Opasna zarazna bolest bruceloza otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče, kod Podgorice. Institut za javno zdravlje potvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a o tome da li ima razloga za paniku, i kakvi su koraci nadležnih organa, &nbsp;za jutarnji program Budilnik na Televiziji E direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
- Ono što je ovoga puta karakteristično jeste da se bruceloza javila kod ovaca, a gotovo nijedna farma trenutno ne proizvodi ovčje proizvode, jer ovce mlijekom hrane jagnjad. Mislim da je taj rizik sveden na minimum, međutim, rizik ipak postoji- rekao je Đaković.
Gazdinstvo na kome je otkrivena bolest, kako navodi Đaković, nalazi se pod strogim nadzorom.&nbsp;
- To znači da je zabranjen transport životinja sa tog gazdinstva i na njega, kao i transport proizvoda životinjskog porijekla- dodao je Đaković.
Očekuje se potvrda dodatnih laboratorijskih ispitivanja na osnovu kojih će se sprovoditi nove veterinarske mjere.&nbsp;
- Ukoliko dođe do potvrde, pristupiće se mjerama u skladu sa Pravilnikom za suzbijanje bruceloze kod ovaca i koza, što podrazumijeva i eutanaziju određenog broja životinja. Očekujemo da veterinarski inspektor momentalno naloži neophodne mjere- rekao je Đaković.
Potvrđena su i dva slučaja bruceloze kod ljudi, koji su povezani sa pomenutim gazdinstvom. Đaković objašnjava da Uprava za bezbjednost hrane u takvim situacijama odmah obavještava Institut za javno zdravlje o pojavi bolesti kod životinja.
- Mi iz državnog budžeta izdvajamo značajna sredstva za obaveznu zdravstvenu zaštitu životinja. Svake godine se gotovo 100% populacije ovaca testira na brucelozu. Ova ista farma je bila pod nadzorom u septembru i tada nije bilo bruceloze. Po potvrdi slučaja kod ljudi, obaviješten je Institut, a sumnja je ubrzo potvrđena- istakao je Đaković.
Iako rizik postoji, posebno zbog konzumacije termički neobrađenih proizvoda, Đaković napominje da mljekare koje prerađuju mlijeko u Crnoj Gori pasterizuju proizvod, čime se uništavaju mikroorganizmi poput bruceloze.
- Svi ti mikroorganizmi uništavaju se već na 72 stepena, tako da nema rizika kod pasterizovanog mlijeka. Sve farme su već jednom kontrolisane u drugoj polovini 2024. godine i bile su negativne. Ipak, bolest se sada javila kod ovaca, a kako one trenutno ne daju mlijeko za preradu, rizik je sveden na minimum. No, razlog za zabrinutost postoji, jer se bruceloza prvi put nakon 12 godina ponovo pojavila na nekom gazdinstvu- zaključio je Đaković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Đaković o pojavi bruceloze na farmi ovaca: Razloga za paniku nema, ali za veliku zabrinutost ima

Opasna zarazna bolest bruceloza, koja sa životinja može preći na čovjeka, otkrivena je na farmi ovaca u mjestu Bioče kod Podgorice. 
 
Kako je objavio portal RTCG, Institut za javno zdravlje utvrdio je da je bolest prešla i na čovjeka, a proizvodi sa tog gazdinstva su zabranjeni. 
 
Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove, Vladimir Đaković, rekao je da je farma na kojoj je otkrivena bruceloza pod strogim nadzorom nadležnih veterinarskih službi. 
 
- Radi se o potvrdi sumnje na brucelozu na jednom gazdinstvu koje se bavi stočarskom proizvodnjom - istakao je Đaković, dodajući da je inspektor naložio dodatne veterinarske mjere ispitivanja.
Prema njegovim riječima, dodatna laboratorijska ispitivanja se čekaju. 
 
- Gazdinstvo je pod strogim nadzorom. Svaki protok životinja i proizvoda životinjskog porijekla je onemogućen sa tog gazdinstva - rekao je Đaković. 
 
Kako je istakao, narednih dana će, u skladu sa rezultatima dodatnih istraživanja, odlučiti kakvi su dalji koraci i o tome obavijestiti javnost. 
 
- Mislim da će se raditi eutanazija životinja koje su na tom gazdinstvu - kazao je Đaković. 
 
