Bavljenje poljoprivredom se isplati, ali je neophodna podrška Evropske unije (EU), saopštio je vlasnik kompanije Agro Ćupić iz Danilovgrada, Nebojša Ćupić.
Da nije bilo te podrške teško bi, kaže, mogli ovo priuštiti.
- Nikada ne bi mogli sami nabaviti mehanizaciju bez podrške EU - rekao je Ćupić, koji je zahvaljujući znanju, radu i EU podršci izgradio ozbiljno gazdinstvo.&nbsp;
Iz Ministarstva evropskih poslova su kazali da je on prije dvije godine otvorio firmu Agro Ćupić, te da se danas uspješno bavi ratarstvom i stočarstvom.
- Trenutno imamo oko 50 grla krupne stoke, oko 100 grla sitne stoke i poljoprivrednu mehanizaciju za obradu zemljišta i ostalih žitarica, kao i košenje trava. Brat i ja smo navikli da radimo od malena, tako da nam to ne predstavlja neki veliki posao i teret. Važno je da čovjek ima volju - poručio je Ćupić.
Njegov radni dan, kako je naveo, počinje u šest sati mužom krava, koja zahvaljujući mehanizaciji traje oko dva sata.&nbsp;
- U periodu od maja do sredine novembra stoku puštamo na ispašu i onda nemamo nikakvih obaveza do 18 sati - rekao je Ćupić i dodao da je proizvodnja organizovana, stabilna i potpuno tržišno održiva.
On smatra da se poljoprivreda isplati.
- Apsolutno se isplati. Znači, ne postoji nikakva računica da se ne isplati. Ne znam u kojem poslu bih mogao da zaradim ovoliko, a da ne moramo da odem iz zemlje - rekao je Ćupić.
On je jedan od poljoprivrednika koji je koristio IPARD - program EU koji državama kandidatima, poput Crne Gore, pruža finansijsku i stručnu podršku kako bi modernizovale poljoprivredu i ruralna područja. Kroz ovaj program, poljoprivrednici mogu da dobiju sredstva za ulaganja u novu mehanizaciju, opremu, objekte, preradu hrane ili razvoj seoskog turizma, uz obavezu da dio investicije sami finansiraju i ispune stroge evropske standarde.&nbsp;
Suština IPARD-a je da pomogne usklađivanje poljoprivredne proizvodnje sa standardima EU i unaprijedi kvalitet života na selu.
- Za prvi IPARD projekat sam konkurisao za veliki traktor sa utovarivačem 2021. godine. Tada su mi osam puta vratili biznis plan, jer nije bio dobro napisan. Ipak, nijesam želio da odustanem i uspio sam da dobijem projekat i kupim taj traktor - rekao je Ćupić.
Nakon prvog, uslijedio je još uspješniji drugi projekat.
- Na sljedeći javni poziv, 2023. godine, konkurisao sam za mehanizaciju i prošao iz prve. Sad sam konkurisao opet, jer nam je potreban veći traktor, pa ćemo vidjeti kako ću proći - naveo je Ćupić.&nbsp;
On je dodao da bez podrške EU ne bi mogao nabaviti potrebnu mehanizaciju.
Iz Ministarstva su saopštili da takva ulaganja pripremaju crnogorske poljoprivrednike za tržište EU, gdje će, nakon što Crna Gora postane članica, imati pristup i mnogo većem fondu, kroz Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP).
ZPP godišnje obezbjeđuje milijarde eura podrške poljoprivrednicima.&nbsp;
Iz Ministarstva su podsjetili da je Crna Gora ove sedmice zatvorila Poglavlje 11, koje se odnosi na poljoprivredu i ruralni razvoj, što znači da je uspješno uskladila zakone, politike i institucije u tom sektoru sa evropskim pravilima. To je, kako su kazali, posebno važno za mlade koji žele da ostanu na selu i razvijaju posao.&nbsp;
- Od članstva Crne Gore u EU očekujem da će sve biti mnogo savremenije, brže i bolje - poručio je Ćupić.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

