Privatni sektor eurozone porastao je u avgustu na najviši nivo u posljednjih 15 mjeseci, pokazali su preliminarni podaci kompanije S&amp;P global.
Vrijednost kompozitnog indeksa menadžera nabavke (PMI) eurozone za avgust iznosi 51,1 poen, što je rast u odnosu na julskih 50,9 poena i iznad je granice od 50 poena koja razdvaja ekspanziju odnosno rast privredne aktivnosti, od kontrakcije.
Kako se navodi, vrijednost relevantnog indeksa u sektoru usluga u avgustu iznosi 50,7 poena, što predstavlja neznatni pad u odnosu na 51 poen u julu, ali rezultat je već treći put zaredom u zoni ekspanzije, iznad 50 poena, prenosi Tanjug.
Prijatno je iznenadila industrijska proizvodnja. Vrijednost odgovarajućeg indeksa je porasla sa julskih 49,8 poena na 50,5 poena, što je najbolji rezultat za više od tri godine.
Nove porudžbine na agregatnom nivou su porasle prvi put u posljednjih 14 mjeseci, uprkos smanjenju novih izvoznih porudžbina.
Signal o potražnji za novim kapacitetima naveo je firme da povećaju broj zaposlenih šesti mjesec zaredom.
- Stvari se poboljšavaju. Ekonomska aktivnost je porasla u proizvodnji i u uslugama. Generalno, vidjeli smo blago ubrzanje rasta u posljednja tri mjeseca. Uprkos nepovoljnim faktorima poput američkih carina i opšte neizvesnosti, čini se da se preduzeća širom eurozone prilično dobro nose sa situacijom - naveo je glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke (HCOB) Cyrus de la Rubia na veb stranici S&amp;P global.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Najbolji rezultati privatnog sektora eurozone u 15 mjeseci

Industrijska proizvodnja u eurozoni i EU u junu je smanjena u odnosu na maj, pokazali su podaci Eurostata.
U eurozoni je sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u junu oslabila 1,3 odsto u odnosu na maj kada je, prema revidiranim podacima, bila uvećana 1,1 odsto, prenosi Hrportfolio.
Na nivou EU‑a pala je jedan odsto, nakon što je u maju bila uvećana za revidiranih 0,8 odsto na mjesečnom nivou.
Najviše je i na nivou eurozone i EU pala proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, 4,7 odsto, odnosno 3,7 odsto.
Osjetno je, u poređenju sa mjesecom ranije, smanjena i proizvodnja kapitalnih proizvoda, 2,2 odsto u eurozoni i 1,7 odsto u EU.
S druge strane, porasla je proizvodnja energije u odnosu na maj, 2,9 odsto u eurozoni i 2,7 odsto u EU.
Daleko najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnom nivou zabilježila je Irska, 11,3 odsto. Slijede Portugalija i Letonija, sa padom od 3,6 odsto, odnosno 2,8 odsto.
Najveći rast industrijske proizvodnje imala je Belgija, 5,1 odsto. Slijede Francuska i Švedska, s rastom proizvodnje od po 3,8 odsto, a blizu je i Grčka čija je industrijska proizvodnja skočila 3,3 odsto.

Pad evropske industrijske proizvodnje u junu

Ekonomija eurozone i EU primjetno je usporila u drugom tromjesečju u odnosu na prva tri mjeseca, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene.
Ekonomska aktivnost u eurozoni porasla je u drugom tromjesečju 0,1 odsto u odnosu na prethodna tri mjeseca, kad je ojačala 0,6 odsto, izračunali su statističari na osnovu sezonski prilagođenih podataka, prenosi SEEbiz.
Na nivou EU uvećana je 0,2 odsto, nakon 0,5-odstotnog rasta u prvom kvartalu, objavio je Eurostat, potvrdivši preliminarne procjene za oba područja, objavljene krajem jula. Podaci pokazuju najslabiji rezultat od kraja 2023. godine kada je aktivnost na oba područja stagnirala.
U izvještaju Eurostata nijesu raspoloživi podaci za Hrvatsku, Dansku, Grčku, Letoniju, Luksemburg i Maltu.
Prema podacima kojima je Eurostat raspolagao, najsnažnije je u periodu od aprila do juna na kvartalnom nivou porasla rumunska privreda, 1,2 odsto. Slijedi Poljska s rastom aktivnosti od 0,8 odsto, a blizu su i Španija, Bugarska i Slovenija, s rastom aktivnosti od po 0,7 odsto u odnosu na prva tri ovogodišnja mjeseca.
Najblaži rast ostvarile su Holandija, Austrija, Slovačka i Švedska, po 0,1 odsto, dok je u Finskoj aktivnost stagnirala.
Daleko najveći pad aktivnosti zabilježen je u Irskoj, jedan odsto, a smanjena je i u Njemačkoj i Italiji, po 0,1 odsto, kao što je bila pokazala preliminarna procjena.
Godišnje poređenje pokazuje rast ekonomije eurozone u drugom tromjesečju od 1,4 odsto, tek neznatno blaži nego u prethodna tri mjeseca kada je iznosio 1,5 odsto, pokazuju novi Eurostatovi podaci koji su takođe u skladu s preliminarnim procjenama.
Istovremeno, bruto domaći proizvod EU uvećan je 1,5 odsto, nakon 1,6-odstotnog rasta u prva tri mjeseca u odnosu na isti period prošle godine, kao što je pokazala preliminarna procjena.
Rast je na oba područja usporio na godišnjem nivou, prvi put od prošlog ljeta.
Daleko najsnažniji rast na godišnjem nivou zabilježila je i u drugom tromjesečju Irska, čak 16,2 odsto, u skladu s preliminarnom procjenom. Slijede Kipar i Bugarska, s rastom aktivnosti od 3,3 odsto, odnosno 3,1 odsto. Blizu su i Litvanija i Poljska, s rastom od po tri odsto.
Najslabiji rezultat u "velikoj četvorci" zabilježile su Njemačka i Italija, gdje je ekonomska aktivnost porasla skromnih 0,4 odsto. U Austriji i Mađarskoj aktivnost je porasla tek 0,1 odsto, odnosno 0,2 odsto.

