Institut za medije Crne Gore izrazio je punu podršku koleginici Itani Kaluđerović, kojoj je putem društvene mreže Fejsbuk upućena prijetnja i pozvao nadležne institucije na nultu toleranciju prema prijetnjama nasiljem.
Ujedno apeluju na sve građane i građanke da, poput Itane, ozbiljno shvate svaku neprimjerenu poruku, prijetnju ili drugi oblik nedozvoljene komunikacije i prijave je nadležnim organima.
- Na nadležnim institucijama je da utvrde da li je prijetnja Itani povezana sa njenim profesionalnim radom i uređivačkom politikom medijske kuće u kojoj radi, Televizije E, a na svima nama je da se zabrinemo zbog porasta agresije u javnom prostoru, posebno prema ženama – navode iz Instituta za medije.
Oni pozdravljaju Itaninu odluku da slučaj odmah prijavi policiji i cijene brzu reakciju nadležnih, od kojih očekuju da ovu prijetnju razmotre sa maksimalnom ozbiljnošću, uvažavajući osjećaj ugroženosti koji je novinarka izrazila.
- Itana Kaluđerović je novinarka i posao koji radi je izlaže sudu javnosti, čini vidljivijom, ali i ranjivijom u odnosu na ostale građane i građanke. Tanka je granica između virtuelne i fizičke agresije i zato pozivamo nadležne na nultu toleranciju prema prijetnjama nasiljem – zaključuju iz Instituta za medije Crne Gore.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fimcg-granica-je-tanka-nadlezni-da-imaju-nultu-toleranciju-za-prijetnje-nasiljem&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

IMCG: Granica je tanka – nadležni da imaju nultu toleranciju za prijetnje nasiljem

Institut za medije Crne Gore (IMCG) ocjenjuje da dok god ubistvo direktora i glavnog i odgovornog lista Dan Duška Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljen, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi medija i vladavini prava u Crnoj Gori.
Za ubistvo Jovanovića, kako se podsjeća u saopštenju povodom 21 godine od ovog zločina, osuđen je jedino Damir Mandić, kao saizvršilac, koji je nedavno odslužio kaznu zatvora u trajanju od 19 godina.&nbsp;
- Od ubistva Jovanovića u Crnoj Gori se promijenilo nekoliko vlada, vrhovnih državnih tužilaca, više ministara unutrašnjih poslova, a ovaj zločin i dalje nema sudski epilog - ističu iz Instituta za medije.
Višegodišnja istraga je, kako dodaju, obilježena ozbiljnim propustima i neefikasnošću, a niko od odgovornih za takvo vođenje slučaja nije odgovarao.&nbsp;
- U više od dvije decenije od ubistva, Više državno tužilaštvo u Podgorici otvorilo je najmanje deset posebnih predmeta, provjeravalo brojne informacije, saslušavalo svjedoke, ali i dalje bez konkretnih rezultata- otkrivanja nalogodavaca I motiva zločina. Obećanja najviših državnih zvaničnika o davanju prioriteta ovom slučaju više služe za političke poene I promociju nego što svjedoče o suštinskoj političkoj volji da ovaj slučaj dobije epilog na sudu - naglasili su iz Instituta za medije.
Ranija nefikasnost, a sada sporost u radu institucija i neadekvatno komuniciranje ove teme od nadležnih je, kako dodaju, natjeralo medije da preuzmu ulogu istražnih organa, pa je javnost poslednjih dana svjedočila brojnim informacije o nalogodavcima, motivima, a koje niko od nadležnih ne demantuje.&nbsp;
- Značili to da su mediji rasvijetlili slučaj, a da nas nadležni o tome još nijesu obavijestili - upitali su iz Instituta za medije.