400x240

400x203

thumbnail

Ćupić: Poljopvireda se isplati uz podršku EU

Pad proizvodnje bilježi se godinama, smanjuje se broj poljoprivrednika i gazdinstava, prosječna starost onoga ko gazdnistvom upravlja je 60 godina. Država treba poljoprivrednicima da obezbijedi stabilne uslove da bi mogli da funkcionišu, kao što je to učinila Evropska unija - rekao je gostujući u centralnoj informativnoj emisiji 24 sata, na Televiziji E, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza Budimir Mugoša.
Proteklih nekoliko godina bile su, kaže Mugoša, katastrofalne za određene segmente poljoprivredne proizvodnje. Rezultati su porazni, bez obzira na to koliki je Agrobudžet, a broj grla u proteklih deset godina gotovo je prepolovljen.
- Ne možete se baviti poljoprivredom pa da “gatate u plećku” da će ova sezona biti dobra za krompir, ona za lubenicu, kupus… Kad se zaređaju loše godine, kao što je ova i prošla za krompir, vjerovatno će naredne doći do drastičnog pada površina zasijanih krompirom. Prošle godine smo imali kupus koji je koštao 80 centi do euro, ove ga ne možemo prodati za 20 centi - rekao je Mugoša.
Inženjer agronomije i dugogodišnji poljoprivrednik objašnjava da je poljoprivreda složen sistem. Kaže da bi svaka sređena zemlja, ili ona koja teži da bude dio Evropske unije, kao što je to slučaj sa Crnom Gorom, prvo trebalo da obezbijedi dovoljno hrane za svoje stanovništvo. &nbsp;Podsjeća i da Crna Gora uvozi 50 odsto poljoprivrednih proizvoda, a da se u praksi u kontinuitetu bilježi pad proizvodnje.
- Niko ne bježi iz poljoprivrede zato što mu je dobro. Možemo tražiti razloge koji nijesu finansijske prirode. Petnaest hiljada je zaposlenih u državnim preduzećima i administraciji u posljednjih četiri, pet godina. Ostajemo bez radne snage. Desila se liberalizacija sa Evropom, pa su ljudi otišli na zapad. Poljoprivreda je u katastrofalnoj situaciji - istakao je Mugoša.
Pozivajući se na prijedlog budžeta za 2026. godinu Mugoša navodi da je za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede planirano 40.575.000 eura, za poljoprivredu 35.000.000 eura, na izdvajanja za socijalni transfer seoskom stanovništvu 14.123.000 eura, za ruralni razvoj 9.000.000 eura, za sektor ribarstva 1.600.000 od čega su 400.000 eura administrativni troškovi… Smatra da se malo toga može uraditi sa planiranm budžetom.
- Poljoprivredni proizvođači u Evropi, koji će nam biti direktni konkuretni, dobijaju više od 70 odsto ukupnih troškova od države, u raznim vidovima. Ovim poslom ne bave se ljudi koji ne mogu ničim drugo da se bave, već su tu poljoprivrednici, tehnolozi, radnici, investitori, berzanski radnici, trgovci. Riječ je o domaćinu koji čuva svoje domaćinstvo - istakao je Mugoša.
Vjeruje da se novac za poljoprivredu, da postoji volja, može naći. Ono što se u Crnoj Gori proizvede svježe je i kvalitetno i ne može se, kaže Mugoša, porediti sa onim što uvozimo, jer se sve što dolazi iz svijeta mora tretirati raznim termičkim, hemijskim i drugim sredstvima.
- Poljoprivreda mora da se dovede u stanje u kojem će poljoprivredni proizvođač biti zadovoljan i koji će htjeti da se bavi tim poslom, a onda ga i ostaviti u nasljedstvo svojoj porodici. Međutim, rečenica koju najčešće čujem je da ljudi nemaju namjeru da se na duge staze bave poljoprivredom. Veliko je nepovjerenje. Danas uvozimo krompir, kupus... prije dvadeset dana smo imali nestašicu mlijeka, a svake nedjelje dođe bar jedna cistjerna iz uvoza - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Rezultati u poljoprivredi su porazni koliki god da je budžet

Ono što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto potrošnje, a da li postoji mogućnost da se razvija crnogorska poljoprivreda - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je gostujući u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, ekonomska analitičarka Mila Kasalica.
U Crnoj Gori se, po podacima Monstata, prosječno baci 70 do 80 kg hrane po stanovniku, što bi grubom procjenom iznosilo oko 50.000 tona godišnje.&nbsp;
Taj podatak, kaže Kasalica, govori da građani nijesu pažljivi prema svom zdravlju, a još manje su pažljivi prema onome što nabavljaju i kako nabavljaju, kako se troši i na koji način.&nbsp;
- Hrana u Crnoj Gori u većini je uvozna, jer smo mi kao uvozna ekonomija maksimalno zavisni od toga da u većini sve uvozimo, to što se proizvede u Crnoj Gori nije ni pet odsto naše potrošnje, a da li imamo mogućnosti da razvijamo našu poljoprivredu - da, ali je to dugoročna priča o kojoj nijedna crnogorska ekonomska politika ne želi da promišlja, a ova u posljednjih pet godina još manje - rekla je Kasalica.
Podsjeća da se ekonomske politike bilo koje vlade u Crnoj Gori nijesu bazirale da se u mjeri mogućeg diversifikuje ekonomija i da se ulaže u razvojne projekte koji mogu da supstituišu bar, kako kaže, jedan dio uvoza.
- To je voda, to je značajan dio poljoprivrede, ali poljoprivrede koja nije bazirana na premisi da treba da prodaje hranu samo dva mjeseca dok je turistička sezona, nego da prodaje rezidencijalnom stanovništvu svih 365 dana u godini - istakla je Kasalica.&nbsp;
Na osnovu depozita građana koje imaju kod banaka, smatra Kasalica, vidi se da oni umiju da predviđaju da se liderima opozicije ne može vjerovati i da se moraju spremiti za potencijalnu krizu.
- Moramo da pogledamo i u nas same, na nivou svake naše životne egzistencije i na nivou svakog našeg domaćinstva, gdje možemo da odradimo male korake koji će u nekom skupu više malih koraka i stotina hiljada malih koraka konačno ubijediti naše lidere državne administracije da moraju da prestanu da nas zavađaju, da moraju da prestanu da nas truju, da moraju da prestanu da nam gaze po dušama, gaze po egzistencijama i nauče kako da poštuju građane i građanke Crne Gore. U tom trenutku ćemo krenuti prema svim mjerama koje se tiču ne samo štednje hrane, ili pametnog postupanja sa resursom koji uvozimo, već štednje i u svim drugim oblicima - zaključila je Kasalica.&nbsp;

Kasalica: Crnogorska poljoprivreda bi trebalo da se bazira na prodaji proizvoda svih 365 dana u godini, a ne samo tokom turističke sezone