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Nezaposlenost u eurozoni i Evropskoj uniji (EU) bila je stabilna u junu, pokazali su revidirani podaci Eurostata.
U eurozoni, stopa nezaposlenosti, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), iznosila je u junu 6,2 odsto, kao i u prethodnom mjesecu.
Promjena nije bilo ni na nivou EU, gdje se zadržala na 5,9 odsto, prenosi Hina.
U poređenju s prošlogodišnjim junom bila je niža 0,2 procentna poena u zoni primjene zajedničke valute i 0,1 procentna poena na nivou Unije.
Eurostat procjenjuje da je u EU u junu bez posla bilo oko 12,97 miliona građana, uključujući njih 10,7 miliona u eurozoni.
Mjesečno poređenje pokazuje da je eurozona u junu imala 62 hiljade manje nezaposlenih, a EU 23 hiljade.
Na godišnjem nivou, njihov broj je smanjen 293 hiljade u zoni primjene zajedničke evropske valute i 125 hiljada u EU.
Španija je i u junu jedina bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 10,4 odsto.
Slijede Finska i Švedska s 9,3 odnosno 8,7 odsto.

Nezaposlenost u eurozoni i EU stabilna u junu

Očekivanja potrošača u eurozoni neznatno su poboljšana u julu, pokazala je mjesečna anketa Evropske komisije (EK), uz blaži rast cijena i snižene troškove zaduživanja.
Indeks koji mjeri očekivanja potrošača u eurozoni porastao je u julu 0,3 boda u odnosu na jun, na minus 14,5 bodova.
U junu je pao 0,2 boda, prenosi Hrportfolio.
Potrošači na nivou EU iskazali su nešto više optimizma, prema rastu indeksa 0,6 bodova, na minus 14,7 bodova.
U junu je pao 0,2 boda.
- Očekivanja potrošača na oba područja zadržala su se tako i u julu daleko ispod dugoročnog prosjeka - rekli su iz EK koja je anketu sprovela od 1. do 22. jula u 26 zemalja članica EU, uz izuzetak Španije.
Podaci pokrivaju 89,3 odsto ukupne konačne potrošnje u eurozoni i 90,9 odsto u EU.
EK će objaviti kompletan izvještaj o raspoloženju u ekonomiji krajem mjeseca.
Inflacija u eurozoni oslabila je u proteklim mjesecima da bi u julu tek neznatno ubrzala, na dva odsto, odražavajući izrazitije poskupljenje hrane i usluga.
Evropska centralna banka (ECB) snizila je pak i u junu ključne kamatne stope za četvrtinu procentnog boda, što za građane znači povoljnije zaduživanje.

Očekivanja potrošača u eurozoni neznatno poboljšana u julu

Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Bugarska će sljedeće godine postati 21. članica EU koja koristi zajedničku evropsku valutu.
Savjet Evropske unije usvojio je odluku kojom se odobrava pristupanje te zemlje eurozoni od 1. januara 2026. godine.
Odluka je uslijedila nakon Izvještaja o konvergenciji Evropske komisije od 4. juna, u kome se zaključuje da je Bugarska ispunila kriterijume za ulazak u eurozonu, što je u svojoj procjeni potvrdila i Evropska centralna banka.
Savjet je utvrdio i zvanični kurs konverzije između leva i eura, čime su stvoreni uslovi za nesmetan prelazak na novu valutu.
Evropska komisija je pozdravila ovu odluku, naglašavajući da će članstvo u eurozoni donijeti konkretne koristi građanima i privredi Bugarske: ukidanje troškova razmjene valuta, jednostavnije prekogranično plaćanje, veću transparentnost cijena i lakši pristup finansijama.
Očekuje se da to bude snažan podsticaj i za trgovinu, investicije i otvaranje radnih mjesta.

Savjet EU odobrio pristupanje Bugarske eurozoni od 1. januara 2026.

U zemljama eurozone u prvom kvartalu ove godine troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto, a u Evropskoj uniji 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Eurostat.
Dvije glavne komponente troškova rada su: zarade i plate, kao i porezi i doprinosi i ostali troškovi, prenose Nezavisne novine.
U eurozoni, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, troškovi po satu za plate i zarade, kao i ostali troškovi, porasli su po 3,4 odsto.
U Evropskoj uniji su u istom periodu troškovi po satu za plate i zarade porasli 4,1 odsto, dok su ostali troškovi porasli 3,8 odsto.
Troškovi rada po satu u eurozoni porasli su 2,5 odsto pretežno u javnom sektoru i 3,8 odsto u poslovnoj ekonomiji, dok su u industriji troškovi porasli 2,5 odsto, građevinarstvu 4,7 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,3 odsto.
Kada je u pitanju Evropska unija, troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto u javnom sektoru i 4,4 odsto u poslovnom, 3,3 odsto u industriji, u građevinarstvu 5,2 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,7 odsto.
U Evropskoj uniji su u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, najveći rast troškova zarada po satu zabilježile stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poslovanje nekretninama, kao i snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom i sanacija.

Troškovi rada po satu u eurozoni porasli 3,4 odsto

Godišnja inflacija u eurozoni u decembru je, prema preliminarnoj fleš procjeni, porasla sa novembarskih 2,2 odsto na 2,4 odsto, objavio je Eurostat.
Cijene energenata u eurozoni su porasle 0,1 odsto međugodišnje, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na novembar kada je zabilježen njihov pad dva odsto, prenose Nezavisne novine.
Kako se navodi, cijene u sektoru usluga su porasle četiri odsto međugodišnje, blago ubrzavši u odnosu na oktobarskih 3,9 odsto, a cijene hrane 2,7 odsto, istim tempom kao u oktobru.
Industrijski proizvodi osim energije su poskupili 0,5 odsto.
Ako uporede četiri najveće privrede eurozone, godišnja inflacija u Njemačkoj je u decembru ubrzala sa novembarskih 2,4 odsto na 2,8 odsto, kao u Francuskoj, sa 1,7 odsto na 1,8 odsto, Španiji, sa 2,4 na 2,8 odsto, dok je u Italiji pala sa 1,5 odsto na 1,4 odsto.
Eurostat mjeri inflaciju harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), a rezultati koje donosi ova metodologija ponekad se razlikuju od podataka koje objavljuju države u eurozoni.

