Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poljoprivrednik Zef Dedvukaj.
Što se poljoprivrede u Crnoj Gori tiče, kaže Dedvukaj, postoje svi &nbsp;optimalni uslovi, samo treba organizovati, kako kaže, plasman poljoprivrednih proizvoda.
- Subvencije Ministarstva poljoprivrede su velika stvar. Jer, recimo, kad jedna stvar košta, recimo, 10.000 &nbsp;eura, ti plaćaš samo 4.000eura, što znači da Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 60 posto i to je velika stvar i velika pomoć za naše poljoprivredne proizvođače koji hoće ozbiljno da se bave poljoprivredom- rekao je Dedvukaj.
Za poljoprivrednike u Crnoj Gori je uvoz, kaže Dedvukaj, katastrofa, pogotovu kad je sezona domaćih proizvoda, tada domaći trgovini napune markete uvoznom robom, i u, kako kaže, domaći proizvođači ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje.
- Dešava se da smo dosta puta u gubitku sa našim proizvodom, jer Crna Gora ima najskuplji repromaterijal za poljoprivredno prehrambenu proizvodnju, jer se ništa ovdje ne proizvodi, nego sve se mora uvoziti. Uvoznim proizvodima je jeftinija proizvodnja, nama je mnogo skuplja, i tu je taj naš kolaps, i zbog čega mi propadamo - poručio je Dedvukaj.
Najteži dani u godini su mu, prisjeća se Dedvukaj, onih desetak dana kad pristigne prodaja proizvoda, dok u ostatku godine uživa u poslu i radi, kako kaže, sa zadovoljstvom.
- Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - zaključio je Dedvukaj.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddq5KyG3OrE4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Dedvukaj: Mladi odustaju od poljoprivredne proizvodnje jer je loš plasman

U Budilniku na Televiziji E govorimo o apelu građana Berana za zatvaranje aerodromske piste. Zabrinuti su za bezbjednost i potencijalne rizike koje donose nelegalna okupljanja i aktivnosti na ovom prostoru. &nbsp;
Razgovaramo o tome kako popis poljoprivrede može pomoći unapređenju domaće proizvodnje i razmatramo problem hiperprodukcije kadrova, koji mladima sve više otežava pronalaženje posla.
Ekipa Budilnika donosi i jednostavan recept za pripremu domaćeg soka od šipka, a donosimo i priču o baletu kao izrazu duše i emocija.
U Srećnom danu sa glumicom Jelenom Nenezić razgovaramo o novoj predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta &nbsp;"Naličje", ali i o licu i naličju umjetnosti i života. A, kako izgleda živjeti kulturu i za kulturu otkriva Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".
On će govoriti i o novim predstavama i programu koji su pripremili do kraja godine. Jedna od tema u Srećnom danu su rječi koji se koriste u potpuno pogrešnom značenju, a u susret solističkom koncertu pričamo sa talentovanim i nagrađivanim harmonikašem Petrom Balaban.

Budilnik na TV E: Apel za zatvaranje aerodromske piste u Beranama, popis poljoprivrede, balet kao izraz duše i emocija...

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

500x500

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Crna Gora, kao država koja svakog dana uvozi preko tri miliona eura 
poljoprivrednih proizvoda, mora ulagati u poljoprivredu - poručio je 
kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, 
LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, glavni grad ima ogroman potencijal za razvoj 
poljoprivrede, ali država ne ulaže u njega. 
 
- Ogromna ruralna područja, od područja sa suptropskom klimom do 
planinskog područja Veruše. Na tom području možemo proizvoditi ogromnu količinu hrane. Da li je to tako? Ne. Mi ne proizvodimo dovoljno hrane, ne koristimo komparativne prednosti našeg grada i, naravno, tržište velikog grada koje može apsorbovati sve ono što mi proizvodimo. Zašto je to tako? To je tako zato što sektor poljoprivrede vode ljudi koji niti poznaju poljoprivredu niti poznaju naš grad. Tako je i na državnom, tako i na lokalnom nivou - naveo je Mugoša. 
 
Rekao je da je sprovođenje analize gdje treba ulagati najveća sredstva prva stvar koju će Evropski savez uraditi kada dođe na vlast. 
 
- A, naravno, prije toga intervenisaćemo na onim područjima gdje je nešto urgentno. A šta je urgentno? Urgentno je izdvojiti najmanje jedan odsto gradskog budžeta za poljoprivredu. Sa onih sramnih 0,2 odsto budžeta, odnosno 250.000 eura, izdvajanje za poljoprivredu mora biti 1.300.000 eura. Kroz 10 programa ćemo ta sredstva plasirati prema vama - rekao je on.
Naveo je nekoliko njih.
- Prva stvar, izdvajanje za subvenciju za mlijeko 2021. godine bilo 
je 10 centi. Ova vlast je to smanjila na osam centi. Prateći trend 
inflacije i povećanja cijena svih poljoprivrednih proizvoda, u narednom 
periodu, izdvajanje za subvenciju za mlijeko mora biti najmanje 12 
centi. Subvencije po hektaru, subvencije po grlu, subvencije po košnici 
pčela moraju pokriti onaj dio koji Ministarstvo poljoprivrede ne želi 
ili neće da pokrije, onoliko koliko to izdvajaju zemlje Evropske unije - 
objašnjava Mugoša. 
 
Dodao je da je potrebno poraditi na organizaciji poljoprivrednih 
proizvođača. 
 
- Glavni grad će u narednom periodu pomoći finansijski i organizaciono 
formiranje takozvanih poljoprivrednih klastera, i naredne dvije godine 
pokriti sve troškove poslovanja tih klastera, kako bismo na tržištu 
mogli opstati u konkurenciji zemalja iz okruženja i zemalja Evropske 
unije - naveo je on.
Podvukao je da život na selu nije samo proizvodnja i rad.
- Na selu treba ljudi da žive, život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Zato ćemo mi u narednom periodu najmanje 10 odsto kapitalnog budžeta glavnog grada izdvojiti za razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture na selima. Ne može se živjeti na selu bez puta, bez struje, bez internet veze i bez vode. Znači, 10 odsto moramo uložiti u razvoj komunalne infrastrukture u ruralnim područjima - istakao je Mugoša. 
 
Napominje i da država nema ni jednu državnu veterinarsku ambulantu. 
 
- Mi kao farmeri nemamo nikakvu garanciju za zdravstvenu zaštitu domaćih životinja 24 časa u toku sedmice. Po sistemu privatno-javnog 
partnerstva, formiraćemo najmanje dvije veterinarske ambulante, u kojima će biti organizovana dežurstva i gdje će se baviti samo velikom praksom. Znači, veterinari će liječiti samo domaće životinje, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam ugibaju životinje i da imamo ovu situaciju koju sada imamo sa Q-groznicom, da ne možemo doći do veterinara, a stanje na farmama nam je urgentno - kazao je Mugoša. 
 
Osvrnuo se i na preduzeće “Plodovi”, koje ima kapital od oko 10 miliona 
eura ali, ističe, nikada nije bilo funkcionalno. 
 
- U posljednje dvije godine apsolutno nikakve koristi od njih nemamo, 
osim što tamo nekoliko ljudi prima plate. Akcionarsko društvo „Plodovi“ 
mora biti stavljeno u funkciju, prije svega otkupa, a zatim i 
skladištenja poljoprivrednih proizvoda, ne samo sa područja glavnog 
grada, već i sa područja susjednih opština - istakao je Mugoša. 
 
Na taj način ćemo, prema njegovim riječima, omogućiti da nemamo 
takozvane pikove ponude, kada imamo veliku ponudu, a onda cijene 
drastično padaju. 
 
