Pedeset treće izdanje časopisa Komun@ izašlo je iz štampe na povećanom broju stranica (52) sa bogatim programskim sadržajem o crnogorsko- slovenačkim vezama i odnosima između dvije prijateljske države.
Izdanje je dvojezično, na crnogorskom i slovenačkom jeziku gdje svi tekstovi svjedoče o crnogorsko-slovenačkim vezama – od mostova u istoriji, &nbsp;kulturi i obrazovanju, do savremenih saradnji u ekonomiji i društvu čime se se kroz ovo posebno izdanje Komune &nbsp;kroz kulturu, istoriju, obrazovanje, sport i lične priče grade mostovi između dviju država. &nbsp;
U uvodniku pod nazivom „Crnoj Gori treba otvoriti vrata Evropske unije“ Milan Kučan, prvi predsjednik nezavisne Slovenije i političar od karijere u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji citira Njegoša: „U dobru je lako dobar biti, na muci se poznaju junaci" s obzirom na pritiske kojima su u posljednje vrijeme izloženi suverenitet i integritet Crne Gore apostofirajući da je &nbsp;prava misao za ovo vrijeme.
Za ovo posebno i do sada jedinstveno dvojezično izdanje specijalno za časopis Komun@ pišu i visoki diplomatski predstavnici: ambasadorka Slovenije u Crnoj Gori Bernarda Gradišnik koja u tekstu pod naslovom „Veze između Slovenije i Crne Gore sve snažnije i čvršće“ ističe da je „Slovenija bila i ostaje Crnoj Gori kao uzor, a kultura je veoma važna za naše narode, jer kroz istoriju, ona je bila odlučujuća za opstanak naroda“ i ambasador Crne Gore u Sloveniji Dragan Tufegdžić koji u svom autorskom tekstu piše da je „Slovenija &nbsp;je naš iskreni partner koji nam pruža ekspertsku i političku podršku“.
Posebno mjesto u ovom broju Komune zauzima tekst gl.urednika Amera Ramusovića o radu počasnog konzula Crne Gore u Sloveniji Vojislava Kovača u kojem naglašava da se Kovač, kao ugledni Crnogorac u Ljubljani uključio u obnavljanje državnih i ekonomskih odnosa Crne Gore i Slovenije, da se njegovo poslanstvo ogleda u povezivanju Crne Gore i Slovenije i njenih naroda, a da je &nbsp;produbljivanju i na neki način simboličkom obilježavanju dobrih odnosa Slovenije i Crne Gore doprinio &nbsp;i &nbsp;sam vlastitim projektima.
U ovom broju Komun@ oživljava i putešestvija Petra II Petrovića Njegoša kroz Sloveniju u tekstu pod naslovom „Milostivi i svake časti dostojni gospodin vladika“, zatim kulturne veze između Crne Gore i Slovenije kroz &nbsp;izgradnju spomenika Njegošu u Ljubljani i Prešernu u Podgorici, a publikuje i tekst o prvoj doktorskoj tezi o Njegošu Crnogorca Milana F. Rakočevića odbranjenoj na Filozofskom fakultetu u Ljubljani još 1941.godine.
Prof. dr Peđa Ašanin Gole, univerzitetski profesor iz Ljubljane piše o književnoj zaostavštini Njegoša i Prešerna koji su oblikovali nacionalnu emancipaciju i kulturnu samosvijest navodeći da su njih dvojica igrali ključnu ulogu u istorijskom procesu nacionalnog buđenja Crnogoraca i Slovenaca.
O snazi i povezanosti između crnogorskog i slovenačkog naroda koju je produbila atifašistička saradnja u Drugom svjetskom ratu piše dr Srđa Martinović koji u tekstu sa naslovom „Prijateljstvo kaljeno na najtežem ispitu“ ističe da „stubovi mosta iskrenog prijateljestva dvije države su trojica narodnih heroja-Slovenac (Sergej Mašera) koji je poginuo u Crnoj Gori i dva Crnogorca (Milovan Šaranović i Boško Dedeić) koji su zauvijek ostali u Sloveniji.
O sjećanju na Sloveniju iz vremena zajedničke domovine SFRJ piše mr Željko Rutović koji naglašava da ,,kultura sjećanja na jedno vrijeme, odrastanje i zrijevanje predstavlja bogatu zbirku autonomne specifičnosti slovenačke kulture, književnosti, sporta, privrede, demokratije i slobode, koju na ovaj simboličan način prenosimo u baštinu nasljeđa novih čitača i poklonika kulture sjećanja bez koje nema ni nas, ni našeg odrastanja“