Godišnja inflacija preliminarno porasla na 2,4 odsto

Susjedi Rusije pripremaju se za nekoliko nervoznih dana dok Kremlj, zajedno sa svojim saveznikom Bjelorusijom, održava vojne vježbe Zapad 2025 – prve od pune invazije na Ukrajinu u februaru 2022. godine. Manervi će se održavati od 12. do 16. septembra, a dio njih biće izveden u neposrednoj blizini Poljske i Litvanije, dok Kremlj uvježbava scenario mogućeg sukoba sa NATO snagama. - Moramo ozbiljno shvatiti vježbe koje se održavaju u blizini granica NATO-a i EU; i susjedne zemlje i sam NATO pristupaju im s najvećom ozbiljnošću - rekao je zamjenik ministra odbrane Litvanije Tomas Godljauskas.&nbsp; - Litvanija i naši saveznici su spremni, ujedinjeni i pažljivo prate razvoj događaja, spremni da reaguju ako bude potrebno – dodao je. Kao odgovor, zemlje NATO-a koje graniče s Rusijom održavaju svoje vojne vježbe. Tarasis 25 okuplja deset sjevernoevropskih članica NATO-a, dok će Litvanija sprovesti sopstvenu nacionalnu vježbu odbrane pod nazivom Gromoviti udar. Poljska ove sedmice organizuje vojnu vježbu Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika.&nbsp; - Poljska će odgovoriti na vježbe Zapad 2025… na odgovarajući način sa poljske strane - izjavio je zamjenik ministra odbrane Čežari Tomčik za poljski RMF.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250908110940_b201ff7432bb3826c5152751cd98a3fed622b0abf9c0efc53e9c49596e5a02b7" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="Gvozdeni branilac"> <figcaption>Poljska ove sedmice održava Gvozdeni branilac-25, uz učešće 30.000 vojnika(Photo: Toms Kalnins/EPA)</figcaption> </figure>  Rusija izvodi vježbe Zapad otprilike svake četiri godine još od 1999, a nervoza koja ih prati postala je svojevrsna tradicija. Iako se formalno vode kao odbrambene, vježba iz 2009. simulirala je nuklearni napad na Varšavu, dok je Zapad 2021 doveo do masovnog nagomilavanja ruskih snaga u Bjelorusiji, koje su nekoliko mjeseci kasnije iskorišćene za napad na Ukrajinu. Kako raste zabrinutost u NATO-u da bi Rusija mogla proširiti rat u Ukrajini napadom na neku od članica Alijanse – moguće u baltičkom regionu – Alijansa pažljivo prati da li će Zapad 2025 otkriti naznake buduće ruske ofanzive, rekao je Tomas Janelijunas, profesor na Institutu za međunarodne odnose i političke nauke Univerziteta u Vilnjusu. Zapadni posmatrači koristiće Zapad da procijene spremnost ruske vojske tri godine nakon napada na Ukrajinu – rata koji je Rusiju koštao više od milion žrtava i ogromnih količina uništene opreme, ali je istovremeno ubrzao razvoj ratne ekonomije. - NATO veoma pažljivo prati vojne aktivnosti Rusije. Ne vidimo neposrednu vojnu prijetnju protiv bilo koje članice NATO-a. Ipak, ostajemo budni - navedeno je u pisanom komentaru Alijanse. Organizatori Zapada tvrde da vježbe neće premašiti 13.000 učesnika, a Bjelorusija je saopštila da poziva posmatrače iz NATO zemalja, kao i iz Organizacije za bezbjednost i saradnju u Evropi (OEBS). Ruske i bjeloruske trupe takođe će uvježbavati planiranje upotrebe raketnih sistema Orešnik, sposobnih da nose nuklearne bojeve glave. Rusija u isto vrijeme izvodi još tri odvojene vježbe sa državama članicama Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbjednosti (ODKB) – čime se prikriva stvarni obim manevra, navodi Njemačko vijeće za spoljne odnose. (Članice ODKB-a su Rusija, Bjelorusija, Jermenija, Kazahstan, Kirgistan i Tadžikistan.) - Scenariji ovih vježbi trebalo bi da pokažu kakav tip ratovanja Rusija priprema protiv Zapada - stoji u saopštenju. Vježba Zapad obuhvatiće ruske vojne okruge Moskvu i Lenjingrad, Kalinjingradsku enklavu, Arktik, Baltičko i Barencovo more, kao i Bjelorusiju. Dio manevara – kod bjeloruskog sela Goža i u kalinjingradskom Dobrovoljsku – biće izveden svega nekoliko desetina kilometara od Poljske i Litvanije. Trupe će takođe biti raspoređene s obje strane Suvalskog prolaza, koridora od 70 kilometara između Bjelorusije i Kalinjingrada, koji se široko smatra jednom od najslabijih tačaka odbrane Evrope. Litvanska vojna obavještajna služba procjenjuje da će u Zapadu učestvovati do 30.000 vojnika – znatno manje nego 2021, kada je broj učesnika iznosio oko 200.000. To je daleko od potrebnog obima za napad na neku NATO članicu, posebno dok rat u Ukrajini traje, istakao je Janelijunas. <h2>Rizik od eskalacije</h2> Moskva bi, međutim, mogla iskoristiti vježbe da testira reakciju NATO-a na provokacije poput narušavanja vazdušnog prostora, sajber napada ili čak sabotaže civilne infrastrukture – procjenjujući koliko brzo saveznici reaguju i da li odgovornost pripisuju Rusiji. To povećava rizik od eskalacije. - Potpuno je moguće da se određeni istovremeni signali protumače kao stvarni napad na zemlje NATO-a - rekao je Janelijunas.&nbsp; - Treba shvatiti jednostavnu činjenicu: tokom vojnih vježbi, kada je naoružanje spremno… često je teško razlikovati simulaciju od stvarne vojne akcije – dodaje on. Ali, Godljauskas je kazao da Litvanija zna razlikovati prijetnje.&nbsp; - Imamo kapacitet da posmatramo i reagujemo, kao i da razlikujemo slučajni incident od prave prijetnje - naveo je on. Uprkos tome, Godljauskas je dodao da je nerealno očekivati nultu vjerovatnoću narušavanja vazdušnog prostora. Dva drona su u julu ušla u litvanski vazdušni prostor iz pravca Bjelorusije, a zemlja je nedavno zatvorila svoje nebo uz granicu s Bjelorusijom do 1. oktobra.

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Generalni sekretar Pokreta Evropa sad i potpredsjednika Skupštine Crne Gore Boris Pejović saopštio je da očigledno ni činjenica da je do sada aktuelna Vlada zatvorila više pregovaračkih poglavlja od svih prethodnih zajedno, ne demotiviše određene političke partije iz opozicije, te njima bliske analitičare i lobiste da nameću utisak kako ipak nije onako kako svi zaključujemo na osnovu egzaktnih činjenica i izjava evropskih zvaničnika.
- Da je Crna Gora danas zemlja koja je najbliža punopravnom članstvu u EU tvrde svi relevantni faktori za proces proširenja, uključujući i evropsku komesarku Martu Kos - ističe Pejović.&nbsp;
Danas, prema njegovim riječima, dinamiku evropskog puta kritikuju oni koji su zatvorili svega tri pregovaračka poglavlja dok su bili na vlasti u više mandata, uključujući i period nakon 2020. godine i formiranje 43. Vlade, koja je sačinjena i podržana od današnje opozicije da navodno deblokira evropski put, a dobili smo potpunu paralizu institucija.
- Dok sa jedne strane imamo infantilan pokušaj da se relativizuje realnost, sa druge strane očekuje se da do kraja godine Crna Gora zatvori još pet pregovaračkih poglavlja - zaključuje Pejović.&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fpicula-sa-cetnickim-vojvodama-se-ne-ulazi-u-eu-bili-oni-zivi-ili-ne&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Pejović: Ni strani analitičari i lobisti opozicije ne odustaju od izokretanja činjenica uprkos stavovima EU