- Ovo su najkraće poruke koje imamo za vas, kao Evropski savez, i ovo su 
stvari koje ćemo uraditi u prvoj godini svog mandata. Strategiju razvoja 
poljoprivrede u glavnom gradu uradićemo zajedno sa vama, sa vašim 
sugestijama i sa vašim očekivanjima - zaključio je Mugoša.

1250x600

1084x550

Mugoša: Sektor poljoprivrede vode ljudi koji ne poznaju poljoprivredu ni naš grad

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je danas da se "ne šali" kada kaže da gleda kako bi mogao da odsluži i treći predsjednički mandat, iako je to zabranjeno po Ustavu SAD.
- Ima metoda po kojima bi to moglo da se uradi - rekao je Tramp u telefonskom intervjuu za En-Bi-Si Njuz (NBC News), ali i dodao da je „mnogo rano da se o tome razmišlja“.
Kako ocjenjuje agencija AP, ovo je najjasnija indikacija da Tramp razmatra kako da premosti ustavnu barijeru kojom bi bio spriječen da bude predsjednik ponovo kad se završi njegov drugi mandat početkom 2029. godine.&nbsp;
Prema 22. Amandmanu, dodatom Ustavu 1951. godine kada je predsjednik Franklin D. Ruzvelt izabran četiri puta uzastopno, kaže se da „ni jedna osoba neće biti izabrana na dužnost predsjednika više nego dva puta“.
Novinarka je pitala Trampa da li je jedan potencijalni put do trećeg mandata da se potpredsjednik Džej Di Vens kandiduje za predsjednika, a da onda „preda palicu“ njemu. Tramp je odgovorio da je „to jedan način“, ali da ima i drugih.
Novinarka ga je pitala da li može da mu navede neki drugi način, na šta je Tramp odgovorio „ne“.
On je nagovijestio da bi Amerikanci podržali njegov treći mandat zbog njegove popularnosti.
AP podsjeća da je Tramp i ranije pominjao služenje više od dva mandata, uglavnom u formi viceva pred prijateljskom publikom.

Tramp razmišlja o trećem predsjedničkom mandatu

Ministarka saobraćaja Maja Vukićević glasala je za na sjednici 21. marta za prijedlog osnova za pregovore o sporazumu o ekonomskoj saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emirataima, dok na elektronskoj sjednici tri dana kasnije nije glasala - kazali su iz Pokreta Evropa u reagovanju na navode Vukićević da ima određene rezerve prema sporazumu sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE) o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina.
- Ministarka saobraćaja Maja Vukićević pokušava politički da profitira pozivajući se na “neinformisanost”, iako je imala sve materijale na raspolaganju i priliku da se izjasni - što je na jednoj sjednici i učinila glasanjem za. Upravo na sjednici Vlade održanoj 21. marta, ministarka Vukićević i njen partijski kolega, potpredsjednik Vlade Milun Zogović, glasali su za prijedlog osnova za pregovore o Sporazumu o ekonomskoj saradnji sa UAE - navode iz PES-a.
Kako dodaju, na elektronskoj sjednici tri dana kasnije, kada se odlučivalo o prijedlogu za Sporazum o saradnji u oblasti turizma i razvoja nekretnina, Vukićević nije glasala.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fvukicevic-imam-odredene-rezerve-prema-sporazumu-sa-uae&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Ukoliko se neko ne slaže sa strateškim razvojnim projektima očekuje se da to artikuliše na Vladi, a ne da post festum na društvenim mrežama iznosi populističke poruke radi dnevnopolitičkih poena. Izostanak glasa nije čin odgovornosti, već izbjegavanje odgovornosti. Vlada Crne Gore ne donosi odluke iza zatvorenih vrata - svi članovi Kabineta, uključujući i ministre iz Demokratske narodne partije, bili su blagovremeno i transparentno informisani o svim materijalima, što potvrđuju i njihova učešća u glasanju. Uostalom, ako sporazumi nijesu dobri - zašto je Zogović dva puta glasao za - pitaju iz PES-a.
Poručuju da oni ostaju posvećeni razvoju Crne Gore, dovođenju kredibilnih investitora, unapređenju životnog standarda i otvaranju novih radnih mjesta.
- Ukoliko neko iz vlasti ima drugačiju agendu, pozivamo ga da je jasno saopšti - i preispita svoje učešće u Vladi. Crna Gora više nema vremena za kukavičluk, opstrukcije i politikanstvo - zaključuje PES.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 640px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 124.6667%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fwww.facebook.com%2Fshare%2Fp%2F15pJaxkZMg%2F&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

PES: Vukićević glasala za prijedlog osnova za pregovore o sporazumu sa UAE, na drugoj sjednici bila uzdržana

Iz Suda Bosne i Hercegovine su u detaljnom obrazloženju presude objasnili i pravne posljedice presude predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku (SNSD) ukoliko dođe do pravosnažnosti, a što je predmet diskusije među pravnicima u proteklom periodu.
Ovaj sud je Dodika prvostepeno osudio na godinu zatvora i šestogodišnju mjeru zabrane izvršavanja funkcije predsjednika RS-a, a po optužnici koja govori o tome da je onemogućio izvršavanje odluka visokog predstavnika.
Upravo je zabrana vršenja političke funkcije predmet diskusije. Dok jedni smatraju da se ona isključivo odnosi na funkciju entitetskog predsjednika, drugi misle da se to odnosi na sve političke funkcije. Osim toga, polemiše se o tome da li će ta zabrana na snazi biti šest godina ili kraće od toga.
Iz Suda Bosne i Hercegovine su napomenuli da nisu donijeli posebnu odluku o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine o utvrđivanju pravnih posljedica osude. Obrazložili su zašto su tako postupili.
- Pravne posljedice osude nisu krivičnopravna sankcija, zbog čega se ne utvrđuju, ne izriču i ne unose u presudu, s obzirom na to da nastupaju po automatizmu, odnosno po sili zakona. Upravo ih takva priroda i odvaja od krivičnopravnih sankcija, kakva je na primjer mjera sigurnosti, koja mora biti izrečena presudom da bi bila primijenjena - ukazali su.
Iz prethodno navedenog, kako su i sami naglasili, jasno je da nisu imali zakonsku osnovu za odlučivanje o spomenutom prijedlogu Tužilaštva. Također su ukazali da u Dodikovom slučaju postoji, kako su naglasili, preklapanje faktičke suštine potencijalne pravne posljedice osude, koja će nastupiti ako se za to steknu zakonski uslovi, s izrečenom mjerom sigurnosti - jedno drugo ne isključuje.
Istakli su da će pravne posljedice osude nastupiti u onom obimu i u zakonom predviđeno vrijeme, bez utjecaja, kako su naveli, njihove posebne odluke kao suda. Potom su naglasili ono što je najvažnije u Dodikovom slučaju, a oko čega se vodila diskusija.
- Smatramo bitnim istaći da pravne posljedice osude prestaju brisanjem osude, kako je to propisano u članu 121. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, kao i to da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti, a kako je to navedeno u stavu šest. istog člana Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine - objasnili su.
Naime, članom 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda na novčanu kaznu i na kaznu zatvora do jedne godine briše iz kaznene evidencije po proteku roka od pet godina od dana izvršene, zastarjele ili oproštene kazne, ali ako za to vrijeme osuđeni ne počini novo krivično djelo.
Nadalje, stavom 6. člana 121. Krivičnog zakona je propisano da se osuda ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjera sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi, pribavljene krivičnim djelom, nije potpuno provedeno.
Dakle, iz ovog je jasno da Dodik šest godina neće moći izvršavati bilo koju političku funkciju ako pravosnažna presuda bude identična onoj prvostepenoj.
Klix.ba podsjeća da je profesor krivičnog prava i delegat Vijeća naroda RS Dževad Mahmutović (SDA) u prošlomjesečnom gostovanju u njihovom studiju isto konstatovao.
- Kada bi se gledala samo jednogodišnja kazna zatvora, onda bi se ona brisala u roku od pet godina. Međutim, u njegovom slučaju postoji mjera sigurnosti, a to je zabrana obavljanja funkcije, što znači da se osuda briše kada prestane mjera sigurnosti, to jest nakon šest godina - rekao je Mahmutović.
Potvrdno je odgovorio na pitanje da li to znači da Dodik šest godina neće moći biti na bilo kojoj javnoj funkciji.