U ovom posebnom broju Komune publikovani su i tekstovi Vildana Ramusovića o Radomiru Iliću Crnogorcu koji nauku vezao za ljude &nbsp;sa naslovom „Naučnik svjetskog glasa koji nije dočekao san“, zatim tekst prof dr Draška Došljaka o Momčilu Momu Vukoviću, vajaru čije stvaralaštvo predstavlja most između Crne Gore i Slovenije, kao i tekst Remza Skenderovića o prof dr Vladimiru Osolniku, Slovencu &nbsp;koji je svojim radom i djelima nesumnjivo zadužio Crnu Goru, potom tekst Olivere Vukadinović o crnogorskoj divi iz Slovenije Dragici Petrovič, rediteljki i producentkinji &nbsp;koja na svakom koraku &nbsp;svojim gostoprimstvom i pomoći pokazuje privrženost Crnoj Gori.
U ovom broju Komune predstavljen je Savez crnogorskih društava Slovenije, zatim Kulturni centar crnogorskih društava &nbsp;i &nbsp;većina crnogorskih društava ( ZD Plava i Gusinja „Izvor“, CKDP „Morača“ iz Kranja, CD „Montenegro“, „Crna Gora“ iz Ljubljanje i „Komovi“ iz Maribora &nbsp;koja su osnovana &nbsp;u Sloveniji, kao i slovenačko društvo u Crnoj Gori „Vida Matjan“ pod čijim pokroviteljstvom se i izučava slovenački jezik u Podgorici.
Tu je i priča Rijalde Ramusović o dvije Ane, Škoflek –Popović i Stanovnik koje su slovenačkog porijekla a žive u Crnoj Gori, kao i tekst Adama Zverotića &nbsp;o Crnogorcima:Šekiju Agoviću i Nenadu Martinoviću, dvojici &nbsp;planinara i prijatelja iz Slovenije čija ljubav prema domovini nema ni granica ni visina.
Takođe, u ovom broju Komune publikovana je priča Vanje Kovačevića o porodici Zakrajšek, odnosno o Rudolfu, njegovom sinu Zlatku i unuku Zoranu, profesoru na muzičkoj akademiji na Cetinju i jednom od najistaknutijih crnogorskih kontrabasista čiji slovenački korijeni spajaju dvije domovine Crnu Goru i Sloveniju.
U ovom izdanju Komune i priča Nore Pavićević iz ugla &nbsp;studetkinje iz Crne Gore o studiranju u Sloveniji koja ističe da je Slovenija zemlja koja daje podsticaj da se u njoj gradi akademski i profesionalni put, zatim predstavljen je Slovar, odnosno dvojezični &nbsp;slovenačko- crnogorski rječnik autora Remza Skenderovića jedini takve vrste u Sloveniji i Crnoj Gori koji predstavlja plod višekulturalnosti dobrih odnosa i saradnje ove dvije države.
Isto tako u ovom posebnom broju Komune predstavljena je i knjiga „Crnogorski entitetni identifikatori u Beloj krajini“ autorke Dijane Pajković koja predstavlja prvi naučno-istraživački rad o Crnogorcima koji su došli u Sloveniju prije četiri stotine godina.
I u ovom izdanju Komune nijesu zaboravljeni sportisti i sportski radnici pa je tako Željko Milović predstavio Predraga Milovića, košarkaškog trenera iz Bara koji je sa slovenačkim dokumentima čitav život proveo omeđen sa tri koordinate:lopta, knjiga i priroda, dok Dražen Drašković predstavlja Slovenca Andreja Žakelja, stratega KK Budućnost iz Podgorice koga odlikuje košarkaško znanje i &nbsp;intelektualna mirnoća koji već petu godinu živi u Crnoj Gori &nbsp;i kojem, kako kaže, Crna Gora predstavlja njegov drugi dom gdje se niukom slučaju ne osjeća strancem.
Ovo posebno izdanje časopisa Komun@ koje su uredili mr Amer Ramusović, gl.i odg.urednik i Voislav Bulatović,grafički i urednik dizajna predstavlja vrijedno svjedočanstvo o mostovima koji se grade između Crne Gore i Slovenije koje je realizovano u saradnji sa Ministarstvom dijaspore, odnosno ( CKD „Komovi“ iz Maribora), a pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Ono će se već od preksjutra naći na svim prodajnim mjestima za štampu širom Crne Gore, a njegova prva promocija zakazana je za 18.oktobar u okviru manifestacije“Dani Crne Gore u Sloveniji“ u organizaciji CKD „Komovi“,koja se održava od 16.do 18.10. u Mariboru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

