Potražnja kompanija u eurozoni za kreditima blago se oporavila u drugom tromjesečju, a tokom ljeta trebalo bi da ojača, procjenjuju komercijalni kreditori u anketi Evropske centralne banke (ECB). 
 
Banke u eurozoni obavijestile su o blagom neto povećanju potražnje kompanija za kreditima, pokazala je anketa ECB-a, prenosi Hina. 
 
- Podsticaj potražnji bile su niže kamatne stope, a barijera globalna nesigurnost i trgovinske napetosti - naveli su iz ECB. 
 
U prvom tromjesečju, potražnja kompanija za kreditima bila je neto blago oslabila, prvi put u gotovo godinu. 
 
Banke očekuju neto blago jačanje potražnje i u periodu od jula do septembra. 
 
Uslovi kreditiranja kompanija bili su u drugom tromjesečju više-manje isti kao i na početku godine, a kreditori ne očekuju značajne promjene ni u ljetnim mjesecima. 
 
U periodu od aprila do juna blago su postroženi uslovi za dodjelu stambenih hipotekarnih kredita. Nešto strožije uslove banke su postavljale za dodjelu potrošačkih i drugih kredita. 
 
Strožiji su u drugom tromjesečju bili i uslovi za kreditiranje kompanija, pokazalo je istraživanje. 
 
- Postroženi kriterijumi proizlazili su iz percepcije o pojačanom riziku zbog lošijih ekonomskih izgleda, ali banke nijesu u anketi navele konkretnije promjene zbog geopolitičke nesigurnosti i trgovinskih trzavica - dodaju iz ECB-a. 
 
Značajnije su postroženi uslovi kreditiranja za komercijalne nekretnine, proizvodnju, veletrgovinu i maloprodaju, te građevinski sektor. Za većinu uslužnih djelatnosti i stambene nekretnine djelimično su ublaženi. 
 
Potražnja za stambenim kreditima ponovo je snažno ojačala u drugom tromjesečju, a snažan rast banke su bilježile i na početku ljeta. 
 
ECB je istraživanje sprovela u periodu od 13. juna do 1. jula, obuhvativši anketom 155 kreditora.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Banke u eurozoni očekuju snažniju potražnju za kreditima

Bugarska će sljedeće godine postati 21. članica EU koja koristi zajedničku evropsku valutu.
Savjet Evropske unije usvojio je odluku kojom se odobrava pristupanje te zemlje eurozoni od 1. januara 2026. godine.
Odluka je uslijedila nakon Izvještaja o konvergenciji Evropske komisije od 4. juna, u kome se zaključuje da je Bugarska ispunila kriterijume za ulazak u eurozonu, što je u svojoj procjeni potvrdila i Evropska centralna banka.
Savjet je utvrdio i zvanični kurs konverzije između leva i eura, čime su stvoreni uslovi za nesmetan prelazak na novu valutu.
Evropska komisija je pozdravila ovu odluku, naglašavajući da će članstvo u eurozoni donijeti konkretne koristi građanima i privredi Bugarske: ukidanje troškova razmjene valuta, jednostavnije prekogranično plaćanje, veću transparentnost cijena i lakši pristup finansijama.
Očekuje se da to bude snažan podsticaj i za trgovinu, investicije i otvaranje radnih mjesta.

1250x600

1084x550

Savjet EU odobrio pristupanje Bugarske eurozoni od 1. januara 2026.

U zemljama eurozone u prvom kvartalu ove godine troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto, a u Evropskoj uniji 4,1 odsto u odnosu na isti period prošle godine, objavio je Eurostat.
Dvije glavne komponente troškova rada su: zarade i plate, kao i porezi i doprinosi i ostali troškovi, prenose Nezavisne novine.
U eurozoni, u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti kvartal prethodne godine, troškovi po satu za plate i zarade, kao i ostali troškovi, porasli su po 3,4 odsto.
U Evropskoj uniji su u istom periodu troškovi po satu za plate i zarade porasli 4,1 odsto, dok su ostali troškovi porasli 3,8 odsto.
Troškovi rada po satu u eurozoni porasli su 2,5 odsto pretežno u javnom sektoru i 3,8 odsto u poslovnoj ekonomiji, dok su u industriji troškovi porasli 2,5 odsto, građevinarstvu 4,7 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,3 odsto.
Kada je u pitanju Evropska unija, troškovi rada po satu porasli su 3,4 odsto u javnom sektoru i 4,4 odsto u poslovnom, 3,3 odsto u industriji, u građevinarstvu 5,2 odsto i u uslužnim djelatnostima 4,7 odsto.
U Evropskoj uniji su u prvom kvartalu ove godine u poređenju sa istim kvartalom prethodne godine, najveći rast troškova zarada po satu zabilježile stručne, naučne i tehničke djelatnosti, poslovanje nekretninama, kao i snabdjevanje vodom, upravljanje otpadom i sanacija.