Dodik najmanje šest godina neće moći biti na bilo kojoj funkciji

Predsjednik SAD Donald Tramp želi kontrolu nad Grenlandom. Time je skrenuo pažnju na geopolitičko žarište od globalnog značaja. Nisu uzalud tu umiješane velike sile, piše Dojče vele.
U julu i avgustu 2024. led Arktičkog mora pucao je pod čelikom tri teška ledolomca: Suelong 2, Ji Di i Džong Šan Da Šue Dži Di. Ta tri broda isprobavala su nesmetanu plovidbu Sjevernim morem – što je bilo praktično, ali prije svega simbolično: Kina je prisutna u Arktiku i to trajno, poručivali su brodovi. Poruka je bila jasna i nije prošla nezapaženo – ruska državna novinska agencija RIA Novosti objavila je u oktobru 2024. članak pod naslovom: „Arktik postaje kineski“, prenosi Dojče vele (DW).
Kina je odavno aktivna u Arktiku, kaže Mihael Pol, iz berlinskog instituta Nauka i politika (SWP).
- Još od ranih 2000-ih Kina je veoma angažovana u regionu, naročito na Islandu. Međutim, Peking se potom suočio s otporom Danske i SAD. Od tada se Peking okreće drugim državama u regionu, prije svega Rusiji. Ipak, zbog rata u Ukrajini, Rusija je oslabljena – i sve više je u ulozi podređenog partnera Kine, pa i u Arktiku - ocjenjuje sagovornik Dojće velea.
Kina, kao i druge zemlje regiona, angažuje se u Arktiku zbog klimatskih promjena, koje su u tom dijelu svijeta posebno izražene. Globalna prosječna temperatura u 2024. bila je oko 1,5 stepeni Celzijusa viša nego u predindustrijskom periodu. Međutim, prema podacima Alfred-Vegener-Instituta za polarna i morska istraživanja, Arktik se zagrijava čak četiri puta brže od ostatka planete. Posljedica toga je ubrzano topljenje arktičkog leda.
Ako se sadašnje prognoze obistine, u ljetnjim mjesecima između 2030. i 2040. led bi se mogao gotovo potpuno povući, čime bi se otvorile tri nove pomorske rute između Pacifika i Atlantika. To bi značajno skratilo postojeće trgovačke puteve.
<h2>Tri nove pomorske rute</h2>
Jedna od tih ruta, takozvani Sjeveroistočni prolaz, koji prolazi blizu ruske obale, već sada se razvija kao trgovački i transportni put za sirovine između Kine i Rusije.&nbsp;
- Posebno je važan za transport gasa s poluostrva Jamal, na zapadu Sibira, ka Kini - kaže politikolog Klaus-Peter Zalbah sa Univerziteta u Osnabriku.&nbsp;
Međutim, ovaj prolaz ne koristi se mnogo. Kaže da trenutno tamo prolazi samo nekoliko desetina brodova godišnje.
Još manje prohodan je Sjeverozapadni prolaz, koji prolazi duž kanadske obale. On se smatra znatno težim za plovidbu u poređenju sa Sjeveroistočnim prolazom.
- Naučna služba američkog Kongresa sumnja da će ikada postati ekonomski isplativ za komercijalnu upotrebu - kaže Zalbah.&nbsp;
Takođe, politički gledano, ovaj prolaz predstavlja izazov za Rusiju i Kinu.&nbsp;
- Naime, prolazi kroz područja koja Kanada smatra svojim teritorijalnim vodama i zadržava pravo da reguliše plovidbu tim dijelom okeana - objašnjava on.
S obzirom na ubrzano topljenje leda, očekuje se da će se tokom ljetnjih mjeseci otvoriti i takozvana transpolarna morska ruta. Ova ruta prolazi najkraćim putem između kopnenih masa na sjeveru, direktno kroz okean, što olakšava navigaciju.
- Na toj ruti bi Island mogao igrati značajnu ulogu kao logističko čvorište. Kina je već izgradila ogromnu ambasadu na Islandu, što ukazuje na snažno kinesko prisustvo u budućnosti. Island, s druge strane, nastoji da ojača veze s Evropskom unijom, ali i sa Rusijom i Kinom - dodaje Zalbah.
<h2>Tramp uporno hoće Grenland</h2>
Američki predsjednik Donald Tramp ponovo razmatra mogućnost da Grenland stavi pod kontrolu SAD, projekat koji je već pokušao da ostvari tokom svog prvog mandata. Pored toga, taj projekat je u skladu s opštom američkom politikom od kraja Drugog svjetskog rata.
U stvarnosti, saradnja Kine i Rusije na sjevernoj pomorskoj ruti vodi ka tome da te dvije zemlje određuju koje će druge države ubuduće moći da je koriste, kaže Mihael Pol.
- Zbog toga je razumljivo da bi Tramp mogao da reaguje izuzetno osjetljivo na ovu temu. Sličnu reakciju imao je i kada je riječ o Panamskom kanalu, čija su dva glavna pristaništa – na ulazu i izlazu – ranije kontrolisale kineske kompanije. Međutim, sada su ta pristaništa prodata američkom konzorcijumu. Takođe, Japan i Južna Koreja žele da koriste sjevernu pomorsku rutu, ali pritom ne žele da se potčine ruskom ili kineskom režimu - objašnjava Pol.
<h2>Bogata nalazišta sirovina</h2>
Istovremeno, topljenje leda omogućava lakši pristup ogromnim zalihama prirodnih resursa u ovom regionu. Američki Geološki zavod (USGS) procijenio je još 2008. da se oko 30 odsto neotkrivenih svjetskih rezervi prirodnog gasa i 13 odsto neotkrivenih rezervi nafte nalazi na Arktiku.
Grenland posjeduje značajna nalazišta rijetkih zemnih metala, ključnih za proizvodnju visoke tehnologije, uključujući pametne telefone, elektromotore i baterije.
Osim toga, u arktičkom regionu nalaze se i značajne količine metala, dijamanata, uglja i uranijuma.&nbsp;
- Sve to dodatno pojačava trku za dominaciju nad ovim područjem - kaže &nbsp;Zalbah.
Međutim, eksploatacija tih resursa nosi sa sobom ozbiljne izazove, upozorava Pol.&nbsp;
- Rudarenje se odvija u ekstremnim klimatskim uslovima i zahtijeva logističku infrastrukturu koja, bar za sada, praktično ne postoji. Na Grenlandu su neka nalazišta ispala komercijalno manje isplativa nego što se prvobitno pretpostavljalo. Takođe, u pojedinim djelovima Arktika prava na korišćenje resursa još nisu u potpunosti razjašnjena - dodaje Pol.
<h2>Vojna dimenzija</h2>
Arktik je i sa vojnog aspekta od velikog značaja. Budući da predstavlja najkraću rutu između Rusije i Sjeverne Amerike, u slučaju ruskog napada, rakete bi prolazile preko ovog područja. Na bazi Tule, koja je prije skoro dvije godine preimenovana u svemirsku bazu Pitufik, SAD održavaju sistem za rano upozorenje na moguće raketne napade iz Rusije ili drugih regiona. Osim toga, baza služi i kao logistički centar za američke i NATO avione.
Međutim, SAD i NATO će se sve češće suočavati i sa vojnom prisutnošću Kine u ovom regionu. Još 2015. pet kineskih ratnih brodova ušlo je u američke teritorijalne vode kod Aljaske. Od 2021. kineski ratni brodovi redovno patroliraju tim područjem.
Godine 2022. američka mornarica registrovala je flotu ruskih i kineskih brodova na udaljenosti od samo 160 kilometara od ostrva Kiska, koje pripada Aljasci. Među njima je bio i razarač Nančang klase 055, sposoban da nosi do 112 krstarećih raketa ili hipersonične protivbrodske rakete.
- Sjeverna Amerika više nije bezbjedna zona - zaključuje Pol u svojoj studiji.