Bruceloza je patogena za čovjeka i uzrokuje bolest koja se često naziva Malteška groznica.

Zarazna bolest bruceloza otkrivena na farmi ovaca na Bioču, prešla i na čovjeka

Crna Gora trenutno nema registrovanih slučajeva bolesti slinavke i šapa kod životinja, ali nadležne institucije sprovode intenzivne mjere kako bi se spriječio njen ulazak na teritoriju države, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Đaković je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje bi pojava ove bolesti mogla izazvati.
- Kako ne postoje ljekovi za ovu bolest, a o tome će vjerovatno više pričati neko iz veterinarskog sektora, uništava se veliki broj životinja, bukvalno se farme opustoše i zbog toga je to ekonomski značajna bolest zato što podrazumijeva uništavanje velikog stočnog fonda. Sami smo bili svjedoci da jedna benigna bolest kao što je Q groznica prošle godine kod nas napravila malo veći problem, tako da u ovom slučaju to je mnogo, mnogo ozbiljnija situacija i moramo biti jako pažljivi - rekao je Đaković.
Bolest slinavke i šapa, iako se smatralo da je iskorijenjena, ponovo se pojavila u Evropi nakon 37 godina, što je izazvalo zabrinutost kako među institucijama, tako i među stočarima. Evropska komisija pozvala je na oprez, a crnogorske vlasti hitno su reagovale.
Na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane, Veterinarske laboratorije, Komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere prevencije. Iako bolest nije registrovana u Crnoj Gori, zemlje regiona već bilježe prve slučajeve.
- Crna Gora ima status zemlje slobodne od bolesti slinavke i šapa već više godina. Od 2015. godine, kada se bolest pojavila u regionu, Vlada je usvojila Krizni plan koji se i danas sprovodi. Trenutno u Crnoj Gori nema pojave ove bolesti, ali se preduzimaju značajne mjere kako bi se spriječio ulazak. U neprestanom smo kontaktu sa kolegama iz Hrvatske, Srbije i Albanije, pratimo kako oni primjenjuju mjere zaštite - rekao je Đaković.
On je dodao da se bolest najprije pojavila u Njemačkoj, zatim u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je istočni dio Austrije stavljen pod nadzor.
- S obzirom da naši neposredni susjedi trenutno nijesu pogođeni, smatramo da je situacija stabilna, ali oprez mora biti na najvišem mogućem nivou - dodao je Đaković.
On je pohvalio reakciju pogođenih zemalja, ističući da imaju snažne veterinarske sisteme.
- Radi se o većim državama, državama koje imaju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i države sa izuzetno jakim veterinarskim sistemima. Bio sam u situaciji da lično upoznam ljude iz Mađarske veterinarske komore i Panonske veterinarske komore, radi se o veoma stručnim ljudima, o veoma jako raširenom sistemu i smatram da će oni spriječiti širenje ove bolesti, a vjerovatno i vrlo brzo iskorijeniti dio bolesti - istakao je Đaković.
On je podsjetio da su Vlada Crne Gore i Evropska komisija ovu bolest proglasile za jednu od najznačajnijih po ekonomskom uticaju.
- Nanosi velike ekonomske štete jer se u zaraženim područjima moraju ukloniti sve životinje, bez obzira da li su zdrave ili bolesne - dodao je Đaković.

1250x600

1084x550

Đaković: Trenutno nema oboljelih životinja od slinavke i šapa, oprez na najvišem nivou