Troškovi rada po satu u eurozoni porasli 3,4 odsto

Godišnja inflacija u eurozoni u decembru je, prema preliminarnoj fleš procjeni, porasla sa novembarskih 2,2 odsto na 2,4 odsto, objavio je Eurostat.
Cijene energenata u eurozoni su porasle 0,1 odsto međugodišnje, što predstavlja značajnu promjenu u odnosu na novembar kada je zabilježen njihov pad dva odsto, prenose Nezavisne novine.
Kako se navodi, cijene u sektoru usluga su porasle četiri odsto međugodišnje, blago ubrzavši u odnosu na oktobarskih 3,9 odsto, a cijene hrane 2,7 odsto, istim tempom kao u oktobru.
Industrijski proizvodi osim energije su poskupili 0,5 odsto.
Ako uporede četiri najveće privrede eurozone, godišnja inflacija u Njemačkoj je u decembru ubrzala sa novembarskih 2,4 odsto na 2,8 odsto, kao u Francuskoj, sa 1,7 odsto na 1,8 odsto, Španiji, sa 2,4 na 2,8 odsto, dok je u Italiji pala sa 1,5 odsto na 1,4 odsto.
Eurostat mjeri inflaciju harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena (HICP), a rezultati koje donosi ova metodologija ponekad se razlikuju od podataka koje objavljuju države u eurozoni.

Godišnja inflacija preliminarno porasla na 2,4 odsto

Inflacija u eurozoni iznosila je u septembru 1,7 odsto, objavio je Eurostat u četvrtak, blago snizivši početnu procjenu.
Eurostat je početkom mjeseca izračunao, na osnovu harmonizovanog indeksa potrošačkih cijena (HICP), da su potrošačke cijene u eurozoni u septembru bile više 1,8 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu.
U avgustu su porasle 2,2 odsto, prenosi Hina.
Usluge su u septembru nešto blaže poskupile nego što su pokazivale preliminarne procjene, 3,9 odsto. Početkom mjeseca, Eurostat je izračunao da su im cijene porasle četiri odsto.
Energija je pojeftinila 6,1 odsto u odnosu na prošlogodišnji septembar. Procjene s početka mjeseca pokazivale su da su joj cijene porasle šest odsto.
Svježa hrana poskupila je po novoj Eurostatovoj računici 1,6 odsto. Dosadašnji proračuni pokazivali su rast cijena 1,5 odsto.
Kad se isključe energija i svježa hrana, cijene su u septembru u bile više 2,7 odsto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, potvrdili su statističari preliminarnu procjenu.
Na mjesečnom nivou, temeljna stopa inflacije sada pokazuje stagnaciju cijena u septembru. Preliminarna procjena pokazivala je da su pale 0,1 odsto.
Na nivou Evropske unije (EU), godišnja stopa inflacije, mjerena HICP-om, iznosila je u septembru 2,1 odsto, što znači da je bila niža 0,3 procentna poena nego u avgustu.

Inflacija u eurozoni u septembru 1,7 odsto

Stopa nezaposlenosti u eurozoni bila je stabilna u avgustu, pokazalo je u izvještaj Eurostata. 
 
Stopa nezaposlenosti u eurozoni, mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO), zadržala se u avgustu na julskih 6,4 odsto. U odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena je 0,2 procentna boda, prenosi Hrportfolio. 
 
Na nivou EU-a skliznula je 0,1 procentni poen u odnosu na jul, na 5,9 odsto. U prošlogodišnjem avgusti iznosila je šest odsto. 
 
Eurostat procjenjuje da je u EU u kolovozu bez posla bilo nešto više od 13 miliona građana, od čega njih gotovo 11 miliona u eurozoni. 
 
Mjesečna poređenja pokazuju da je broj nezaposlenih u eurozoni u avgustu pao 94 hiljade, a u EU 108 hiljada. Na godišnjem nivou smanjen je 233 hiljade u eurozoni i za 142 hiljade u EU. 
 
I u avgustu je samo Španija bilježila dvocifrenu stopu nezaposlenosti, od 11,3 odsto. Najbliža joj je i na kraju ljeta bila Grčka sa stopom od 9,5 odsto. 
 
Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je u avgustu iznosila 4,9 odsto, a u Austriji i Slovačkojpo 5,3 odsto, pokazuju tablice. 
 
Najnižu stopu nezaposlenosti ponovno su bilježile Češka i Poljska, od 2,6 odsto, odnosno 2,9 odsto. Slijedi Malta s tri odsto, a blizu su i Slovenija i Njemačka sa 3,3 odsto, odnosno 3,5 odsto.