Strateška trka Kine, SAD i Rusije na Arktiku, bogatom nalazištima sirovina

U trenutku pada nadstrešnice na željezničkoj stanici Novi Sad, u glavnom holu nalazilo se oko 35 osoba koje su stajale u redu radi kupovine karata ili čekali voz.
Niko od njih nije povrijeđen, pokazuju snimci s nadzornih kamera do kojih je ekskluzivno došao <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">Forbes Srbija.</a>
Ono što je takođe važno, snimci pokazuju da glavni hol (vestibil) nije samo na papiru bio gradilište s obzirom na to da je prijava radova na objektu potvrđena tek 16. oktobra 2024.
On je i suštinski bio gradilište jer su putnici stajali u zgradi u kojoj su se i dalje izvodili radovi.
<h2>Galerija i podovi pod folijom, skela kod lifta</h2>
Kako se može vidjeti na snimcima, novoizgrađena galerija u trenutku pada nadstrešnice nije bila otvorena za putnike i druge posjetioce stanice.
Preko stepenica je bila stavljena prepoznatljiva građevinska folija, tamnozelene boje. Takođe, vidi se i da dio ograde na stepenicama nove galerije nedostaje.
Osim toga, značajan dio vestibila bio je ograđen trakom i na podu su se takođe nalazile građevinske folije. One su pokazatelj da su se radovi i dalje izvodili i da ti djelovi objekta nisu bili dostupni putnicima.
Primjer da su radovi i u trenutku pada nadstrešnice bili u toku jeste skela koja je bila postavljena kod lifta. Taj lift, namijenjen prije svega osobama sa invaliditetom, bio je, pored galerije, jedan od noviteta u vestibilu.
<h2>Otvaranje 5. jula</h2>
Ono što je posebno interesantno jeste da ovih radova nije bilo 5. jula 2024. Tada je renovirani glavni hol bio predstavljen javnosti. Tada su stanicu obišli ministar građevinarstva Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski, v.d. direktora Infrastrukture željeznice Srbije Jelena Tanasković (svi na optužnici Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu), kao i predsjednica Pokrajinske vlade Maja Gojković i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.
Na snimcima onoga što je u javnosti okarakterisano kao zvanično otvaranje stanice Novi Sad odnosno vestibila, vidi se da su svi radovi bili završeni ili su barem tako izgledali. Tako se može primijetiti da je lift na svom mjestu. Takođe, visoke zvanice prošetale su novom galerijom.
Zašto su naknadno izvođeni radovi, zasad nije poznato.
<h2>Šta se dešavalo nakon pada nadstrešnice</h2>
Kako se može vidjeti sa snimaka, putnici su različito reagovali na pad. S obzirom na veliku težinu betonske konstrukcije nadstrešnice došlo je do snažnog udara vazduha i do podizanja velike prašine. To je neke putnike uplašilo pa su se dali u bijeg. S druge strane, bilo je i onih koji su to nijemo posmatrali, ali i onih koji su ostali u redu za karte.
Većina je već poslije 15 do 20 sekundi u žurbi napustila vestibil.
U nastavku snimka, u koji je Forbes Srbija imao uvid, vidi se i da su neki od zaposlenih na stanici pokušali da pomognu onima koji su se našli pod nadstrešnicom. Oni su sa unutrašnje strane nastojali da dođu do povrijeđenih.
Ono što se takođe može vidjeti na snimcima jeste da su među prvima u glavni hol došli građevinski radnici.
Ne vidi se iz kog dijela zgrade su stigli osim da su se spustili stepenicama sa sprata iznad gdje su peroni. Ali, to svakako može da bude još jedan pokazatelj da su se u zgradi i dalje izvodili radovi.
Veoma brzo, već poslije minut, u glavnom holu se pojavio prvi policajac kao i dva pripadnika obezbjeđenja. Za njima su ubrzo stigli i Hitna pomoć i drugi policajci.
Pojedini građani dolazili su u hol iz pravca perona i krila A kako bi vidjeli šta se desilo. Na šalteru je i dalje čekalo između osam i 10 osoba. Nekolicina je čak došla, vjerovatno ne znajući šta se desilo, da stanu u red na blagajni. Ipak, policija ih je sve udaljila iz vestibila nešto manje od devet minuta poslije pada nadstrešnice.
Deset minuta poslije pada nadstrešnice, u glavnom holu su se pojavili i prvi vatrogasci.
<h2>Za sekund izbjegnuto još nekoliko smrti</h2>
Jedan od detalja na snimcima do kojih je došao Forbes Srbija je situacija u kojoj je jedna od putnica zamalo izbjegla da na nju padne nadstrešnica.
Na kamerama se vidi kako mlađa ženska osoba ulazi u stanicu samo sekund ili dva prije pada nadstrešnice. Cijela konstrukcija joj se srušila iza leđa dok je ona panično utrčala unutra kada je osjetila da se nešto iza nje dešava.
S druge strane, jedan mlađi muškarac stajao je u glavnom holu, pri kraju reda za kupovinu karata, ali je odustao. Izašao je iz reda, izašao iz zgrade, prošao ispod nadstrešnice i uspio da izbjegne pad, takođe za sekund ili dva.
<h2>Ko je otvorio vestibil?</h2>
Jedno od ključnih pitanja u predstojećem suđenju za pad nadstrešnice sigurno će biti na osnovu kog dokumenta ili čije odluke je vestibil bio otvoren za putnike.
Kako je u Novom Sadu svjedočila naknadno privedena menadžerka Infrastrukture željeznice Srbije, sproveden je interni pregled radova kako bi se popisalo šta je sve još potrebno doraditi, ali je dodala da stanica nije trebalo da bude otvorena 5. jula jer za to nisu ispunjeni zakonski uslovi.
S tim su se u svom vještačenju složili stručnjaci Fakulteta tehničkih nauka u Novom Sadu. Oni su naveli da interni prijem sproveden u junu i julu 2024. nije mogao da bude osnov za puštanje putnika u glavni hol.
Forbes Srbija napominje da ovaj tekst ne prejudicira dalji tok postupka ni njegov ishod, niti na bilo koji način imputira odgovornost bilo koga, odnosno ne označava nijedno lice učiniocem kažnjivog djela, odnosno proglašava krivim ili odgovornim prije pravnosnažnosti odluke suda.
- Nastao je obradom informacija koje su javno dostupne, kao i onih kojima raspolažu organi javne vlasti ili koje su nastale u vezi sa radom tih organa. Jedini cilj ovog teksta je da opiše dosadašnje aktivnosti nadležnih organa u postupku i prezentuje dosadašnja saznanja povodom pada nadstrešnice koja je usmrtila 15-oro ljudi, a što je nesumnjiva stvar o kojoj javnost treba da zna - naveli su.&nbsp;
Snimke i fotografije koje je objavio Forbes Sebija možete pogledati na <a href="https://forbes.n1info.rs/biznis/ekskluzivno-snimci-iz-glavnog-hola-stanice-u-trenutku-pada-nadstresnice-da-bilo-je-gradiliste-video/">OVOM LINKU</a>.