Institut za medije: Dok god ubistvo Duška Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi medija

Institut za medije Crne Gore (IMCG) pozvalo je rukovodstvo Skupštine da obezbijedi nesmetan rad novinarima u praćenju sjednica i aktivnosti zakonodavnog doma i oštro osuđuje pokušaje ometanja medijskih radnika od strane pojedinih poslanika u obavljanju novinarskog posla.
Podsjećamo, šefa kluba poslanika Nove srpske demokratije Dejan Đurović juče je iz plenarne sale Skupštine pokušao da bahato istjera novinare uz riječi „marš napolje“, nakon što je krenula burna rasprava poslanika opozicije i predsjednika parlamenta Andrije Mandića koji im je izrekao mjeru oduzimanja riječi.
Iz Instituta za medije kaži da je nasrtaji na fotoreportere i snimatelje u plenarnoj sali Skupštine tokom sjednice parlamenta, vrijeđanje medijskih radnika od strane pojedinih poslanika, oduzimanje sredstava za rad od strane skupštinsih službenika, pritisak na slobodu medija i ugrožavanje prava javnosti da bude obaviještena.
Podsjećaju da Zakon o medijima u članu 5 obavezuju državu da garantuje “nesmetan rad novinara i njihovu bezbjednost kako bi se omogućila sloboda izražavanja mišljenja…”
- Praćenje rada Skupštine je od od velikog javnog značaja i građani moraju biti obaviješteni o radu zakonodavnog doma, imati uvid u to na koji način se donose odluke, zakoni i kako se prema svemu tome odnose poslanici, u čemu ključnu ulogu imaju mediji - ističu u Institutu za medije.
Napominju da bi jedan od osnovnih principa rada Skupštine morala bi biti transparentnost rada, što podrazumijeva, kako kažu, otvorenost prema medijima i građanima, posebno građanima zahvaljujući čijem povjerenju je poslanicima data privilegija da zastupaju interese građana i od čijeg novca su plaćeni za posao koji obavljaju.
- Sadašnji način rada, kojim je snimateljima i fotorepoterima dozvoljeno svega 15 minuta prisustva u plenarnoj sali i to na početku sjednice, a novinarima da iz hola, sa skupštinskih ekrana, prate rad poslanika, nije zadovoljavajući za vjerodostojno izvještavanje skupštinskog rada - naglašavaju u Institutu za medije.
Pozvali su skupštinsko rukovodstvo i nadležne službe da zajedno s medijima i medijskim organizacijama u što skorijem roku definišu jasna pravila koja bi omogućila nesmetano, neograničeno praćenje sjednica u plenarnoj sali, a koje ne bi ometalo rad poslanika.
- Na taj način bi na djelu pokazali da se istinski, a ne samo na riječima i za potrebe ispunjavanja štrikova u ispunjavanju evropskih standarda, zalažu za transparentan rad Skupštine, slobodu medija i pravo javnosti da zna - zaključeno je u saopštenju.

IMCG: Nasrtaji na medije su pritisak na njihovu slobodu, rukovodstvo Skupštine da im obezbijedi nesmetan rad

Plavljanka R.Đ. (26) uhapšena je jer je sedamdesetogodišnjaku u tom gradu ukarala novac u iznosu od 70.000 eura, saopšteno je iz Uprave policije (UP).&nbsp;
Kako je navedeno u saopštenju, policija je u roku od jednog dana od prijave rasvijetlila tešku krađu.
- Službenici Regionalnog centra bezbjednosti „Sjever“ – Odjeljenja bezbjednosti Plav su u roku jednog dana rasvijetlili krivično djelo teška krađa u kojoj je oštećenom licu otuđeno 70.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka, a što je oštećeni ovom Odjeljenju bezbjednosti prijavio 19.02.2026. godine. Policijski službenici su u najkraćem roku, u toku jednog dana, identifikovali osumnjičenu, lišili je slobode i u šteku u njenom stanu pronašli i oduzeli više od polovine otuđenog novca, a pronađeno je i oduzeto i vozilo kupljeno novcem koji je otuđila. Ona je krivično djelo, sumnja se, počinila skoro mjesec dana prije nego je oštećeni tešku krađu prijavio Policiji - navodi se u saopštenju.&nbsp;
Ona je, kako se sumnja, 24. januara ove godine oko 19.00 sati, koristeći prethodno stečeno povjerenje oštećenog sedamdesetogodišnjaka, ušla u njegovu porodičnu kuću čija su vrata bila nezaključana.&nbsp;
- Ona se potom stepenicama popela na sprat kuće i iz spavaće sobe, sa više mjesta – iz džepova sakoa, otuđila nekoliko koverti u kojima se nalazilo ukupno 15.000 eura, 1.100 dolara i 300 švajcarskih franaka. Zatim je, sumnja se, znajući gdje se sef nalazi, otuđila i sef koji je, kada se udaljila sa lica mjesta sa navedenim novcem i sefom, uz upotrebu podesnog sredstva i fizičke snage obila u svojoj kući i iz sefa otuđila još oko 55.000 eura - dodaje se u saopštenju.
Osumnjičena R.Đ. je potom, sumnja se, sav otuđeni novac smjestila u plastičnu kutiju i sakrila ga u šteku u svom stanu – šupljini zida ispod stepenica koja se nalazi iza kuhinjskih elemenata.&nbsp;
- Novac, koji je krila na navedenom mjestu koje nije bilo vidljivo i koje je bilo dobro zamaskirano, je potom počela da troši na putovanja, luksuznu garderobu, nakit i poklone, dok je dio novca – 11.000 eura dala svom emotivnom partneru. Njen emotivni partner je za taj novac kupio vozilo „VW Golf“ VII na auto placu u Tuzima - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici su, kako ističu, postupajući po prijavi oštećenog, vrlo brzo, za manje od jednog dana, došli do identiteta osumnjičene, kod koje su u kući pronašli sakriven novac u šteku u iznosu od 36.850 eura.&nbsp;
- Novac je oduzet i biće vraćen oštećenom vlasniku, a takođe je i oduzeto i navedeno vozilo koje je kupljeno otuđenim novcem koje će takođe, nakon kriminalističke obrade i procedura, biti predato vlasniku otuđenog novca. Osumnjičena će, uz krivičnu prijavu, biti privedena državnom tužiocu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Plavu, zbog sumnje da je počinila navedeno krivično djelo - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Policijski službenici nastavljaju sa preduzimanjem mjera i radnji iz svoje nadležnosti, radi rasvjetljavanja svih krivičnih djela među kojima i djela iz oblasti imovinskog kriminala, a u cilju zaštite građana i njihove imovine.