Nezaposlenost u eurozoni u avgustu nepromijenjena

Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine prihvatilo je gotovo sve zahtjeve za planiranje vjerskih objekata koje su tokom javne rasprave na Nacrt Prostorno-urbanističkog hrama (PUP) Podgorice podnijeli Srpska pravoslavna crkva i Islamska zajednica.
Kako prenose Vijesti, SPC želi crkve i parohijske domove u Donjoj Gorici, Dajbabama, Kućama Rakića i na brdu Pardus, koje se nalazi na ulazu u Podgoricu iz pravca Cetinja.
Pored toga, SPC bi i hramove Dajbabama, ali i u Beglacima u Zeti..
Sa druge strane, Mešihat Islamske zajednice tražio je planiranje parcela za džamije u naseljima Velje Brdo, Delta City i u katastarskoj opštini Podgorica III, koja obuhvata područje Konika i Starog aerodroma.&nbsp;
Mešihat je inicirao ucrtavanje džamije u Staroj Varoši, ali to nije prihvaćeno.
Obje vjerske zajednice, kako prenosi taj list, svoje zahtjeve temelje na značaju očuvanja duhovnog, kulturnog i identitetskog prostora zajednica koje predstavljaju, uz obrazloženje da bi planiranje novih vjerskih objekata doprinijelo razvoju Podgorice, multikulturalnom skladu i većoj dostupnosti vjerskog života građanima.
Bude li to na kraju i sastavni dio PUP-a, onda će detaljnije biti razrađeno planovima nižeg reda.

SPC planira dva hrama u okolini Podgorice, IZ džamije na Veljem brdu i kod Delte

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević saopštila je da je rok za završetak druge dionice auto-puta, uključujući i pripremne radove, 2030. godina, a bulevara Tivat - Jaz januar naredne godine. Najavila je i da će Ministarstvo saobraćaja, nakon isteka roka za žalbe, dostaviti Vladi dokumentaciju i rang listu Tenderske komisije za koncesije aerodruma u Podgorici i Tivtu.&nbsp;
- Očekujemo da do kraja septembra imamo izabranog izvođača radova i potpisan ugovor. U završnoj fazi je izbor izvođača radova i nadzora na projektu, kako su me obavijestile kolege iz Monteputa. Svakako danas smo učinili glavni korak ka realizaciji ovog projekta. I moram reći da je ovo rezultat jednog napornog rada u prethodnih godinu dana službenika Ministarstva saobraćaja, Ministarstva finansija, kolega iz Monteputa i naravno predstavnika Evropske banke za obnovu i razvoj -istakla je Vukičević gostujući u Dnevniku TVCG.
Što se tiče koncesija za aerodrome u Podgorici i Tivtu, ministarska ističe da je Tenderska komisija načinila rang listu koju je uputila Ministarstvu saobraćaja.
- Mi ćemo svakako ispoštovati svoje zakonske obaveze, a to je da u predviđenom roku tu rang listu uputimo Vladi na odlučivanje. Međutim, moram reći da su svi ponuđači iskazali interesovanje za uvid u dokumentaciju. Ministarstvo saobraćaja im je omogućilo da imaju uvid u dokumentaciju, tako da vidjećemo, ispoštovaćemo ovaj žalbeni rok koji oni imaju. Ukoliko ne bude žalbi, proslijedićemo dalje dokumentaciju Vladi - kazala je Vukičević.
Rok za završetak Bulevara Tivat-Jaz januar 2026.
Odgovarajući na pitanje o radovima na Bulevaru Tivat-Jaz podsjetila je da je projekat počeo u avgustu 2023. Tadašnja vlada najavila je ovaj projekat, ali je on odmah zaustavljen, jer su najavili projekat koji nije imao građevinsku dozvolu.
- Već u startu smo imali šest mjeseci čekanja i krenulo se s radovima krajem januara 2024. godine, a rok za završetak radova je počeo da teče od tog momenta i on je januar 2026. godine. Trenutnom dinamikom jesam zadovoljna, radovi su ubrzani. Mi smo imali početkom ljeta jedan sastanak kada smo upozorili izvođača i podizvođača da očekujemo da dinamika bude brža. Naravno nije im lako da rade u uslovima kada se saobraćaj odvija, ali to je projekat koji od starta ima mnogo problema. Očekujem da ga završimo u predviđenom roku - poručila je ministarka saobraćaja.

Vukićević: Rok za završetak auto-puta 2030. godina, a bulevara Tivat - Jaz januar 2026.

