminijuma, pa drugi dan ga je selio preko Morače, tamo u dijelu Donje Gorice, pa smo imali sjeverni dio. Gradonačelnik Mujović je &nbsp;selio postrojenja kao što danas imamo prilike da vidimo kako sele spomenik Pavlu Đurišiću po određenim vjerskim objektima - ocijenio je Arsović. Vlast je sada, smatra on, svjesna da ako radovi ne počnu na vrijeme Glavni grad može biti suočen sa višemilionskim troškovima prema Njemačkoj razvojnoj banci kod koje se uprava zadužila 35 miliona eura. - Umjesto što su se (Milojko) Spajić, Mujović i Milan Knežević bavili političkim kalkulacijama, bolje da su pošli i razgovarali sa svojim aktivistima u Botunu koji blokiraju realizaciju ovog postrojenja - poručio je Arsović. Ekološki aktivista Vuk Iković ocijenio je za TV E da je ovo pitanje odlagano, te da su se njime bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama.&nbsp; - Nakon što su došli zaboravljali su na taj projekat. Sada kada je došla voda do poda, ovo je postao još veći problem - istakao je Iković. Postrojenje za prešišćavanje otpadnih voda je, prema njegovim riječima, potreba za sve gradove.&nbsp; - To je osnovno civilizacijsko pitanje - naveo je Iković.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250824200836_f6b7efd1d49648f6e6765664262dbd91c74ddd3b5b22a88983c325edfd5037e4" data-rendition-name="original" width="1908" height="1073" loading="lazy" alt="Vuk Iković"> <figcaption>Vuk Iković(Photo: TV E)</figcaption> </figure>  Nije to, kako je rekao, pitanje hoćemo li ili nećemo. - Nego to moramo jednostavmo da uradimo i sada je pitanje zašto mi već 20 godina nemamo novi uređaj za otpadne vode u Podgorici. Je li moguće da smo imali pet gradonačelnika i da nijedan nije završio taj posao. I na kraju je sve svedeno na to da neko to isplanira i isprojektuje bez konsultacije mještana - zaključio je Iković. Činjenično stanje je, kako dodaje, da je tehnologija koja je projektovana za uređaj za otpadne vode u Podgorici prevaziđena, jer nauka napreduje. - Došla su nova, jeftinija, a kvalitetnija rješenja u Evropi. Pitanje je da li će Podgorica iskoristiti šansu pa da u ovom projektu napravi neka alternativna rješenja i uvede ih u projekat za glavni grad - rekao je Iković. Prilog novinarke TV E Dalile Šabović

Iković: Kolektorom se bavili kandidati za gradonačelnike samo u izbornim kampanjama; Arsović: Aktuelna vlast pitanje postrojenja koristi kako bi spasila svoj politički rejting

Mještani kotorskih sela Lješevići, Vranovići i Pobrđe jutros će održati prvi protestni skup upozorenja državnim vlastima da više ne žele eksploataciju kamenoloma u Lješevićima, lokalitet Gajevi, a najavljuju i radikalizaciju i građansku neposlušnost u slučaju da Ministarstvo energetike i rudarstva ne poništi koncesiju koja je dodijeljena kompaniji „Briv Construction“. Današnji protest biće organizovan na raskrsnici kod bivšeg Jugodrva, kod skretanja za Bigovu. <h2>Tačka osam</h2>  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250719070716_c2a253c109faecadcbc6b268539a58abf1d72b205e8ddf1202f57403d529cb04" data-rendition-name="original" width="750" height="422" loading="lazy" alt="UNESCO"><figcaption>U zabludu doveden i UNESCO</figcaption></figure>  Na 47. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu u UNESCO sjedištu u Parizu, kojem je prisustvovala i ministarka kulture i medija Tamara Vujović, razmatran je i izvještaj o stanju konzervacije Prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora i Crna Gora upozorena na alarmantnu situaciju, kao i da Kotoru prijeti mogući upis na Listu svjetske baštine u opasnosti. Vujović se iz Pariza oglasila 12. jula, uz poruku da će Crna Gora biti odlučna u ispunjavanju zaključaka Komiteta. A pod tačkom osam usvojenih odluka precizirano je da Komitet „pozdravlja obustavu aktivnosti eksploatacije u kamenolomima i dodatno zahtijeva od države članice da trajno obustavi vađenje, planiranu eksploataciju i proširenje koncesija unutar lokaliteta i njegove zaštitne zone, da uspostavi stroge zone zabrane eksploatacije i razvije strategiju ublažavanja negativnih uticaja radi ograničavanja mogućih štetnih posljedica po OUV lokalitet (lokalitet izuzetne univerzalne vrijednosti p.a.), uključujući mjere sanacije i praćenja životne sredine“. Ispostavilo se, međutim, da je Komitet obmanut. Dok je trajalo zasijedanje ovog tijela u Parizu (od 6. do 16. jula), Ministarstvo energetike i rudarstva privodilo je kraju tender za koncesiju kamenoloma u Lješevićima i 16. jula donijelo odluku da je najpovoljnija ponuda konzorcijuma BEN - koji čine kotorski „Briv Construction“, kao nosilac konzorcijuma i beogradska preduzeća „EX ING B&amp;P“ i „Nukleus“. <h2>Građani prevareni</h2> Osim Komiteta UNESCO-a Ministarstvo energetike i rudarstva obmanulo je i mještane Kotora, koji su, prema riječima Dejana Štileta, predstavnika Organizacionog odbora sela Lješevići i Savjeta Mjesne zajednice Vranovići „imali tvrdo obećanje da kad se završi sanacija kamenolom on neće više raditi nego će biti prenamjena tog lokaliteta za opšti interes“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250719070720_c942d3b18dc2c3bd7a9949a50dfa864833ba810f953308370df5551b2461659a" data-rendition-name="original" width="555" height="740" loading="lazy" alt="Dejan Štilet"><figcaption>MJEŠTANI NEĆE ODUSTATI: Dejan Štilet(Photo: Radio Kotor)</figcaption></figure>  - Kamenolom radi već 13 godina i bilo je rečeno da će nakon godine, koliko je trajala sanacija koja je završena 10. jula, on biti zatvoren. Ministarstvo je u međuvremenu, mimo znanja Opštine i mještana, raspisalo novi tender za koncesiju. Prevareni smo. Mi više ne želimo taj pakao koji smo prolazili svih ovih godina. Protiv smo svakoga koncesionara. Izričiti da tu može da bude samo neki projekat od opšteg inetersa, ali ne eksploatacija kamena – poručio je Štilet. Predstavnici mještana juče su se sastali sa predsjednikom Opštine Kotor Vladimirom Jokićem od kojeg su, kaže Štilet, dobili punu podršku.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250719070724_da40af952efaa9aa880b4ff253cad46e2ce690c64bfc70a071fa55688eed495a" data-rendition-name="original" width="6078" height="4052" loading="lazy" alt="Vladimir Jokić"><figcaption>PODRŠKA MJEŠTANIMA: Vladimir Jokić(Photo: Djordje Cmiljanic)</figcaption></figure>  - Seljani su spremni i svoju zemlju da ustupe za bilo koji projekat, samo ne za kamenolom. Mi zbog kamenoloma ne možemo da obrađujemo ni sopstvenu zemlju, jer ona ne vrijedi ništa. Jasno je da pojedini samo gledaju da je dodatno obezvrijede i onda kupuju. Nećemo to dozvoliti – kategoričan je sagovornik Portala ETV i dodaje da je Ministarstvo raspisalo tender kako bi bili zadovoljeni nečiji lični interesi. Poručuje da je današnji protest njihov prvi korak i da neće odustati. - „Briv“ je sada ovdje ilegalno. Istekla im je dozvola za betonsku bazu, a prema Prostornom planu Opštine Kotor nema ni privremenu lokaciju. Nadamo se da će Ministarstvo imati razumijevanja za nas, ali i odluke Komiteta UNESCO-a i da će sprovoditu program Vlade da se bavimo turizmom i ekonomijom, a ne da dajemo koncesije kamenoloma na neadekvatanim prostorima – istakao je Štilet i zaključio da „ne može interes jednog pojedinca biti veći od interesa lokalnog stanovništva i čitave jedne opštine“.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250719070716_7fab24fc4ca440789acb3f31e42ddc31e489541d5a1c01a8660a979e66f0b899" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Admir Šahmanović"><figcaption>ĆUTI: Admir Šahmanović</figcaption></figure>  Ministarstvo energetike i rudarstva za sada ćuti. Nijesu odgovorili na pitanja koja smo im poslali, a ministar Admir Šahmanović nije odgovorio ni na telefonske poruke. Tako je crnogorska javnost ostala uskraćena za odgovore ko je i zašto obmanuo mještane sela u okolini kamenoloma i ko je i zašto prevario UNESCO, na čijoj je listi svjetske baštine grad Kotor. Ministar Šahmanović duguje javnosti i objašnjenje koji je javni interes za nastavak eksploatacije kamenoloma u okolini Kotora i da li je tačno da je tender raspisan isključivo zbog interesa pojedinca. Nažalost, interes javnosti, odnosno pravo javnosti da zna za ministra Šahmanovića ne postoji. Na pitanja Portala ETV nije odgovorio ni predsjednik Opštine Kotor Vladimir Jokić koji, kako tvrde mještani, čvrsto stoji uz njih. <h2>Samoodbrana života </h2> Bilog Vuk Iković ne vjeruje u dobre namjere predstavnika vlasti i upozorava da se partijska i administrativna tortura nad građanima nastavlja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250719070724_ffba4bd6a8fbe32d5aea3aa834ac28cfa571bd79b4d3a9423eaf03a9de9595c9" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>NE ODUSTAJATI: Vuk Iković(Photo: Pobjeda)</figcaption></figure>  - Ona nije manja, već veća i opasnija od fizičke torture. Ista partija se na lokalnom nivou predstavlja kao zaštitnik građana, dok ih na državnom nivou progoni – igrajući igru dobrog i lošeg policajca sa nama. Mještani mogu opstati jedino ako se organizuju, budu jedinstveni i ne odustanu dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjeni. Svaka vlast postaje nasilnija kako joj se približava kraj. Zato je danas potrebna solidarnost i upornost – to je najveći izazov našeg društva – poručio je sagovornik Portala ETV. Kamenolomi koje je opozicija nekada kritikovala, a današnja vlast obećavala da će zatvoriti, upozorava Iković, ponovo se otvaraju. - Zato je naš današnji zadatak – samoodbrana života od fasadnih političara – kategoričan je on. Da se ovakve situacije ne ponavljaju potrebno je, smatra, donijeti novi plan upravljanja kamenolomima. - Iz njega odmah treba izuzeti: lokacije unutar ili pored naselja, zone vodoizvorišta, područja kulturne baštine i ambijentalne cjeline. Ako se osvrnemo oko sebe vidjećemo da je većina kamenoloma smještena uz glavne puteve, samo zato što je bilo najlakše eksploatisati. Investitor koji želi kamenolom treba da dobije lokaciju na kojoj njegov rad neće uništiti ničiji život, zdravlje i vodu. Ako želi da zaradi, neka sam, u dogovoru sa državom, obezbijedi pristupni put – kao što građani čekaju asfalt po 15 godina. Jer, danas se dešava apsurd: nakon što stigne asfalt, privilegovani investitor dobije brdo da vadi kamen, a teški kamioni unište put za godinu dana – naglašava sagovornik Portala ETV. Kategoričan je da je jasno da se nije brinulo o građanima, već isključivo o privilegijama investitora. - Država je moćna samo kada shvati da je pojedinac slobodan i nezavisan, a njena snaga proizilazi iz njegove snage. Zato svi oni koji se danas bore za opstanak golog života su slobodni pojedinci koji samo umrežavanjem mogu da oslobode ovu državu od partijske i administrativne torture – zaključio je Iković. <h2>Ugroženo i vodoizvorište</h2> Mještani su poručili da će se obratiti i premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću i ministarki turizma Simonidi Kordić s pitanjem - da li je interes pojedinca veći od interesa lokalne zajednice i interesa Opštine Kotor. Već su pisali i Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori. Koncesija za kamenolom kompaniji „Briv“ istekla je 1. jula prošle godine, ali je Ministarstvo na još godinu odobrilo radove za sanaciju kopa. Međutim, u februaru ove godine rasipsali su novi javni poziv za koncesiju. Kamenolom, <a href="https://etv.me/drustvo/izlivanje-cementne-vode-betonjerke-i-postrojenja-briv-a-bez-problema-bitisu-u-blizini-sanitarne-zone-i-vodoizvorista">o čemu je Portal ETV pisao 11. juna</a>, ugrožava i vodoizvorište Topliš, koje se nalazi tik uz njega. Objavili smo tada da su na svega 200 metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „Briv“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila, tu se ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"><figcaption>Cementna voda ugrožava vodoizvorište Topliš(Photo: Portal ETV/Anja Ivanović)</figcaption></figure>  Iz Opštine Kotor tada nijesu odgovorili na naša pitanja zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu, a bez odgovora su nas ostavili i iz Ministarstva energetike i rudarstva. I dok država ćuti i ozbiljno ugrožava prestižni status Kotora kao grada koji je 1979. upisan na UNESCO-vu listu svjetske baštine, građanke i građani poručuju da neće dozvoliti da se nastavi sa uništavanjem bisera crnogorske obale.