Sramotna je činjenica da se danas hvalimo i pozivamo poštene poljoprivrednike na sastanak oko iznosa sredstava iz budžeta predviđenih za ovu veoma bitnu granu privrede - ocijenio je član Opštinskog odbora Socijaldemokrata u Rožajama i jedan od predstavnika Evropskog saveza Mersad Čolović.
Osamdeset hiljada eura je, podvlači on, malo i za jednog poljoprivrednika znajući cijene stoke na tržištu, a kamoli za cijelu opštinu Rožaje.
On je kazao da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima.
- Ako uzmemo u obzir činjenicu da je predsjednik opštine Rožaje Rahman Husović za pomoć pojedincima opredijelio 90 hiljada eura, a za druga davanja još toliko, što ukupno iznosi 270 hiljada eura, jasno je da se tim sredstvima može udovoljiti samo podobnima - istakao je Čolović ukazujući da je ovakvo izdvajanje za poljoprivredu još jedan pokazatelj nesposobnosti lokalne vlasti.
Izdvajanje svega 0,7 odsto budžeta opštine za najznačajniju granu u Rožajama dokaz je, podvlači on, nesposobnosti ljudi koji rukovode ovom oblašću.
- Ali i još jedan pokazatelj neznanja i nerada - dodao je Čolović.
Ukazao je na to da je suma koju je opština Rožaje namijenila za poljoprivredu beznačajna.
- Dok lokalni funkcioneri pljačkaju opštinsku kasu za više stotina hiljada eura, za poljoprivredu se izdvaja beznačajna suma i to onima koji klimaju glavom - zaključio je Čolović.
Čolović je decidan da se ne ulaže u poljoprivredu, sport ni kulturu, te da nema niti jednog značajnog projekta.&nbsp;
- Turizam je na začelju, a broj zaposlenih na budžetskoj kasi opštine sve je veći i veći - dodao je Čolović.

500x500

1250x600

1084x550

Čolović: Izdvajanje svega 0.7 odsto budžeta za poljoprivredu u Rožajama dokaz nesposobnosti, neznanja i nerada

Klimatski uslovi su bili veoma loši za poljoprivrednike, čak su se i u okolini Podgorice susreli sa kasnim proljetnim mrazovima koji su desetkovali voćnjake, rekao je gostujući u jutarnjem dijelu Ljetnjeg programa, na Televiziji E, inženjer agronomije i bivši ministar poljoprivrede Budimir Mugoša.
Mugoša kaže da je poljoprivredu gledao iz žablje i ptičje perspektive, jer je i sam poljoprivrednik, a imao je priliku da u jednom kratkom periodu bude i ministar poljoprivrede, čega se, kako kaže, nikad ne bi prihvatio da je znao kako će se odvijati stvari tada.
Za poljoprivredu kaže da je teška poljoprivredna grana, inertna i spora, neatraktivna, pa je bavljenje poljoprivredom i globalni problem, a ne samo u Crnoj Gori.
- Sve što je automatizovano u poljoprivredi - dovedeno je do savršenstva, prije svega mislim na proizvodnju ratarskih kultura, danas su traktori bez vozača, voze i na džojstik, satelitske navigacije i slično, ali grašak se bere ručno, jagoda se bere ručno, paprike se beru ručno, paradajz se bere ručno, e tu nastaju veliki problemi u nedostatku radne snage - rekao je Mugoša.
Na poljoprivrednu proizvodnju, objašnjava on, utiče više faktora, a prvenstveno prirodni uslovi, a ova godina se ne može pohvaliti optimalnim prirodnim uslovima. 
- Ova godina je bila izuzetno loša, zima je bila blaga, što nije dobro, sa aspekta pčelarstva nije dobro, u biljnoj proizvodnji se susretali sa velikim brojem patogena, koje obično hladne zime uništavaju. Kao veliki problem se pojavio kasni proljetni mrazevi, ja sam iz Podgorice, imam plantažu bresaka i za mojih 60 godina ovo je prvi put da mi je breskva izmrzla u cvijetu, 4.aprila je bilo -4° i breskva je bila u najosjetljivijoj fazi, to je kad je već procvjetala i kada su se oformili plodovi, to je desetkovano, od 12-13 redova koje imamo po sortama samo su dvije rodile, na ostalim nije bilo ni za lijek, što bi rekli. Trešnje takođe nijesu rodile, kajsija nijedna nije bila - istakao je Mugoša. 
Što se stočarstva tiče ljudi koji se bave tom granu na jugu i u centralnom dijelu Crne Gore su pokosili dovoljno sijena, dok su stočari već u 7. mjesecu počeli da kupuju sijeno, jer ga na sjeveru nije bilo dovoljno. 
Kaže da se problemi od ove godine reflektuju u pripremi sljedeće poljoprivredne sezone, efekti će se osjetiti, kako kaže, u februaru i martu iduće godine. 
- Nećemo imati novca da pripremimo narednu sezonu, u tom momentu kad se to desi treba da se pomogne da pripremim iduću sezonu, jer ako ja dvije sezone kiksam onda se odustaje” - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Ova godina je izuzetno loša za poljoprivrednike