Forbes Srbija objavio ekskluzivne snimke iz glavnog hola stanice u trenutku pada nadstrešnice: "Da, bilo je gradilište"

Vjerovali ili ne, službenica Ministarstva unutrašnjih poslova Milena Pajović spojila je, na prvi pogled, dva nespojiva posla: istovremeno je policajka i influenserka, odnosno blogerka.&nbsp; I dok - kao policajka - pomaže održavanju javnog reda i mira i za to dobija platu, Pajović - kao infuenserka i blogerka - zarađuje i reklamirajući brojne brendove. &nbsp;&nbsp; <h2>SVE PO ZAKONU &nbsp;</h2> Što je, po Zakonu o unutrašnjim poslovima, moguće ukoliko postoji pismena saglasnost ovlašćenog lica. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250327180340_b8b55e4dde037c8d8292ae08f8b85b7ed18ec0d89dd72d0f3d9303f04d157802" data-rendition-name="original" width="1000" height="219" loading="lazy" alt="PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima"> <figcaption>PROPISANI USLOVI ZA DODATNI POSAO: Član 156 Zakona o unutrašnjim poslovima(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  - Policijski službenik može van radnog vremena, uz saglasnost ministra ili lica koje on ovlasti, da obavlja rad ili da bude član organa upravljanja ili nadzornog organa obrazovnih, naučnih, humanitarnih i sportskih udruženja, vrši poslove predavača na obukama, stručnim osposobljavanjima i stručnim savjetovanjima, kao i da vrši poslove ili pruža usluge fizičkom ili pravnom licu – piše u članu 156 Zakona o unutrašnjim poslovima. &nbsp; Zakonopisac je predvidio ipak jedan uslov: ,,Saglasnost ministra ili nekog drugog ovlašćenog lica je validna samo ako ,,Ministarstvo ne vrši nadzor nad tim licima ili kompanijama”. <h2>DODATNI POSAO</h2> Prema informacijama ETV, Pajović ima dozvolu od ministra Danila Šaranovića za dodatni posao. Doduše, ostala je nepoznanica: da li je MUP obavljao ili sad obavlja nadzor nad nekim kompanijama koje reklamira policajka-blogerka. A puno je brendova koje, svakodnevno, reklamira Pajović. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2024092719090_ab7fba467e8dda9f4f4e37a2d86ea13ef6d374b457d403b4011466265af8bf2e" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="Bečić i Šaranović"> <figcaption>SAMO NEK JE VESELO: Bečić i Šaranović</figcaption> </figure>  No, to je manji problem. Osim što je policajka i blogerka, Pajović je nedavno dobila i - treći posao. Po direktnom nalogu ministra unutrašnjih poslova, postala je - disciplinska tužiteljka. Kako je Portal ETV već pisao, Pajović je određena da vodi niz disciplinskih postupaka protiv policijskih starješina. &nbsp; Njena uloga je važna u akciji čišćenja politički nepodobnih starješina koju već nekoliko mjeseci beskrupulozno, i mimo zakona, sprovode ministar Danilo Šaranović i čelnik Uprave policije Lazar Šćepanović. A sve to na osnovu naručenih, friziranih bezbjednosnih provjera koje je radila Agencija za nacionalnu za vrijeme Borisa Milića. Suspendovane su iskusne policijske policijske starješine iz regionalnog centra ,,Sjever” a na njihova mjesta su postavljeni policijski službenici lojalni Demokratama Alekse Bečića. &nbsp; <h2>KO SVE IMA PRISTUP TAJNIM PODACIMA? &nbsp;</h2> I sada je ključno pitanje: da li policajka Pejović, koju je ministar proizveo u disciplinsku tužiteljku, uopšte ima dozvolu za pristup tajnim podacima? &nbsp; Informacije iz okruženja članova disciplinske komisije MUP-a, ukazuju da pojedina službena lica, odgovorna za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka, nijesu prošla bezbjednosne provjere ANB-a za rad sa tajnim podacima. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250327180344_02ca3d0e99159f2397fb8882a706a9fce254cdc1a948b518b5fea028cce91f5f" data-rendition-name="original" width="941" height="531" loading="lazy" alt="KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost"> <figcaption>KO MOŽE PRISTUPITI PREGLEDU TAJNIH PODATAKA: Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Među službenim licima Ministarstva unutrašnjih poslova, ovlašćenim od ministra &nbsp;Šaranovića za vođenje disciplinskih postupaka nalaze se: Milena Pajović - disciplinska tužiteljka, Sanja Damjanović - predsjednica disciplinske komisije, kao i članovi disciplinske komisije: Vida Radomirović, Ivana Obradović, Smail Bošnjak i Vladimir Delević. &nbsp; Po zakonu o pristupu tajnim podacima, službenici u državnoj upravi - koji ne posjeduju dozvolu za pristup tajnim podacima - ne mogu imati ili bilo kako koristiti klasifikovane podatke. A mišljenje Agencije za nacionalnu bezbjednost, na osnovu kojeg se zasniva odluka o pokretanju disciplinskog postupka, tajni je dokument i ne može ga posjedovati neovlašćeno lice.&nbsp; Mišljenje ANB-a može se koristiti samo u operativno-informativne svrhe, pod uslovom da je informacija provjerena iz najmanje tri kredibilna izvora. &nbsp; <h2>ZNAKOVI GRIŽE SAVJESTI ILI PANIKE?</h2> Nakon što je ETV detaljno izvijestila o političkoj pozadini akcije progona policijskih starješina, disciplinski postupci koji su bili zakazani za 6. i 17. mart, odgođeni su na neodređeno vrijeme. &nbsp; Sada se u ANB-u preispituju frizirane provjere, a u policiji raste nervoza jer se množe pitanja zakonitosti pokrenutih disciplinskih postupaka. &nbsp; Prema informacijama naše redakcije disciplinska tužiteljka Milena Pajović povjerila se kolegama da već duže trpi pritiske od saradnika ministra Šaranovića da se krene u disciplinski progon. I njena koleginica, predsjednica disciplinske komisije Sanja Damjanović, iskazuje negodovanje zbog naloga &nbsp;iz vrha policije da se što prije iz službe odstrane politički nepodobni službenici. &nbsp; Jasno je da dvije policajke ne žele da njima bude prikačeno bilo kakvo nezakonito proganjanje kolega iz MUP-a i Uprave policije. &nbsp; Pitanje je, međutim, da li je sada kasno za kajanje. Prema informacijama naše televizije advokati targetiranih policijskih starješina već su pripremili krivične prijave protiv svih koji su aktivno učestvovali u akciji progona. <h2> </h2>

Policajce goni policajka koja je blogerka, influenserka i – tužiteljka?!