Kaćuša Krsmanović

Šahmanovićev resor obmanuo i mještane i UNESCO, kotorski kamenolom opet dao pod koncesiju

Rijeka Zeta godinama je zagađena, a kako stvari stoje ovom se problemu i dalje ne nazire kraj. Jedan od najvećih zagovornika brige za očuvanje ove prirodne ljepotice odbornik pokreta Preokret u SO Danilovgrad i ekološki aktivista Vuk Iković za M portal kaže da je na posljednjoj sjednici Skupštine opštine zahtijevao da se donese odluka o formiranju tima, koji će sačinjavati predstavnici klubova odbornika, te da komisija potom istraži način poslovanja dva privredna subjekta, koja je označio kao glavne zagađivače ove ravničarske rijeke.
- Ovdje su dva glavna zagađivača koja prave mjesecima unazad probleme. Inače, zavisno od toga kojim kapacijetom rade, taj problem je prisutan godinama. Radi se o klanici „Primato P“, čiji je vlasnik Miloš Vučurović. Ova firma inače posluje na nekoliko adresa od Herceg-Novo preko Podgrice do Danilograda- napominje Iković.
Problem sa klanicom je u tome što se odpadne vode iz nje ne prečišćavaju pa krv direktno završava u rijeku Zetu.
- Nedavno sam objavio slike, pa sam često na mjestu izlivanja odpadnih voda, jer pišem inspekciji za vode i ekološkoj i sanitarnoj- ističe Iković.
Drugi zagađivač prema Ikovićevim riječima je „Naša farma“, nekadašnja Farma svinja Spuž, a koja je oko godinu unazad vlasništvo „Voli trade“. On tvrdi da ova farma nema ključne saglesnosti i dozvole neophodne za rad.&nbsp;
 
- Ne postoji ni ekološka saglasnost, niti saglasnost u shodnom zakonu o integracionom sprečavanju zagređenja, a nemaju ni saglesnost za dva bazena u kojima se odlaže đubrivo. Prilikom iole većih padavina sadržaj bazena se izliva u potok koji završava u ponor, a ponor je podzemnim vodama vezan za sistem izvora odakle se Mareza napaja vodom- navodi Iković.
Dodaje da je prije oko godinu dana, kada je ova farma počela sa radom, otišao na sastanak kod njih. Tom ih je prilikom, kako je kazao, podsjetio na to na kakvoj lokaciji rade i ukazao im na to kakve zakonske obaveze imaju, budući da su otvorili takvu farmu.
Pored ostalog im je savjetovao kako najbrže da uđu u proceduru da građanima ne bi uzrokovali probleme, odnosno da ni oni sami ne bi imali probleme od strane građana.
 
- Međutim prošlo je godinu dana, a oni nisu ušli u proceduru dobijanja takvih ekoloških dozvola. Pomenuta ekološka dozvola je vezana za čitav niz ostalih procedura, jer oni ako ne znaju tehnologiju proizvodnje hrane, znači ako ne znaju koji je tip tehnologije proizvodnje hrane i što treba od sanitarnih uslova da ispune, onda ne mogu da ispune ni ekološke obaveze- smatra Iković.
 