Poljoprivreda u Crnoj Gori već godinama bilježi pad, a ključnu odgovornost za to snosi država, poručio je Luka Ivanović iz Poljoprivrednog klastera Crne Gore, gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge. Ne treba mi tu ništa da izmišljamo, već da vidimo kako se Evropa bori sa jeftinim proizvodima iz zemalja gdje je jeftina radna snaga i gdje je taj proizvod značajno jeftiniji. Tu se postavljaju standardi kakav taj proizvod treba da bude da bi mogao da uđe u njihovu državu - poručio je Ivanović.
Crna Gora, prema njegovim riječima, godišnje uvozi hrane u vrijednosti od oko milijardu eura, dok su domaći poljoprivredni proizvodi sve teže dostupni.
- Sam položaj poljoprivrednika u Crnoj Gori je veoma loš – od socijalnog položaja, finansijskog aspekta i zarade od same poljoprivrede. A to je rad od 365 dana u godini, koji se ne može mjeriti sa osmočasovnim radnim vremenom, bez slobodnog dana. To je težak i naporan posao, ali mi i dalje u Crnoj Gori imamo ljudi voljnih da i dalje rade taj posao - istakao je on.
Ivanović navodi da je sektor poljoprivrede decenijama zanemarivan, te da su proizvođači zbog teškog plasmana odustajali i tražili egzistenciju u drugim oblastima.
- Problem je plasirati proizvod, tržište je problem, pa su ljudi polako odustajali od poljoprivrede i tražili poslove gdje će moći da ostvare svoju egzistenciju. Napuštali su poljoprivredu. Da se tada vodilo računa o tome, sad bi situacija bila mnogo drugačija i mnogo bolja - naglasio je Ivanović.
Poseban problem, kako kaže, nastao je pojavom velikih trgovinskih lanaca, koji su uglavnom orijentisani na uvoznu robu.
- Ima tu mnogo toga što je moglo da se uradi, da se vodila briga o tome. Da su ti marketi, hoteli i restorani dostupni sa domaćim proizvodima minimum deset mjeseci u godini. Kod nas se to svelo na sezonu koja traje mjesec, dva, i onda su oni pribjegli uvozu. Kad pričate sa Zećanima, najveći problem je bio Tuški put – prodati proizvod, često ga i ne prodati, nego završi u smeću na nekoj deponiji - dodao je Ivanović.
Uprkos izazovima, i dalje postoje poljoprivrednici koji sarađuju sa velikim lancima, iako, prema Ivanovićevim riječima, to najčešće uspijevaju oni sa većim kapacitetima.
- Djeluje da je teško napraviti saradnju sa velikim trgovačkim lancima, iako ima ljudi koji sarađuju sa njima – često veliki poljoprivredni proizvođači - naveo je on.
Na kraju, Ivanović je ponovio da je ključ uspjeha u snažnijoj ulozi države.
- Država je rješenje, država je ta koja se pita, ona ima mehanizme kojima može polako da krene u oporavak poljoprivrede, da je postavi na noge - zaključio je Ivanović.

Ivanović: Poljoprivreda godinama u padu, a imamo ljude koji su i dalje da se njom bave

Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - kazao je u jutarnjem programu Budilnik, na Televiziji E, poljoprivrednik Zef Dedvukaj.
Što se poljoprivrede u Crnoj Gori tiče, kaže Dedvukaj, postoje svi &nbsp;optimalni uslovi, samo treba organizovati, kako kaže, plasman poljoprivrednih proizvoda.
- Subvencije Ministarstva poljoprivrede su velika stvar. Jer, recimo, kad jedna stvar košta, recimo, 10.000 &nbsp;eura, ti plaćaš samo 4.000eura, što znači da Ministarstvo poljoprivrede učestvuje sa 60 posto i to je velika stvar i velika pomoć za naše poljoprivredne proizvođače koji hoće ozbiljno da se bave poljoprivredom- rekao je Dedvukaj.
Za poljoprivrednike u Crnoj Gori je uvoz, kaže Dedvukaj, katastrofa, pogotovu kad je sezona domaćih proizvoda, tada domaći trgovini napune markete uvoznom robom, i u, kako kaže, domaći proizvođači ne mogu pokriti ni troškove proizvodnje.
- Dešava se da smo dosta puta u gubitku sa našim proizvodom, jer Crna Gora ima najskuplji repromaterijal za poljoprivredno prehrambenu proizvodnju, jer se ništa ovdje ne proizvodi, nego sve se mora uvoziti. Uvoznim proizvodima je jeftinija proizvodnja, nama je mnogo skuplja, i tu je taj naš kolaps, i zbog čega mi propadamo - poručio je Dedvukaj.
Najteži dani u godini su mu, prisjeća se Dedvukaj, onih desetak dana kad pristigne prodaja proizvoda, dok u ostatku godine uživa u poslu i radi, kako kaže, sa zadovoljstvom.
- Tih deset dana kad je prodaja to je najveća muka, ne samo za mene, nego za svakog proizvođača, jer kad se boriš cijelu godinu za tih deset dana, da prodaš tu robu i ne uspiješ, onda je to gubitak za svakog čovjeka, ne samo finansijski, već izgube ljudi volju, a naročito omladina koja nema iskustva u tim stvarima. Kod nas je pretežno omladina uključena u poljoprivredu, i sada kad vide da ne mogu živjeti od svog rada i formirati porodicu, onda ljudi odustaju i napuštaju mjesto. Takvih slučajeva ima dosta - zaključio je Dedvukaj.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanu TV E.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3Ddq5KyG3OrE4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Dedvukaj: Mladi odustaju od poljoprivredne proizvodnje jer je loš plasman

U Budilniku na Televiziji E govorimo o apelu građana Berana za zatvaranje aerodromske piste. Zabrinuti su za bezbjednost i potencijalne rizike koje donose nelegalna okupljanja i aktivnosti na ovom prostoru. &nbsp;
Razgovaramo o tome kako popis poljoprivrede može pomoći unapređenju domaće proizvodnje i razmatramo problem hiperprodukcije kadrova, koji mladima sve više otežava pronalaženje posla.
Ekipa Budilnika donosi i jednostavan recept za pripremu domaćeg soka od šipka, a donosimo i priču o baletu kao izrazu duše i emocija.
U Srećnom danu sa glumicom Jelenom Nenezić razgovaramo o novoj predstavi Crnogorskog narodnog pozorišta &nbsp;"Naličje", ali i o licu i naličju umjetnosti i života. A, kako izgleda živjeti kulturu i za kulturu otkriva Luka Radović, direktor Kraljevskog pozorišta "Zetski dom".
On će govoriti i o novim predstavama i programu koji su pripremili do kraja godine. Jedna od tema u Srećnom danu su rječi koji se koriste u potpuno pogrešnom značenju, a u susret solističkom koncertu pričamo sa talentovanim i nagrađivanim harmonikašem Petrom Balaban.