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je Portalu ETV da na crnogorskom tržištu nema žutog kukuruznog brašna iz Srbije koje je Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina. Informacija o spornom brašnu objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF). Upravo je RASFF, kako je Đaković kazao Portalu ETV, jedan od alata koji koriste inspektori prilikom kontrola hrane. - Navode o RASFF notifikaciji može da provjeri svaki građanin Crne Gore na veb stranici RASFF portala koji je otvoren za javnost: <a href="https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277">https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277 </a>i može se uvjeriti u činjenice da: predmetna notifikacija datira od dana uzorkovanja žitarica i pekarskih proizvoda (žutog kukuruznog brašna) u Švajcarskoj odnosno 10. jula 2024. godine. Navedi proizvod se ne može naći na tržištu Crne Gore, ali je, ne ova, nego bilo koja RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole – istakao je Đaković. Podvukao je da je Uprava reagovala - i to ne, kako je kazao, samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara - već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima i periodom godine. - Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na veb stranici Uprave. Godišnji podaci se mogu pronaći u rubrici „Izvještaji o radu fitosanitarnog Sektora“, dok se mjesečni objavljuju u rubrici „Fitosanitarna inspekcija“ – dodao je Đaković uz napomenu da su žitarice i proizvodi od žitarica na našem tržištu pod konstantnim monitoringom. <h2>Unutrašnja i granična kontrola</h2> Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se, napominje on, zasniva na kontroli uvoza. - Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – istakao je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Nebezbjedne pošiljke hrane, žitarica i proizvoda od žitarica su, kaže, vraćene pošiljaocu ili uništene. - Mimo granične kontrole, kontrolišu se i proizvodi, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje – tj kroz unutrašnju kontrolu, što je još jedan štit za krajnje potrošače – kazao je Đaković Portalu ETV. Pored toga razvli su, kaže, princip praćenja „sledljivosti“. - I ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku – dodao je Đaković. <h2>Uništene i vraćene pošiljke</h2> On je Portalu ETV dostavio i tabelu sa podacima o vraćenim ili uništenim pošiljkama u prethodne četiri godine. Prema tim podacima vraćeno ili uništeno je ukupno 664.341 kilograma pošiljki. - Dakle kako iz tabele vidi evidentno je da možda mnogo više radimo nego što pričamo, ali zar nije u tome poenta? – naveo je Đaković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319" data-rendition-name="original" width="1001" height="641" loading="lazy" alt="Tabela"></figure>  <h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2> Na mogućnost da se na tržištu Crne Gore može naći sporno brašno juče je ukazao nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović. On je i pozvao Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju ovim povodom. U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu. - U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je juče Rabrenović. Ovo, kako je ukazao, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. - Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović. Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća. - Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović. <h2> Problem i krastavci i cimet</h2> On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan. - Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović. Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kako je rekao, još iz februara, odnosno marta ove godine. - I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović. <h2>Neophodna komunikacija</h2> Evidentno je, kako je istakao, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore. - Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača. <h2>„Gugl istraživanja“</h2> U odgovoru na reagovanje Rabrenovića, Đaković je poručio da ne bi da komentariše funkcioniše li naš sistem bolje ili gore od evropskog. - Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – poručio je Đaković. On je ocijenio i da je Rabrenović „drži predavanja“ na osnovu „gugl istraživanja“. - Zahvaljujemo se „nacionalnom“ ekspertu na brizi za potrošače u Crnoj Gori, ali se i divim njegovoj slobodi i profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije i kako sam pročitao „brendologa“ javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi gugl istraživanja. Svaka čast na samopouzdanju – naveo je Đaković.

Anja Ivanović

Đaković: U Crnoj Gori nema spornog kukuruznog brašna

Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.
Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.
Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.
- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

Na dvije farme muznih krava Rašović i Vujačić u opštini Zeta došlo je do pojave Kju groznice - kazao je sekretar Udruženja stočara Danilovgrad Vlado Lakić.
Kako navodi, testiranjem dijela krava potvrđeno je prisustvo specifičnih antitijela Kju groznice.&nbsp;
- Veterinarska uprava o tome danima ćuti i ne izlazi u javnost sa tim informacijama. Po zakonu o veterinarstvu dužni su ove farme staviti pod nadzor i odrediti karantin, uzorkovati krv i mlijeko od svih životinja na gazdinstvu đe je došlo do utvrđivanja prisustva specifičnih antitijela Kju groznice. Veterinarska uprava to ne čini iz njima znanih razloga - rekao je Lakić.&nbsp;
Dodaje da je imao razgovor danas sa direktorom Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimirom Đakovićem koji je, prema njegovim riječima, odbio da potvrdi zarazu u Zeti "braneći se da on nema tu informaciju".