400x240

400x203

thumbnail

Pred čitaocima 53. izdanje časopisa Komun@

Šesto izdanje štampanog časopisa “Glas Mrkojevića” predstavljeno je sinoć u Kući maslina u Starom Baru pred mnogobrojnom publikom. Rukovodilac projekta i direktor časopisa je mr Alen Pelinković, koji je ovom prilikom predstavio rad i misiju časopisa, kao i bogatstvo sadržaja ovog broja koji je štampan u 860 primjeraka.&nbsp; - Na naslovnoj strani prvog broja bila je slika puta kroz Mrkojeviće sa naslovom “Put zvani čežnja”, dok su na koricama novog broja časopisa prikazani radovi upravo na tom putu što je san svih nas Mrkojevića i jako mi je drago da smo došli u takvu priliku da pišemo o investiciji koju smo dugo čekali. Druga jako bitna stvar je što kada otvorite korice časopisa dominira ljepša polovina. Dominiraju naše Baranke koje su uspješne u karijeri i svemu onome što gradi jednu ličnost – tu su ministarka saobraćaja Maja Vukićević, dr Marija Markoč, naša uvažena doktorica Emira Kalamperović-Pelinković i Nadina Kalezić - naveo je Pelinković.&nbsp; Značajno mjesto u novom izdanju časopisa Glas Mrkojevića izdvojeno je za najmlađe talente.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215091240_5861714e41b090a3087130a8cc578b126edbf3ea2e792f9e423806e3e8aa9720.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20241215091240_5861714e41b090a3087130a8cc578b126edbf3ea2e792f9e423806e3e8aa9720" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Glas Mrkojevića"> </figure>  - Meni posebno bitna djela u ovom časopisu su tekstovi učenica Osnovne škole “Mrkojevići” koji su na različitim takmičenjima osvajali prva mjesta. Riječ je o radovima Zare Ljaljević, Lejle Bećirović i Une Kalamperović nastalim pod mentorstvom njihove nastavnice Snežane Pejović - istakao je Pelinković.&nbsp; Pelinković je zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore na podršci i Savjetu Muslimana Crne Gore na pokroviteljstvu, a posebnu zahvalnost je uputio domaćinu sinoćnjeg skupa – Kući maslina.&nbsp; - Kuća maslina i Glas Mrkojevića dijele zajedničke vrijednosti, a to su promocija kulture, tradicije, savremenih trendova i pravih vrijednosti - naveo je direktor časopisa.&nbsp; Prisutnima se obratio i urednik časopisa i jedan od osnivača, Sabrija Vulić koji je istakao zadovoljstvo velikim odazivom posjetilaca na promociji.&nbsp; - Kad se nađemo i kad se složimo može mnogo toga da se odradi. Jedna od naših prvih intencija kada smo kreirali časopis šest godina unazad se sada ostvaruje, zahvaljujući svim subjektima kako na lokalnom, tako i na državnom nivou uspjeli smo ostvarimo taj san o radovima na putu kroz Mrkojeviće - kazao je Vulić.&nbsp; Ipak, napomenuo je da upravo zbog važne uloge koju ima, časopis Glas Mrkojevića zaslužuje veću podršku.