Time što se fim ,,Roda” izmjestio u Crnogorsku kinoteku, gdje je sinoć prikazan, pokazao je slabost institucija, jer nije bilo garancija od Uprave policije, niti od donosilaca odluka da je bezbjedno da se taj film glada na ulici - rekla je gostujući u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, predstavnica Centra za građansko obrazovanje Sara Čabarkapa.
Prekidanje filma ,,Roda” na Džada Film Festu nije izolovan incident, kaže Čabarkapa, jer se već u maju počelo sa veličanjem lika i djela ratnog zločinca Pavla Đurišića, nastavilo se tokom ljeta, dodaje ona, i na kraju je cijelo ljeto bilo obilježeno incidentima.
- Ne možemo govoriti o izlolovanim incidentima, a ono o čemu moramo govoriti jeste da je izostala prava reakcija institucija. Mi iz civilnog sektora smo na to ukazivali kada se sve ovo i prethodnih mjeseci dešavalo, tražili smo reakciju institucija, a ona se nije desila. Kada nema reakcije institucija to se uvijek doživi kao prećutno odobravanje, zbog toga se ovo i dalje nastavlja - rekla je Čabarkapa.
Važno je, ističe Čabarkapa, podsjetiti da je albanski jezik - jezik u službenoj upotrebi prema Ustavu Crne Gore, a da albanska zajednica čini barem pet odsto stanovništva Crne Gore. Podsjeća i da se svakoga dana u Crnoj Gori izvodi u školama različita nastava na albanskom jeziku.
- Albanski jezik je jezik ove države i to da se ta netrpeljivost sa nekakvih političkih, dnevno političkih tema, zapravo prenijela i na ulice i da film ne može biti pogledan zato što je na jednom od naših jezika, to bi trebalo da bude alarm za sve donosioce odluka. Nijesam sigurna da je bio, jer mi nijesmo dobili nikakvu reakciju od gradonačelnika Podgorice, od premijera Milojka Spajića, imali smo neku vrstu reakcije od predsjednika Crne Gore, koji je sinoć pogledao film, ali svakako to je moglo biti urađeno možda i prvog dana, sa nekom malo oštrijom osudom svega što se zapravo desilo na toj projekciji - istakla je Čabarkapa.
Poručuje je da je najzabrinjavajući izostanak policijske reakcije, jer je na tom prikazivanju bilo pripadnika policije koji, kako tvrdi, nijesu reagovali.
- Ovakvi incidenti se dešavaju i u drugim zemljama, nije naša zemlja posebna zbog toga, ali u drugim državama se reaguje, ne dozvoljava se da grupa nekih nacionalista određuje šta može da se dešava u zemlji, a šta ne može. &nbsp;To je crnogorski film, većinska produkcija je iz Crne Gore, režiser je rođen u Crnoj Gori, radnja filma se dešava u Crnoj Gori, to je po svemu naš film, koji neko doživljava kao ne samo strani, nego neprihvatljiv, zbog toga što je na jeziku koji je jedan od jezika u Ustavu Crne Gore - naglasila je Čabarkapa.
Gošća Televizije E se osvrnula na gotovo svakodnevne primjere vršnjačkog nasilja i nasilja uopšte i podsjetila da je evidentan porast nasilja u društvu, koji u stopu prati i, dodaje ona, porast nacionalizma.
Podsjetila je da se u školama dešavaju nacionalistički incidenti, a jedan takav slučaj izviđa OT u Baru, zbog učenika koji je u O.Š.,,Meksiko” pjevao ,,nož, žica, Srebrenica”.
- Što se tiče nasilja i onoga što se dešava u školama tome smo svjedočili prethodne nedjelje, budući da je počela školska godina, pa su počeli i takvi incidenti. I tu imamo isti problem kada je riječ o institucijama, toliko se često ponavlja vršnjačko nasilje, toliko često čitamo o tome u medijima i onda se postavlja pitanje koliko je toga što mi ne čitamo u medijima, odavno je već bilo vrijeme da naše institucije na to reaguju. Za takav problem u društvu mora postojati nekakav širi dijalog - zaključila je Čabarkapa.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7jiQclZ6H5s%3Fsi%3DXJcYHTFXV1lT6b41&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Čabarkapa: U Crnoj Gori nije bezbjedno gledati crnogorski film na jednom od jezika Ustava Crne Gore, u drugim državama se ne dozvoljava grupi nacionalista da određuju šta može

U želji da uguši višemjesečne proteste u Srbiji, autokratski predsjednik Aleksandar Vučić je krenuo silom i na sve one koji žele da profesionalno rade svoj posao i na kritički nastrojene državne službenike, a više ne štedi ni uvrede na račun zvaničnika Evropske unije, piše austrijski Štandard.
Dnevnik piše da je u petak uveče u Novom Sadu srpska policija ponovo primijenila "ekstremnu silu" protiv mirnih demonstranata, a da su još i prije protesta ministarstvo unutrašnjih poslova i tabloidi najavili da su mogući "sukobi sa demonstrantima".
- U Srbiji se već duže vrijeme podozrijjeva da nasilju skloni pojedinci namjerno potkopavaju mirne proteste. U petak je grupa od oko 20 maskiranih osoba počela da baca kamenice i petarde na policajce. Policija, međutim, nije izolovala tu grupu, nego je krenula na građane, porodice i stariji ljudi du bježali od pendreka - piše dnevnik.
List navodi da su uhapšene i dvije novinarke, iako su se legitimisale kao predstavnice medija. Takvo ekstremno policijsko nasilje u Srbiji, prema pisanju Štandarda, traje već nedjeljama i "režim očigledno pokušava da zastraši i diskredituje demonstrante".
Austrijski dnevnik piše da je Vučić na konferenciji za novinare i poslanike Evropskog parlamenta koji su doputovali u Novi Sad da bi prisustvovali protestima, vrijeđao nazivajući ih "ološem Evropske unije koji je došao da bi uništio Srbiju".&nbsp;
"Poštujem Ursulu fon der Lajen, ali najgori evropski ološ je doputovao u Novi Sad da podrži nasilje".
- Vučićev režim trenutno sasvim očigledno vodi protivofanzivu, dok demonstranti traže da se što prije održe izbori. Ličnosti koje odbijaju da služe režimu, i umjesto toga se pridržavaju profesionalne etike u obavljanju posla, dospijevaju pod pritisak - piše dnevnik.
Kao najnoviji primjer, <a href="https://n1info.rs/search/?query=%C5%A1tandard" target="_blank">Štandard</a> navodi slučaj komandatna Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Spasoja Vulevića, koji je otpušten i mora u penziju jer je odbio da suprotno avilima angažuje svoju jedinicu protiv demonstranata i da je pretvori u pretorijanskiu gardu režima.
- To otpuštanje samo je deo veće akcije čišćenja" u srpskoj policiji - piše Štandard, pozivajući se i na pisanje nezavisnih medija u Srbiji.