Prema njegovim riječima nedavno je sarađivano i sa kolegama iz Crnogorskog društva ekologa, koje je upravo završilo projekat „Zeta kroz objektiv“. Ovaj projekat je obuhvatio analize vode rijeke Zete na više mjesta. To je istraživanje pokazalo ono što se i očekivalo, da je tamo gdje se izliva otpadna voda iz klanice rijeka zagađena.
 
- Prekršen je kvalitet vode koji je propisan odlukom o kvalitetu ispuštanja komunalnih odpadnih voda, tj. ispuštanih voda koje izlaze bilo iz stambenih ili ispuštanih objekata. Na par drugih mjesta gdje je urađenio uzorkovanje vode pokazalo se da je voda ispravna za tehničke potrebe- kazao je Iković.
 
Zagađenju Zete, prema njegovim riječima, nažalost doprinose i otpadne vode iz dvije glavne aglomeracije. To je centar grada, Danilograd, a tu je i gradsko naselje Spuž, gdje otpadne vode zavrašavaju u septičkim jamama.
Iković pojašnjava da ove jame nijesu vodonepropusne i kada se napune ili prilikom velikih atmosferskih padovina dolazi do njihovog izlivanja, a samim tim i zagađenja.
- Imate mjesto gdje se iz glavnih najvećih septičkih jama u Danilogradu vode izlivaju, ulaze u jedan atmosferski kanal, dakle direktno odlaze u rijeku. Iz tog dijela grada izbjegavaju taj dio Zete i tamo se više niko ne kupa- kazao je Iković.
On međutim smatra da ovaj problem nije nerješiv, te ukazuje na to gdje bi se moglo nazirati njegovo rješenje.
 
- Znači ako nemamo uređaj za odpadne vode, možemo da ugradimo adekvatan bioprečišćivač od 20.000-30.000 eura u zavisnosti od broja stanovnika, koji koristi te septičke jame. Postoje i druga tehnička rješenja kao što je tretiranje te odpadne vode direktno u samoj septičkoj jami, gdje se uz korišćenje bio i hemijeskog tretmana ili u kombinaciji jednog i drugog, vrši tretman te fekalne otpadne vode i samim tim ona izlazi prečišćena, razgrađena, prihvatljiva za recipient, odnosno rijeku- objašnjava sagovrnik Iković.
Ocijenjuje pored ostalog i da vlasti nijesu sa građanima na valjan način iskomunicirale ovu problematiku. Da su to bolje uradili vlasnici objekata bi znali da mogu da ugrade bioseptik, odnosno septičku jamu koja ima model prečišćavanja otpadne vode i da na kraju ostaje samo suvi materijal ili fekalni mulj. To je, kako on navodi, uređaj koji u zavisnosti od broja članova domaćinstva košta od tri do deset hiljada eura. Nema izlivanja, a mnogo je higijenski bolje, urednije, pri tome nema neprijatnih mirisa.
- Namjerno je izbjegnuto da vlasnici stambenih objekata iz septičkih jama ne moraju to da prazne, ali da smo, recimo, u jednoj uređenoj državi morala bi svaka porodica da plati pražnjenje septičke jame. Kao što im dolazi račun za otpad, tako bi dolazio i račun za pražnanje septičke jame- zaključuje Iković.

Iković: Ekološka dozvola nepoznat pojam, Zeta sve trpi

Dalekovode treba planirati tako da zaobilaze turistički značajna područja, smatra biolog i ekološki aktivista Vuk Iković, koji za Portal ETV ističe da u proces planiranja treba da budu uključene sve zainteresovane strane, što znači i mještani i lokalni preduzetnici, od procjene uticaja na društvo i turizam do uticaja na životnu sredinu. Poručuje da proizvodnja električne energije jeste javno dobro, ali da su i pitka voda, čist vazduh i zdrava hrana, takođe, javno dobro. - Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu – decidiran je Iković. Gradnja dalekovoda 400kV Lastva – Pljevlja već nekoliko godina je u fokusu, jer se mještani Đurđevića Tare protive da trasa prođe kroz njihovo selo, upozoravajući da će to značiti kraj za turističku valorizaciju ovog područja, ali i da će pogubno uticati na životnu sredinu, pa i život ljudi nastanjenih u tom kraju.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250613230640_d2530840b3d36ec71d3f1a5303b9e9c90d3fe60afd14cbc26e69aef71d52ea91" data-rendition-name="original" width="1118" height="745" loading="lazy" alt="protest dalekovod"><figcaption>Mještani Đurđevića Tare ne žele dalekovod kroz selo</figcaption></figure>  Oni su organizovali seriju protesta, a nakon posljednjih u martu ove godine, ekipe Crnogorskog elektroprenosnog sistema, ipak su nastavile radove početkom aprila, ali u međuvremenu opet su obustavljeni u zoni koja prolazi kroz selo. - Bilo koja infrastruktura, pa i dalekovodi za elektro-mrežu, treba da budu postavljeni tako da dugoročno ne štete uslovima života i da su mještani od samog početka uključeni u proces planiranja, projektovanja i izvođenja radova. Nije prihvatljivo da vam dalekovod prođe kroz vaše poljoprivredno gazdinstvo od kojeg živite, a da o tome nijeste informisani i da vam država na kraju ponudi nadoknadu od koje ne možete pokrenuti novo gazdinstvo – smatra Iković. Sagovornik Portala ETV podsjeća da Crnu Goru posjećuju turisti zbog njene jedinstvene atraktivnosti i šarma, i upozorava da te vrijednosti ne smijemo izgubiti izgradnjom bilo koje infrastrukture. - Ukoliko preduzeće koje se bavi projektovanjem dalekovoda ne razumije procese životne sredine i njene usluge, onda treba da se pridržava odluka i mjera koje su propisale institucije koje se bave zaštitom životne sredine – dodaje on. Dalekovodi, kako kaže, mogu da uzrokuju „gubitak vizuelnog identiteta jednog prostora, da nepovratno podijele jedan prostor na dva dijela i da tako razdvoje mjesto zimovališta od mjesta hranilišta raznih vrsta“. - Zato je proces planiranja koridora najbitniji u cilju održivosti investicije i očuvanja zdravlja građana i životne sredine – dodaje naš sagovornik. Ukoliko se, ističe on, ne mogu zaobići najvrjedniji pejzaži i ekosistemi, onda treba postaviti podzemni kabal. - Tim prije ako se radi o zaštićenom području i uz činjenicu da smo Ustavom definisani kao ekološka država. U slučaju da tehnički nije moguće postaviti podzemni kabal, onda se bira trasa koja ostavlja najmanji ožiljak na prostoru. Najveću odgovornost u ovome ima Agencija za zaštitu životne sredine, koja treba da spriječi loša projektna rješenja i da ponudi alternativna – ali to još nije slučaj – katagoričan je Iković. Objašnjava da se „najveće štetne posljedice po ekosisteme najčešće javljaju na udaljenosti od kilometar lijevo i desno od same trase dalekovoda“. - Da bi pojedine vrste prešle iz jednog u drugi dio šume – iz hranilišta do mjesta reprodukcije – one moraju biti predugo izložene suncu, što je za pojedine vrste smrtonosno. Najviše su pogođene vrste koje brzo gube vodu, kao što je slučaj sa daždevnjacima. Ako su te vrste na nacionalnoj listi zaštićenih vrsta, onda treba naći tehnička rješenja za njihovu zaštitu – upozorava Iković. Da bismo znali koliki negativni uticaji se mogu desiti, ističe sagovornik Portala ETV, prvo se mora istražiti područje i procijeniti koliki će biti gubici.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250613230640_b34454717db62b112ed691b3a29e66b5ad0735cb566245db1ab635a5576ce6ac" data-rendition-name="original" width="1200" height="1087" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Ekipe CGES-a u aprilu nastavile radove</figcaption></figure>  - Ako uklonite šumu i napravite brisani prostor, šumske vrste će doživljavati stres, a pojedine se neće usuditi da pređu sa jedne na drugu stranu svog staništa. Ukoliko ptice migriraju kroz taj prostor ili ako se na tom prostoru nalaze kolonije pčela, dalekovod će ometati njihovu migraciju, povećati smrtnost, a time i smanjiti proizvodnju meda – naglašava Iković. Infrastruktura, bilo putna ili za transport električne energije, prema njegovim riječima, može biti pogubna za populacije životinja na dva načina: direktno, u smislu stradanja jedinki, i indirektno – cijepanjem staništa, što može dovesti do izolacije populacija i rezultirati smanjenjem veličine i zdravlja populacije određene vrste. - Iz ovih razloga, prilikom projektovanja infrastrukture ili održavanja već postojeće, planeri treba da znaju gdje životinje pokušavaju preći koridor i da iskoriste njihove migracione navike za smanjenje smrtnosti. Dalekovodi ometaju orijentaciju i kretanje pčela, a time uzrokuju pad proizvodnje meda. Pojedina istraživanja pokazuju da se na područjima gdje su dalekovodi u košnicu vraća manje pčela nego na mjestima gdje ih nema – objašnjava Iković. Upozorava i da ako dalekovod uzrokuje gubitak vizuelnog identiteta, to dovodi do smanjenja prihoda lokalne zajednice od turizma. - Fotografski turizam je posebno osjetljiv u ovakvoj situaciji. Dalekovodi dovode do gubitka autentičnosti i osjećaja mira, što smanjuje broj posjetilaca, a time i lokalne prihode – zaključio je Iković. Predsjednik Udruženja raftera i predstavnik mještana nastanjenih u zoni Nacionalnog parka „Durmitor“ Veljko Ostojić ranije je za Portal ETV izjavio da mještani neće dozvoliti da dalekovod prođe kroz selo Đurđevića Tara. - Poručujem im da se manu ćoravog posla, neka zaobiđu selo ili idu podzemno. Kad može kroz Italiju podzemno i Lastvu Grbaljsku šest kilometara, može i kroz Taru dva-tri kilometra – poručio je on. Mještani su podnijeli tužbu protiv CGES-a. Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja, kako je ranije saopšteno, dio je evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije. Od Evropske unije dobio je status PECI (Projekat od interesa za Energetsku zajednicu).  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250613230640_5c85ba86f3d82e5bc861a04857b12d13948edf590878b12d4f2810d3e8a5688f" data-rendition-name="original" width="1080" height="1326" loading="lazy" alt="dalekovod "><figcaption>Dalekovod Lastva-Čevo-Pljevlja dio evropskog projekta Transbalkanskog energetskog koridora od Rumunije, Srbije, Crne Gore do Italije</figcaption></figure>