&nbsp; - Prije par dana je završen konkurs u Fondu za manjine gdje je ovaj časopis dobio toliko beznačajna sredstva, što nije greška nikoga iz rukovodstva Fonda, već jedne komisije koja je jednonacionalna i kojoj očigledno nije u interesu da jedno područje kakvo su Mrkojevići bude počašćeno jednim ovakvim časopisom i našim elektronskim portalom. Ja se iskreno nadam da ćemo preći u drugu fazu da se svi malo uključimo i pomognemo da ovaj časopis možda i češće izlazi. Moj poziv privrednicima, posebno iz Mrkojevića, je da pomognu da osvježimo ovaj časopis i da ne dozvolimo nekome drugome da nam ga ugasi, jer u njemu se nalazi istorija Mrkojevića i mi to moramo da sačuvamo - poručio je Vulić.&nbsp; Značajnu podršku kako sinoćnjoj promociji tako i samom časopisu pružila je Kuća maslina na čelu sa direktoricom, dr Marijom Markoč koja je i sama bila sagovornica za novo izdanje časopisa.&nbsp; - Ja sam Poljanka i pomalo Starobaranka, ali veliku ljubav imam prema Mrkojevićima prvenstveno zato što ste na području barske opštine, rekla bih, upravo vi uspjeli da se najbolje ophodite prema maslinama. Jedna stara italijanska poslovica kaže da maslina uspijeva tamo gdje joj je osigurano pet elemenata čiji nazivi počinju slovom s – sunce ili sole, suša ili siccità, samoća ili solitudine, sasso ili kamen i silenzio odnosno mir. Po mom mišljenju Mrkojevići sve to imaju, dali su i daju maslini, a ona njima zauzvrat daje plod i maslinovo ulje vrhunskog kvaliteta - kazala je Markoč.&nbsp; Sastavni dio šestog broja Glasa Mrkojevića je i autorski tekst istoričara, magistra Milana Šćekića pod nazivom “Istorija bez posrednika” u kojem je objavljeno 11 dokumenata o životu žitelja plemena Mrkojevića u prošlosti.&nbsp; - Mislim da je ishodište ovog broja bio jedan okrugli sto održan jula 2017. godine gdje smo svi zajednički konstatovali da se o Mrkojevićima nedovoljno zna, da se nerado piše, poseban akcenat smo stavili na to da Mrkojevići malo pišu o Mrkojevićima, te smo govorili da nemamo ništa iako smo tada imali vrijedne naučne monografije Edhema Peročevića i Luke Vujovića. U međuvremenu je počeo i da izlazi ovaj časopis kroz koji smo prikupili 112 tekstova i 440 stranica koje tretiraju različite problematike od istorije, etnologije, sporta, školstva... Samo u ovih šest brojeva imate vrlo voluminozan i kvalitetan doktorat. Ne poznajem ni jednu lokalnu ni plemensku zajednicu koja može da se pohvali jednim tolikim fundusom djela o jednom plemenu. Imamo jedan časopis koji je svima nama na ponos - poručio je Šćekić.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241215091240_4fe0c95d93b7305ce80bfe86c99eb72a467aa4bca22e2c919ad5337ffc36621d.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241215091240_4fe0c95d93b7305ce80bfe86c99eb72a467aa4bca22e2c919ad5337ffc36621d" data-rendition-name="original" width="1620" height="1080" loading="lazy" alt="Glas Mrkojevića"> </figure>  U muzičkom dijelu programa promocije nastupili su magistar harmonike, Jakup Bato Mehmedović i magistrica violine Leonora Bajramoski koji su izveli neke od vanvremenskih muzičkih klasika. Časopis Glas Mrkojevića je besplatan i dijeli se svim Mrkojevićima i zaiteresovanoj javnosti koja putem pošte može doći do svog primjerka.&nbsp;