Lakić: Kju groznica i na dvije farme u Zeti, Đaković odbio da potvrdi zarazu

Čelnici crnogorskih institucija, tačnije ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković i direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković gostujući u emisiji „Naglas“ su još jednom demonstrirali odsustvo odgovornosti u borbi protiv zarazne bolesti kju groznice, kazala je profesorica Biotehničkog fakulteta UCG i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Despotović.
Despotović postavlja pitanje - da lisvjesni kontradiktornosti svojih izjava i da li je moguće da ne osjećaju moralnu odgovornost po pitanju skrivanja od javnosti pojave bolesti?&nbsp;
- Ne, oni se još ljute i kažu da je tema u medijima “prenaglašena“. Pokušaj pravdanja i prebacivanja odgovornosti na drugog, kao i pokušaj neutralisanja onih koji skreću pažnju na alarmantnost situacije, pokazuje neprofesionalnost, nestručnost i nesnalaženje u kriznoj situaciji. Pokušali su se sakriti prema onoj staroj poslovici – napad je najbolja odbrana - istakla je Despotović u saopštenju.
Dok govore o tome kako je kju groznica i ranije postojala, što, kako kaže Despotović, niko ne negira, dok nabrajaju države u kojima se kju groznica pojavljuje, poslanica DPS-a napominje da zanemaruju odgovor na suštinska pitanja - odakle toliko zaraženih grla na teritoriji Crne Gore, tačnije u opštinama Nikšić i Danilovgrad?&nbsp;
- Da li su otkriveni uzroci bolesti, jer se trenutno svi bave posljedicama, a o uzroku niko ne govori. &nbsp;Juče su na Javnom servisu čelnici najodgovorniih institucija, saopštili da dok &nbsp;traje suzbijanje bolesti, oni se ne mogu &nbsp;baviti odgovornošću pojedinih institucija. Dakle, priznali su, da bolest i te kako postoji, i da je &nbsp;duži vremenski period sakrivena od očiju javnosti. Pokušaj relativizacije nije uspio, jer su posljedice očigledno ozbiljne i i te kako će se odraziti na ionako desetkovani stočni fond u Crnoj Gori - naglasila je Despotović.
Ona je pozvala direktora Uprave za bezbjednost hrane, da javnost informiše o tačnom broju testiranih grla, o broju zaraženih grla, kao i o broju eutanaziranih grla.
- Podaci koji su iznešeni u emisiji su nejasni i neprecizni, jer se i dalje očigledno ne raspolaže sa tačnim informacijama sa terena. Imajući u vidu način na koji se čelnici institucija odnose prema pojavi kju groznice, očigledno je da poljoprivreda gubi status primarne grane u Crnoj Gori. O tome da li se radi o slučajnosti ili namjeri vrijeme će pokazati - zaključila je Despotović.

Despotović: Joković i Đaković još jednom pokazali neodgovornost i nemar u borbi protiv kju groznice

Direktor Uprave za bezbjednost hrane Vladimir Đaković da je do sada eutanazirano između 100 i 105 grla zaraženih kju groznicom.
Đaković je u emisiji "Naglas" na TVCG kazao da je testirano više od 1.000 grla, među kojima je kod 200-250 utvrđeno da imaju antitijela na kju groznicu.
- Eutanazirano je između 100 i 105 grla, a minimum će još biti 10 u Danilovgradu, i između 20 i 25 u Nikšiću. Sve farme i veterinske službe koje prijave sumnje na kju groznicu, gdje god se pojavila potreba za testiranjem ono je odrađeno - kazao je Đaković, dodajući da je testirano i mlijeko.
Đaković tvrdi da se krajnje stručno i sa naučnih osnova pristupilo kako bi se kju groznica suzbila u Crnoj Gori.&nbsp;
- Postupanje inspektora će se ispitati. Ali tvrdim da se pristupilo krajnje stručno. Zemlje regiona mnogo manje rigorozno postupaju. U Hrvatskoj obaveza je držaoca da ukloni grlo sa svog gazdinstva, u Makedoniji takođe - naveo je Đaković.
Sekretar Udruženja stočara iz Danilovgrad Vlado Lakić kazao je da je kju groznica prijavljena na osam farmi i upozorava da se ova bolest može javiti i u hrani.
- Ministarstvo poljoprivrede je bilo dužno da odradi krizni plan i da farmere upoznaju sa zaraznim bolestima. Većina farmera uopšte nije upoznata sa tom groznicom - tvrdi Lakić.
Sa druge strane, Đaković tvrdi da su šanse za zaraženom hranom veoma male, poručujući da će sa tržišta biti uklonjen svaki proizvod ukoliko se ispostavi da je štetan.