Jedan od najvećih moralnih, duhovnih, intelektualnih i političkih sunovrata Crne Gore je što su Demokrate parlamentarna stranka. Prosto mi je teško dokučiti motive i profil onih koji glasaju za tu skorojevćku skupinu preambicioznih i beskrupuloznih neznalica i nesposobnjakovića, koja svoju intelektualnu, etičku i profesionalnu impotentnost nadoknađuje poganim jezikom i optuživanjem na slijepo svih koji vide koliko su zlo za politički život u Crnoj Gori. Citiraću Fidriha Ničea jer mi je nekako to najprigodnije kad gledam njihove nadobudne nastupe u skupštini Crne Gore: „Svako pośeduje upravo onoliko sujete koliko mu nedostaje razuma“. Imao sam bezbroj prilika da se uvjerim da u Crnoj Gori postoji dobar procenat mladih ljudi, ili nešto starijih, bez biografija, koji politiku vide kao jedinu šansu da nešto postignu u životu. Da bi unutar tih partijskih skalamerija, bez ideja, bez ideologije, demagoškog i populističkog profila, dospjeli u situaciju da unovče svoj partijski rad, prolaze kroz svojevrsno ispiranje mozga, poltronisanje, frazeologiju, drveni partijski, priglupi jezik, sticanja iskustva u prljavim kampanjama, nešto poput čuvene akademije za mlade lidere SNS-a u Srbiji. Oni koji nijesu upali u društvo privilegovanih u partiji love mjesto i priliku u nekoj drugoj političkoj papazjaniji, poput jedne koja je toliko trivijalna i providna da svoje pobjede slavi uz Cecu i pjesme posvećene Beogradu. Dno dna. <h2>Uzurpiranje vlasti</h2> Zamislite na što bi ličila Crna Gora da Demokrate imaju procentualnu podršku koju ima Aleksandar Vučić u Srbiji? Ili je imao do skora? Mislim da bi u tom slučaju Srbija bila nedostižna demokratija za Crnu Goru, a znamo koliko je demokratska. Jedan moj prijatelj iz Srbije ih je potpuno adekvatno i duhovito nazvao crkvenim Kmerima, zbog načina djelovanja. Kažu da javna saopštenja Demokrata uglavnom piše Boris Bogdanović, šef poslaničke grupe Demokrata u Skupštini Crne Gore, u čijoj biografiji piše da je „obavljao odgovorne poslove iz oblasti političkog marketinga“. Vjerujem da su mu među glavnim uzorima Aleksandar Vučić, predśednik Srbije i Ana Brnabić, predśednica Skupštine Srbije i njihov odnos prema političkim protivnicima. Saopštenja iz pera dotičnoga Bogdanovića nijesu upućena mislećim ljudima, već onima koji imaju jednu vijugu više od kokoške. Opet malo Ničea, da iskoristimo njegovu mudrost: „Ne veruj onima koji mnogo govore o svojoj pravednosti“. Dok su uzurpirali svu vlast u oblastima đe su je dobili, zaveli maltene diktaturu, dok hedonistički i kičerajski uživaju u poziciji vlastodržaca i u privilegijama koje to nosi, dok su pozapošljavali i dvocifrene brojeve rođaka, kumova i, što bi rekao Balašević, šurnjaja, dok vrše ideološke čistke i zavode partijsku lojalnost svuda đe su vlast, svakoga ko ih potpuno argumentovano takne zasipaju serijom uvreda, optužbi za veze sa kriminalnim klanovima, kriminalom, korupcijom, „opustošenom zemljom“, ubistvima i ko zna kojim još idiotizmima. Četiri godine su bojkotovali parlament Crne Gore i redovno primali plate, da bi danas uvredama obasipali opoziciju koja ne želi da daje legitimitet parlamentu koji drastično krši Ustav Crne Gore. To je valjda ta „odgovornost u političkoj kapanji“, dostojna onog Vučićevića iz beogradskog Informera. Pripadam generaciji u kojoj nije bilo kupljenih diploma. Nijesam bio među najboljim studentima, nije me zanimalo, ali sam svaku ocjenu pošteno zaslužio. Nije bilo Uniona, Singidunuma, N. Tesle, Internacionalnog univerziteta u Travniku, 30.000 lažnih diploma itd, nego se moralo ozbiljno proučiti ono što polažeš. Kad se dobije diploma „na daljinu“, a ne možeš ni da pogodiš put do fakulteta na kojem si diplomirao, onda je moguće lupetati sve što ti padne na pamet. Da je Bogdanović četiri godine grijao stolicu po amfiteatrima pravnog fakulteta ne bi tražio da sudije presuđuju onako kako im on kaže, prijeteći im posljedicama. U članu 6. European Convention on Human Rights, Pravo na pravično suđenje piše da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno i „ima pravo na pravičnu i javnu raspravu u razumnom roku pred nezavisnim i nepristrasnim sudom, obrazovanim na osnovu zakona“. U potonjih pet godina prekršeni su svi zakoni i međunarodne povelje na desetine puta, pretvara se pritvor u zatvor dužinom trajanja, pišu političke i falsifikovane optužnice. Da je završio pravni fakultet redovnim putem znao bi da član 8. Ustava Crne Gore propisuje da je zabranjena diskriminacija po bilo kom osnovu. I ne samo to, znao bi da je zabranjena diskrimanicije u svim ustavima demokratskih zemalja. A znao bi i zašto - zato što sve međunarodne povelje o ljudskim pravima zabranjuju svaki vid diskriminacije, bilo da je riječ o naciji, jeziku, vjeri, polu, rasi ili bilo čemu drugom. Jesu li na tom njegovom sve(m)učilištu učili o Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima koju je Generalna skupština Ujedinjenih nacija proglasila 10. decembra 1948. godine? Ili o Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima i što piše u članu 14, pod naslovom „Zabrana diskriminacije“: „Uživanje prava i sloboda predviđenih ovom Konvencijom obezbjeđuje se bez diskriminacije ро bilo kom osnovu, kao što su pol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, veza s nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, rođenje ili drugi status“. Dakle, Bogdanović je, svojim baljezgarijama o nacijama, dva jezika, dvije akademije, dvije crkve, učino krivično djelo diskriminacije po svim tim osnovama! Plus širenje nacionalne mržnje, zabranjene po Ustavu Crne Gore, član 7. <h2>Pravne činjenice</h2> Kao pravnik morao bi poštovati Ustav zemlje u kojoj je poslanik i prima platu i ne bi pričao gluposti o dvije zastave, nego bi poštovao član 4. Ustava Crne Gore. Ta druga zastava je proizvod fantazija o tobožnjim srpskim korijenima koje su zahvatile Crnu Goru devedestih godina prošlog stoljeća, kada je bila satrap ludačke, imperijalne politike Beograda. Dovoljno je pogledati koja zastava je bila državna u vrijeme knjaza Danila, koja zastava je bila na dvorcu na Cetinju i dvorcu na Kruševcu u Podgorici u doba knjaza/kralja Nikole I Petrovića, koja zastava je bila na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine, itd. Razlika je što sada nema inicijala vladara i lava ispod grba i što su prije opšiv i grb bili bijele boje.