610x380

500x500

1250x600

1084x550

Predstavljen šesti broj časopis: “Glas Mrkojevića” čuva istoriju, ne smijemo dozvoliti da bude ugašen

Štampan je jesenji broj časopisa za društvena pitanja, nauku i kulturu Matica koji izdaje Matica crnogorska. Ova sveska je obima 794 stranice i donosi brojne i raznovrsne priloge. Časopis je štampan u tiražu od 500 primjeraka, a dostupan je i na internet stranici Matice crnogorske.
Časopis otvara intrigantni tekst Bojana Jovanovića "Totalitarna demokratija" koji se čita kao separat istraživanja koji bi se mogao nazvati kraj demokratije.&nbsp;
Mlada autorka Mira Šorović ima prilog "Spoljna politika Crne Gore" koji je skraćena verzija njene doktorske disertacije. Dragoljub Drašković se bavi relativno novom pravnom disciplinom Ekološkim pravom. Marko Kusovac piše na temu EU i Rusija, Miloš Borozan o "Obrazovanju u XXI vijeku", a Dragiša Damjanović i Danilo Bulatović, na osnovu analize dvojezične nastave u srednjoškolskom obrazovanju, donose tekst pod nazivaom "Bilingvalna nastava u Crnoj Gori".&nbsp;
Književnost je zastupljena tekstom "Književno djelo" Dušana Baranina i Sofije Kalezić. Luka Milunović istražuje moguće dramske forme od najstarijih vremena do kraja 16. vijeka na našem području u tekstu "Ka pozorištu – države i dinastije".
Slobodan Jerkov se kritički osvrće na novokomponovanu koreografiju narodnih igara u prilogu "Novokoreografske igre ili šund ples".&nbsp;
Istorija je bogato zastupljena u ovom broju časopisa. Savo Marković u tekstu "Barska sakralna ikonografija iz vremena Dukljanske kraljevine: Plutej oltarne pregrade", na osnovu sačuvanog barskog pluteja s prikazom orla koji hvata zeca, zaključuje da je mogao nastati početkom XII vijeka.&nbsp;
Ilija M. Vujošević obnavlja sjećanje na znamenitog sveštenika i misionara iz 17. vijeka u tekstu pod naslovom "Misionar Jurij Križanić preteča panslavizma".&nbsp;
Ljubica Krivokapić tekstom "Kulturna baština Dobrote pledira za otvaranje muzeja u Dobroti". Jovan Đuranović potpisuje tekst "Odbrana crnogorskih primorskih gradova u XVII vijeku od osmanskog carstva", Milorad Ćeranić ima prilog "Cetinjsko pleme Donji kraj", Veselin Konjević "Pljevaljski kraj u osmanskim popisima u XV vijeku".&nbsp;
O nedavno preminulom filmskom režiseru obiman tekst pod nazivom Veljko Bulajić, majstor epskog filma piše Božidar Proročić, a stalni saradnik časopisa na teme filma Žarko Martinović, povodom četiri decenije od smrti velikog francuskog sineaste donosi tekst Fransoa Trifo – genijalni filmski autor.&nbsp;
Sonja Lagator objavljuje tekst "Karikatirista kao hroničar vremena" sa posebnim osvrtom na djelo Luke Lagatora.&nbsp;
Muzeologija je zastupljena prilogom Marine Šoć "Pokloni turskog sultana Abdul Hamida II knjazu Nikoli Petroviću".&nbsp;
Tekst iz arheologije objavljuje Olga Pelcer Vujačić "Orijentalni kultovi u Municipiumu S" (Komani, Pljevlja). Velizar Radonjić je napisao drugi nastavak teme "Izgradnja crnogorskih pruga".&nbsp;
U ovom broju časopisa objavljen je tekst Petra Milatovića "Nemiri princa Mirka" kao intrigantna crtica iz života crnogorskog princa. Razgovor Dragoja Živkovića i Danila Radojevića koji je sačuvala porodica i priredila Kosana Radojević ima značaj arhivskog dokumenta o jednom vremenu i pogledima na kulturna i istorijska pitanja Crne Gore, kao i o potrebi čuvanja zaostavštine Radoja Radojevića.&nbsp;
Časopis zatvara prvi dio studije Srđe Martinovića "Crnogorska vojna istorija". &nbsp;&nbsp;
Redakciju časopisa čine Ivan Jovović, Ivan Ivanović i Marko Špadijer, kao glavni urednik.