Predsjednik Francuske, Emanuel Makron, saopštio je da je donio odluku da Francuska prizna Palestinu kao samostalnu državu. Tu odluku objavio je putem društvene mreže Iks.
– Vjerni svojoj istorijskoj posvećenosti pravednom i trajnom miru na Bliskom istoku, odlučio sam da Francuska prizna državu Palestinu. Svečanu objavu učiniću na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u septembru – naveo je Makron.
Kako je dodao, sada je neophodno „okončati rat u Gazi i pružiti pomoć civilnom stanovništvu“.
– Mir je moguć. Mora se odmah proglasiti primirje, osloboditi svi taoci i dostaviti masovna humanitarna pomoć narodu Gaze – poručio je francuski predsjednik.
Makron ističe i da je potrebna demilitarizacija Hamasa, kao i osiguranje mira i stabilnosti u Gazi.
– Neophodno je izgraditi državu Palestinu, obezbijediti njenu održivost i omogućiti joj da, prihvatajući demilitarizaciju i potpuno priznanje Izraela, doprinese bezbjednosti svih na Bliskom istoku. Ne postoji alternativa. Francuski narod želi mir na Bliskom istoku – kazao je Makron.
Dodao je da je „na Francuzima, zajedno sa Izraelcima, Palestincima, kao i evropskim i međunarodnim partnerima, odgovornost da pokažu da je mir moguć“.
– U svjetlu obaveza koje je prema meni preuzeo predsjednik Palestinske uprave, stoga sam mu pisao izražavajući svoju odlučnost da krenemo naprijed. Povjerenje, jasnoća i posvećenost. Postićemo mir – zaključio je Makron.
<div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2FEmmanuelMacron%2Fstatus%2F1948462359468802252%3Fref_src%3Dtwsrc%5Etfw%7Ctwcamp%5Etweetembed%7Ctwterm%5E1948462359468802252%7Ctwgr%5Efdb3251ea971ee2b6923a6617847bb123627cda6%7Ctwcon%5Es1_c10&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Makron: Francuska će priznati Palestinu kao nezavisnu državu

U velikom požaru koji hara jugom Kipra poginule su dvije osobe, a stotine su evakuisane jer vatrena stihija uništava domove i prijeti naseljima usred intenzivnog toplotnog talasa.
Najmanje 100 kvadratnih kilometara spaljeno je u regionu u kom se proizvodi vino, sjeverno od Limasola, nakon što je požar izbio u srijedu oko podne, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Nekoliko je žarišta još bilo aktivno od jutros.
Dvije osobe su pronađene mrtve u izgorelom vozilu koje je okružila vatra.
Iz policije su kazali da je najmanje deset osoba povrijeđeno, od kojih dvije teško.
Rano jutros vatra je i dalje prijetila Limasolu, prostranom obalnom gradu čiji se razvoj posljednjih godina proširio na okolne planine.
Vatrogasni avioni su ponovo raspoređeni u zoru, a borbu otežava jak vjetar.
Vlasti navode da je prerano dati precizan izvještaj o šteti i uzroku.

