Institut za medije: Hitno istražiti prijetnje Đuranoviću, napad na novinara može zastrašiti cijelu medijsku zajednicu
Iz Instituta upozoravaju da prijetnja upućena Drašku Đuranoviću nakon uredničkog komentara o odnosu državnih funkcionera prema sahrani osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i pokušajima relativizacije genocida predstavlja ozbiljan udar na slobodu izražavanja. Od nadležnih traže hitnu i djelotvornu istragu i procesuiranje odgovorne osobe
Institut za medije Crne Gore najoštrije je osudio prijetnje upućene glavnom i odgovornom uredniku Televizije E Drašku Đuranoviću i pozvao nadležne institucije da slučaj hitno i djelotvorno istraže, a odgovornu osobu procesuiraju u skladu sa zakonom.
Iz Instituta poručuju da je brza i efikasna reakcija institucija neophodna kako bi se poslala nedvosmislena poruka da u Crnoj Gori postoji nulta tolerancija prema prijetnjama, zastrašivanju i nasilju nad novinarima i medijskim radnicima.
Đuranović je saopštio da je prijetnja smrću objavljena ispod linka informativne emisije u kojoj je iznio urednički komentar o pitanjima od javnog interesa, nakon čega je slučaj prijavio policiji.
Institut podsjeća da su novinari i medijski radnici u Crnoj Gori godinama izloženi prijetnjama, napadima i različitim oblicima pritiska, zbog čega, kako ocjenjuju, i dalje ne rade u potpuno bezbjednom okruženju.
Na taj problem, dodaju, kontinuirano ukazuju i relevantni međunarodni izvještaji, uključujući izvještaje Evropske komisije i Reportera bez granica.
Posebno zabrinjava, kako navode, činjenica da novinari postaju mete prijetnji i napada kada izvještavaju ili komentarišu teme oko kojih postoje duboke društvene i političke podjele.
– U takvom ambijentu posebnu odgovornost imaju politički akteri i nosioci javnih funkcija, koji svojim javnim govorom moraju doprinositi smirivanju tenzija, poštovanju činjenica i stvaranju prostora za slobodnu i argumentovanu javnu debatu, a ne dodatnoj polarizaciji društva – poručili su iz Instituta.
Urednički komentar Đuranovića, nakon kojeg je uslijedila prijetnja, odnosio se na postupanje dijela državnih funkcionera povodom sahrane osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića, kao i na pokušaje relativizacije genocida.
Iz Instituta naglašavaju da su kritičko novinarstvo i urednički komentari o relativizaciji ratnih zločina, veličanju osuđenih ratnih zločinaca i odnosu društva prema nasljeđu ratova devedesetih legitimni i neophodni sadržaji u demokratskom društvu.
Posebno su, kako ističu, važni u društvima koja teže suočavanju sa prošlošću i izgradnji kulture sjećanja zasnovane na činjenicama.
Kolumna, komentar i drugi oblici autorskog novinarskog izražavanja uživaju visok stepen zaštite slobode izražavanja, naročito kada se odnose na pitanja od nesumnjivog javnog interesa.
– Prijetnja novinaru zbog iznesenog stava nije samo napad na pojedinca, već može imati zastrašujući efekat na cijelu medijsku zajednicu i ograničiti prostor za slobodnu javnu debatu – upozorili su iz Instituta.
Iz Instituta za medije poručuju da Crna Gora, kao država kandidatkinja za članstvo u Evropskoj uniji, mora obezbijediti sigurno okruženje za rad novinara i efikasno procesuiranje prijetnji i napada.
Zaštita slobode izražavanja i bezbjednosti novinara, zaključuju, mora biti stvarni pokazatelj vladavine prava, a ne samo deklarativno opredjeljenje.