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Mithat Kuč, kandidat koji se prijavio na konkurs za direktora Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), obratio se Savjetu ASK nakon što je to tijelo najavilo da će od Višeg suda za prekršaje zatražiti informaciju o kazni – sudskoj opomeni – koja mu je izrečena.
U dopisu Savjetu ASK, u koji je Portal ETV imao uvid, Kuč, koji je nekadašnji vršilac dužnosti sekretara Sekretarijata Tužilačkog ssvjeta, detaljno informiše Savjet o pravosnažnosti rješenja, razlozima zbog kojih nije izjavio žalbu, kao i o svim izvještajima o prihodima i imovini koje je podnosio tokom vršenja funkcije i nakon njenog prestanka. Takođe, on obrazlaže okolnosti koje su dovele do pokretanja prekršajnog postupka.
Kuč u dopisu navodi:
„Ovim putem želim da Vas obavijestim, u vezi samom kandidaturom za direktora, da je rješenje Suda za prekršaje kojim mi je izrečena sudska opomena postalo pravosnažno. Takođe Vas obavještavam da na navedeno rješenje nijesam ulagao žalbu.“
Prema njegovim riječima, on je od dana imenovanja redovno i blagovremeno podnosio izvještaje o prihodima i imovini, u skladu sa zakonskim obavezama, te cijeni da je potrebno da ib i detaljnije upoznam u ss tim.&nbsp;
„Dana 15.12.2022. godine, od strane Tužilačkog savjeta, određen sam za VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta. U skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, uredno i blagovremeno sam, u roku od 30 dana od stupanja na navedenu funkciju, podnio Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On ističe i redovne godišnje izvještaje.&nbsp;
„Takođe, do 30. marta 2023. godine, uredno i blagovremeno sam Agenciji podnio redovni godišnji izvještaj o prihodima i imovini za 2022. godinu, te za 2023. godinu do 30. marta 2024. godine.“
Kuč u dopisu navodi da je, nakon prestanka funkcije, uredno podnio izvještaj.
„Nakon što mi je 6. juna 2024. godine prestala funkcija VD Sekretara Sekretarijata Tužilačkog savjeta, u skladu sa Zakonom o sprečavanju korupcije, u roku od 30 dana od prestanka funkcije, podnio sam Agenciji izvještaj o prihodima i imovini.“
On dalje ističe vanredne izvještaje podnesene nakon prestanka funkcije.
„Dana 3. decembra 2024. godine, nakon što mi je prestala funkcija, kada je moja supruga refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
„Dana 30. decembra 2024. godine, dakle nakon što mi je prestala funkcija, a kada sam refinansirao potrošački kredit, podnio sam vanredni izvještaj Agenciji, koji u prilogu dostavljam.“
„Takođe, 2. jula 2025. godine, nakon što sam ponovo refinansirao navedeni kredit, te nakon što je moja supruga takođe refinansirala potrošački kredit, podnio sam blagovremeno i uredno Agenciji vanredni izvještaj, koji u prilogu dostavljam.“
Kuč u dopisu podvlači:
„Dakle, iz naprijed navedenog jasno proizilazi da sam Agenciji, nakon što mi je prestala funkcija, podnio četiri izvještaja o prihodima i imovini, a tokom vršenja funkcije tri.“
Kako je kazao, nakon prestanka funkcije konsultovao je Zakon o sprečavanju korupcije.&nbsp;
„Nakon što mi je prestala funkcija, konsultovao sam Zakon o sprečavanju korupcije, kako bih video koje su mi obaveze po prestanku funkcije, te utvrdio da je odredbom člana 25 stav 4 Zakona o sprečavanju korupcije, koji je bio važeći u trenutku kada mi je prestala funkcija, propisano da je javni funkcioner dužan da, u roku od 30 dana od dana prestanka funkcije, obavijesti Agenciju i podnese izvještaj, što sam i učinio, dok je stavom 5 istog člana propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije podnese izvještaj Agenciji, sa stanjem na dan podnošenja izvještaja. Dakle, nije bilo propisano ograničenje da se izvještaj po prestanku funkcije u naredne dvije godine podnosi do 30. marta tekuće godine za prethodnu, te iz tog razloga izvještaj za 2024. godinu nijesam podnio do 30. marta 2025. godine, cijeneći da je navedena odredba važeća.“