Iković: Možemo imati i elektro-mrežu i očuvanu prirodu

Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju, a u tim uslugama je zapošljeno svega 20 odsto radnika jer se ne pridržavamo programa. Prerađivačka industrija nije statistička greška, poručio je Vuk Iković iz Preokreta.
Svega 2,1 odsto zaposlenih u Crnoj Gori radi u sektoru poljoprivrede, šumartsva i ribarstva, pokazuju poslednji podaci Monstata. Prema istim podacima najviše zaposlenih - 19,3 odsto, je u trgovini na veliko i malo, popravka vozila i motocikala. Proizvodni sektori potisnuti su na marginu. 
Iković je konstatovao da imamo znatno veći broj zaposlenih u dijelu usluga i turizma, nego u prerađivačkom sektoru i ostalim granama jer se ne držimo programa.
- I ova i prethodna Vlada su najavile diversifikaciju radnih mjesta, odnosno da ćemo imati raznovrsnije ponude i razvijenu prerađivačku infrastrukturu i industriju. U tim uslugama je zapošljeno skoro 20 odsto radnika, a prerađivačka industrija nije statistička greška. Znamo da su i prije pet i dvije godine najavljivano da će se pokrenuti proizvodni pogoni - rekao je Iković za Televiziju E.
Prema njegovim riječima, imamo veliki broj zahtjeva investirora koji žele da ulažu u prerađivačku industriju i pogodne, ali se oni ne zadržavaju i brzo odlaze iz Crne Gore. Razlog za to je, kako smatra Iković, izostanak adekvatnog odgovora.
- Ako nemaju povratnu, brzu informaciju investitori napuštaju Crnu Goru i traže drugu državu u kojoj će se ulagati - dodao je Iković.
Kao rješenje vidi pokretanje novih pogona i proizvodnje, kako bi Crna Gora imala finalni proizvod i novac od njega iskoristila za vraćanje dugova i krpljenje rupa loših preduzeća.
Podsjeća i da sa Univerzita izlazi stručni kadar koji će poči iz Crne Gore ako ovdje ne nađe mjesto u prerađivačkoj industriji i drugim granama ekonomije.
- To je ključna stvar zašto dugoročno ne možemo da se oslonimo na diversifikaciju ekonomije. Ukoliko država ima program i ne pridržava ga se i ako se ne ažurira, on će postati ništav, a mi nećemo imati stabilnu ekonomiju. Ništa nije stabilnije od ulaganja u prerađivačku industriju koja daje finalni proizvod. Ukoliko se ekonomija bazira samo na turizmu i uslugama onda imamo ranjivu ekonomiju - poručio je Iković.
T.K.

Iković: Prerađivačka industrija nije statistička greška, bez nje nema stabilne ekonomije