Štandard: Vučić krenuo u nasilni obračun sa demonstrantima i svima koji odbijaju da služe režimu

Ima tu neke lude simbolike da aktuelna crnogorska vlast padne baš na kolektoru. Možete vjerovati u sudbinu, možete biti zagovornici da se sve na ovom svijetu dešava sasvim slučajno i bez nekog reda i pravila, ali nikako ne možete biti ravnodušni prema situaciji da će pored svih razlika u stavovima, svađa I sukoba, netrpeljivosti, zaklinjanja nad svetinjama da neće nikada jedni sa drugima – najvjerovatnije pasti na sanitanom otpadu i fekalnim vodama.
Već se duže vrijeme među konstituentima, kako lokalne tako i državne, vlasti lome koplja oko toga đe će, da li će, i hoće li se kolektor graditi na teritoriji zetskog Botuna. Jedni su u svojim predizbornim nastupima čvrsto obećali svojim biračima da će se kolektor graditi u Botunu, dok su drugi još čvršće, Ostoga im, obećali da neće. To je ono šta su kazali lakovjernim glasačima, no izgleda da je tikva pukla kada su se našli pred evropskim zvaničnicima, nimalo naivnima, i zajednički obećali da hoće.
Dakle, jedni su lagali, ili birače ili evropske izaslanike, dok su ovi drugi lagali samo koalicione pratnere prije nego li su im ovi prvi dali podršku za formiranje vlasti.
U ovoj situaciji samo je laž konstanta, sve ostalo su nijanse sive. Jer kako ono bješe – laž je nacionalni interes.
I sve bi bilo ok, makar još neko vrijeme, da PES-ovci nisu javno progovorili o tome kako su svi dali čvrsta obećanja Evropskoj uniji da će ovaj ekološki problem, koji blokira jedno od najizazovnijih poglavlja o životnoj sredini, biti riješen. Evropi je, izgleda, napokon dosta praznih deklarativnih zalaganja za EU vrijednosti i standarde pa sada hoće i konkretne poteze. Ni oni im više ništa ne vjeruju na riječ.
Vlada Milojka Spajića je pokušala da sve ovo provuče na mala vrata, tako što je izmjene planske dokumentacije izglasala na jednoj od mnogih telefonskih sjednica. Sjetimo se se da je jedno od sijaset neispunjenih obećanja aktualnog premijera bilo i da će sve sjednice najvećeg organa izvršne vlasti biti javne i trasnparentane, na način što će se sve direktno prenositi. Od svega toga dobili smo online lajkove ministara na predloge zakona, izmjene planova i mnoga druga izjašnjenja iz njihovog domena.&nbsp;
Zli jezici govore da su vladina zasjedanja rađena na ovaj način jer u sali za sastanke prosto nema dovoljno stolica da svi ministri, potpredsjenici, Prvi potpredsjednik i premijer sjednu. Drugi, pak, kažu da je razlog u tome što je ovako mnogo sigurnije jer među ministrima vlada tolika ljubav i međusobno uvažavanje da je pametnije da se ne srijeću i gledaju u oči.
Bilo kako bilo, strateški urbanistički plan je usvojen, prvi put u istoriji parlamentarnih demokratija bez dana javne rasprave, bez konsultovanja struke, krijući, pod okriljem internetske tmine.
I, dok su jedni lajkovali i bez trunke lične i profesionalne odgovornosti sve spakovali preko noći, dvojica, koji nisu članovi vlade, našli su se u čudu.
Jedan je gradonačelnik Podgorice Saša Mujović, a drugi predsjednik DNP-a, Zećanin Milan Knežević.&nbsp;
Prvi je mislio da će mandat u fotelji prvog administrativca grada proći sa nekoliko plastičnih čunjeva na bulevarima, desetak metara prekopane ulice Vojislavljevića, par crkava, jednom srušenom džamijom, jednom pravoslavnom gimnazijom, uz par stambenih zgrada ako ga Zabjelčani ne provale (a jesu) - i bez nekih većih trzavica i kapitalnih investicija.&nbsp;
Umjesto toga, po njega sasvim neočekivano, funkcija je počela da traži i odgovornost. Iako je istu pokušao u ovom slučaju, nevješto, prebaciti na Agenciju za životnu sredinu, po starom oprobanom sistemu – muko moja pređi na drugoga, ili ne bi se ja tu nešto miješao – nije prošlo.&nbsp;
Dosjetili se koalicioni partneri da to tako neće moći pa ga ucjenili jedinim do čega mu je stalo, a nije dobrobit građna Podgorice - foteljom. Optužbe su otišle čak do nivoa ličnih uvreda, prijetnji tužbama, i onim šta im je najmilije u vokabularu kada ne znaju šta bi drugo moglo – optužbama za organizovani kriminal. Još da je tu Milo kao nekada - sreći ne bilo kraja. Ovako moraju jedni na druge.
I, dok su se, sudeći po otpužbama Milana Kneževića, podgoričke fekalije kriminalno udružile u zločinački čin protiv njega i njegovih istomišljenika, on lično, poput Mujovića, takođe prvi put, osjeća teret sudjelovanja u vlasti. Vrijeme lagodnog poslaničkog djelovanja u državnoj Skupštini je izgleda daleko iza njega.&nbsp;
Bilo je sasvim lijepo izigravati žrtvu režima, pajaca koji baci po koju pošalicu, skepa neku pjesmu-rugalicu, i voditi politički život bez ikakve odgovornosti za bilo šta. Sada više neće moći tako. Neće moći svojim Zećanima pričati jednu, koalicionim partnerima drugu, EU treću, a Vučiću neku sasvim desetu priču. Došlo je vrijeme da se pokaže nešto i na djelu.&nbsp;
Hoće li, ostaje da vidimo. Ako je suditi po njegovim dosadašnjim obećanjima, praznim prijetnjama, zaklinjanjima u svetinje i druga čudesa - neće. Što bi narod rekao - nisi nas Milane na to navikao. Jedino što se za njega čini kao idelano rješenje jeste da - poput nedavnog predloga da Vučićevoj ingeniznoj državičkoj veličini pokloni aerodrome i prugu - pokloni i kolektor. Od koga mu je - dobro mu. A i nekako bi mu i pristajalo.
Prođe avgust, prođe i ljeto, prođe i sezona ako je i počinjala, i sada nam dolazi jesen. Neka nova politička jesen. Godine su nam počinjale januarom pa trajale decenije, osvježilo nas je u avgustu pa spalilo sve što smo generacijama stvarili, pa je možda došlo vijeme i za jesen.
…I opet neka pisma duga, 
očajna pisma bez adrese, 
a nigdje drage, nigdje druga, 
samo ta jesen, opet jesen…
i opet sam si, Nikoliću - Vito
Dodaću, da ne zamjeri nikšićki boem tuge i sjete - i opet sama si moja Crna Goro!