Đaković: Eutanazirano između 100 i 105 grla, biće još minimum 10 u Danilovgradu i do 25 u Nikšiću

Zirojević: I vi ste svjesni da reakcija na Cetinju nije bila adekvatna čim govorite o naslijeđenim problemima, moramo uvezati zdravstveni sa bezbjednosnim sektorom

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 2.050 ambulantnih pregleda, od čega 343 u Institutu za bolesti djece (IBD).
Iz KCCG je saopšteno da je u Urgentnom centru zbrinut 231 pacijent, a u dnevnim bolnicama 296.
- U istom periodu obavljeno je 80 operativnih zahvata. Na bolničko liječenje primljen je 151 pacijent, od čega 16 u IBD-u - navodi se u saopštenju.
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 560 dijagnostičkih procedura, od čega 99 CT i 46 MR pregleda.
Kako su naveli iz te zdravstvene ustanove, u Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od čega deset MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovana su 1.223 pacijenta i odrađene 37.052 analize - kaže se u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je deset beba.

U KCCG za dan obavljeno preko dvije hiljade pregleda

Gradonačelnik Prijestonice Cetinje Nikola Đurašković primio je danas Gabrijelu Zvicer, potomkinju porodice Petra Zvicera koja je, kako ističu, stradala u selu Rokoči od strane srpske žandarmerije tokom Bijelog terora.
Đurašković je Gabrijeli Zvicer poželio dobrodošlicu na Cetinju i informisao je da će uskoro početi rekonstrukcija porodične kuće Zvicera u Rokočima, kao i da će pokrenuti inicijativu da jedna ulica na Cetinju dobije ime Ulica porodice Petra Zvicera.
- Sjećanje na porodicu Zvicer, koja je na najstrašniji način stradala zbog svojih uvjerenja i borbe za slobodu Crne Gore, mora ostati trajni dio našeg kolektivnog pamćenja - poručio je gradonačelnik tokom sastanka.
Gabrijela Zvicer je unuka Lazara Zvicera, brata Petra Zvicera, koji se zajedno sa bratom Đokom nakon Božićnog ustanka 1919. godine odselio u Argentinu, gdje su proveli ostatak života.
U razgovoru sa gradonačelnikom, Gabrijela je istakla da je u njenoj porodici vladala tišina o zločinu nad porodicom Zvicer, te da je pravu istinu saznala tek prije četiri godine.&nbsp;
Dolaskom u Crnu Goru, kako je kazala, ispunjava san svog oca, preminulog prije pet godina i predstavlja sve potomke Zvicera iz Argentine.
Iz Kabineta gradonačelnika podsjećaju: u noći između 24. i 25. aprila 1923. godine, tokom perioda poznatog kao Bijeli teror, srpska žandarmerija predvođena majorom Kecmanovićem i njegovim pomoćnikom Kolakovićem mučila je i spalila u kući porodicu Petra Zvicera – njegovu majku Anđu (60), suprugu Zagorku (23), sestru Planu (20), brata Vidaka (13), kao i troje Petrovo maloljetne djece. Zločin počinjen u selu Rokoči u plemenu Cuce ostao je jedan od najsvirepijih primjera represije nad crnogorskim komitama i borcima za državnost Crne Gore, napominju iz Prijestonice.
U znak sjećanja, 23. marta 2023. godine, na uzvišenju iznad porodične kuće u Rokočima, Prijestonica Cetinje podigla je spomen-obilježje porodici Zvicer, na inicijativu grupe građana.&nbsp;
- Postavljanjem spomen-ploče, Cetinje je još jednom potvrdilo svoje antifašističko opredjeljenje i posvećenost njegovanju istorijskog pamćenja i osudi svakog zločina - zaključuje se u saopštenju.

