Ivanović: Skupa proizvodnja i neuređeno zemljište najveći problemi poljoprivrednika; Đaković: Država da podstakne građane da kupuju domaće proizvode

Neuređeni imovinski odnosi, visoki troškovi proizvodnje i nedovoljno udruživanje proizvođača neki su od ključnih izazova crnogorske poljoprivrede na putu ka Evropskoj uniji. Iako će usklađivanje sa evropskim standardima zahtijevati značajna ulaganja, članstvo bi moglo da otvori pristup novim fondovima, kvalitetnijem priplodnom materijalu i dodatnim mogućnostima za razvoj domaće proizvodnje.

O izazovima i prilikama koje donosi zatvaranje Poglavlja 12 – Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor govorili su gosti emisije „Eurozona“, direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković i poljoprivrednik i predstavnik Poljoprivrednog klastera Crne Gore Luka Ivanović.

Ivanović je upozorio da će usklađivanje sa evropskim standardima o dobrobiti životinja zahtijevati velika ulaganja, posebno na farmama čiji objekti ne ispunjavaju propisane uslove i ne mogu se prilagoditi novim pravilima.

- Prema evropskim standardima, životinje neće moći trajno da budu vezane. Moraćemo da preuredimo postojeće objekte tamo đe je to moguće ili da izgradimo nove. Dosta objekata ne ispunjava te uslove i ne može se adaptirati. Mislim da ćemo se tu suočiti s velikim problemom – finansiranjem i pronalaženjem sredstava za izgradnju novih objekata - kazao je Ivanović.

Ipak, on smatra da će unapređenje uslova za držanje životinja dugoročno donijeti koristi proizvođačima i potrošačima. Zdravija grla, veća proizvodnja i bezbjedniji proizvodi, kako je ocijenio, predstavljaju važne prednosti usklađivanja sa evropskim standardima.

Ulazak u EU mogao bi da omogući i pristup sredstvima za nabavku kvalitetnijih priplodnih grla, ali Ivanović upozorava da će visoki troškovi proizvodnje i dalje predstavljati ozbiljan problem za domaće poljoprivrednike.

Neuređeno zemljište prepreka za evropske podsticaje

Jedan od najvećih izazova, prema riječima Ivanovića, jeste neriješeno imovinsko stanje poljoprivrednog zemljišta, koje bi moglo da oteža ostvarivanje prava na podsticaje.

On je naveo da predstavnici Poljoprivrednog klastera Crne Gore prate iskustva Hrvatske, uključujući probleme sa kojima se tamošnji proizvođači suočavaju nakon pristupanja Evropskoj uniji.

- Kod nas bi problem moglo da predstavlja neregulisano imovinsko stanje zemljišta. Nećemo moći da ostvarimo premiju po hektaru ukoliko ne budemo u mogućnosti da zaključimo ugovore o zakupu ili korišćenju zemljišta. Tu je i papirologija – u Hrvatskoj se žale da je obimna i da im stvara probleme - upozorio je Ivanović.

Dodao je da Crna Gora još ima vremena da unaprijedi sistem, riješi administrativne prepreke i edukuje proizvođače kako bi što spremnije dočekali članstvo.

Đaković je kazao da, prema njegovim saznanjima, Ministarstvo poljoprivrede radi na registraciji poljoprivrednog zemljišta, što je važno za korišćenje sredstava iz evropskih fondova.

- Važno je da zemljište bude upisano kako bismo iz fondova Evropske unije mogli da povučemo više sredstava. Članstvo će otvoriti mogućnosti za nove poljoprivredne investicije - istakao je Đaković.

Kao dodatnu prednost naveo je lakši transport živih životinja iz zemalja EU i dostupnost kvalitetnijih grla, ocjenjujući da je smanjenje troškova proizvodnje jedan od ključnih uslova za održivost domaće poljoprivrede.

Govoreći o stanju domaće poljoprivrede, Ivanović je ocijenio da je njen značaj u Crnoj Gori značajno smanjen u odnosu na ranije decenije.

Prema njegovim riječima, Zeta je osamdesetih godina imala više od 18.000 hektara poljoprivrednog zemljišta, dok je danas veliki dio tih površina zapušten.

- Omladina opravdano izbjegava tu proizvodnju zbog velikog obima rada i ulaganja, ali i neizvjesne zarade. Ove godine kilogram lubenice koštao je 11 centi, što je praktično cijena jedne žvake. S ovim cijenama ne možemo biti konkurentni proizvođačima iz Evropske unije, ali možemo da proizvodimo za goste i turiste koji posjećuju našu zemlju. Mislim da je tu naša šansa. Potrebno je da građani imaju više patriotizma i kupuju domaće proizvode - poručio je Ivanović.

Nekada je, kako je naveo, gotovo svako domaćinstvo imalo nekoliko krava, dok je danas stočarstvo sve rjeđe zastupljeno van većih farmi.

Ivanović smatra da su visoki troškovi, velika količina rada i neizvjesna zarada među razlozima zbog kojih se mladi sve manje odlučuju za poljoprivredu.

- S ovim cijenama ne možemo biti konkurentni proizvođačima iz Evropske unije, ali možemo da proizvodimo za goste i turiste koji posjećuju našu zemlju. Mislim da je tu naša šansa - kazao je Đaković.

On smatra da država treba snažnije da podrži ukrupnjavanje zemljišta i udruživanje proizvođača, jer bi zajedničkim nastupom mogli lakše da smanje troškove i unaprijede konkurentnost.

"Crna Gora ove godine izvezla gotovo milion kilograma lubenice"

Đaković je istakao da Crna Gora može da ojača svoju poziciju na tržištu kroz kvalitet domaćih proizvoda i veću podršku lokalnim proizvođačima.

Prema njegovim riječima, Crna Gora je ove godine izvezla gotovo milion kilograma lubenice. Naveo je i da su analize lubenica pokazale da su uzorci bili bezbjedni, ističući da su se proizvođači pridržavali savjeta struke i nijesu koristili prekomjerne količine pesticida i vještačkih đubriva.

Ukazao je i na potencijal malih proizvođača voća na sjeveru države, koji na svojim gazdinstvima proizvode domaće sokove, te ocijenio da bi udruživanje moglo dodatno da doprinese njihovoj prepoznatljivosti i plasmanu.

- Neophodno je raditi na kampanji koja bi građane podstakla da kupuju domaće proizvode, čak i kada su oni skuplji od uvoznih. Naš proizvod možda jeste 20 odsto skuplji od uvoznog koji vidimo na policama, ali je, dugoročno gledano, isplativiji za našu ekonomiju jer se dio novca od kupovine vraća u Crnu Goru. Na taj način podržavamo domaće poljoprivrednike i čuvamo novac u zemlji - poručio je Đaković.

Kao važne korake za budućnost domaće poljoprivrede izdvojio je i edukaciju proizvođača, bolju primjenu stručnih savjeta i snažnije povezivanje poljoprivrednih gazdinstava.

Usklađivanje sa evropskim pravilima, kako su sagovornici ocijenili, neće biti jednostavno i zahtijevaće ulaganja i administrativne promjene.

Ipak, kako je navedeno, uz podršku države, sređivanje zemljišnih evidencija i bolje organizovanje proizvođača, Poglavlje 12 može otvoriti prostor za modernizaciju proizvodnje, pristup evropskim fondovima i jačanje domaće poljoprivrede.