Budilnik na TV E: Apel za zatvaranje aerodromske piste u Beranama, popis poljoprivrede, balet kao izraz duše i emocija...

Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja, mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki - kazao je u Budilniku, na Televiziji E, poljoprivredni proizvođač iz Zete Mladen Aligrudić.
Poljoprivredni popis se čeka od 2010.godine, kazao je Aligrudić, te je krajnje vrijeme da se dobiju podaci iz ove oblasti i u skladu s tim, kako kaže, se napravi presjek i dobiju odgovori, dodaje on, šta to fali i na koji proizvodnju da se baziraju da bi svi ostvarili benefit.
- Na osnovu popisa poljoprivrede pravi se i strategija poljoprivrede, koja je kod nas, nažalost, više nego paušalno odrađana. Takva je kakva jeste, mi se moramo prilagođavati tome što jeste, trenutno u ovoj situaciji, zato nam je i poljoprivreda ovdje gdje jeste. Očekujemo da se na osnovu dobrog presjeka stanja napravi strategija koja će dugoročno posvetiti malo veću pažnju poljoprivredi nego što je to bilo do sada - rekao je Aligrudić.
Podrška poljoprivrednicima nije mala, naglašava Aligrudić, vrlo je značajna i vrlo korisna, kako kaže, ali, dodaje on, posebna je tema kad ta podrška stiže, jer je, po njegovom mišljenju, postalo uobičajeno da ona kasni.
- Nestabilno tržište je nešto što je oduvijek u poljoprivredi bilo prisutno, ali u posljednjim godinama je sve češće. Vremenske ili klimatske promjene, su značajan faktor koji mijenja crnogorsku poljoprivredu iz temelja . Mi se još uvijek nijesmo prilagodili njima, i teško da ćemo znati da prilagodimo još neko vrijeme, pa nam možda i neka buduća strategija pripomogne u tome, ali definitivno su izazovi jako veliki, počev od promjena koje sam spomenuo do problema sa plasmanom naših roba, onda uticaja nelojalne konkurencije sa tržišta iz okruženja i ono, zbog čega svi stalno vodimo polemiku, to je ta zdravstvena bezbjednost hrane. Izazovi su veliki, treba ostati u ovome, a ulaganja su ogromna - naglasio je Aligrudić.
Bez obzira na povoljne klimatske uslove, dobro zemljište i dostupnu vodu, ističe Aligrudić, proizvodni kapaciteti crnogorskih poljoprivrednika nijesu mnogo veći od kapaciteta prethodnih generacija .
- Poljoprivreda se tradicionalno radi kao što se radila prije tridesetak godina. Tek mali broj poljoprivrednih proizvođača je uspio da napravi neki iskorak u vidu savremenih objekata, u vidu korištenja nekih savremenih agrotehničkih mjera, ili dostignuća da bi mogli da budu konkurentni što se tiče vremena. Vrijeme je ključ svega, jer ako dobijemo proizvod kad ga nema na tržištu, to je zakon ponude i potražnje, njegova cijena će biti vrlo isplativa, a ako ga dobijemo u vremenu kad ga svi imaju, onda je ponuda mnogo veća od potražnje, i naravno, da će cijena tog proizvoda biti drastično niska - istakao je Aligrudić.
Sagovornik Televizije E kaže da su najveći konkurent crnogorskim poljoprivrednicima albanski proizvođači, jer imaju dobre klimatske uslove i jeftinu radnu snagu, kako kaže, i imaju veliki kapital koji je ušao u poljoprivredu, te njihovi proizvodi pristižu ranije od naših, tako da kad u Crnoj Gori prispije prvi paradajz za berbu, naglašava Aligrudić, on već završava vegetativni period kod albanskih proizvođača i završavaju berbu. 
Poljoprivreda je postala igra cifara, poručuje Aligrudić, te ako imate šleper proizvoda svima ste interesantni, i nakupcima i marketima, ali ako, dodaje on, imate malo proizvoda, onda ste prepušteni sami sebi.
- Mislim da bi, možda, ta buduća strategija, na osnovu tog popisa, koji sad trenutno radi, će moći da nam da neke smjernice, u kojima ćemo zaista moći da budemo svoji na svome i da radimo na ostvarivanju profita. Na ovakav način je sve veliki hazard, i čini se da su poljoprivredni proizvođači prezasićeni tog kockanja sa proizvodnjom - zaključio je Aligrudić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsrhVg2TlywY&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Aligrudić: Poljoprivrednici su prezasićeni kockanja sa proizvodnjom

Crna Gora, kao država koja svakog dana uvozi preko tri miliona eura 
poljoprivrednih proizvoda, mora ulagati u poljoprivredu - poručio je 
kandidat za odbornika na listi „Evropski savez – Boris Mugoša (SDP, SD, 
LP i građani) – Podgorica za primjer“, Budimir Mugoša. 
 
Prema njegovim riječima, glavni grad ima ogroman potencijal za razvoj 
poljoprivrede, ali država ne ulaže u njega. 
 