On navodi razloge kašnjenja.&nbsp;
„Međutim, nakon što je protiv mene pokrenut prekršajni postupak da izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nijesam dostavio do 30. marta 2025. godine, utvrdio sam, a što mi do tada zaista nije bilo poznato, da se nakon prestanka funkcije (funkcija prestala dana 05. juna 2024. godine) izmijenila odredba člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (‘Službeni list CG’, br. 54/2024 od 11.6.2024. godine, a stupio je na snagu 12.6.2024), kojom je propisano da javni funkcioner kome je prestala funkcija dužan je da jednom godišnje u naredne dvije godine po prestanku funkcije, do kraja marta tekuće godine za prethodnu godinu, podnese izvještaj Agenciji.“
Prema njegovim riječima, &nbsp;Izvještaj o prihodima i imovini za 2024. godinu nije &nbsp;dostavio blagovremeno (do 30. marta 2025. godine), zato što mu je promakla izmjena člana 25 stav 5 Zakona o sprečavanju korupcije (koja izmjena je stupila na snagu nakon prestanka funkcije), a zbog čega je i pokrenut prekršajni postupak protiv njega, u kom postupku je pred sudom detaljno naveo razloge propuštanja, te tokom postupka, odnosno dana 5. novembra 2025. godine, otklonio nepravilnost, odnosno Agenciji dostavio izvještaj za 2024. godinu (koji u prilogu dostavljam), te o tome obavijestio sud, nakon čega mu je izrečena sudska opomena.
„Dakle, imajući u vidu prednje, moja kandidatura ni na koji način ne može biti sporna, jer sam u konkretnom slučaju otklonio nepravilnost, prijavio imovinu, izrečena mi je najblaža sankcija i nema elemenata prikrivanja ili sticanja koristi, a što pokazuje da nema trajne povrede integriteta, nema teškog oblika kršenja zakona i radi se formalnom izricanju sankcije.“
On dalje ističe:
„Smatram da kao Savjet, prilikom daljeg odlučivanja o mojoj kandidaturi trebate imati u vidu da li je bilo namjere da izvještaj za 2024. godinu ne podnesem blagovremeno – a iz svega naprijed navedenog jasno je da nije, da li je bilo prikrivanja – a nije, jer sam izvještaj naknadno podnio, te da li postoji kontinuitet povreda – a ne postoji, jer sam za nepune tri godine (tokom vršenja funkcije te nakon prestanka funkcije), u periodu kada sam bio u obavezi da dostavljam redovne i vanredne izvještaje o prihodima i imovini, dostavio Agenciji blagovremeno i uredno šest (6) izvještaja, koji se nalaze na zvaničnom sajtu Agencije, što sam provjerio.“
Na kraju, Kuč u dopisu navodi:
„Ukoliko Savjet ocijeni da nijesam prošao test integriteta (što po mom dubokom uvjerenju ne može biti) zbog izrečene sudske opomene, koja mi je izrečena zbog propuštanja roka za podnošenje izvještaja o prihodima i imovini za 2024. godinu, koju nepravilnost sam otklonio, zanemarujući naprijed navedene činjenice, ukazujem na odredbu člana 88 stav 2 Zakona o sprečavanju korupcije, koja se primjenjuje i na izbor direktora Agencije, a koja propisuje da se ne može birati lice koje je pravosnažno osuđeno za krivična djela iz oblasti korupcije i koje nije prošlo provjeru integriteta u skladu sa ovim zakonom. Dakle, prostim jezičkim tumačenjem formulacija je kumulativna, te zbog toga obje smetnje moraju postojati da bi kandidat bio eliminisan.“