Crna Gora je prelijepa država – šteta što je naseljena

Na putu Budva - Cetinje, u mjestu Brajići, desila se pucnjava u kojoj je ranjena djevojka T.S. (24) koja je bila na motoru sa Cetinjaninom Stefanom Beladom koji je blizak jednom kriminalnom klanu - saznaje Televizija E.
Pucnjava se, kako je saopšteno iz Uprave policije, desila oko 14.15 sati, a T.S. se trenutno ukazuje ljekarska pomoć.
Prema informacijama TV E, izvršilac je pucao sa motora - na Beladu koji je ostao nepovrijeđen. T.S, sa druge strane, ima više povreda od projektila - ali je stabilno.
Belada je, inače, prošle godine zajedno sa Dušanom Đuranovićem uhapšen u velikoj akciji slovenačke policije u Portorožu. Portal 24ur tada je pisao da su uhapšena dva važna člana međunarodno organizovanog kriminala iz Crne Gore.
Na njega je 2012. godine na Cetinju u tuči potegao pištolj i bezuspješno ispalio hitac Dejan Milačić. Belada se tada zvao Milo.
On je, odlukom Apelacionog suda, bio osuđen na tri godine i osam mjeseci zatvora zbog pokušaja da ubije Dragana Martinovića, ali i zbog nedozvoljenog držanja oružja.
Na Martinovića je, kako piše u presudi, ispalio hitac i pogodio ga u butinu lijeve noge, nanoseći mu tako tešku povredu. Tada je posjedovao pištolj bez oružnog lista.
Iz Uprave policije je, nakon današnje pucnjave, saopšteno da preduzimaju hitne mjere i radnje kako bi utvrdili okolnosti događaja.
- U odnosu na ovaj događaj policijski službenici regionalnih centara bezbjednosti “Jug” i “Centar”, odjeljenja bezbjednosti Budva i Cetinje, ali i drugih organizacionih jedinica Uprave policije koje su im stavljene na raspolaganje, preduzimaju hitne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih činjenica i okolnosti, rasvjetljavanja događaja i identifikacije i procesuiranja izvršilaca - kazali su u policiji.

Djevojka ranjena u pucnjavi kod Brajića, na motoru bila sa Stefanom Beladom

Na Cetinju su uočene pojačane policijske snage uoči skupa „Cetinje pamti 5.9. 2021.“ povodom četiri godine od belvederskih dešavanja i brutalne akcije policijskih snaga prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907150932_ec26c7707e8296adbb060859baa4026c56d092a73f8ad1e96e60eb8327c14607" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="CT"> <figcaption>Foto: Portal ETV/Duško Mihailović</figcaption> </figure>  Kako je najavljeno, okupljanje počinje u 17 sati na platou pored Biljarde ispred Cetinjskog manastira. <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fu-17-sati-pocinje-skup-cetinje-pamti-5-9-2021-belveder-borba-koja-nikad-ne-prestaje&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> U porti Cetinjskog manastira, reporter Portala ETV vidio je tivatskog paroha Crkve Srbije Mijajla Backovića, osnivača &nbsp;militantnog pravoslavnog bratstva Miholjski zbor. Miajlo Backović je poznat i po bliskim odnosima sa Rusijom. Tako je predsjedniku Vladimiru Putinu 2014. godine u ime mještana ponudio zemljište blizu Tivta. - ... Ako mu treba za rezidenciju, kuću za odmor ili vilu, Grblju bi bila velika čast - rekao je tada Backović. Prema pisanju medija, bio je na osnivanju proruske grupe "Balkanski kozaci" i povezivan sa prokremljanskim motociklističkim klubom "Noćni vukovi". U razgovoru za njemački "Špigl" 2023, paroh je umanjivao rizik da se crkva iskoristi kao srpsko-rusko oruđe za destabilizaciju Crne Gore. Tvrdio je i da nema nikakve veze sa politikom i da ga zanima samo vjera. Osim u mantiji, Backović se može vidjeti i u vojnoj uniformi 63. padobranske brigade Vojske Jugoslavije. Backoviću je u januaru ove godine ispred doma zapaljen luksuzni automobil BMW X6.

Pojačane policijske snage uoči skupa, Mijajlo Backović uočen u porti Cetinjskog manastira