- Ogromna ruralna područja, od područja sa suptropskom klimom do 
planinskog područja Veruše. Na tom području možemo proizvoditi ogromnu količinu hrane. Da li je to tako? Ne. Mi ne proizvodimo dovoljno hrane, ne koristimo komparativne prednosti našeg grada i, naravno, tržište velikog grada koje može apsorbovati sve ono što mi proizvodimo. Zašto je to tako? To je tako zato što sektor poljoprivrede vode ljudi koji niti poznaju poljoprivredu niti poznaju naš grad. Tako je i na državnom, tako i na lokalnom nivou - naveo je Mugoša. 
 
Rekao je da je sprovođenje analize gdje treba ulagati najveća sredstva prva stvar koju će Evropski savez uraditi kada dođe na vlast. 
 
- A, naravno, prije toga intervenisaćemo na onim područjima gdje je nešto urgentno. A šta je urgentno? Urgentno je izdvojiti najmanje jedan odsto gradskog budžeta za poljoprivredu. Sa onih sramnih 0,2 odsto budžeta, odnosno 250.000 eura, izdvajanje za poljoprivredu mora biti 1.300.000 eura. Kroz 10 programa ćemo ta sredstva plasirati prema vama - rekao je on.
Naveo je nekoliko njih.
- Prva stvar, izdvajanje za subvenciju za mlijeko 2021. godine bilo 
je 10 centi. Ova vlast je to smanjila na osam centi. Prateći trend 
inflacije i povećanja cijena svih poljoprivrednih proizvoda, u narednom 
periodu, izdvajanje za subvenciju za mlijeko mora biti najmanje 12 
centi. Subvencije po hektaru, subvencije po grlu, subvencije po košnici 
pčela moraju pokriti onaj dio koji Ministarstvo poljoprivrede ne želi 
ili neće da pokrije, onoliko koliko to izdvajaju zemlje Evropske unije - 
objašnjava Mugoša. 
 
Dodao je da je potrebno poraditi na organizaciji poljoprivrednih 
proizvođača. 
 
- Glavni grad će u narednom periodu pomoći finansijski i organizaciono 
formiranje takozvanih poljoprivrednih klastera, i naredne dvije godine 
pokriti sve troškove poslovanja tih klastera, kako bismo na tržištu 
mogli opstati u konkurenciji zemalja iz okruženja i zemalja Evropske 
unije - naveo je on.
Podvukao je da život na selu nije samo proizvodnja i rad.
- Na selu treba ljudi da žive, život dostojan čovjeka u 21. vijeku. Zato ćemo mi u narednom periodu najmanje 10 odsto kapitalnog budžeta glavnog grada izdvojiti za razvoj i unapređenje komunalne infrastrukture na selima. Ne može se živjeti na selu bez puta, bez struje, bez internet veze i bez vode. Znači, 10 odsto moramo uložiti u razvoj komunalne infrastrukture u ruralnim područjima - istakao je Mugoša. 
 
Napominje i da država nema ni jednu državnu veterinarsku ambulantu. 
 
- Mi kao farmeri nemamo nikakvu garanciju za zdravstvenu zaštitu domaćih životinja 24 časa u toku sedmice. Po sistemu privatno-javnog 
partnerstva, formiraćemo najmanje dvije veterinarske ambulante, u kojima će biti organizovana dežurstva i gdje će se baviti samo velikom praksom. Znači, veterinari će liječiti samo domaće životinje, kako ne bismo dolazili u situaciju da nam ugibaju životinje i da imamo ovu situaciju koju sada imamo sa Q-groznicom, da ne možemo doći do veterinara, a stanje na farmama nam je urgentno - kazao je Mugoša. 
 
Osvrnuo se i na preduzeće “Plodovi”, koje ima kapital od oko 10 miliona 
eura ali, ističe, nikada nije bilo funkcionalno. 
 
- U posljednje dvije godine apsolutno nikakve koristi od njih nemamo, 
osim što tamo nekoliko ljudi prima plate. Akcionarsko društvo „Plodovi“ 
mora biti stavljeno u funkciju, prije svega otkupa, a zatim i 
skladištenja poljoprivrednih proizvoda, ne samo sa područja glavnog 
grada, već i sa područja susjednih opština - istakao je Mugoša. 
 
Na taj način ćemo, prema njegovim riječima, omogućiti da nemamo 
takozvane pikove ponude, kada imamo veliku ponudu, a onda cijene 
drastično padaju. 
 
- Ovo su najkraće poruke koje imamo za vas, kao Evropski savez, i ovo su 
stvari koje ćemo uraditi u prvoj godini svog mandata. Strategiju razvoja 
poljoprivrede u glavnom gradu uradićemo zajedno sa vama, sa vašim 
sugestijama i sa vašim očekivanjima - zaključio je Mugoša.

Mugoša: Sektor poljoprivrede vode ljudi koji ne poznaju poljoprivredu ni naš grad

Ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Poljske održaće danas poslijepodne sastanak takozvanog „Vajmarskog trougla“, a tim formatom dominiraće tema podrške Ukrajini, saopštilo je Ministarstvo vanjskih poslova Francuske.
Johan Vadeful, Žan-Noel Baro i Radoslav Sikorski sastaće se u Parizu, dan nakon što je Jelisejska palata bila domaćin samita „koalicije voljnih“, na kojem je iskazana namjera da Francuska, Velika Britanija i partnerske snage pošalju vojne jedinice u Ukrajinu u slučaju postizanja mirovnog sporazuma sa Rusijom.
Nakon sastanka lidera koalicije, američkog izaslanstva i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, potpisana je zajednička deklaracija o bezbjednosnim garancijama Kijevu, u kojoj se navodi i da će Sjedinjene Američke Države vojno intervenisati u slučaju novog napada Rusije, kao i da će predvoditi mehanizam nadzora poštovanja prekida vatre.
Sastanku Vajmarskog trougla, formata pokrenutog 1991. godine u istoimenom njemačkom gradu, kasnije danas trebalo bi da se pridruži i indijski ministar Subramanjam Džaišankar, sa kojim će biti riječi o jačanju odnosa između Evropske unije i Indije, ali i o izazovima u azijsko-pacifičkom regionu.