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Nekadašnjoj ministarki prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesni Bratić juče je ukinut pritvor, a već u ponedjeljak biće joj ukinuta mjera zabrane napuštanja stana i skinuta nanogica ukoliko se tog dana prema planu Specijalnog tužilaštva saslušaju sva tri svjedoka u okviru ove istrage, kazao je za <a href="https://www.pobjeda.me/clanak/vesni-bratic-vec-u-ponedjeljak-skidaju-nanogicu">Pobjedu </a>advokat Mitar Šušić.
- U istrazi su predviđena saslušanja tri svjedoka – Milice Kadović, Dejana Dašića i Jovane Mijović – nakon čega će, praktično, prestati razlozi za trajanje mjere zabrane napuštanja stana – precizirao je advokat Šušić.
Slučaj Vesne Bratić dobio je novi obrt nakon što joj je Viši sud u Podgorici u petak ukinuo pritvor i odredio blaže mjere nadzora: zabranu napuštanja stana uz elektronski nadzor i zabranu kontakta sa svjedocima na udaljenosti manjoj od 50 metara.
Odluka je uslijedila nakon što je vanraspravno vijeće Višeg suda uvažilo žalbe odbrane advokata Mitra Šušića, Aleksandra Rmuša i Aleksandra Delevića i preinačilo rješenje sutkinje za istragu Suzane Mugoše od 17. februara, odbijajući prijedlog Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) za određivanje pritvora.
Vanraspravno vijeće Višeg suda je konstatovalo da u ovom trenutku postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja.
Ključna pravna dilema u ovoj fazi postupka nije bila da li postoji osnovana sumnja, već da li su ispunjeni uslovi za pritvor.
Za razliku od sutkinje Mugoše, vanraspravno vijeće Višeg suda ocijenilo je da, kad je u pitanju Bratić, ne postoji opasnost da će pobjeći, dok je eventualni rizik od uticaja na svjedoke moguće u potpunosti neutralisati blažim mjerama nadzora.
Bratić je tako, umjesto pritvora, dobila nanogicu i kućni nadzor, uz upozorenje da bi kršenje mjera moglo rezultirati ponovnim određivanjem pritvora.
- Mjere će trajati dok za to postoji potreba, a najduže do pravosnažnog okončanja postupka – precizirali su iz Višeg suda i dodali da će nadzor nad sprovođenjem ovih mjera izvršavati Uprava policije – Centar bezbjednosti Podgorica.
Advokat Šušić je za Pobjedu kazao da je odbrana zadovoljna odlukom vijeća da ukine pritvor Bratić, barem kada su u pitanju pritvorski razlozi, odnosno samo postojanje pritvora.
Time su, kako navodi, potvrđene teze koje je odbrana iznosila od samog početka postupka i u žalbama – da ne postoje razlozi za pritvor, niti opasnost od bjekstva, niti opasnost od uticaja na svjedoke.
- Opasnost od bjekstva je u potpunosti odbačena kao osnov za određivanje mjere. Mjera zabrane napuštanja stana izrečena je isključivo kao mjera obezbjeđenja u odnosu na navodnu opasnost od uticaja na svjedoke, a ne zbog bjekstva – precizirao je Šušić.
On je kazao da, iako je zadovoljan ukidanjem pritvora, nije saglasan sa ocjenom da postoji osnovana sumnja da je Bratić izvršila krivično djelo.
- Smatram da, čak i kada bi se dokazalo da je tačno ono što joj se stavlja na teret, u tim radnjama nema elemenata krivičnog djela. Samim tim, ne može postojati ni osnovana sumnja u bilo kojoj fazi postupka - naveo je on.
<h2>Hapšenje</h2>
Bivša ministarka prosvjete Vesna Bratić uhapšena je u ponedjeljak po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva u okviru istrage koja se odnosi na način na koji su tokom 2021. godine vršena razrješenja i imenovanja direktora obrazovnih ustanova.
Prema navodima iz istrage, Bratić se sumnjiči za selektivnu primjenu zakonskih ovlašćenja: razriješila je osam direktora za koje su sudovi kasnije utvrdili da su nezakonito smijenjeni, dok istovremeno nije razriješila oko četrdeset direktora koji, prema dokumentaciji tužilaštva, nijesu ispunjavali zakonske uslove za ostanak na funkciji.