Crnogorski bedem ne može biti srušen dok je nepokorenog Belvedera, jednako prije 90 i prije četiri godine, poručila je Danica Nikolić na skupu „Cetinje pamti 5.9.2021. povodom obilježavanja četiri godine od belvederskih dešavanja i policijske akcije prema građanima koji su pokušavali da spriječe Crkvu Srbije da ustoliči Joanikija Mićovića za mitropolita u Cetinjskom manastiru&nbsp; Skup je počeo danas u 17 sati intoniranjem himne, nakon čega su građani odali počast nevinim žrtvama dva zločina koja su se dogodila u tom gradu, kao i Dejanu Božoviću, stradalom vojniku u Kučima. - Krenuli su silom, ne zbog ustoličenja, jer nije riječ o vjerskoj, nego parapolitičkoj i paravojnoj organizaciji, već da bi popove pratile horde njihovih vojnika čiji je zadatak bio da na sred Cetinja razviju tuđinske zastave i naprave klerofašističku orgiju u srcu Crne Gore. Završili su silom – suzavcima, gumenim mecima, pendrecima i lažima. Prevarili su se da su pobijedili time što su dva popa ugurali u manastir pod pancir ćebadima i oružanom pratnjom. Izgubili su, jer je fašizam osuđen da izgubi svaku bitku - kazala je Nikolić. Ističe da je Belveder bio i ostao simbol zajedništva i otpora, te da je nakon događaja od 4. i 5. septembra „crnogorsko društvo osvješćenije i jedinstvenije u borbi protiv klerofašizma. - Na Belvederu nijesmo branili samo sebe i Cetinje, već i čitavu Crnu Goru. Doći ćemo do istine o onome što se dešavalo te noći, o komandama da se cijeli grad zasuje suzavcem, o gumenim mecima, o lažima da smo mi napadali policiju. Dužni smo to i žrtvama cetinjskih masakara i njihovim porodicama koje svakog dana traže pravdu. Kako su oni stajali sa nama na Belvederu, stajaćemo i mi sa njima, gdje god bude trebalo - poručila je ona. Nikolić je naglasila da Crna Gora mora ostati spremna na nove borbe.&nbsp; - Pred nama je vrijeme novih protesta i novih reakcija na njihove brutalne akcije. I iz toga ćemo, kao i uvijek, izaći kao pobjednici, jer nas je Mladen Lompar davno naučio da nikad ovđe neće biti posljednjeg boja – mi smo vječita meta - poručila je Nikolić.&nbsp; <h2>Čelebić: Ne damo te Crna Goro</h2> Rajo Čelebić je u obraćanju okupljenima poručio da je ponosan što može pozdraviti sve građane Crne Gore, bez obzira na vjeru i nacionalnost, naglašavajući da je „Crna Gora majka svih svojih sinova i kćeri“. - Pozdravljam sve one kojima je Crna Gora majka, zbog koje se raduju, pjevaju i plaču. Ali pozdravljam i one druge, koje je iz iste majke iznjedrila, a koji je ne vole i ponižavaju - kazao je Čelebić, dodajući da takvo ponašanje ne može izbrisati ljubav i privrženost rodoljuba. U svom govoru citirao je pjesmu crnogorskog rodoljuba Komnena Bulatovića, podsjetivši na istoriju Rovačke republike i stradanje njegovih predaka. „Ako te crna pogubija snađe, poginućeš, majko, od zla domaćega“, recitovao je stihove kojima je, kako je rekao, želio da ukaže na unutrašnje prijetnje po opstanak države. Čelebić je posebno istakao značaj sekularne i multietničke Crne Gore, pozdravivši Slavka Perovića, koga je nazvao „jednim od najvećih boraca za nezavisnu i građansku državu“.&nbsp; Govor je završen zajedničkim pokličem „Ne damo te, Crna Goro!“. Podsjećamo, Čelebićev automobil je, kada je iz Herceg Novog krenuo na Cetinje 4. septembra 2021, na Trojici zaustavila policija, odakle je nastavio pješke da bi u ranim jutarnjim satima stigao u prijestonicu. Široj javnosti je poznat iz video snimka gdje sam, noseći crnogorski barjak, policajcima u opremi za razbijanje demontaracija, koji su ga spriječili da priđe manastiru, govori: "Imate levor, ubijte me"  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250907170940_757ec3b17d2f41cb0c5fe9d1afa9c3f64b6dd3d3e0e8db4b3ae8163050baf890" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Rajo Čelebić "> <figcaption>Rajo Čelebić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Barović: Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora</h2> Govor Aleka Barovića prenosimo u cjelosti:&nbsp; Evo smo ti došli, prijestoni grade Perjanico slobode i junaštva Gnijezdo sokolova, diko crnogorska Evo smo ti došli Lovćene, crnogorski gromobrane Vilo naša, zakletvo prađedovska Evo smo ti došli manastire, crnogorski si bio i ostao Oko tebe smo se vazda kupili i vazda će nas ođe biti Evo smo ti došli cetinjski svetitelju, blagoslovi tvoje Crnogorce Evo smo ti došli Belvedere, ponosu naš, a sramoto izdajnička. Došli da se śetimo, tih noći i tih dana Da se śetimo crnogorske sloge&nbsp; Da se śetimo suzavaca i plotuna Da se śetimo kome basta Da se śetimo i ko ne smje Da se śetimo hrabrih Da se śetimo i izdajnika I da nikad ne zaboravimo Śetimo se i svih onih kojih više nema a bili su tu sa nama. Śetimo se i onog hrabrog Očinića koji nas taj dan povede, sreća ga pratila đe gođ da je. Došli smo da pokažemo da nas još ima Da smo još živi Da nas nisu zgazili, a šćeli su. Došli smo da odamo počast Belvederu, istorijskom događaju crnogorske nacije. Belvederu od prije četiri godine, ali i Belvederu od prije devedeset godina, jer je ovaj drugi samo nastavak onog prvog. Došli smo i da se podśetimo kako je to kad nas okupi sloga i čista ljubav prema državi. Kako je to kad se Crnogorci skupe pod svoj barjak. Onda nam niko ne može ništa, a spram nas su sve sile male i ništavne. Ajmo da se skupimo opet Ajmo da našoj lovćenskoj misli naša sloga da krila Ajde da se okupimo svi zajedno, oko jedne ideje i jednoga cilja, a naša ideja i naš cilj su samo crnogorstvo i Crna Gora. Živjeli Crnogorci Živjelo crnogorstvo Da je vječna Crna Gora  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250907170940_425a106b7d7a413af2c5c4616b348cb1c7689de249ecfe0ef6debcf23c6f3907" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Alek Barović "> <figcaption>Alek Barović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Ivanović: Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane&nbsp;</h2> Novinar, Belvederac, Darko Ivanović obratio se na Cetinju prisutnima porukom da je Crna Gora „zemlja ljubavi, zajedništva i vjere u građansku državu“, naglašavajući da povjerenje u Cetinje i njegovu simboliku ostaje snažan temelj crnogorske slobode. - Ja vjerujem, iako nijesam vjernik. Vjerujem u Crnu Goru koja je za sve njene građane, vjerujem u vladavinu prava i u državu ljubavi. Na Belvederu nijesam branio manastir ili religiju, nego vjeru u tu građansku Crnu Goru - kazao je Ivanović. Svoj govor oblikovao je kroz tri slike - vjeru, sujeverje i povjerenje. Kao sliku vjere naveo je zajedništvo i solidarnost, „vjeru u komšiju“, dok je kroz sliku sujeverja evocirao sjećanja na barikade i otpor 2021. godine, ističući da mu je svaki trag paljenih guma bio podsjetnik na zajedništvo i ljubav koja okuplja građane. Treću sliku – povjerenje – vezao je za Cetinje, koje je nazvao lučom slobode. - Imam povjerenje da će Cetinje i dalje držati tu luču, kao svetionik koji pokazuje put svima nama. Tuđin je uvijek do kapija dolazio, ali je svaki put lomio zube - poručio je. Ivanović je podsjetio i na svoje lično iskustvo s Cetinjem, rekavši da ga je taj grad oblikovao kao čovjeka i da mu je dao pasoš za gordost i podsjetnik da u hrabrosti ipak ima prvih.