Na jugu Kipra u požaru poginule dvije osobe

Policija je danas u Sutomoru uhapsila Podgoričanina Nikolu Petrovića (25) zbog sumnje da je on maskirani ubica koji je u subotu veče, 19. jula, na terasi ugostiteljskog objekta u kvartu Preko Morače, u Ulici Svetozara Markovića, ubio Podgoričanina Ivana Milačića (32). Kako sumnjaju istražitelji, Petrović je u subotu veče, desetak minuta prije ponoći, ušao u baštu kafića i zaputio se ka stolu za kojim je sjedio Milačić sa prijateljima, ispalio više hitaca i pobjegao. Prema informacijama Portala ETV, Petrović je identifikovan u neđelju i ubrzo je i lociran, a uhapšen je danas, nakon što su obezbijeđini validni dokazi koji ga povezuju sa zločinom. On se dovodi u vezu sa takozvanim „zagoričkim“ kriminalnim klanom, koji je, prema operativnim podacima, „naklonjen kavačkom klanu“. Uprava policije potvrdila je hapšenje Petrovića, ističući u saopštenju da su „preduzimajući izviđajne mjere i radnje uz intenzivnu saradnju i koordinaciju sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, obezbijeđeni materijalni dokazi koji nedvosmisleno i osnovano upućuju na sumnju da je N. P. izvršio krivično djelo teško ubistvo i krivično djelo nedozvoljeno nošenje i držanje oružja i eksplozivnih materija“. Milačić je u operativnim evidencijama slovio za člana škaljarskog klana, ali inspektori još nijesu sigurni da je on bio meta napada, već postoji mogućnost da je to bio V. J. koji je sjedio za stolom sa Milačićem. U pucnjavi je ranjen Strahinja Raonić, koji je bio u društvu Milačića i još nekoliko osoba, ali, srećom, nije u smrtnoj opasnosti. Povrijeđena je i jedna žena koja je šetala ulicom sa suprugom, a nju je okrznuo rikošet. Iz Uprave policije te večeri, iako su se oglašavali čak dva puta, pokušali su da sakriju informaciju da je povrijeđena i slučajna prolaznica, vjerovatno u namjeri da umanje ozbiljnost situacije, odnosno činjenicu da su u mafijaškom obračunu mogli stradati i nevini ljudi. Kako smo pisali, Milačić je bio osumnjičen da je član kriminalne grupe koja je ubila Sašu Klikovca u julu 2020. godine. Za taj zločin, u februaru ove godine, prvostepeno su osuđeni Miloš Marković i Marko Šuković na 19 godina i 10 mjeseci, odnosno 12 godina zatvora. U tom postupku Milačić je osuđen na tri godine zatvora zbog produženog krivičnog djela nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, dok je, kao i Predrag Vukadinović, oslobođen optužbi za ubistvo. Na vanrednoj konferenciji za novinare koja je organizovana sjutradan po ubsitvu Milačića, u neđelju. 20. jula, v. d. direktora Uprave policije Lazar Šćepanović, obrušio se na sud zbog haotične bezbjednosne situacije u zemlji. Bio je decidiran da policija ne može preuzeti odgovornost za narušenu bezbjednosnu situaciju, prije svega zbog, kako je kazao, loše kaznene politike. Smeta mu što je Milačić oslobođen optužbe da je bio član kriminalne organizacije koja je organizovala ubistvo Klikovca, već je samo osuđen za nedozvoljeno držanje oružja, a nezadovoljan je i visinom izrečene kazne?! - Mi smo prvi na braniku pravde i žao mi je što druge institucije nijesu efikasne kao Uprava policije – saopštio je u neđelju Šćepanović. Kazao je i da je sreća što nije bilo slučajnih žrtava, te saopštio da je naredio pojačano angažovanje policijskih jedinica. Obavijestio je crnogorsku javnost i da su svi članovi organizovanih kriminalnih grupa upozoreni da smanje obim kretanja jer su potencijalna meta. - Jedan od osnovnih načela policije je da ukažu da povedu računa o svojoj bezbjednosti, jer ne možemo čuvati 3.000 ljudi - rekao je on, što znači da je to broj članova kriminalnih grupa koji se nalazi u operativnim bazama policije. Ubistvu Milačića prethodio je još jedan brutalan zločin u Podgorici – 16. jula ispred svoje kuće u Staroj Varoši ubijen je Igor Nedović, koji je dva mjeseca ranije preživio oružani napad u Siti Kvartu. Na Nedovića je u Siti Kvartu, kako je policija utvrdila, pucao Arjan Rečković i za njim su uzalud tragali dva mjeseca. A dok je policija tragala za njim, on je tragao za Nedovićem i uspio da ga ubije na kućnom pragu i opet pobjegne. I on se povezuje sa kavačkim mafijaškim klanom, a navodno je prebjegao iz škaljarskog. - Ulažemo ogromne napore na lociranju ovog lica. Preko 15 objekata je pregledano - kazao je u neđelju Šćepanović, ističući da su raspisane potjernice i za njim i za saizvršiocem. Šćepanović se pravdao i da Rečković ima jaku logistiku, zbog čega uspješno izmiče policiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250722170732_541cf330d140d808a8e6727e5edd15bef1d26321d0e379f4f4588e3498f12654" data-rendition-name="original" width="1148" height="1600" loading="lazy" alt="nikola petrović"> <figcaption>Nikola Petrović</figcaption> </figure>