Izašao jesenji broj časopisa Matica

Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ocijenio je da mirovni plan za Gazu američkog predsjednika Donalda Trampa "ne rješava u potpunosti izraelsko-palestinski sukob", prenosi Index.hr.
Hamas je oslobodio svih 20 preživjelih talaca koje je ta grupa otela tokom svog upada u Izrael prije dvije godine, dok je Izrael započeo s puštanjem na slobodu 2000 palestinskih zatvorenika u sklopu Trampovog plana za okončanje rata u Gazi.
<h3>"Zlatno doba Bliskog istoka"</h3>
Američki predsjednik stigao je u Izrael povodom toga događaja. Obrativši se nacionalnom zakonodavnom tijelu te zemlje, Knesetu, izjavio je da razmjena zarobljenika označava početak "zlatnog doba Bliskog istoka".
U komentaru za arapske medije o Trampovu planu, Lavrov je rekao da ga je Rusija "više puta ocijenila kao najbolju stvar koja se trenutno nalazi na pregovaračkom stolu". Naglasio je da je ključno "što prije zaustaviti krvoproliće i riješiti teške humanitarne probleme" u Gazi.
<h3>"Palestinsko pitanje se nije riješilo"</h3>
Međutim, ministar je napomenuo da se "naravno, palestinsko pitanje time ne rješava", navodi RT.
Istakao je da se Trampov plan uglavnom usredsređuje na situaciju u Gazi, a pitanje palestinske državnosti razmatra tek u najopštijim crtama. Sjedinjene Američke Države i Izrael bili su među samo deset država koje su prošlog mjeseca na zasjedanju Opšte skupštine Ujedinjenih nacija odlučno odbacile rješenje o dvije države; među ostalima su bile Tonga, Palau, Nauru i Mikronezija.
Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba, rekao je Lavrov, zahtijevalo bi "stvaranje jedinstvene, teritorijalno cjelovite palestinske države unutar granica iz 1967. godine", u skladu s relevantnim rezolucijama Savjeta bezbjednosti UN-a. Dodao je da Moskva ostaje privržena rješenju o dvije države.
<h3>"Palestinska država nikada se neće dogoditi"</h3>
Trampov plan priznaje pravo na samoodređenje i državnost kao "težnju" palestinskog naroda, no navodi da bi se "uslovi za to mogli konačno stvoriti… dok napreduje obnova Gaze i kada se program reformi Palestinske uprave vjerno sprovede".
Palestinu trenutno priznaje 157 od 193 članice Ujedinjenih nacija. Međutim, izraelski premijer Benjamin Netanjahu više je puta izjavio da se palestinska država "nikada neće dogoditi".
Izrael je pokrenuo svoju vojnu operaciju u Gazi kao odgovor na napad Hamasa u kojem je ubijeno 1200 ljudi, a 250 ih je oteto u oktobru 2023. Razmjeri izraelskog odgovora - koji je, prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, odnio više od 67.000 života i ostavio gotovo 170.000 ranjenih - potaknuli su val međunarodne potpore Palestini te povećali broj država koje je priznaju.

Lavrov: Konačno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba su granice iz 1967.

Dvoje izraelskih državljana koji su danas bili zaglavljeni na području Malog Međeda na Durmitoru, večeras su evakuisani.
To je saopšteno iz Gorske službe spašavanja, odakle ističu kako su K.S. (25) i R.O. (25) bili zaglavljeni u stijeni.
- Radilo se o zahtjevnoj akciji izvedenoj u vrlo složenim vremenskim uslovima, što je dodatno otežavalo pristup terenu i samu evakuaciju - naveli su oni.
Iz GSS su apelovali na sve planinare i posjetioce planinskih područja da pažljivo prate vremensku prognozu, da ne precjenjuju svoje mogućnosti i da na teren ne kreću bez adekvatne opreme i informacija o uslovima na planini ističu iz GSS.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.7%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fjos-dvoje-izraelaca-trazilo-pomoc-na-durmitoru&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Još dvoje Izraelaca spašeno na Durmitoru

Američki državni sekretar Marko Rubio pozvao je danas vlasti Kube da puste 700 političkih zatvorenika.
- Pozivamo na momentalno puštanje više od 700 nepravedno pritvorenih političkih zatvorenika i pozivamo međunarodnu zajednicu da nam se pridruži u pozivu kubanskom režimu na odgovornost za zlostavljanja i štetan uticaj u regiji- saopštio je Rubio.
On je izrazio zadovoljstvo zbog dolaska kubanskog disidenta Hose Danijela Ferera u Majami.
- Drago nam je što je Ferer sad slobodan od represije režima... Nakon godina zlostavljanja, mučenja i prijetnji smrću na Kubi- piše u Rubiovom saopštenju.

SAD pozvale Kubu da pusti 700 političkih zatvorenika

Veliki uspjeh slavi fudbalska reprezentacija Zelenortskih Ostrva koja je ostvarila istorijski uspjeh i plasirala se na Svjetsko prvenstvo 2026. godine.
U posljednjoj rundi afričkih kvalifikacija, oni su u Praji savladali Esvatini, rezultatom 3:0 (0:0).
Esvatini u Praji 3:0 (0:0) u utakmici poslednjeg kola D grupe kvalifikacija za afričke zemlje.
Riječ je o selekciji koja je bilježila odlične rezultate tokom proteklih izdanja afričkog Kupa nacija, a koja je u grupi iza sebe ostavila i Kamerun.