Na terenu udaljenom tek dvjestotinjak metara od zaštićene sanitarne zone, u okviru koje se nalazi vodoizvorište „Topliš“, postavljena su postrojenja i betonjerke za kamenolom kompanije „BRIV“, a kako se ekipa Portala ETV uvjerila na terenu: tu se, bez ikakvih problema, ispušta i cementna voda.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250610180648_f58ffbd32f0142162a26f1879c440b0aa852bb15382b76915bcd688fbcce255d" data-rendition-name="original" width="3024" height="4032" loading="lazy" alt="Cementna voda"></figure>  To je, kako kaže izvor Portala ETV, svakodnevni prizor. <div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2F3xzhpInuX80&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Na ovom terenu se graniče dvije opštine: tako vodoizvorište i sanitarna zona pripadaju Tivtu, dok je kamenolom „BRIV-a“ dio kotorske opštine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250610180648_8eb5c48ae7749b7ff4d16c0665e717feb7c600935f8c205191424d0359304733" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Zona zaštite"></figure>  Koncesija kompaniji „BRIV“ inače je istekla još 1. jula prošle godine, ali je odlukom Ministarstva rudarstva, nafte i gasa dobila produženje rada do 1. jula 2025. kako bi se izvršila sanacija kopa.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250610230648_b6c2f4990c2731deef9fbdeef5ed7b109b5b5a9dc38e6500976b21100ebd418c" data-rendition-name="original" width="817" height="732" loading="lazy" alt="Grafički prikaz"><figcaption>Grafički prikaz granice između dvije opštine i zone zaštite na teritoriji Tivta(Photo: Opština Tivat)</figcaption></figure>  <h2>ĆUTANJE</h2> Opština Kotor nije odgovorila na pitanja Portala ETV zašto i kako su postrojenja i betonjerke ove kompanije uopšte postavljene u neposrednoj blizini sanitarne zone, te jesu li za to izdali dozvolu. Odgovore na ta, ali i na pitanje je li rađena procjena uticaja na životnu sredinu s obzirom na ove okolnosti, još čekamo i iz Ministarstva nafte i gasa. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsJtM9wQueSo&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> Jedino su u Opštini Tivat, na čijoj teritoriji je sanitarna zona, odgovorili na upit Portala ETV. Oni su konstatovali da je zgrada vodoprivrede na samoj granici sa Kotorom, te da su oni adresa za ova pitanja.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250610180652_001300af795942176a9c0f4657b98776462b95771df7c8f25ef2c905efbd8fb7" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="Izvor Topliš"></figure>  - Zgrada vodoprivrede evidentirana je na katastarskoj parceli broj 1564 - Katastarska Opština „Đuraševići“, što je na samoj granici sa opštinom Kotor. Predmetni objekti nalaze se na teritoriji opštine Kotor, te se za sve informacije potrebno obratiti Opštini Kotor - naveli su oni. <h2>IZLIVANJE CEMENTNE VODE ZABRANJENO I U REDOVNIM USLOVIMA</h2> Ekološki aktivista Vuk Vujisić decidan je da je izlivanje cementne vode iz postrojenja za proizvodnju betona zabranjeno i u redovnim uslovima, a ne samo u blizini vodoizvorišta.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250610230636_84fba85ada9d3485d98e80ee13ac4827221c69afef2bad585da5919c623ae369" data-rendition-name="original" width="1280" height="853" loading="lazy" alt="Vuk Vujisić"><figcaption>Vuk Vujisić(Photo: Evropska kuća)</figcaption></figure>  - Sanitarne zone vodoizvorišta moraju biti sačuvane od potencijalnih zagađivača, stoga se ne praktikuje da u sanitarnoj zoni otvarate kamenolome, deponije ili postrojenja za proizvodnju betona iz kojih se izliva cementna voda - istakao je on za Portal ETV. Upravo u blizini vodoizvorišta u Tivtu primjećeno je, kako je ustvrdio, izlivanje cemetne vode iz postrojenja za proizvodnju betona. - To je zabranjeno i u redovnim uslovima, a kamoli u blizini vodoizvorišta - jasan je Vujisić. <h2>ODOBRENJA NE SMIJE BITI AKO POSTOJI NAJMANJI RIZIK</h2> Njegov saborac i odbornik Pokreta „Preokret“ u Danilovgradu Vuk Iković poručio je da ne bi trebalo da se plašimo ako kamenolom ima ekološku dozvolu, odnosno ako je procjena uticaja kamenoloma na životnu sredinu pokazala da nema negativnih efekata na vodoizvorište. Ipak, na to je dodao da smo odavno izgubili povjerenje u institucije, te da se ne možemo osloniti na njihova djela, a još manje na riječi. - U ovakvim situacijama, ukoliko postoji i najmanji mogući rizik gubitka izvorišta zbog vibracija i trustova tokom rada kamenoloma, onda takav projekat nije trebao biti odobren - ocijenio je Iković u razgovoru za Portal ETV uz napomenu da postoji i mogućnost da se investitor ne pridržava pravila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250610180652_2ba6a285fdd417c4530165c14cd238d04a459512f39d2b5093eb70f7583b2d9e" data-rendition-name="original" width="4032" height="3024" loading="lazy" alt="BRIV"></figure>  Očigledno je, kaže, da se lokacije za kamenolome određuju po tome da li do tog mjesta, gdje bi trebalo da se vadi kamen, postoji put. Ukoliko nema puta onda se, podvlači Iković, takve lokacije izbjegavaju. - Znamo da su putevi rađeni da spoje seoska naselja sa gradom. Imamo slučaj gdje su mještani čekali asfalt preko 10 godina i nakon što su ga dobili otvoren je kamenolom, pa su kamioni sa teretom preko 20 tona uništili lokalni put - ukazao je on. <h2>RIZIK SMANJENJA KOLIČINE VODE ILI POTPUNI NESTANAK</h2> Iković je istakao i da bi, ukoliko hoćemo kamenolome koji ne uništavaju vodu i postojeću infrastrukturu, trebalo planirati taj prostor samo za te potrebe. Suludo je, smatra on, planirati seoski turizam i u sred tog prostora i odobriti rudarske aktivnosti koje podrazumijevaju miniranje kamena. Uz to, postavljanje kamenoloma u neposrednoj zoni zaštićene sanitarne zone vodoizvorišta, upozorava Iković, može dovesti do smanjenja dostupne količine vode ili totalnog nestanka.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20240920090956_02515dd2655940c9be7a06928a2b0195ed36125db3ddfd026c56fe458df20bf9" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="Vuk Iković"><figcaption>Vuk Iković(Photo: Preokret)</figcaption></figure>  - Ovo za sobom povlači da se bušotina radi na većoj dubini jer voda u našem kraškom polju nakon par trustova brzo padne na veću dubinu. Ukoliko se na kamenolomu proizvodi beton, onda zagađenje može biti još veće zbog otpadnih voda koje nažalost postaju vidljive tek kada se mještani ili mediji uključe - istakao je on. Na pitanje Portala ETV kako se eksploatacione aktivnosti mogu odraziti na podzemne vode, Iković kaže da to zavisi od sastava zemljišta i tipa stijena na određenom području. - To su ulazne komponente na osnovu kojih se procjenjuju osjetljive zone, koje se prve izuzmu iz procedure davanja koncesija na mineralne resurse, u ovom slučaju kamena - rekao je ekološki aktivista. Prostor ispod zemljišta je, napominje, često nepoznat. - To je lavirint u okviru kojeg postoje i podzemna jezera. Trustovi od miniranja kamena mogu dovesti da voda iz podzemnog jezera padne na još veću dubinu i tako se smanjuje izdašnost izvora - precizirao je Iković. <h2>SVAKO POSTROJENJE MORA IMATI EKOLOŠKE SAGLASNOSTI</h2> Vujisić je izričit da svako postrojenje ovog tipa mora posjedovati odgovarajuće ekološke saglasnosti. - Dok se svako kršenje zakona i ugrožavanja bezbjednosti vodoizvorišta moraju strogo kažnjavati - dodao je on. Širom Crne Gore, kaže Vujisić, imamo nelegalne kamenolome i postrojenja za proizvodnju asfalta i betona koje nemaju sve potrebne saglasnosti i ilegalno posluju. - Potrebne su nam dodatne kontrole i reakcija države kako bi se suzbile ove pojave i kako ne bi dolazilo do ekoloških incidenta, ali i katastrofa poput nekadašnje u susjednoj Bosni i Hercegovini - jasan je ekološki aktivista. <h2>NEOPHODNA SVEOBUHVATNA ANALIZA PROSTORA</h2> Na pitanje je li faktički dozvoljeno da se ovakve aktivnosti sprovode u blizini zaštićene zone - sve dok nijesu direktno na toj teritoriji, Iković je poručio da je svakako potrebna sveobuhvatna analiza prostora. - Ukoliko je projekat planiran izvan zone zaštite vodoizvorišta: onda postoje početni uslovi da se tamo otvori kamenolom, ali svakako treba sveobuhvatna analiza prostora - bez obzira da li se radi o zoni sanitarne zaštite - rekao je on. Institucije, podvlači Iković, moraju da sarađuju jer im je to zakonska obaveza. - A ne da preduzetnik pokrene investiciju, pa nakon što je uložio novac da mu se traže dozvole - dodao je ekološki aktivista. Takođe, kako je zaključio, investitor se mora pridržavati pravila - a ne da štedi na zdravlju građana i zdravoj životnoj sredini.

Anja Ivanović

Izlivanje cementne vode, betonjerke i postrojenja „BRIV-a“ bez problema bitišu u blizini sanitarne zone i vodoizvorišta

Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijedjeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Danilovgradu dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, Kotoru i Herceg Novom.
Izdata su 532 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

UP: Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda

U Crnoj Gori u posljednja 24 sata evidentirano je 15 saobraćajnih nezgoda, u kojima je sedam osoba povrijeđeno lakše.
Iz Operativno-komunikacionog centra Uprave policije saopšteno je da je u Podgorici evidentirano deset nezgoda, Danilovgradu dvije.
Po jedna nezgoda evidentirana je na Cetinju, Kotoru i Herceg Novom.
Izdata su 532 naloga za uplatu novčanih kazni i podnijeto 58 prekršajnih prijava.
Policija je oduzela šest pari registarskih tablica.