Uhapšen ubica Ivana Milačića – Podgoričanin Nikola Petrović

Direktor Agencije za sprječavanje korupcije Dušan Drakić juče se licemjerno narugao crnogorskoj javnosti izjavom da su „zviždači ključni partneri u borbi protiv korupcije“.&nbsp;
To je saopštio nakon što je sa direktorom Kliničkog centra Crne Gore dr mr sc. Aleksandrom Radovićem potpisao sporazum o saradnji, čiji je fokus, kako su rekli, pružanje psihološke pomoći osobama koje su zbog prijavljivanja nepravilnosti izložene pritiscima, posebno u slučajevima kada pokreću sudske postupke radi zaštite svojih prava.
- Ovim sporazumom činimo važan iskorak ka sistemskoj i institucionalnoj podršci onima koji prijavljuju korupciju – i šaljemo jasnu poruku da u toj borbi nijesu sami - poručio je Drakić.
I licemjerno i sramno. Ni obraza, ni stida. Čovjek koji je bio dio „zavjere“ protiv zviždača iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema beskrupulozno izlazi u javnost s porukom ohrabrenja potencijalnim „uzbunjivačima“ da prijave korupciju, a da će ih on zaštititi.
Zaboravio je da doda da se to odnosi isključivo na zviždače koji se ne nađu na udaru njegovog prijatelja, njegovog pravnog zastupnika, potpredsjednika Savjeta ASK-a, advokata Mladena Tomovića. Jer, ako Tomović zastupa kompaniju ili instituciju koju zviždač prijavi za moguću korupciju, onda ništa od ovih poruka ohrabrenja i podrške. U tom slučaju, zaboravio je da kaže Drakić, ASK će učiniti sve da „slomi“ zviždača.
A koliko može da bude beskrupulozan za interese prijatelja Tomovića pokazao je Drakić ubrzo pošto je sa pozicije predsjednika sindikalne organizacije ASK-a zaposjeo funkciju direktora ove institucije, kada je, preko službe za informisanje saopštio Portalu ETV u oktobru prošle godine, da će predmet koji se odnosi na zviždača iz CGES-a biti podvrgnut detaljnoj reviziji.
Tri mjeseca kasnije, u januaru ove godine, Upravni sud donio je presudu kojom je ukinuo zaštitu „uzbunjivaču“ iz CGES-a. Što je bio prvi takav slučaj od kada je u Crnoj Gori uspostavljen institut zviždača.
A bez zaštite je ostao, jer Drakić, odnosno ASK, kako smatra uzbunjivač, nije sudu dostavio svu potrebnu dokumentaciju koja se odnosila na predmet.
Tako se Drakić oslobodio predmeta „uzbunjivača“ iz CGES-a, a njegov prijatelj i advokat Tomović „opravdao“ makar jedan honorar koji dobija od ove kompanije za advokastke usluge koje im pruža u svim predmetima u slučaju zviždača.
Ukidanje zaštite za službenika CGES-a znači otvoren put za njegov „linč“ i završni obračun kompanije sa njim, koji bi mogao da rezultira i otkazom.&nbsp;
Presudom i okolnostima koje su joj prethodile bio je šokiran i nezavisni ekspert za borbu protiv korupcije, slovenački stručnjak Drago Kos koji je tada Portalu ETV rekao da se takvom odlukom Upravnog suda „krše svi međunarodni pravni akti koji govore o zaštiti zviždača“ i da se nada „da će Vrhovni sud uvažiti žalbu i donijeti odluku po zakonu i po međunarodnim konvencijama koje je potpisala i Crna Gora“
- Odluka je skroz pogrešna i siguran sam da će to Vrhovni sud prepoznati, ali ostaje ozbiljan problem – član Savjeta ASK-a je čovjek koji je doveo do te situacije – konstatovao je Kos i bio kategoričan da Tomović „treba da ode iz Savjeta“.&nbsp;
Tomović ne samo da nije otišao iz ovog tijela, nego nastavlja da goni zviždača iz CGES-a kojem je taj status ASK dodijelila u maju 2023. godine, a nakon što je krajem 2022. protiv njega pokrenut disciplinski postupak, koji je, kao i kazna koja mu je izrečena, prema ocjeni ove institucije, bio u direktnoj vezi sa prijavom korupcije.
Prije nekoliko sedmica zviždač je pravosnažno dobio spor protiv CGES-a upravo zbog ovog disciplinskog postupka. Viši sud u Podgorici, koji je postupao po žalbi Tomovića, potvrdio je presudu podgoričkog osnovnog suda koji je nedvosmisleno ustanovio da je disciplinski postupak i kažnjavanje zviždača, 30. decembra 2022. godine, bilo nezakonito.
I onda direktor ASK-a Drakić, koji je po uvjerenju „uzbunjivača“ radio za interese CGES-a, odnosno pravnog zastupnika ove kompanije advokata Tomovića, juče licemjerno poziva zviždače da se ohrabre da prijavljuju korupciju, a da će im on biti štit i odbrana od progona poslodavca?! Sramno, pa sve i da nije pomogao Tomoviću da zviždaču iz CGES-a ukine zaštitu. Dovoljno je to da je javno prijetio tom hrabrom čovjeku, čim je sjeo u fotelju direktora, da će njegov predmet biti detaljno preispitan. U demokratskim, uređenim društvima Drakić bi bio smijenjen već poslije ove prijetnje, a svakako pozvan na odgovornost nakon što je u januaru zviždaču ukinuta zaštita.&nbsp;
Laž je, nažalost, manir nosilaca institucija, od kada su vlast u Crnoj Gori nakon izbora u avgustu 2020. godine preuzele proruske i prosrpske društveno-političke elit, dok korupcija i nepotizam razjedaju svaku poru društva.&nbsp;
Svakodnevno svjedočimo licemjernim porukama funkcionera i zaklinjanju u evropski put, dok u institucijama kojima rukovode ruše svaki standard i uspostavljaju sistem zasnovan ne na zakonima i propisima, već podređen ličnim i partijskim interesima, ambicijama i željama. Svaka institucija u zemlji je postala nečiji feud, a ASK im služi za odbranu interesa.