Njemački, francuski i poljski ministri obrane raspravljaju o podršci Ukrajini

Privremena venecuelanska vlada juče je proglasila sedmodnevnu nacionalnu žalost za pripadnike vojske poginule u američkom napadu na Karakas, pokrenutom radi hapšenja autoritarnog vođe Nikolasa Madura.
- Odlučila sam da proglasim sedam dana nacionalne žalosti u čast i sjećanje na mlade žene i muškarce koji su žrtvovali svoje živote u odbrani Venecuele - rekla je vršiteljka dužnosti predsjednice Delsi Rodrigez na državnoj televiziji.
Najmanje 24 vojnika ubijena su u američkom napadu izvedenom rano u subotu.
- In memoriam: 24 zvijezde sa našeg bolivarskog neba otkinula je kukavička imperijalistička ruka - navodi se u saopštenju oružanih snaga objavljenom na Instagramu, uz fotografije preminulih muškaraca i žena.
U spomen na južnoameričkog borca za slobodu Simona Bolivara, venecuelanska vojska naziva se Bolivarskom vojskom. Ranije je kubanska vlada objavila da su 32 pripadnika njihovih bezbjednosnih snaga ubijena tokom operacije komandosa američke vojske tokom vikenda.
Prema riječima stručnjaka, vojnici i obavještajni agenti iz savezničke Kube već godinama djeluju u Venecueli. Bili su angažovani kao Madurovi telohranitelji ili su održavali disciplinu unutar redova oružanih snaga.
Tokom vikenda američke snage napale su ciljeve u Venecueli, zarobivši Madura i njegovu suprugu Siliju Flores. Dovedeni su u Njujork kako bi se suočili sa optužbama za krivična djela.

Venecuela proglasila sedmodnevnu žalost za poginule vojnike

Dok se evropske nacije suočene sa ruskom agresijom i neizvjesnim američkim bezbjednosnim garancijama bore da izgrade svoje vojske, zemlje od Njemačke do Hrvatske žele da uvedu nove oblike vojne službe, uključujući obaveznu regrutaciju.
Iako je riječ regrutacija postala popularna u evropskim prijestonicama, malo je vjerovatno da će se vratiti u punoj snazi širom kontinenta, ocjenjuje se u analizi briselskog časopisa Parlament koji prati evropske politike u različitim oblastima.
Ukazuje se da su poslije Hladnog rata evropske zemlje znatno smanjile i oružane snage i odbrambene budžete pretpostavljajući da Moskva više ne predstavlja prijetnju. Međutim, poslije više od tri decenije i gotovo četiri godine od početka agresije Rusije na Ukrajinu, bezbjednosno okruženje se promijenilo i Evropa je osjetljivija nego ikad.
Od ruske aneksije Krima 2014, koja je postavila temelje za invaziju na Ukrajinu 2022, nekoliko evropskih zemalja je ponovo uvelo obavezni vojni rok, uključujući Litvaniju (2015.), Švedsku (2017.), Letoniju (2023.) i Hrvatsku i ta zemlja je ove godine postala deseta članica EU koja će se oslanjati na regrutaciju.
Međutim, analitičari i vojni stručnjaci upozoravaju da će za većinu članica EU oživljavanje regrutacije biti preuranjeno jer ne postoje osnovni uslovi za to.
- U ovom trenutku Evropa još nema kasarne, poligone za obuku ili instruktore potrebne za prijem većeg broja regruta - rekao je za časopis Parlament saradnik briselskog Centra za evropsku politku (EPC) Kris Kremidas-Kortni.
Dodao je da danas nema ni kulture liderstva i karijernih puteva potrebnih za zadržavanje talenata po završetku obaveznog služenja, kao ni nacionalnog konsenzusa o vojnom roku.
U EU se pristupi razlikuju i zemlje poput Austrije, Kipra, Danske i Grčke nikada nisu ukinule regrutaciju dok su se druge posljednjih decenija oslanjale na kombinaciju dobrovoljnih i profesionalnih snaga.
Predsjednik krovne organizacije udruženja vojnog osoblja u Evropi Euromil Emanuel Džejkob rekao je za Parlament da će dobrovoljna vojna služba uspjeti samo ako nudi "stvarnu dodatu vrijednost", što znači odgovarajuću obuku, značajne uloge, pravednu platu i jasan put u profesionalni ili rezervi sastav.
Istovremeno analitičari ukazuju da se evropski napori da regrutuju više vojnika suočavaju i sa kulturnim izazovom.
Naime, danas mlađe generacije ne vide mnogo razloga da "stave na čekanje" karijere i lični život kako bi služili svojoj zemlji, posebno kada su suočeni sa mogućnošću, kako je to nedavno opisao generalni sekretar NATO Mark Rute, "rata razmjera onog koji su doživjele naše babe i djedovi".
Analitičari smatraju da najveći evropski problem nije regrutovanje već zadržavanje. Oni ukazuju da vojne snage na kontinentu brže gube talente nego što ih regrutuju.
Kremidas-Kortni je upozorio da će ekspanzija vojske zasnovana na regrutaciji, ukoliko se ta kriza ne riješi, biti "statistička iluzija".
Broj vojnika u Evropi, uključujući Veliku Britaniju, pao je sa više od tri miliona devedesetih godina prošlog vijeka na 1,47 miliona danas, prema podacima Stokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI).
- Čak i kada zemlje imaju relativno snažne nacionalne sisteme odbrane, socijalne i demografske promene i dalje mogu da otežaju regrutovanje, razvoj i zadržavanje dovoljnog broja ljudi za ono što zahtijeva prijeteće okruženje - rekla je za Parlament istraživačica organizacije RAND Evropa Linda Slapakova.
Drugi izazov za povećanje oružanih snaga, prema analitičarima, jeste kako vojsku ponovo učiniti privlačnom.
Prema istraživanju Euromila iz 2024, pitanje zadržavanja u vojsci pojavilo se kao glavna briga u grupama za zaštitu prava vojnika 2011. i od tada se stanje pogoršalo.
- Bez snažnih mjera za regrutovanje i zadržavanje, rizikujemo da imamo napredne sisteme ali bez dovoljnog broja obučenih ljudi da njima rukuju i održavaju ih - rekao je Džejkob.
Istraživanje Euromila pokazalo je da se kao razlozi za pad morala i rastući odliv zaposlenih u vojsci navode loša ravnoteža između posla i privatnog života, ograničeno napredovanje u karijeri i nekonkurentne plate i beneficije.
Rješavanje problema, prema Euromilu, mora početi pretvaranjem oružanih snaga u moderne poslodavce koji nude konkurentne plate, predvidljive uslove rada, moderno vođstvo, odgovarajući smještaj i opremu, kao i puna socijalna prava.
Kao potencijalno dobar model za privlačenje regruta u tekstu se navodi švedski koji predviđa pozivanje određenog broja osamnaestošnjaka na vojnu obuku na osnovu potreba, a ne univerzalnu vojnu obavezu.
Slapakova smatra da bi švedski model mogao da se primijeni i u drugim članicama EU ali bi "morao da bude politički i kulturno prihvatljiv".
Džejkobs istovremeno kaže da je za uspješan model regrutovanja ključno "investiranje u ljude".
- Buduća odbrana Evrope oslanjaće se na uravnoteženoj mješavini profesionalnih snaga, dobro obučene i aktivne rezerve i ciljanih programa dobrovoljne službe - zaključio je prvi čovjek Euromila.