&nbsp; Završio je riječima da je zajedno s "uličnim vitezovima“ odlučio da "Belveder neće pasti“.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025090718090_5ea092396e5d5ef2a2b487d8b2dd2ec40b9c5bca4280e5c6e84cb49cf0e79a3b" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Darko Ivanović "> <figcaption>Darko Ivanović (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  <h2>Svetlana Pajović Mušić: Belveder je simbol crnogorskog jedinstva i slobode</h2> Svetlana Pajović Mušič naglasila je da je Belveder simbol crnogorskog otpora kroz vjekove i podsjetila na važnost nacionalnog jedinstva i kulture sjećanja. - Okupljeni ponovo na ovom svetom, istorijskom mjestu, crnogorskog zborovanja, ishodištu svih naših bitaka i pobjeda kroz vjekove, vraćamo se sebi i svemu što nas veže. Nemamo luksuz kratkog pamćenja, te će stoga obilježavanje Belvedera postati tradicionalno svake prve nedjelje u septembru. Jer kultura sjećanja je uslov opstanka i temelj naše borbe za slobodu, a nacionalno jedinstvo je zapovijest u borbi za građansku i antifašističku Crnu Goru - istakla je Pajović-Musić.&nbsp; Ona je podsjetila na riječi Rada Tomova da su crkve narodne, te kritikovala postupke crkve Srbije i državnog vrha 2021. godine. - Uz pomoć izdaje u državnom vrhu i zloupotrebe institucija, crkva Srbije nasilno je ustoličila Micovića, nedostojnog, uz nasilje koje nije viđeno ni doživljeno od Drugog svjetskog rata. Kao i tada, tako i danas, obavezni smo se voditi isključivo odbranom Crne Gore na svakom koraku, jer samo zajedno, nikako podijeljeni, možemo pobijediti fašističko zlo koje je snašlo Crnu Goru - dodala je Pajović-Musić.&nbsp; Istakla je ulogu okupljenih građana kao čuvara crnogorskih vrijednosti: - Vi ste čuvari državotvornosti, antifasizma, ustavnog poretka, ognjišta, slobodarstva i crnogorstva, crnogorske crkve, jezika i kulture, vi ste čuvari istine. Danas, na ovom istorijskom mjestu, ujedinjeni u borbi protiv uzurpatora crnogorskih oltara i svetinja, zaklinjemo se pred precima, potomcima i Lovćenom: čuvaćemo ono što je krvlju stečeno, čuvaćemo duh crnogorskog jedinstva i slobode. Naša zakletva je – Crna Gora slobodna, ponosna i vječna - naglasila je ona.&nbsp; Pajović Mušić je podsjetila i na, kako je kazala, sramne postupke pojedinih državnih i crkvenih zvaničnika 2021. godine, poručivši da crnogorski narod neće zaboraviti.&nbsp; - Nijesmo zaboravili izdajnički čin potpisnika tzv. TU, Dritana Abazovića, niti poruke i prijetnje dok smo čuvali manastire toga jutra. Ništa oni nijesu završili i nek znaju da ima nešto više od života, što se čašću neumrlom zove, a što smo branili i branićemo – uz jedan simbol i poruku otpora: Belveder - istakla je Pejović-Musić.&nbsp; Na kraju pozvala okupljene da pođu na Kruševo ždrijelu da daju podršku građanima koji od februara blokiraju put Cetinje-Podgorica u znak protesta zbog neadekvatnog postupanja policije i države u slučaju dva masakra u Prijestonici. Blokada puta traje do 20 sati i 26 minuta.&nbsp; U nastavku možete poslušati dio govora Pajović-Musić.&nbsp; <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2F7A3QTkZM2i0%3Fsi%3DFXsCJFw0Q8H2JsB3&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2Fue-u2uxIdvw%3Ffeature%3Dshared&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> - Dobro došli na četvrtu godišnjicu obilježavanja simbola građanskog otpora, dostojanstva, slobode i nacionalnog jedinstva, sažetog u jednoj riječi i jednom simbolu – Belveder - poručila je u ime organizatora Centra za građanska prava, Svetlana Pajović-Musić.&nbsp; Ona je poručila da Belveder pripada svima koji su tih dana bili na Cetinju, kao i svim našim patriotama koje tada nijesu mogle biti tu, ali su bile srcem uz sve – i to i danas ostaju. &nbsp; - Svrha ovog okupljanja, osim obilježavanja godišnjice Belvedera, koji je i opomena i obaveza svakog crnogorskog patriote, jeste prije svega poziv na nacionalno jedinstvo - poručila je Pajović-Musić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250907170932_f05f6e7775aa759ac211a3e58f13a8f019eb82e2bc55b9d18e81a0a3857d6ad5" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Danica Nikolić "> <figcaption>Danica Nikolić i Svetlana Pajović-Musić (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025090717090_b8124d221a6c319bd24f641dac0005e5ed245c02f12360d9a8c28f51831e6766" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>Građani se okupljaju ispred Cetinjskog manastira (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>   <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="2025090717090_131fb5ca4a29708f37a5093a88a6e2225d6b78e4b49dcedc1a50ea53c0dcd192" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="2025090717098_832ca3f0b00d7e7e868ea216c95ed68d3777e75f0f563c19414687ff9cc1e786" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup na Cetinju "> <figcaption>„Cetinje pamti 5.9.2021.“(Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c.jpg" data-media-id="editor_9" data-image-id="20250907170912_e3c70635480d0c7b55beca86434894d2eaaf706912f8d954c817868d4c02a87c" data-rendition-name="original" width="1600" height="900" loading="lazy" alt="Skup "> <figcaption>Veliki broj građana nosi crnogorsku zastavu (Photo: Portal ETV/Duško Mihailović )</figcaption> </figure>  Uskoro opširnije...&nbsp;

Tag: eurozona

Najbolji rezultati privatnog sektora eurozone u 15 mjeseci

Pad evropske industrijske proizvodnje u junu

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Evropska ekonomija usporila u drugom tromjesečju

Nezaposlenost u eurozoni i EU stabilna u junu

Očekivanja potrošača u eurozoni neznatno poboljšana u julu

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Savjet EU odobrio pristupanje Bugarske eurozoni od 1. januara 2026.

Troškovi rada po satu u eurozoni porasli 3,4 odsto

Godišnja inflacija preliminarno porasla na 2,4 odsto

Istočno krilo NATO-a u pripravnosti zbog ruskih vojnih vježbi

Pejović: Ni strani analitičari i lobisti opozicije ne odustaju od izokretanja činjenica uprkos stavovima EU

Čabarkapa: U Crnoj Gori nije bezbjedno gledati crnogorski film na jednom od jezika Ustava Crne Gore, u drugim državama se ne dozvoljava grupi nacionalista da određuju šta može

Štandard: Vučić krenuo u nasilni obračun sa demonstrantima i svima koji odbijaju da služe režimu

PRATITE TVe UŽIVO