Ni obraza, ni stida

Danijela Mujović, supruga gradonačelnika Podgorice Saše Mujovića, prijavila je novinarku Televizije E &nbsp;Vesnu Rajković Nenadić policiji zbog, kako navodi, "uznemiravanja i javnog omalovažavanja" putem društvenih mreža &nbsp;– odnosno jer je na Fejsbuku komentarisala njene skupocjene papuče. - Greote od oslobodioca. Svi se u Koton oblače. Ovo je sto posto fus, što bi rekao moj sin kad sumnja je li original - &nbsp;napisala Rajković Nenadić, uz fotografiju Mujović u Dior papučama. Danijela Mujović je reagovala putem Instagrama. - Gospođa je, kako saznajem (zaista do sada nikada nisam čula za nju), dugogodišnja novinarka i u stalnoj borbi za poštovanje novinarske etike i javni prostor bez govora mržnje?!? Trenutno vodi neku emisiju na ETV, dakle, javna ličnost, NOVINARKA?? I ovo joj je objava!! Pa šta se onda čudimo plaćenim botovima? - napisala je Mujović "Prva dama" Podgorice je dodala i da se ovakvo “targetiranje, mržnja i zlo” više ne mogu tolerisati. - Zato ću od sada svakoga ko objavi moju fotografiju ili me pomene na bilo kojoj mreži, uredno tužiti. Gospođu sam prijavila policiji zbog uznemiravanja i pokrenuću i druge sudske postupke protiv nje, pa neka sudijama objasni svoje motive za ovakav status - poručila je Mujović.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250724130744_b0c985e6604a24816ba026ed212a7525c00cad3ecc4f0b007ce89de6c0da3948" data-rendition-name="original" width="820" height="1600" loading="lazy" alt="tvit"> </figure>  Novinarka Vesna Rajković Nenadić je potvrdila da je pozvana na razgovor u policiju, te da se gospođom Mujović definitivno nije bavila zbog njene "ljepote i stila". - Upravo sam dobila poziv od policije. S obzirom na to da danima botovi reaguju na moju objavu uz razne uvrede i govor mržnje, a da je sada reagovala i gospođa Mujović, žena gradonačelnika, drago mi je da sam postigla cilj. Koliko se god želi predstaviti da se bavim gospođom Mujović i njenom ljepotom i stilom, ne bavim se time 25 godina nego ozbiljnim novinarstvom. Zato nam se putevi profesionalni nijesu ukrstili - kazala je Rajković Nenadić. Ona je istakla da je u pitanju isključivo javni interes. - Poenta u tome, da je javni interes odakle u zemlji gdje narod nema leba da jede žena gradonačelnika nosi Diorove papuče. I to je pitanje pristojnosti. Kao što smo se bavili Lidijinim Diorovim torbama. Pa se istraživalo koja je serija i koliko koštaju. E vidite, samo isti aršini. Ni manje ni više. Moramo se naučiti da prihvatamo da što smo mi sami ili nam supružnici na višim javnim funkcijama, budemo manje osjetljivi i na kritike - objačnjava Rajković Nenadić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250724130740_504e06e4c39578dd4c3cee5c644fb7774882ee9f317823a151be267c877bfb0c" data-rendition-name="original" width="738" height="1599" loading="lazy" alt="tvit vesna"> </figure>  Poruka Vesne Rajković Nenadić jasna je – javne funkcije i luksuz ne mogu biti izvan svake kritike. - Ako je Lidija Đukanović bila tema, može i gospođa Mujović - poručuje ona, insistirajući da se isti aršini moraju primjenjivati na sve.&nbsp; U vremenu kada se novinari privode zbog statusa na društvenim mrežama, postavlja se pitanje: štite li institucije zakon – ili sujetu?