Fudbalska senzacija: Zelenortska Ostrva idu na Mundijal

Advokat vlasnika kompanije „Master inžinjering“ Vladana Ivanovića, Zoran Piperović, kazao je za Portal ETV da je šokiran novim navodima iz naredbe za sprovođenje istrage protiv njegovog branjenika, koji, kako tvrdi, nijesu potkrijepljeni dokazima.
- Moj branjenik je iznio odbranu na okolnosti koje su važne za odluku o tome da li će mu biti određen pritvor ili ne, ali ima nešto što je važnije od toga, i ja sam šokiran: sada imamo novu tvrdnju u naredbi za sprovođenje istrage, a to je da je Vlado Ivanović prikrivao svoju imovinu koju je pribavio krivičnim djelom. Dakle, sve što ima i sve ono čime se bavio tokom godina, navodno je stekao baveći se kriminalom. Naravno, ne kaže se kojim kriminalom, koju imovinu, kako znaju da se bavio kriminalom – ništa, samo gola tvrdnja - rekao je Piperović.
On je dodao da je posebno sporna tvrdnja da je njegov klijent primao novac u gotovini.
- Rekao sam sudiji – ako nađete djelić, jednu riječ, jedno slovo da u spisima postoji da je uzeo keš od bračnog para koji kupuju imovinu, od nekog trećeg lica, bilo što – odredite mu pritvor i neka tamo bude do kraja života - istakao je advokat.
Piperović je izrazio uvjerenje da će sudija Višeg suda, Goran Šćepanović, ipak odrediti pritvor njegovom branjeniku.
- Mislim da će mu sudija Šćepanović ipak odrediti pritvor, te da što god pisali – to će biti dovoljno za takvu odluku, uprkos nedostatku dokaza. Iako ne postoji ništa, to tvrdim i mogu da vam pokažem da pogledate javno što piše i postoji li za to što se navodi bilo kakva pozadina, u smislu da postoji činjenica, fakat, kojim bi se potkrijepili ti navodi koji bi uticali na naredbu za sprovođenje istrage. Dakle, ja sam šokiran - rekao je Piperović.
Advokat je potom dodao da ovakav pristup „otvara mogućnost da bilo ko bude uhapšen“.
- Ako mora da bude uhapšen, i ako moraju da budu neki ljudi uhapšeni, dajte da damo spisak ko su ti ljudi i da moraju biti uhapšeni bez obzira na činjenice. Ovako možete i mene da uhapsite – samo se nešto navede, a ne mora da se zna zašto se navodi. Ko god smeta, ajde... Ovo nije dobro, ovo nije dobar put! Ja radim dugo ovaj posao – iznositi ovakve tvrdnje, a ne potkrijepiti ih bilo čim, i tražiti pritvor – to ne može. Ne postoji država u koju to može - &nbsp;poručio je Piperović.
On je upozorio da je „posebno opasno što sve prolazi“, izražavajući bojazan da bi i ovaj slučaj mogao proći na isti način.
- Ako ovo prođe, javno ću objaviti njihove tvrdnje pa neka i laička javnost sudi kako se ovdje dobijaju pritvori i kako ovdje može bilo koji advokat bilo što da pomogne. Zašto se sve ovo radi, kome se obećava – saznaćemo jednog dana - &nbsp;kazao je Piperović.
Dodao je i da mu je u sudnici uručen odgovor na žalbu, „na način koji nije primjeren“, te ponovo izrazio sumnju u način donošenja odluka.
Odluka o pritvoru za Vladana Ivanovića, vlasnika kompanije „Master inžinjering“, očekuje se u narednih sat ili dva.