Za 24 sata 15 saobraćajnih nezgoda, sedam osoba lakše povrijeđeno

Službenici granične policije sinoć su na graničnom prelazu Božaj kontrolisali BMW čeških registarskih oznaka, kojim je upravljao ukrajinski državljanin I.L. (25), saopšteno je iz Uprave policije.
- Prilikom vršenja graničnih provjera, službenici granične policije i Frontexa su posumnjali u vjerodostojnost i ispravnost vozačke dozvole koju je I.L. dao na uvid, zbog čega je izvršena detaljna granična provjera kojom je utvrđeno da se radi o falsifikatu dokumenta- navodi se u saopštenju.
Kako se ističe, službenici Stanice granične policije Podgorica, su nakon prikupljenog obavještenja, po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, lišili slobode I.L. zbog sumnje da je izvršio krivično djelo falsifikovanje isprave.
- On će danas, uz krivičnu prijavu biti sproveden na dalju nadležnost postupajućem državnom tužiocu- poručeno je iz policije,

GP Božaj: Uhapšen Ukrajinac, osumnjičen za falsifikovanje vozačke dozvole

Predsjednik SAD Donald Tramp juče je imenovao guvernera savezne države Luizijana Džeralda Landrija za specijalnog američkog izaslanika za Grenland, veliku dansku poluautonomnu teritoriju za koju je ranije rekao da SAD treba da je preuzmu.
- Landri razumije koliko je Grenland važan za našu nacionalnu bezbjednost i snažno će unaprijediti interese naše zemlje u pogledu sigurnosti, zaštite i opstanka naših saveznika, zapravo i cijelog svijeta- rekao je Tramp uz objavu imenovanja.
Na početku svog drugog mandata u Beloj kući, Tramp je više puta pozivao na preuzimanje nadležnosti nad Grenlandom i nije isključio mogućnost upotrebe vojne sile da se preuzme kontrola nad tim arktičkim ostrvom bogatim mineralima.
To pitanje je posljednjih mjeseci prestalo da se pojavljuje u medijima, ali su u avgustu danski zvaničnici pozvali američkog ambasadora na razgovor nakon izvještaja da je najmanje troje ljudi sa vezama sa Trampom vršilo prikriveni uticaj na Grenlandu.
Ranije ove godine, potpredsjednik SAD Džej Di Vens posjetio je udaljenu američku vojnu bazu na Grenlandu i optužio Dansku da malo investira na ostrvu.
Tramp je ranije izjavio da je Grenland presudan za američku bezbjednost i nije isključio preuzimanje ostrva vojnom silom, iako je Danska američki saveznik u okviru NATO.
Landri je preuzeo dužnost guvernera Luizijane u januaru 2024. godine, a njegov mandat traje do januara 2028.
U objavi na društvenoj mreži Iks, Landri je juče napisao da je ovo imenovanje „čast“ i prilika da služi predsjedniku na toj „dobrovoljnoj poziciji da učini Grenland dijelom SAD“, naglašavajući da to ne utiče na njegov položaj guvernera Luizijane.
Danska i Grenland su ranije saopštili da ostrvo nije na prodaju i osudili izvještaje o američkom prikupljanju obavještajnih podataka na njemu. Protiv američkog zalaganja za Grenland su i Rusija i veći dio Evrope.
Danska ambasada u Vašingtonu nije odmah odgovorila na zahtjeve za komentar oko imenovanja Landrija.
Danska vojna obavještajna služba je u izvještaju ranije ovog mjeseca saopštila da SAD koriste svoju ekonomsku moć da „nametnu svoju volju“ i prijete vojnom silom prijateljima i neprijateljima.
U svom godišnjem izvještaju, ta služba je takođe navela da se veće američko nametanje pod Trampovom administracijom dešava istovremeno dok Kina i Rusija nastoje da smanje zapadni, a posebno američki uticaj.
- Strateški značaj Arktika raste i sukob između Rusije i Zapada jača, a rastući bezbjednosni i strateški fokus SAD na Arktik dodatno će ubrzati ove događaje- navedeno je u danskom izvještaju.