Zanimljivo je da fokus SDT-a nije primarno na nezakonitim smjenama osam direktora, koje su već dobile sudski epilog u parničnim postupcima, već na navodnom nepostupanju, odnosno propuštanju da se razriješi veći broj direktora. Upravo ta razlika između građanskopravne odgovornosti (naknade štete zbog nezakonite smjene) i eventualne krivične odgovornosti zbog nečinjenja otvorila je brojna pitanja o osnovu ove istrage Specijalnog tužilaštva.
Slučaj tako ima dvostruki karakter: parnični, u kojem su pojedini direktori dobili sporove protiv države i dosuđene su im odštete, i krivični, koji tek ulazi u fazu ispitivanja osnovanosti optužbi.
Hapšenje bivše ministarke izazvalo je snažne političke reakcije.
Dio političkih subjekata ocijenio je hapšenje kao politički progon, dok su drugi tvrdili da je riječ o zakasnjelom, ali nužnom procesuiranju.
U javnu raspravu uključio se i predsjednik države Jakov Milatović, koji je, nakon apela sestre Vesne Bratić, Slavice, zatražio izjašnjenje Ministarstva pravde u vezi s mogućim pomilovanjem.
Ministar pravde Bojan Božović saopštio je da neće preporučiti pomilovanje.
Milatović je potom naglasio da je postupao isključivo u skladu sa Ustavom i zakonom, ističući da ne može niti želi da utiče na stav Ministarstva, te poručio da „selektivna pravda može biti gora od najveće nepravde“.
Paralelno sa raspravom Milatovića i Božovića, iz Demokratske Crne Gore poručeno je da je mjera kućnog nadzora u slučaju Bratić pokazala da se ista takva mjera mogla primijeniti i u drugim predmetima, konkretno u slučaju Miloša Medenice.
Poslanik Momčilo Leković problematizovao je različit pristup u određivanju pritvora i mjera nadzora, otvarajući pitanje dosljednosti pravosudne prakse.
On je podsjetio da se ni nakon više od 20 dana od zahtjeva tužilaštva, Vesni Medenici ne određuje pritvor, već joj je izrečena mjera zabrane napuštanja mjesta prebivališta.
„Pobijedila je pravda, slava i hvala Gospodu na svemu!“
Bivša ministarka Vesna Bratić nakon ukidanja pritvora zahvalila je na podršci koju je dobila. Prokomentarisala je i oslobađajuću presudu protiv optuženih u slučaju „državni udar“ riječima da je pravda povrijedila.
- Slava i hvala Gospodu na svemu! Volim vas i hvala vam do neba! - poručila je Bratić na društvenoj mreži X.
Na objavi iznad postavljene fotografije predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića napisala je:,, Pobijedila je pravda“.
Bratić se juče nakon izlaska iz Istražnog zatvora u Spužu javila u Centar bezbjednosti Podgorica, a zatim otišla kući gdje joj je određena mjera nadzora.
Joanikije: Nadam se da će nastavak postupka biti pravičan
Mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve Joanikije izrazio je zabrinutost zbog načina pritvaranja bivše ministarke Vesne Bratić, ocjenjujući da takvo postupanje ne doprinosi jačanju povjerenja u vladavinu prava, saopšteno je iz Mitropolije crnogorsko-primorske.
On je, nakon što je Bratić ukinut pritvor i određena mjera zabrane napuštanja stana, posjetio bivšu ministarku i istakao da, kao i dio javnosti, dijeli zabrinutost zbog načina na koji je sprovedena mjera lišenja slobode i ukupne atmosfere koja je pratila taj slučaj.
Iz Mitropolije su naveli da nije dobra poruka ako se univerzitetska profesorka, koju nadležni organi ne terete za pribavljanje lične koristi na štetu države ili naroda, tretira na način koji ostavlja utisak nesrazmjernosti. Naglašeno je i da takav pristup može dovesti do „osude prije presude“, što ne bi smjelo biti cilj društva koje nastoji da jača institucije i pravnu sigurnost.
Mitropolit Joanikije izrazio je nadu da će nastavak postupka biti pravičan, te da će se kroz dostojanstven i zakonit proces u najkraćem roku utvrditi istina. Bratić je, kako se navodi, zahvalila na posjeti i poručila da su za svakog čovjeka najvažniji čista savjest, strpljenje i dostojanstvo pred Bogom i ljudima.