EU još nije spremna za povratak obaveznog vojnog roka

Sa tugom i žaljenjem pratim posljednjih dana i mjeseci drage mi ljude i prijatelje kako, zarad neke taktike, „pametnog djelovanja“, „pomirenja“, savijaju kičmu i mire Crnu Goru i Crnogorce sa nestajanjem. Vjerujem, želim da vjerujem, da to ne rade iz loših namjera, već iz neznanja. Ali znate, ima ona izreka: put do pakla popločan je najboljim namjerama.
Dobri moji, ovo nije dobro. Ako je Crkva Srbije opet postala Mitropolija crnogorsko-primorska. Ako je ponavljač iz osnovne škole postao duhovni pastir. Ako je svetosavlje opet postalo pravoslavlje. Onda mogu i nova zastava i jezik.
U današnjoj Crnoj Gori teški su dani Badnji dan i Božić za nekoga kome definiciju bića određuje politička taktika. Ali dobro. Proći će brzo ovi blagi dani, pa se možemo vratiti ekonomskim temama i evropskim integracijama. Da se ogrnete EU zastavom, da vam malo smiri savjest što ovu crvenu koristite kao dekor na reveru, u kabinetu i kao geografsku odrednicu.
I zaista, danas jeste pravi dan za ovaj tekst. Na Božić. Kada su neki naši prethodnici odlučili da sačuvaju ideju slobodne Crne Gore, da bi neko nakon njih sagradio tu slobodnu Crnu Goru. Cijena toga nijesu bile opozicione klupe, već glava na ramenima. I platili su cijenu. Nijesu bili taktični i mudri kao vi, dobri moji. No ipak, na toj ideji obnovljena je Crna Gora 15. i 16. novembra 1943. godine, na zasijedanju ZAVNOJ-a u Kolašinu. Na tome je iskra nastala 1991. godine, a u konačnom luča zasijala 21. maja 2006. godine.
Zato vas pitam: odakle vam pravo da odustanete?
Kažete da ne odustajete. Da je to samo politička taktika. Stvarno? Vidim, PES-u ide sjajno. Još malo pa će Mandić zapjevati i zadnju strofu himne. Sve će to EU pozlatiti…Stvarno?
Ovom vašom taktikom od Crne Gore će ostati samo toponim. Drugim riječima, bićemo administrativna jedinica „Srpskog sveta“ u Evropskoj uniji.
Tačno je da ovako različiti treba da živimo i radimo zajedno, zarad opšteg dobra, ali ko vam je rekao da je dobra taktika odbaciti svoje, a dati legitimitet tuđem, lažnom i pogrešnom? Ko vam je rekao da je demokratija prihvatiti ono i onoga ko vas negira i poništava? To nije kompromis, to je kapitulacija.
No, možda je i došlo vrijeme da se presložimo. Da odvojimo žito od kukolja. Da se pokaže ko je ko. Ko je spreman da čuva ideju o slobodnoj Crnoj Gori, pa makar to bilo i za neka buduća pokoljenja.
Dobri moji, znate li gdje je propast ovog društva? U tome što smo uvijek morali da biramo između popova i lopova. A recept za uspjeh je vrlo jednostavan: ni popovi ni lopovi!
I nići će ove 2026. godine u svakom mjestu brijest. Onaj brijest pod kojim smo se okupljali da bi sačuvali državu. Jer ovdje odavno nije riječ o politici, već o opstanku.
Ništa lično. O Crnoj Gori je riječ, a ona se brani po svaku cijenu!

Tag: poljoprivreda