Rajković Nenadić: Ako smo istraživali Lidijine Dior torbe, možemo i papuče gospođe Mujović – aršini moraju biti isti

Predsjednik Demokratske partije socijalista (DPS) Danijel Živković, komentarišući pismo Ujedinjenih nacija upućeno predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, u izjavi za Portal ETV ocijenio je da se radi o „upozorenju koje je bilo i očekivano“, te da vlast pokušava da uvede restrikcije koje su već jednom proglašene neustavnim.
– Dakle, stiglo je upozorenje koje je bilo i očekivano, da način na koji vlast želi promijeniti Zakon o javnim okupljanjima i uvesti određene zabrane nije u skladu sa onim što su međunarodne organizacije propisale – međunarodni pakti i, s druge strane, Evropska konvencija – kazao je Živković.
On ističe da se predloženim izmjenama uvode restriktivne zabrane na kolovozima, magistralnim i regionalnim putevima, te podsjeća da je slično zakonsko rješenje već proglašeno neustavnim.
– Kome je palo na pamet da stavlja u pravni promet rješenje koje je već bilo neustavno, možemo pretpostaviti da se radi o onim dijelovima parlamentarne većine koja želi prvo da zabrani javno okupljanje, a nakon toga da zabrani izgovorenu javnu riječ – poručio je lider DPS-a.
Podsjetio je da je riječ o rješenju koje je bilo na snazi od 2005. godine, a koje je Ustavni sud 2017. proglasio neustavnim.
–Ovo je &nbsp;rješenje koje je bilo na snazi, ako se ne varamo, 2005. godine, ono je proglašeno 2017. godine neustavnim, na prijedlog jedne od tadašnjih poslaničkih grupa, na osnovu čega je Ustavni sud donio odluku da je kompletan, ako se ne varam, član – čini mi se 9 – proglašen neustavnim. I između ostalog, ovo što je sada propisano kao restriktivna mjera je definitivno već proglašeno neustavnim, tako da se ovo mora uzeti u obzir. Neko ko je radio na izmjenama i dopunama zakonskog rješenja o tome je morao voditi računa – istakao je Živković.
Rekao je i da je, nakon današnjeg upozorenja Ujedinjenih nacija, poruka vlastima jasna – ne usvajati ovakav zakon.
– Naše današnje prisustvo na ovom mjestu nije nikako pokušaj da politizujemo bilo koji skup, već je poruka vlastima da se represivnim putem i represivnim metodama ne može obračunavati sa svojim građanima. Ni na koji način. Imali smo prilike da vidimo da oni koji su upravo na talasu različitih protesta došli na pozicije vlasti, danas žele da ih uguše u Crnoj Gori. I znamo što je sljedeće: zabrana javno izgovorene riječi – upozorio je Živković.
On je dodao da su predstavnici DPS-a više puta u parlamentu trpjeli osporavanja prava da komentarišu, ali da ih to neće spriječiti da budu uz građane.
– Vi ste imali prilike da više puta u parlamentu slušate kako mi, upravo iz Demokratske partije socijalista, nemamo pravo ni moralno, ni bilo kako drugačije, da bilo šta komentarišemo. Komentarisaćemo i bićemo svaki put sa građanima, ne da na bilo koji način politički profitiramo od toga, već da pošaljemo poruku vlastima koja je bahata, koja je osiona i koja želi na ovaj način, represivnim metodama, da kažnjava vas, svoje građane – poručio je Živković.
Podsjetimo, predloženim izmjenama &nbsp;Zakona o javnim okupljanjima uvode se noviteti koji mogu imati ozbiljne posljedice za slobodu govora i javnog okupljanja., osnosno, predviđaju se kazne za ljude koji pozivaju na protest, skoro bilo gdje. Kad bi preslikali – svako ko na nekoj društvenoj mreži objavi, čak i mediji, pošto se pominju i pravna lica, bi se mogli naći pod udarom ovog zakona kad objave informaciju o nekom okupljanju.&nbsp;
– I ne samo to, nego i dodatno – da oni određuju lokaciju održavanja skupova ukoliko su određeni objekti 'ugroženi', jer oni smatraju da su ugroženi prisustvom onih koji budu protestovali – naveo je &nbsp;Živković.
Istakao je da su sve predložene mjere ne samo protivustavne, već i suprotne ključnim međunarodnim dokumentima.
– Restrikcije koje se na ovaj način uvode su prvo protivustavne, suprotstavljene onome što je Evropska konvencija, Međunarodni pakt... I stvari koje se na ovaj način žele uvesti u pravni promet – nijesu ništa drugo nego poruka da se želi uspostaviti autokratija, a nakon toga ide diktatura – kazao je Živković.
Na pitanje ima li nade da će obraćanje Ujedinjenih nacija uticati na vlast, Živković je kazao da takvu poruku šalju i &nbsp;danas sa Kruševog ždrijela.
– Imali smo prilike da vidimo da se mnoga obraćanja sa međunarodnih adresa nijesu primila kod parlamentarne većine. Ali danas, u prisustvu ovdje građana, šaljemo poruku vlastima da odustanu od takvog zakona – zaključio je predsjednik DPS-a.

Tag: eurozona