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Izmjene Ustava koje predlaže Vlada, u dijelu koji se odnosi na Tužilački savjet ne rješavaju ključni sukob interesa i neprimjerene koncentracije moći u funkciji Vrhovnog državnog tužioca koji po službenoj dužnosti predsjedava Tužilačkim savjetom, a uvođenjem kvalifikovane većine neopravdano otežavaju izbor netužilačkih članova Tužilačkog savjeta u Skupštini, saopšteno je iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Vlada predlaže da se uvede dvotrećinska odnosno tropetinska većina glasova poslanika kao neophodna za izbor članova Tužilačkog savjeta, stavljajući tako još jednu pravnu, a tešku političku prepreku, što izvjesno može dovesti do toga da Tužilački savjet mjesecima ili godinama bude bez članova koji nisu državni tužioci.&nbsp;
Iskustva Skupštine, kako se navodi u saopštenju Instituta Alternativa, u naporima da postigne navedene većine su upozoravajuća.&nbsp;
- Naš predlog je bio da se članovi iz reda uglednih pravnika biraju apsolutnom (natpolovičnom) većinom poslanika u Skupštini, za razliku od sada dovoljne obične većine (većine od prisutnih poslanika). Vladini predlozi ne nude objašnjenje ni opravdanje da &nbsp;Sudskim savjetom predsjedava član koji nije sudija, a Tužilačkim savjetom Vrhovni državni tužilac. Predlozima Vlade se ne obezbjeđuje ustavna nadležnost nadzora Tužilačkog savjeta nad državnim tužilaštvom. U vrijeme pisanja Ustava, Venecijanska komisija je preporučila da njegova ustavna funkcija treba takođe da bude "nadgledanje da se tužilačka aktivnost sprovodi u skladu sa načelom zakonitosti - dodaje se u saopštenju.&nbsp;
Predloženim izmjenama Ustava, kako pojašnjavaju, ne mijenja se sastav Tužilačkog savjeta, kako bi se to moglo zaključiti iz nekih medijskih naslova, jer sastav Tužilačkog savjeta nije upisan u Ustavu.&nbsp;
- Riječ je o tome da se vladinim predlogom sastav Tužilačkog savjeta propisan Zakonom iz 2024.godine prepisuje u Ustav, a da se i konačno odustaje od sastava koji je bio propisan izmjenama iz 2021.godine - izmjenama koje su omogućile početak reforme u državnom tužilaštvu. Ustavom Crne Gore predviđeno je da Vrhovni državni tužilac predsjedava Tužilačkim savjetom, osim u disciplinskom postupku. Navedeno rješenje uvedeno je u Ustav, amandmanima iz 2013. godine. Navedeno rješenje, VDT koji je istovremeno i predsjednik Tužilačkog savjeta, proizvodi očigledan sukob interesa, donosi neprimjerenu koncentraciju moći, te kao posljedicu ima ograničenje kontrole rada tužilaštva od strane Tužilačkog savjeta - naglasili su u saopštenju.&nbsp;
Nije moguće, podvlače, da Vrhovni državni tužilac istovremeno bude odgovoran "za vršenje poslova Državnog tužilaštva i dužan je da preduzima mjere i radnje za efikasno i zakonito vršenje poslova Državnog tužilaštva", a s druge strane da kao Predsjednik Tužilačkog savjeta traži od sebe, rukovodilaca i državnih tužilaca kojima je hijerarhijski nadređen i za čiju zakonitost rada odgovara, odgovore na pitanja, dostavljanje informacija i izvještaja Tužilačkom savjetu.&nbsp;