Tramp imenovao specijalnog izaslanika za Grenland

„Mi iz iskustva znamo da tlačitelj nikada slobodnom voljom ne daje slobodu, dakle ona mora biti zahtjev potlačenih“ – Mahatma Gandi. Zvanični Beograd je ispoljio ogromnu nervozu i anticrnogorsku pizmu na naklonost Brisela da iz oportunih razloga podrži pristupanje Crne Gore članstvu u EU iako, i sam priznajem, postoji više argumenata protiv prijema, nego za. Kao neko ko sebe smatra posvećenim pristalicom evropskih vrijednosti, na kojima je formirena ideja ujedinjene Evrope od strane ljevičarske ideologije iz vremena dominacije liberalnih ideja, apsolutno ne vidim ništa zajedničko, ni na političkom, ni na ideološkom, ni na kulturnom planu, sa bilo kim iz vladajuće većine. Što je najgore, u suštinskom smislu ne postoji nikakva razlika u načinu formiranja institucija i načinu vladanja u Srbiji i Crnoj Gori. Jedina razlika je što je način formiranja institucija i načina njihovog funkcionisanja u Srbiji posljedica autoritativne, sada već i sa elementima diktature jednog čovjeka, predśednika Srbije Aleksandra Vučića, dok je u Crnoj Gori njihovo formiranje proizvod ogoljenog nasilja parlamentarne većine. O društvenom konsenzusu u bilo kojoj sferi društva, što jeste odlika demokratskih država, nema ni govora. <h2>PROGONI KAO KONSTANTA</h2> Hana Arent je davno konstatovala da „obezdržavljenost u masovnim razmjerama praktično je stavila svijet pred neizbježno i krajnje zbunjujuće pitanje da li uopšte postoje neotuđiva ljudska prava, dakle prava koja su nezavisna od bilo kog posebnog političkog statusa i proističu isključivo iz puke pripadnosti ljudskom rodu“. Kada je u pitanju Crna Gora, pored političkog statusa, neophodno je istaći nacionalni i religiozni status, mada se oni često poklapaju sa političkim. Sva individualna i grupna ljudska prava zavise od pripadnosti ili simpatija prema partijama političke većine, po pravilu su etnocentristička i religiozno unilateralna. Odnosno, od političke opredijeljenosti, pripadnosti poželjnom nacionalnom i vjerskom korpusu zavisi položaj u društvu i nivo poštovanja vaših ljudskih prava. Medijska okupacija i pretvaranje mnogih elektronskih medija u puke kopije beogradskih žutila, zloupotreba pravosudnog sistema u obračunu sa procrnogorskim, nezavisnim, kritičkim medijima, ogoljena diskriminacija crnogorske kulture, tradicije i crnogorskog jezika, favorizovanje srpstva i nametanje lažne istorije i tradicije u kojoj se Crnoj Gori oduzima svaka autentičnost i boji srpskim bojama, imaju cilj da se Crnoj Gori oduzmu temlji na kojima je opstajala čitav milenijum i koji je u savremenom svijetu čine potencijalno evropskom i građanskom državom. Najnovija žrtva anticrnogorske, velikosrpske patološke mržnje prema svemu časnom i crnogorskom je smjena direktorke Nacionalne biblioteke Dragice Lompar, zato što je pošteno i profesionalno radila svoj posao i razotkrila prevaru o dodjeli „Trinaestojulske nagrade“ jednom infamantu za neobjavljenu zbirku pjesama. Slično je i sa progonom od strane politizovanog tužilaštva nezavisnih medija i njihovih finansijera, čime se želi ugušiti svaka kritička misao i ugasiti nezavisni, procrnogorski mediji. I sve se to zamotava u farsičnu oblandu obračuna sa propagandno kriminalizovanim „bivšim režimom“, sa kojim povezuju svaki medij koji je kritičan prema sadašnjoj vlasti. Uz sramno ćutanje predstavnika EU u Podgorici i briselske administracije. <h2>VOJVODA RAJO OD KRNJE JELE</h2> Nikada do kraja dekonstruisane, ideološke matrice koje su devedesetih godina prošlog stoljeća uspostavile i potom održavale totalitarni poredak režima Slobodana Miloševića i njegovih satrapa u Crnoj Gori i u dvijehiljaditim su, posebno od početka vladavine Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke, održale kontinuitet u još gorem i lukavijem obliku. Umjesto sile oružja prešlo se na promjenu svijesti, sa istim konačnim ciljem - širenja nacionalnog prostora i, uz pomoć Crkve Srbije, poistovjetiti ga sa prostorom na kojem Crva Srbije ima uticaj. Najbolji primjer za to je prostor Crne Gore. Upravo zato su se vladajuća većina i Crkva Srbije uprli da se autokefalna Crnogorska crkva istorijski predstavi kao dio Crkve Srbije, iako većinu vremena postojanja CPC - Srpska crkva nije ni postojala.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251220231212_8ad381e675e838c14277082cff2dd3918baac8b8889e0b62907add62686c71e7" data-rendition-name="original" width="446" height="319" loading="lazy" alt="vojvoda "> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251220231212_cb2fcf1f68fd5b290e528a359ae29cd0a51564e4fefb8f4557f27315846c5c35" data-rendition-name="original" width="452" height="557" loading="lazy" alt="vojvoda"> </figure>  Na prijemu, u organizaciji predśednika crnogorskog parlamenta, vojvode Raja od Krnje Jele, obilježena je 120-godišnjica donošenja prvog crnogorskog Ustava 1905. godine, uz zvanice koje taj datum, kao i datum proglašenja Crne Gore kraljevinom, doživljavaju kao formalno razbijanje srpskog nacionalnog prostora. Vojvoda Rajo od Krnje Jele je održao govor u prigodnom velikosrpskom maniru, citirajući odredbe Ustava, namjerno preskačući član 40, kojim je definisano da „Crnogorska je crkva autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ....“. Pošto član 39. tog Ustava o narodnim bojama velikosrbi pokušavaju pretvoriti u boje crnogorske zastave, poklanjam vojvodi Raju od Krnje Jele zvaničnu razglednicu Crne Gore na dan proglašenja kraljevine 28. avgusta 1910. godine, sa crvenom zastavom na balkonu dvorca na Cetinju, kao i sliku dvorca na Kruševcu, takođe sa crvenom zastavom na krovu, odakle su zvanice odvođene na Cetinje. Mora da se kralj Nikola zbunio kad nije stavio po vojvodinoj želji trobojku?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025122023128_32fca63c09acb62e09dc3c343accb5d200cfb4c1827cd1c22f9ac37c4781d913" data-rendition-name="original" width="415" height="399" loading="lazy" alt="ustav cpc "> </figure>  Siguran sam da vojvoda Rajo od Krnje Jele, tog rasadnika urbane, građanske Crne Gore, izuzetno poštuje Valtazara Bogišića, jedno vrijeme ministra pravde Crne Gore i tvorca čuvenog Opšteg imovinskog zakonika za Crnu Goru iz 1872. godine, posebno njegovu izjavu „što se grbo rodi vrijeme ne ispreavi“, ili, što bi savremeni pravnici rekli, „iz neprava ne može nastati pravo“. Pa da malo podučimo vojvodu, kako ne bi ubuduće tendenciozno zaobilazio ono što mu kvari sliku o „srpskoj Crnoj Gor“. <h2>PRIZNANJE IZDAJE</h2> U Ustavu Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, u tački 22 izričito piše: „Odluke Sv. Sinoda o spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakoga obavezne potrebito im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“. Sastav Svetog Sinoda Crnogorske pravoslavne crkve objavljen je u Državnom kalendaru Knjaževine Crne Gore za 1910. godinu: „Predśednik Mitropolit Mitrofan, članovi: episkop Kiril Mitrović, arhimandrit Mihailo Dožić, iguman Prokopije Vračar, protođakon Filip Radičević, protojereji Aksentije Bojović i Pavle Petrović. Sekretar đakon Ivo Kaluđerović“. Iz navedenog sastava se vidi da sekretar Sv. Sinoda nije bio njegov član, da nije imao pravo glasa, tj. odlučivanja, već da se bavio administrativnim poslovima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025122023128_c76fde3a23e246c94622a8f3c36a27559a4206fd6d6fe9dc64a0a87053c2582d" data-rendition-name="original" width="423" height="210" loading="lazy" alt="sveti sinod "> </figure>  Crnogorska pravoslavna crkva je prisajedinjena Ujedinjenoj srpskoj crkvi Zapisnikom sa „izvanredne śednice Svetoga Sinoda Pravoslavne Crkve u Crnoj Gori“ od 16. 12. 1918. g, koji su potpisali Mitropolit autokefalne Crnogorske crkve Mitrofan Ban, mitropolit pećki dr Gavrilo Dožić i episkop nikšićki Kiril Mitrović. Zapisnik je potpisao i sinodski zapisničar Ivo Kaluđerović, za kojeg smo već napisali da po Ustavu CPC nije imao pravo odlučivanja. Ako uporedimo sastav Sinoda sa potpisnicima Zapisnika, viđećemo da Gavrilo Dožić nije bio član Sinoda. Što će reći da su samo dva potpisa validna. Pored toga, crkveni kanoni izričito propisuju da o statusu crkve može odlučivati isključivo crkveni sabor, nikako sinod, posebno ne sa dva člana od sedam.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025122023128_832905ebef745d984e97ab2d246f7314b8e93fbdba8cd5a565eccf6e5d37db27" data-rendition-name="original" width="446" height="341" loading="lazy" alt="Zapisi o tzv.ujedinjenju"> </figure>  Što se tiče načina donošenja odluka Sv. Sinoda, oni su Ustavom CPC iz 1904. g. bili precizno regulisani. U čl. 25 piše: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“, tj. najmanje četiri člana od ukupno sedam, i to tri koji su po položaju (mitropolit Crne Gore, episkop zahumsko-rasijski i arhimandrit cetinjski (čl.11) i jedan po izboru (jedan od tri protroprezbitera (čl.11). Da ne pominjemo već navedeni član 22. da odluke Sinoda ne mogu biti izvršne bez „Knjaževskog odobrenja“. Da je Crna Gora pravna država, kao što nije, odavno je odluku iz Zapisnika od 16. 12. 1918. g. trebalo staviti van pravne snage, jer iz neprava ne može nastati pravo! Ako je odluka tzv. Podgoričke skupštine o prisajedinjenju Crne Gore Srbiji slučaj poznat u pravu kao pravni akt inexistant (akt koji ne postoji), takav je onda i bilo koji drugi akt ili odluka koje slijede iz njega. To se odnosi kako na „odluku“ dva člana Sv. Sinoda o „samoukinuću“ sopstvene autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve i „ujedinjenju“ u Ujedinjenu Srpsku pravoslavnu crkvu, tako i na dekret regenta Aleksandra iz 1920. godine o ukidanju Crnogorske pravoslavne crkve. U knjizi „Srpski zločini u Crnoj Gori“, izdatoj od strane Kraljevske Crnogorske štamparije u Rimu 1921. g. piše: „Mitropolit crnogorski (Mitrofan Ban) umro je koncem mjeseca septembra 1920. u 76. godini na Cetinju. Na samrtnom času izjavio je, da je u decembru 1918. pod prijetnjom smrti od strane Srba priznao aneksiju Crne Gore Srbiji i da je ovu izjavu učinio grofu Salisu, izaslaniku Vel. Britanije za anketu u Crnoj Gori. Potonje riječi mitropolitove su bile dirljivi apel na Kralja i narod crnogorski, tražeći da mu oproste ono što je i sam smatrao izdajstvom svoje otadžbine“. <h2>SIMBOLI SRPSKE OKUPACIJE</h2> Vojvoda Rajo je na obelježavanju 120-godišnjice objave Ustava iz 1905. g. prigodu začinio i osobom u crnogorskom ruhu, ali sa pogrešnom kapom. Trebalo je Rajo da priupita onog srpskog istoričara Aleksandra Stamatovića, od kad je 4S silom nametnuto na kapi u Crnoj Gori. Znao bi da u vrijeme donošenja Ustava na crnogorskim kapama niđe nije bilo 4S, te da je to još jedan od bezočnih falsifikata koje svako malo izbacuje. Kao što nema većeg bezobrazluka i poganštine od nazivanja kapele koju je podigao Aleksandrar Karađorđević na Jezerskom vrhu Njegoševom kapelom. Vojvoda se predstavlja kao veliki antikomunista, iako su u vrijeme socijalizma više poštovane „svetinje“ nego što ih on poštuje. U vrijeme socijalizma, kad je građena brana na Pivi i seljen Pivski manastir, svaki kamen je obilježen brojem i prenešen na novo mjesto manastira. I to je rađeno 13 godina. Kamen po kamen. Pa onda restaurirano tako da je sačuvan originalan izgled. Njegoševa kapela je 1924/5 samo oburdana niz Koprivinu stranu. Komunisti je ne bi rušili, već bi svaki kamen bio vraćen na svoje mjesto i bila bi sačuvana originalna Njegoševa kapela. Da je Srbima bila svetinja i oni bi to uradili. Ali nijesu. Njima je trebala kapela kao svetinja koju je sagradio okupator, kao dokaz da je podjarmio Crnu Goru! I sad jedan ponavljač nikšićke gimnazije „Stojan Cerović“, nedostojan da pominje Njegoševo ime, hoće po drugi put da oburda Njegoševu kapelu i vrati simbol srpske okupacije Crne Gore na Lovćen. E pa teško preko nas živih!