Đurašković primio potomkinju porodice Petra Zvicera: Vladala je tišina o zločinu, istinu sam saznala prije četiri godine

Crnogorska ekonomija bi, prema najnovijim prognozama Evropske komisije (EK), u ovoj godini trebalo da ojača tri odsto, a u narednoj 3,2 odsto.
U najnovijim proljećnim ekonomskim prognozama, u koje je agencija Mina-business imala uvid, EK je navela da je ekonomski rast Crne Gore u prošloj godini bio usporen, zbog slabijeg izvoza, dok su privatna potrošnja i oporavak investicija podržali ekonomsku aktivnost.
- Nedavno usvojene mjere za povećanje minimalne zarade i smanjenje doprinosa za penzije, trebalo bi da podrže rast brudo domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini, ali i da doprinesu višoj inflaciji - naveli su iz EK.
Sprovođenje političkih mjera, kako smatraju u EK, trebalo bi da oslabi budžetske prihode i poveća potrošnju, što će dovesti do povećanja budžetskog deficita u periodu 2025-2026 i povećanja javnog duga.
Ekonomski rast će, kako su kazali, vjerovatno ostati umjeren u periodu ove i naredne godine, na tri odnosno 3,2 odsto respektivno.
Cjelogodišnja implementacija programa Evropa sada 2, koji je, između ostalog, smanjio doprinose za penzije i povećao minimalnu platu, trebalo bi da podstakne privatnu potrošnju i investicije u ovoj godini", očekuju u EK.
Projektovano je da će pozitivan uticaj na privatnu potrošnju oslabiti u narednoj godini, dok će se rast investicija nastaviti zbog realizacije velikih putnih i željezničkih projekata.
U EK smatraju da će izvoz u ovoj godini nastaviti da se smanjuje, zbog planiranog privremenog zatvaranja Termoelektrane (TE) Pljevlja.
EK očekuje da će rast zaposlenosti donekle ubrzati u ovoj godini, zbog smanjenih doprinosa za penzije i sprovođenja novih investicionih projekata.
- Ovaj efekat će vjerovatno oslabiti u narednoj godini, jer povećanje plata opterećuje stvaranje novih radnih mjesta u sektoru usluga - kazali su iz EK.
Usporavanje ukupne inflacije u prošloj godini desilo se zahvaljujući nižim cijenama hrane i energije, dok je inflacija bez energije i hrane ostala visoka, krećući se oko pet odsto.
U EK očekuju da će se potrošačke cijene u ovoj godini kretati oko istog nivoa, podržane domaćim cjenovnim pritiscima koji proizilaze iz viših plata i socijalnih transfera, dok će uvozne cijene vjerovatno imati negativan uticaj na inflaciju.
Za narednu godinu očekuje se da će inflacija biti umjerena, pod pretpostavkom da se politika ne promijeni.

Prema EK rast ekonomije u ovoj godini trebalo bi da ojača tri odsto

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Direktor Pošte Đurašković dvogodišnje studije završio za osam godina, poslanik Leković četvorogodišnje za 14?!

Dubrovnik vrvi od turista sa svih strana svijeta. &nbsp;Unutar zidina Starog grada je govoto nemoguće pronaći mjesto za kafu ili ručak. Turisti čekaju u redovima, a uzanim ulicama ovog drevnog zdanja gotovo je nemoguće proći od gužvi.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250518140544_44bfb79ef949aa4a91dc11b14604af94e43162df8b5825b8141937fae7da4e6a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Dubrovnik je globalno prepiznata destinacija. Portal ETV je boravio u Dubrovniku, pa vam prenosimo dio atmosfere i naravno, ono najbitnije, kakve su cijene.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250518140544_073784a50add83052c4fe21157551ee25b1b92d63de4de1a7cd023663724b53e" data-rendition-name="original" width="1100" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Ako šetate, pa odlučite da se osvježite uz kuglu sladoleda, ona će vas koštati tri eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250518140544_20675221436211b1ea97c760072d3358a3370e27584109888a6e082576588fec" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Kapućino na Stradunu košta u prosjeku 5,5 do 6 eura. Coca Cola će vas koštati jednako kao i kafa, dok ćete za pivo izdvojiti od 6 do 10 eura.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250518140544_79ef805c8966c2e08c15a7f9cdec4dd61401c6ce02371d47c7694fe7a32bfcde" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ako se odlučite za burger, njegova &nbsp;cijena vam se kreće od 18 do 24 eura.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250518140544_2d162aaf25da7eddb148f23bbfb4e2eb4d305876c66726cf5d2219c827127709" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Za ručak za jednu osobu, u Starom gradu &nbsp;treba izdvojiti četrdeeetak eura. Ako ste ljubitelj pice, onda znajte da se cijene kreću od 20 eura pa naviše. Cezar salata &nbsp;košta između 18 i 20 eura. File lososa platićete između 22 i 36 eura, zavisno od lokacije.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250518140544_f6dab08cd1ce27aa391ce1617a098ac518b8ecb0ba86bf9a2f5745f40a78a729" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;Parking ispred zidina starog grada košta 10 eura po satu.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250518140544_98859b88cd74e974e4e4dc2f3a1d5c698036e260bd183a8bcec7f5d1fc1ea6ab" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20250518140544_3820bbf21038ea832d6b71dd5bfff101eb45e23877759649e38448de411f152a" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20250518140544_ab29f5f4df5f76ff47cb26c9f3dd2bcdf1d77e78e7154dabd8feb0e1659369b3" data-rendition-name="original" width="2802" height="3108" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1.jpg" data-media-id="editor_10" data-image-id="20250518140544_f9e3dbe6fb9e357201040e4a3e32e9e20825f3d5c7d03290eae56b802fa60ef1" data-rendition-name="original" width="1394" height="1600" loading="lazy" alt="Dubrovnik, Hrvatska"> <figcaption>Dubrovnik, Hrvatska(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>