- Suštinska nespojivost funkcije VDT i predsjednika Tužilačkog savjeta, potvrđena je kada su neke pozitivne kontrolne prakse, ukinute ili obesmišljene, nakon imenovanja Vrhovnog državnog tužioca u januaru 2024.godine. Podsjećamo da Venecijanska komisija, u mišljenju iz 2007.godine, u dijelu koji se odnosi na Sudski savjet, navodi da bi "bilo poželjnije da se, umjesto da se predsjedniku Vrhovnog suda po službenoj dužnosti povjeri predsjedavanje Sudskim savjetom, predvidi da predsjednika bira Sudski savjet iz reda uglednih pravnika, kako bi se obezbijedile neophodne veze između pravosuđa i društva i izbjegao rizik od „autokratskog upravljanja“ pravosuđem." Iako je ova preporuka usvojena za Sudski, nije za Tužilački savjet, iako bi po logici da je sud nezavisan, a tužilaštvo samostalno, prije trebala da bude usvojena u slučaju Tužilačkog savjeta. U mišljenju Venecijanske komisije se takođe ističe da "Postoji rizik da bi, kao članovi tužilačkog vijeća, tužioci glasali u bloku, slijedeći uputstva (formalna ili neformalna) svojih nadređenih. Tužilački savjet koji nema jaku i istinski nezavisnu komponentu neće biti efektivna kontrola ovlašćenja viših tužilaca, a posebno glavnog tužioca - objasnili su iz Instituta Alternativa.&nbsp;
Prethodno navedena zabrinutost, kako kažu, nažalost je dobila svoju potvrdu u praksi, jedinstvom i hijerarhijskom disciplinom tužilaca članova Tužilačkog savjeta, što vodi korporativizmu unutar tužilačke organizacije.&nbsp;
- Korporativizam u državnom tužilaštvu predstavlja obrazac u kome državni tužioci razvijaju zatvoren sistem odlučivanja, snažnu unutrašnju solidarnost i ograničenu spoljašnju kontrolu. Iako je autonomija tužilaštva ključna za zaštitu od političkog uticaja, međunarodni standardi naglašavaju da ona mora biti uravnotežena jasnim mehanizmima odgovornosti, transparentnosti i nadzora. U suprotnom, postoji rizik da se samostalnost državnog tužilaštva i profesionalna nezavisnost tužilaca pretvori u profesionalnu izolaciju i međusobnu zaštitu od odgovornosti - ističu.&nbsp;
U tom smislu, dodaju, neophodno je razmotriti da se umjesto ustavnog propisivanja strukture Tužilačkog savjeta iz aktuelnog Zakona o državnom tužilaštvu, ustavnim izmjenama propiše apsolutna većina za izbor članova Tužilačkog savjeta iz reda uglednih pravnika i nevladinih organizacija.&nbsp;
- Mi razumijemo, čitajući preporuke Venecijanske komisije, da sastav Tužilačkog &nbsp;savjeta &nbsp;nije bio sporan prije izmjena iz 2024.godine, već je bilo sporno što je Skupština mogla da izabere člana Tužilačkog savjeta prostom većinom glasova poslanika. - zaključuje se u saopštenju.&nbsp;

Tag: institut-za-medije

IMCG: Granica je tanka – nadležni da imaju nultu toleranciju za prijetnje nasiljem

Institut za medije: Dok god ubistvo Duška Jovanovića ne bude u potpunosti rasvijetljeno, ne možemo govoriti o stvarnoj slobodi medija

IMCG: Nasrtaji na medije su pritisak na njihovu slobodu, rukovodstvo Skupštine da im obezbijedi nesmetan rad

Plav: Uhapšena osumnjičena za krađu novca u iznosu od 70.000 eura

Kuč pisao Savjetu ASK: Sudska opomena ne može biti prepreka kandidaturi za direktora – riječ je o formalnom propuštanju roka

Vesni Bratić već u ponedjeljak skidaju nanogicu

Predložene izmjene Ustava neće unaprijediti ustavnu ulogu Tužilačkog savjeta

Programska šema

PRATITE TVe UŽIVO