Obezdržavljenost

Pljevlja su među najzagađenijim mjestima u Evropi. Tokom zimskih mjeseci koncentracije sumpor-dioksida, PM čestica i drugih otrovnih gasova višestruko premašuju dozvoljene granice. Djeca završavaju na kiseoniku. Stariji se guše u sopstvenim domovima. Broj oboljelih od respiratornih i malignih bolesti iz godine u godinu raste - poručio je građanski aktivista Pavle Čolović u otvorenom pismu svjetskim liderima, predsjednicima država, premijerima, ministrima zdravlja i životne sredine, predstavnicima Ujedinjenih nacija (UN), Evropske unije (EU) i međunarodnih ekoloških organizacija.
Naglasio je da se obraćam iz Pljevalja - malog ali, kako je rekao, najljepšeg grada na sjeveru Crne Gore - koji već decenijama polako umire - ne od rata i gladi - već od vazduha koji udišu.
- Posebno zabrinjava činjenica da je Termoelektrana Pljevlja zvanično prošla takozvanu „ekološku rekonstrukciju“, u koju je uloženo skoro 100.000.000 eura. Javnosti je obećano smanjenje zagađenja, usklađivanje sa evropskim standardima i zaštita zdravlja građana - naveo je on.
Danas, nakon tog enormnog ulaganja, stanje je, podvlači Čolović, nikada gore.
- Zagađenje je veće, zdravstvene posljedice su teže, a povjerenje građana potpuno urušeno. Postrojenja za odsumporavanje i denitrifikaciju ne funkcionišu kontinuirano, mjerni sistemi se gase upravo kada je zagađenje najizraženije, a odgovornost se prebacuje sa institucije na instituciju - naglasio je on.
Čolović je podvukao da ovo pismo nije politički pamflet – nego vapaj jednog grada.
- Ovo je optužnica savjesti. Ovo je pitanje: kako je moguće da se uloži 100 miliona eura, a da građani danas udišu otrovniji vazduh nego ranije? – naveo je Čolović.
Oni, kako je rekao, traže hitnu međunarodnu pažnju i nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima, međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije Termoelektrane Pljevlja, pritisak na nadležne institucije da poštuju ekološke i zdravstvene standarde, zaštitu osnovnog ljudskog prava - prava na život i zdrav vazduh.
- Zagađenje ne poznaje granice, nacije ni ideologije. Ako danas ćutimo nad Pljevljima, sjutra će neko drugi pisati isto pismo iz nekog drugog grada. Ne tražimo privilegije. Tražimo istinu, odgovornost i pravo da naša djeca imaju isto pravo na zdrav život kao djeca u Parizu, Berlinu ili Oslu - zaključio je Čolović dodajući da se nada da će čuti glas jednog malog grada prije nego potpuno utihne.

Čolović: Tražimo nezavisni monitoring kvaliteta vazduha u Pljevljima i međunarodnu reviziju efekata ekološke rekonstrukcije TE Pljevlja

Ovo je težak i potresan momenat za naš grad i cjelokupnu zajednicu, jer ne postoje okolnosti kojima je moguće opravdati gubitak ljudskog života - poručio je predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić nakon jučerašnje tragedije u kojoj je državljanin Njemačke stradao, a njegova supruga povrijeđena.
Ova tragedija ozbiljno je, kaže on, poljuljala povjerenje.
- I realno je očekivati da će veliki broj posjetilaca izbjegavati korišćenje žičare, što direktno ugrožava zimsku turističku sezonu i egzistenciju mnogih porodica - upozorio je Žugić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6369%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Ftragedija-na-savinom-kuku-poginuo-drzavljanin-njemacke-njegov-sunarodnik-tesko-povrijeden&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
On je naglasio da Opština zahtijeva potpunu i transparentnu istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere koje će garantirati maksimalnu bezbjednost u budućnosti. Bez jasnih odgovora i konkretnih poteza, kako je rekao, posljedice po turizam i ekonomiju Žabljaka mogu biti dugoročne i ozbiljne.
Uzimajući u obzir situaciju, Žugić najavljuje inicijativu za hitan sastanak sa predstavnicima Vlade i Razvojne banke kako bi se kreirao sistemski odgovor koji će omogućiti da Žabljak zadrži titulu atraktivne cjelogodišnje destinacije.
- Žabljak živi od turizma. Sigurnost gostiju je temelj povjerenja koje se gradi godinama - dodao je on.
Žugić je rekao da je sa dubokim žaljenjem primljena vijest o nesreći na Savinom kuku, uputio iskreno saučešće porodici nastradalog i poželio brz oporavak povrijeđenoj supruzi.
Zahvalio je pripadnicima Gorske službe spasavanja i Službe zaštite i spasavanja Žabljak, koji su, kako je istakao, u vrlo zahtjevnoj situaciji, rizikujući vlastite živote, spasili tuđe.

Žugić: Tragedija na Savinom kuku poljuljala povjerenje, zahtijevamo istragu, utvrđivanje odgovornosti i hitne mjere

Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore, kazali su dekan na Faluketetu za crnogorski jezik i književnost Aleksandar Radoman, prodekan Adnan Čirgić i profesor Boban Batrićević odgovarajući na prozivke direktora Državnog arhiva Crne Gore Danila Mrvaljevića.
Mrvaljević je na mreži Fejsbuk Radomana, Čirgića i Batrićevića oslovio s “babetine”, te dodao da mu je drago da "idu trojica na njega" jer "pojedinačno nijesu dorasli".&nbsp;
Reagovanje Čirgića, Radomana i Batrićevića prenosimo u cjelosti:&nbsp;
Da nije bilo najnovijeg Fejsbuk izbljuvka direktora Državnoga arhiva Crne Gore, pitanje na osnovu kojih referenci je izabran na tu poziciju i dalje bi bilo misterija. Novo javno uneređivanje direktora DACG razriješilo je tu misteriju. A evo o čemu je riječ. Grupacija nastala u aktu protivprirodnog bluda staljinizma i velikosrpskog fašizma čiji je viđeni potrčko aktuelni direktor DACG nije slučajno pregla da poklopi bezbjednosni sistem Crne Gore.&nbsp;
U toj misiji po svoj prilici im se logičnim učinilo da tom sistemu neizostavno mora pripadati i Državni arhiv. Jer čemu bi ti vražji arhivi inače služili do da čuvaju neke tajne. Što bi bio smisao arhivistike ako ne da čuva i pothranjuje konspirativne spise koji u datom momentu mogu poslužiti da se neko kompromituje i difamira. Od ekipice koju krase sumnjive diplome i odsustvo radnog staža u bilo kom poslu a objedinjava je patološki resentiman i mržnja prema 2006. godini, bilo bi nepravedno očekivati da išta drugo i misle o arhivu.
E tu dolazimo do pitanja referenci našeg direktora. Ako je arhiv mjesto đe se pohranjuju tajne i kuvaju intrige ko bi mogao biti bolji direktor arhiva od lokalne mutikaše. Otud njegov ispljuvak počinje s babetinama, nastavlja glasinama, vrhuni prijetnjama (u maniru B. B. - imamo saznanja, bolje da ih ne obznanimo) i okončava pljuvačinom. Pritom okađen doktrinom poltrona aktuelnog režima o svetoj i moralnoj borbi protiv bivše vlasti. Samo s ljudima koji nikad nijesu bili dio niti jedne vlasti. Ostavljamo stoga direktora i kolektivno i individualno da bazdi u svom budžaku intriga i mržnje okružen ekipom najbizarnijih i najbesprizornijih tipova koje je crnogorska politika ikad viđela saglasni s njim u jednom - u moru ližisana aktuelnog režima zbilja nije ničim zamiritao da ga izdvojimo.
Što se pak tiče onoga da mu je drago što trojica idu na njega, da bude jasno: nijedan od nas ne ide na njega. Nijesmo mi muve pa da idemo na Danila Mrvaljevića.
Javnost ćemo pošteđeti dalje polemike s direktorom DACG jer nam namjera nije ni bila da s njime polemišemo no da ga pozovemo, u vezi sa saopštenjem grupe građana, da se priśeti dužnosti direktora državne ustanove koja mu je povjerena. Budući da je svojom pisanijom potvrdio sve ono što svo Cetinje o njemu misli, nema razloga da se dalje glibamo. Nemamo ingerencija da ga spriječimo u njegovim očitim izdajničkim namjerama.
Adnan Čirgić
Boban Batrićević
Aleksandar Radoman

Tag: vuk-ikovic