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250316080356_605f5ef97fe57c38848b1787f2f54e3871324f3a1aa62b21a73422061d30ec38" data-rendition-name="original" width="1011" height="768" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Kruševcu"><figcaption>Crnogorska zastava na dvorcu na Kruševcu</figcaption></figure>  Trebalo bi Bogdanović da kupi Ustav Crne Gore iz 1905, pa pročita i član 39. i član 40. Narodne boje ne znači boje zastave! Prije se odnosi na nošnju. Što se tiče Crnogorske crkve u članu 40. više nego jasno piše: „Crnogorska crkva je autokefalna. Ona ne zavisi ni od koje strane Crkve ...“. Da je ozbiljno učio pravo znao bi da je Ustav neprikosnoveno najveći pravni akt u državi, te da član 40. govori da Crnogorska crkva nije dio nijedne strane crkve, uključujući i srpsku! Treba da pročita i član 11. Zakona o crkvama Srbije da vidi kad je stvorena SPC i kad je ušla u pravni sistem kneževine Srbije. Kao pravnik morao bi se baviti činjenicama, a ne popovskim mitomanijama SPC.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025031609030_1f252424b1f3530f046d5635ac8d8345b4123f6974fa395ef600217819697c73" data-rendition-name="original" width="884" height="998" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava u Parizu"><figcaption>Crnogorska zastava u Parizu 1919. godine </figcaption></figure>  Da ga interesuju pravne činjenice vezane za crkvu, nabavio bi Ustav Crnogorske pravoslavne crkve iz 1904. godine, đe u članu 10 piše: „Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore sastavljaju: 1. Arhiepiskop cetinjski i mitropolit Crne Gore, 2. Episkop zahumsko-rasijski, 3. Arhimandrit cetinjski, 4. Arhimandrit ostroški, 5. Tri protoprezvitera, i 6. Sinodski sekretar“. Odnosno, Sveti Sinod Knjaževine Crne Gore su činili sedam članova i sekretar, koji nije imao pravo odlučivanja. U čl. 25. Ustava Sv. Sinoda stoji: „Sv. Sinod može donositi punovažne odluke, kad su prisutni u śednici: predśednik (čl. 12) i bar još tri člana od kojih dva člana po pravu i jedan po izboru“. Kao pravnik morao bi znati da ne mogu o sudbini CPC odlučivati samo dva člana Sinoda, arhiepiskop Mitrofan Ban i episkop Kiril Mitrović. Mitropolit „pećki“ Gavrilo Dožić, takođe potpisnik dokumenta o ujedinjenju sa SPC, nije bio član Sinoda. Niti je bilo koja odluka Sinoda mogla biti izvršna bez saglasnosti kralja (član 22, stav: „Odluke Svetog Sinoda u spoljašnjim poslovima da postanu izvršne i za svakog obavezne, potrebno im je vrhovno Knjaževsko odobrenje“). Umjesto što priča gluposti o dvije crkve bolje bi bilo da se pozabavi da li je zakonito ukinuta CPC i prisajedinjena tzv. Ujedinjenoj srpskoj crkvi. Ili, da ga podśetim na osnovno pravno načelo - iz neprava ne može nastati pravo. Da Crnu Goru doživljavaju kao pravi rodoljubi pokrenuli bi inicijativu poštovanja prava u rješavanju crkvenog pitanja, umjesto što mlate gluposti da je DPS formirao dvije crkve. Imaju i Nikodima Milaša i njegovo Pravoslavno Crkveno Pravo (1. izd. 1890, 2. poprav. izd. 1902), u kojem mogu pročitati kojih deset autokefalnih jerarhija (među njima Jerarhija Crne Gore) je postojalo kad je Srpska crkva bila samo autonomija u okviru Vaseljenske patrijaršije. Dakle, nije bila ni samostalna!!! Da ne pominjem Ruski diptih iz 1850. i Atinsku sintagmu iz 1855. u kojima postoji CPC kao autokefalna i u kojima nema ni pomena o Srpskoj crkvi. Problem je što oni ne poštuju svoju istoriju i istorijske činjenice, što ih ne interesuje da saznaju istinu, već drve laži koje plasira SPC, kao pacijenti, a ne misleći ljudi. Konačno, bilo bi dobro da što više građana crnogorske nacionalnosti podnesu krivične prijave protiv Bogdanovića zbog širenja mržnje iz člana 7.Ustava Crne Gore i nacionalne, jezičke, vjerske diskriminacije iz člana 8. Ustava Crne Gore, pogotovu što popisi od 1948. godine, od kada se popisuje nacionalnost, jasno govore da su Crnogorci, još kad nije bilo pomena o DPS-u, bili dominanatna nacija u Crnoj Gori, čak do 90,67%, dok su Srbi do popisa 2003. godine, kad ih je odjednom bilo 31,99%, činili jednocifreni procenat u Crnoj Gori (od 1,78% 1948. godine, do 9,34% 1991. godine). Izgleda da su se Srbi od 1991. do 2003. godine razmnožavali mitozom, dok su Crnogorci odumirali zahvaljujući likovima poput Bogdanovića, Bečića i bratije iz - Za Crnu Goru bez budućnosti. Tako da je, Bogdanoviću i ostali, realnost suprotna od onoga što vi tvrdite. Nije DPS od jedne stvarao dvije nacije, nego je politikom devedesetih pravio Srbe od Crnogoraca! P.S. Ako treba, poslaću i izvod iz Matične knjige rođenih iz 1956. godine u kojem piše, tri i po decenije prije nastanka DPS-a, da su mi i otac i majka Crnogorci. A i ja! Toliko.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025031609034_7e66be2038dcd67ea7bd7f287233dbf910cb48d3e34e85f26f711e5f31fd7d96" data-rendition-name="original" width="800" height="547" loading="lazy" alt="Crnogorska zastava na Skadru"><figcaption>Crnogorska zastava na Skadru</figcaption></figure>

