Izašao jesenji broj časopisa Matica
Štampan je jesenji broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica koji izdaje Matica crnogorska. Ova sveska je obima 794 stranice i donosi brojne i raznovrsne priloge. Časopis je štampan u tiražu od 500 primjeraka, a dostupan je i na internet stranici Matice crnogorske.
Časopis otvara intrigantni tekst Bojana Jovanovića "Totalitarna demokratija" koji se čita kao separat istraživanja koji bi se mogao nazvati kraj demokratije.
Mlada autorka Mira Šorović ima prilog "Spoljna politika Crne Gore" koji je skraćena verzija njene doktorske disertacije. Dragoljub Drašković se bavi relativno novom pravnom disciplinom Ekološkim pravom. Marko Kusovac piše na temu EU i Rusija, Miloš Borozan o "Obrazovanju u XXI vijeku", a Dragiša Damjanović i Danilo Bulatović, na osnovu analize dvojezične nastave u srednjoškolskom obrazovanju, donose tekst pod nazivaom "Bilingvalna nastava u Crnoj Gori".
Književnost je zastupljena tekstom "Književno djelo" Dušana Baranina i Sofije Kalezić. Luka Milunović istražuje moguće dramske forme od najstarijih vremena do kraja 16. vijeka na našem području u tekstu "Ka pozorištu – države i dinastije".
Slobodan Jerkov se kritički osvrće na novokomponovanu koreografiju narodnih igara u prilogu "Novokoreografske igre ili šund ples".
Istorija je bogato zastupljena u ovom broju časopisa. Savo Marković u tekstu "Barska sakralna ikonografija iz vremena Dukljanske kraljevine: Plutej oltarne pregrade", na osnovu sačuvanog barskog pluteja s prikazom orla koji hvata zeca, zaključuje da je mogao nastati početkom XII vijeka.
Ilija M. Vujošević obnavlja sjećanje na znamenitog sveštenika i misionara iz 17. vijeka u tekstu pod naslovom "Misionar Jurij Križanić preteča panslavizma".
Ljubica Krivokapić tekstom "Kulturna baština Dobrote pledira za otvaranje muzeja u Dobroti". Jovan Đuranović potpisuje tekst "Odbrana crnogorskih primorskih gradova u XVII vijeku od osmanskog carstva", Milorad Ćeranić ima prilog "Cetinjsko pleme Donji kraj", Veselin Konjević "Pljevaljski kraj u osmanskim popisima u XV vijeku".
O nedavno preminulom filmskom režiseru obiman tekst pod nazivom Veljko Bulajić, majstor epskog filma piše Božidar Proročić, a stalni saradnik časopisa na teme filma Žarko Martinović, povodom četiri decenije od smrti velikog francuskog sineaste donosi tekst Fransoa Trifo – genijalni filmski autor.
Sonja Lagator objavljuje tekst "Karikatirista kao hroničar vremena" sa posebnim osvrtom na djelo Luke Lagatora.
Muzeologija je zastupljena prilogom Marine Šoć "Pokloni turskog sultana Abdul Hamida II knjazu Nikoli Petroviću".
Tekst iz arheologije objavljuje Olga Pelcer Vujačić "Orijentalni kultovi u Municipiumu S" (Komani, Pljevlja). Velizar Radonjić je napisao drugi nastavak teme "Izgradnja crnogorskih pruga".
U ovom broju časopisa objavljen je tekst Petra Milatovića "Nemiri princa Mirka" kao intrigantna crtica iz života crnogorskog princa. Razgovor Dragoja Živkovića i Danila Radojevića koji je sačuvala porodica i priredila Kosana Radojević ima značaj arhivskog dokumenta o jednom vremenu i pogledima na kulturna i istorijska pitanja Crne Gore, kao i o potrebi čuvanja zaostavštine Radoja Radojevića.
Časopis zatvara prvi dio studije Srđe Martinovića "Crnogorska vojna istorija".
Redakciju časopisa čine Ivan Jovović, Ivan Ivanović i Marko Špadijer, kao glavni urednik.