Portal ETV u Dubrovniku: Sve vrvi od turista, a evo koliko košta kafa na Stradunu

Glad, ne fizička, nego duhovna; nesigurnost, labavo osjećanje samovažnosti i patološko potiskivanje prethodnog života ili detalja iz njega. A sve radi lakšeg otklona od manje upotrebljive prošlosti - laganje o njoj se ponavlja toliko dok u sopstvenoj glavi ne postane istina. Ne znam kako se u psihologiji definiše opisani profil, ali postao je zajednički imenitelj najglasnijih propagatora tekovina tridesetoavgustovskog osvježenja Crne Gore. &nbsp; Tako poslanica Jelena Nedović, dok postoji, nosiće u sebi priču o patikama koje je izdirala od djetiljstva do kraja studentskih dana. Borisa Bogdanovića progoniće ruka sa tanjirom supe i kada bude pisao memoare sa podnaslovom “kako smo sredili jednu zemlju”… A poslanika u crnogorskom parlamentu &nbsp;Vladimira Dobričanina progoni - lično Josip Broz. To smo nedavno saznali,a dr Dobričanin tvrdi da je sve davno počelo... UDBA, KUME, UDBA... Upravo tako: oglasio se Dobričanin na društvenim mrežama nakon posljednje emisije ,,Načisto” i veli da Crna Gora ni malo nije odmakla od komunističko reakcionističke mahale kakva je bila od 1945. do 1990.. Pa je onda eksluzivno obznanio su Ozna o Udba pravile falsifikate, poput onog izvještaja Pavla Đurišića u kojem obavještava Čiču Dražu Mihailovića da je etnički čistio Pljevlja.&nbsp; E, veli, Dobričanin, to koriste ,,kvazi istoričari bez stida i srama”. I dodade da je najveći ubica Srba na Balkanu Josip Broz, te da je najveći zločin nad Crnogorcima izvršen na Zidanom mostu i Kovačkom rogu! &nbsp; Da je ovu ,,istoriju” deklamovao neki četnički potomak u dalekom Čikagu, možda bi se i moglo razumjeti. Ali, iza ovoga stoji dr Vladimir Dobričanin, ljekar i humanista (valjda to ljekar mora biti), direktor Urgentnog centra KCCG od 2008. do 2015, pa naredne dvije godine medicinski direktor Kliničkog centra Crne Gore. Danas profesor na Medicinskom fakultetu. &nbsp; Koji se sada, iako ljekar, usudio da beskrupulozno reviduje istoriju?! &nbsp; KAD SI PROGANJAN, A DOBIJAŠ FUNKCIJE Pri tom, vratimo li se samo malo unazad, vidjećemo da je uvaženi doktor prije dolaska u Crnu Goru, gotovo sve što je vezano karijeru, završio i odradio u Prištini. Dakle – osnovna, srednja, fakultet – Priština. Prvo zaposlenje Hirurška klinika KBC Priština, postdiplomske, magistratura - Priština. Od 1999. do 2006. godine - asistent pripravnik na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u - Prištini. Od 2006. do 2007. godine asistent na katedri za opštu hirurgiju Medicinskog fakulteta Univerziteta u, pogodite - Prištini.