Crkveni kmeri

&nbsp;,,Razmišljam da nekome dijete kisjelinom polijem...“ Takvu, užasavajuće prijeteću, poruku poslao je preko Skaj aplikacije 22. septembra 2020. godine, samo tri sedmice nakon ,,avgustovske revolucije“, nepoznati pripadnik kavačkog klana Radoju Zviceru, jednom od vođa kriminalne ekipe. Iz te komunikacije jasno se uočava žestoki animozitet prema tadašnjem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i zamjeniku specijalnog tužioca Saši Čađenoviću, kao i tadašnjem pomoćniku direktora Uprave policiej Zoranu Lazoviću.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025022119020_61276219a4881bc90e301221f8818bdef581a0a1cdeaf00a55db3d377affd2d7" data-rendition-name="original" width="2130" height="1022" loading="lazy" alt="KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske "> <figcaption>KAKO IH PREVIDIO ŠOŠKIĆ: Poruke iz Skaj prepiske(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  ŠOŠKIĆEVA SELEKCIJA SKAJ PORUKA Citirane poruke članova kavačkog klana dio su obimne dokumentacije koja sadrži, prema izvorima Portala ETV, oko 300 hiljada priloga sa kriptovanih telefona. Ali ni jedna od ovih poruka, kao i desetina drugih u kojima se direktno prijeti likvidacijom Milivoju Katniću, Zoranu Lazoviću, Saši Čađenoviću – koje SDT tereti da su bili dio kavačkog klana Radoja Zvicera – nijesu sadržane u 300 strana obimnoj ispravljenoj optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića! A sve te poruke sa kriptovanih telefona, kojima raspolaže Portal ETV, bile su dostupne, ne samo tužiocu Šoškiću, već i čelniku Specijalnog državnog tužilaštva Vladimiru Novoviću. Zašto onda te poruke nijesu bile plod interesovanja, niti se pominju, niti ih ima u optužnici specijalnog tužioca Miloša Šoškića podignutoj protiv Zorana Lazovića i Milivoja Katnića, kao ni u optužnici protiv Saše Čađenovića? Na pitanja naše medijske kuće – nema odgovora.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025022119028_1b2e9e7de785a4b95ce1700aec97f3d2f7d10a19e0fb913f1baea80af871f5c4" data-rendition-name="original" width="1000" height="563" loading="lazy" alt="POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović"> <figcaption>POLITIČKA POZADINA PISANJA OPTUŽNICE: Miloš Šoškić i Vladimir Novović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  O KATNIĆU, LAZOVIĆIMA, ČAĐENOVIĆU... Na osnovu ispravljene optužnice od 3. februara izvjesno je da tužilac Miloš Šoškić imao pred sobom ključni zadatak – naći u Skaj prepiskama optužujuće detalje protiv Katnića i Lazovića. I tu se specijalni tužilac suočio sa velikim problemom: u više od 1.200.000 poruka nema ni jedne koju su poslali Lazović, Katnić ili Čađenović jer oni nijesu imali kriptovane telefone. Zato se tužilaštvo potrudilo da slučaj, između ostalog, izgradi na činjenici da bivše ,,Katnićevo tužilaštvo“ nije odmah procesuiralo Duška Roganovića, uticajnog člana kavačke grupe. Prije svega, na osnovu jedne (?!) karakteristične Skaj poruke u kojoj infiltrirani policijski agent Petar Lazović - sin Zorana Lazovića - daje informaciju kako nakon saslušanja svjedoka Milana Kankaraša ipak neće hapsiti Duška Roganovića. ,,Duška je tata od Kate tražio da se izostavi, svaka ga je muka ubila iz kolica“, navodno je Petar Lazović poslao poruku Radoju Zviceru. Teško je povjerovati da su ova ili neke druge, slične, poruke Petra Lazovića zaista mogle da budu inkriminišuće ili validan dokaz da je Specijalno državno tužilaštvo za vrijeme Milivoja Katnića i Saše Čađenovića ,,pomilovalo“ Duška Roganovića i sačuvalo ga od tužilačkog progona.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025022119028_df8086888662818f6b907c1170ba18559891d49e44a1a4e3cab96e1c6ab20d1e" data-rendition-name="original" width="2268" height="1626" loading="lazy" alt="TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV"> <figcaption>TARGETIRANJE lAZOVIĆA, KATNIĆA I ČAĐENOVIĆA: Dio Skaj komunikacije koju posjeduje Portal ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Naprotiv: upravo je tužilac Saša Čađenović, nakon podataka koje mu je prezentirao tadašnji načelnik Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić, a po nalogu Milivoja Katnića – sredinom 2021. godine - procesuirao za stvaranje kriminalne organizacije vezano za otmicu i ubistvo Milete Radulovića zvanog ,,Kapetan“. OPASNE PORUKE Nasuprot tužilačkoj konstrukciji o navodnoj krivici Katnića, Lazovića, Čađenovića, analiza dijela autentičnih Skaj poruka koje posjeduje Portal ETV pokazuje sasvim suprotno: da su pojedini članovi kavačkog kriminalnog klana posmatrali i policijskog funkcionera Lazovića, kao i specijalne tužioce Katnića i Čađenovića, kao svoje progonitelje koji upotrebljavaju državnu moć za represiju protiv kavačkog klana. ,,Onaj Čađenović je lud kad se nakači“, piše Duško Roganović 1. novembra 2020. godine Radoju Zviceru, uz nadu da će, nakon što ,,avgustovska vlast“ napravi svoju vladu i Čađenoviću - ,,padati optuznice polako“. Navodni vođa kavačkog klana Zvicer je, u decembru 2020. godine u razgovoru sa nekadašnjim kotosrkim policajcem Ljubom Milovićem, ali i Duškom Roganovićem targetirao i načelnika SPO Dragana Radonjića. Tako je Roganović i shvatio da je Radonjić vrlo važan u postupanju Specijalnog državnog tužilaštva. ,,A to vas je onaj kume prodavao Radonjic od katnica covjek? On je najjaci covjek, desna ruka Katnica... Nema sta ne moze taj da sredi i sazna. Kordinirao je svime...“ U Skaj porukama Ljuba Milovića i Radoja Zvicera ponovo se, dan pred novu 2021. godinu, razgovara o glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću i načelniku SPO Draganu Radonjiću, ali i funkcioneru ANB-a Bulatoviću. ,,Radonjić ima 10 jakih murijasa snimljenih svaki razgovor je snimao sa bulatovicem i jos 4-5 ljudi...Radonjic mu sve spija i zato ga drzi... Ovaj kaze katnic je drvina nema mozga grama radonjic veliki uticaj ima jer mu je on dao ono za fabriku cigara“ PLANOVI ZA ,,ODSTRIJEL“ Istovremeno, izražava se nada da će ,,oslobodioci“ brzo posmjenjivati čelne ljde policije i tužilaštva. ,,Sad se sve mijenja, makli su veljovica, onda onog sefa ANB perunicica, polako ih sve skidaju“ – tako piše Roganović 30. decembra 2020. godine. Istog dana Ljubo Milović u razgovoru sa Radojem Zvicerom tvrdi da je Milivoje Katnić na stalnoj vezi sa Jovicom Vukotićem, kojeg naziva ,,šklempo“, tvrdeći da su njih dvojica u dobrim odnosima - jer su obojica porijeklom Čevljani.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250221190212_1438240e8997ef73408f9db1e6440f06d258498f73e3e4c4248439678bf933d9" data-rendition-name="original" width="670" height="447" loading="lazy" alt="LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan "> <figcaption>LAZOVIĆ, KATNIĆ I ČAĐENOVIĆ BILI NA METI: Slobodan Kašćelan(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Tezu o dobrim odnosima Katića sa vođom ,,škaljaraca“ Vukotićem objašnjava i Ljubo Milović, uz napomenu da su i Petra Lazovića, kojeg zove ,,Junior“, direktno ,,testirali“ da im otkrije Katnićevo ponašanje. ,,Sinoć smo dobro juniora napali za katnica...Da je na vezi i pomaze jovici... Nije progovarao. Nije imao argumrnata da ga brani...“ – piše odbjegli policajac, član kavačkog klana Milović. O ulozi Dragana Radonjića razgovarali su i dvojica vođa kavačkog klana Slobodan Kašćelan i Radoje Zvicer. ,,Pa jeli moguce da je dragan radonjic radio za skaljarce, sef specijalnog tima“, pita Kašćelan i odah dobija odgovor od Zvicera: ,,Da da kako ne...Mene je on namjestio...“ Potom Zvicer ,,eksluzivno“ obavještava Kašćelana da su Katnić i Radonjić u rodbinskim vezama, da je ,,radonjic brat od tetke katnicu milivoju“, ali da to Ljubo Milović nije znao i da je mislio kako Radonjić i Katnić rade za – škaljarski kriminalni klan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597.webp" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250221190212_ae0ea296ea6256e33ece6b52ae792a1f0b847e94278a80b746445950b2512597" data-rendition-name="original" width="1028" height="493" loading="lazy" alt="TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije"> <figcaption>TRAŽIO UKLANJANJE PREPREKA: Radoje Zvicer, na potjernici Austrije(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Osim Katnića i Radonjića, očito je da su vođe kavčana jedva čekale da se sa pozicije visokog policijskog funkcionera ukloni Zoran Lazović. ,,Vidjećemo sto ce lazovic uraditi dok je jos u mandat, koji ce nam k.... posle“ – ocjenjuje Zvicer. ODBRANA vs TUŽILAŠTVO Odbrana Milivoja Katnića pronašla je više od 90 poruka vođa i članova škaljarskog klana - usmjerenih protiv bivšeg glavnog tužioca, specijalnog tužioca i nekadašnjeg policijskog funkcionera – u velikoj mjeri urušavaju suštinu optužnice Specijalnog državnog tužilaštva. Ali i otvaraju pitanje političkih motiva kreatora optužnice, specijalnog državnog tužioca Miloša Šoškića i njemu nadređenog glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića. Veliki dio transkripata pristigao je od Europola iz Francuske, shodno instrukcijama zvanične Podgorice, direktno na adresu načelnika Specijalnog policijskog odjeljenja Predraga Šukovića. Međutim, u ispravljenoj optužnici protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg policijskog funkcionera Zorana Lazovića, objavljene su kopije Skaj prepiski, navodno između Ljuba Milovića, Slobodana Kašćelana, Petra Lazovića, Duška Roganovića, kao i Darka Šarića, ali i više članova kavačkog klana. Kriminalne organizacije kojoj su, po navodima optužnice, pripadali uticajni državni službenici policije i tužilaštva - Lazović i Katniić.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250221190212_8d07301113f150b4ebc8b97b480ab13799736002f9940e58b82f56dcc3347af0" data-rendition-name="original" width="1250" height="600" loading="lazy" alt="MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić"> <figcaption>MNOGO ZAMJERKI: Specijalni tužilac Šoškić(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na ukupno 78 strana objavljeni su transkripti poruka, a uz brojna pojašnjenja specijalnog tužioca o sadržaju poruka, u optužnici koja je ispisana na punih 300 stranica, gotovo je trećina stranica posvećena prepiski putem zaštićene aplikacije do 2021. godine. Podaci koje objavljuje Poral ETV u potpunosti razobličavaju, ne samo brojne manjkavosti i kontradiktornosti optužnice, nego političku pozadinu postupaka Specijalnog državnog tužilaštva koja ozbiljno navodi na sumnju da je riječ o politički montiranom procesu. &nbsp; &nbsp;

Tag: poljoprivreda