&nbsp; Opet čitam objavljeni post i tek sad mi baš ništa nije jasno. &nbsp; Čini se da nešto nedostaje autoru takvog uratka. A što je to što mu fali? &nbsp; Prije svega, pedigre mučenika. Dobričanin je karijeru, kao Srbin gradio posred Kosova, a kasnije takođe je karijeru, kao Srbin, gradio posred Crne Gore. Mislim, normalno bi bilo da je nebitno koje je nacije, ako je čovjek uspješan i dobro radi svoj posao. &nbsp; Ali nije normalno ako taj isti Dobričanin, za sebe, nakon avgusta 2020. godine tvrdi da je sve vrijeme bio ugnjeteni, omalovaženi, obespravljeni Srbin! &nbsp; Ne bih komentarisao kosovski dio života i karijere doktora Dobričanina. Takođe, ostavljam i mogućnost da je neka od navedenih institucija bila privremeno (hm, privremeno) preseljena na teritoriju Srbije pa bi moglo doći do nejasnoća koje ne želim. &nbsp; Nemam informaciju da je dr Dobričanin bio član Saveza komunista u svojoj mladosti, mada za to postoji mnogo veća vjerovatnoća nego što je bila za Gorana Danilovića koji nas je onomad javno počastio tom pikanterijom iz svoje biografije. &nbsp; Kako god, crnogorski dio biografije Vladimira Dobričanina je kristalno jasan. IDEOLOŠKI PROBLEM Da li je ili nije bio član DPS-a, takođe nije bitno. Ali je, po narativu svih obespravljenih i omalovaženih Srba u Crnoj Gori DPS-u morao biti veoma, veoma (i treći put veoma) blizak da bi dobio mjesta koja je obnašao. Ne kažem ja, tako kažu, obespravljeni Srbi u Crnoj Gori. &nbsp; Problem je, izgleda, što DPS baštini ideologiju antifašizma, partizansko nasljeđe, poštovanje lika i djela Josipa Broza Tita i plejade narodnih heroja i poratnih socijalističkih rukovodilaca, otklon od 1918, nezavisnost Crne Gore... Sve ono protiv čega se danas bori ljekar i političar Dobričanin. &nbsp; Ali, cvrc… Otkud onda Vladimir Dobričanin u vrhu crnogorskog zdravstva punih devet godina? Tako bi se mogao zapitati svaki obespravljeni Srbin u Crnoj Gori. Jer, sve ono što nema prefiks „srpski“ po Dobričaninu je neofašističko. Pa su ljudi koji gaje iste nazore kao i DPS neofašisti a Pavle Đurišić je jedan fini, dobri antifašista, koji je, eto, oklevetan od zle Ozne i još gore Udbe. A Tito je, mora se ponoviti - ubio najviše Srba, 300.000, u prošlom vijeku i Crnogoraca, ko zna koliko i po Crnoj Gori i na Zidanom mostu. Čuš mene - četnika. KAD SE POBRKAJU PODACI Na kraju, dođosmo li, dedukcijom, opet do dokaza da, u postavgustovskoj Crnoj Gori neko mnogo zobilazi istinu kada poje sistematskom predavgustovskom progonu Srba. Da Dobričanin nije izuzetak koji potvrđuje pravilo, svjedoče imena mnogih drugih junaka današnje političke scene. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250512200516_8d4df5979440ca4ceb94ab8ecb3bb507cb4c207688676fab4ba8dd5178c9f246" data-rendition-name="original" width="275" height="183" loading="lazy" alt="POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole"> <figcaption>POJMA NEMA KO RADI RADI U TOLOŠIMA: Nikla zgrada bez dozvole(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Strašno se nešto pobrkalo u glavi doktora Dobričanina. Nenadani izliv nove vlasti u zdrav razum čine da ni sam, kako kaže, ne zna zašto mu stižu nekakve prijave za nelegalnu gradnju u Tološima. Pitam se, da li bi mu se to desilo za vrijeme DPS-a. Mada, tada nije bilo potrebe da gradi – dobio je stan. Iskreno se nadam, vjerujem, da doktor Dobričanin, dok drži skalpel u ruci ne razmišlja o Titu. Prosto, da mu ne zadrhti ruka kad čuej ono - ,,Smrt fašizmu! &nbsp;

Tag: vladimir-dakovic