Piperović: Šokiran sam novim tvrdnjama – ovako mogu da uhapse bilo koga

Velikosrpski fašizam, nemoć i zablude suverenista

Nakon što je sudija Višeg suda u Podgorici Goran Šćepanović odredio pritvor do 30 dana vlasniku kompanije „Master inžinjering“ Vladanu Ivanoviću, njegov advokat Zoran Piperović kazao je za Portal ETV da smatra odluku neosnovanom i upozorio da je riječ o „opasnom presedanu po društvo“.
- Dakle, određen mu je pritvor zbog uticaja na svjedoke. Svjedoci su radnici jedne firme koja je opremala stanove koje je naručila Tamara Zvicer. Ivanović je kazao da je on nju uputio baš na tu firmu i da je preko svog računa platio sve te radove. SPO je prošle godine pregledao sve te račune i sve je bilo u redu, a sada se određuje pritvorski osnov da ne bi uticao na svjedoke, za koje sam kaže: ‘Ja sam tu firmu preporučio i ja sam platio’“ - &nbsp;rekao je Piperović.
On je ironično dodao:
- Ne razumijem kako sada može da utiče na njih, valjda da kaže: ‘Ja sam rekao da sam vas preporučio i da sam vam platio, a vi treba sada da kažete da vas nijesam preporučio i da vam nijesam platio’.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fpiperovic-sokiran-sam-novim-tvrdnjama-ovako-mogu-da-uhapse-bilo-koga&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Piperović je ocijenio da je odluka „opasna po društvo“ i najavio žalbu.
- Tužioci su pitali Ivanovića zašto je platio opremanje i on je objasnio da se dešavalo da stranka odustane od kupovine stana. Onda ima stan u vlasništvu koji je opremio čovjek koji ga ne koristi, pa mora da skida sve to. On je ugradio čak i sve klime i te stanove sada rentira kao vlasnik firme ‘Master inžinjering’. Ali sud to cijeni kao da je on uzeo keš - kazao je advokat.
Prema njegovim riječima, ovakva praksa može dovesti do zloupotreba.
- Da vam objasnim banalno: tužilac tvrdi da je Pero ubio Đura. Kako ga je ubio, to ne zna, ali kaže – ti dokaži da ga nijesi ubio. I to je to. Tako je i u ovom slučaju. Sudija Šćepanović je prihvatio da je on uzeo keš i rekao sam vam da će prihvatiti, a znam i zašto. I znam zašto je on stalno dežurni sudija, to niko neće da kaže sem mene. Možda budem sljedeći kandidat, ali neko mora da kaže. Evo, ja sam taj. Neko mora da kaže jer ovo je mnogo opasno po samo društvo - upozorio je Piperović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fvladanu-ivanovicu-odreden-pritvor-do-30-dana&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
Advokat je ponovio da podržava borbu protiv kriminala, ali da ovaj slučaj, prema njegovim riječima, „nema veze sa tim“.
- Borba protiv kriminala – da, ali ovo nije borba protiv kriminala. Ovo je dio šire agende koju naslućujem i znam gdje vodi. Čim su bili u stanju da spoje Radoja Zvicera i Vlada Ivanovića, meni je sve jasno što će da se desi u narednom periodu. Ali u redu, ovako svako može biti uhapšen - poručio je Piperović.
On je istakao da je tražio bilo kakav dokaz da je Ivanović uzeo novac, ali da, kako kaže, „nijedan nije dobio“.
- Od svjedoka koji treba da budu saslušani Ivanović ne poznaje nikog osim vlasnika firme. To su radnici te firme, ne znam zbog čega, ali tvrdim da ne postoji država u kojoj može da prođe ovo sa ovakvim optužbama - &nbsp;kazao je Piperović.
Pročitao je i dio naredbe na osnovu koje je donijeta odluka o pritvoru:
- Pri čemu je potvrđena cijena plaćena predajom gotovog novca. Vlado kaže: ‘Nikad u životu, za 30 godina, keš primio nijesam. Sve ide preko računa. Sto puta je kontrolisana njegova firma, za ovaj događaj su prošle godine vršili kontrolu i rekli da je sve u redu. Pušteno je da se stanovi ponovo rentiraju - prenio je Piperović.
On je ukazao i na još jednu stavku u naredbi.
- Navodi se da je lažno prikazao činjenicu o vlasništvu imovine za koju zna da je pribavljena kriminalnom djelatnošću. Znači, Vlado se bavio kriminalom i stekao imovinu za 30 godina. Pitao sam ih – kojim kriminalom? Da li je prodavao drogu, ubijao, krao, koja imovina? Što bi to radio? Firma mu je pod kontrolom, najčistija u Crnoj Gori, uredno plaća PDV, sve. Tražio sam sudiji najmanji dokaz, indiciju, poludokaz, bilo što... I sudiji je to OK. E pa vidite koliko je to OK - zaključio je Piperović.

Piperović nakon odluke o pritvoru: Ovo je opasno po društvo

Na nedavnome skupu predstavnika crnogorske agresije na Dubrovnik, u Morinju, visokopozicionirani član SPC u Crnoj Gori razotkrio je da ta parapolitička organizacija upravlja najvišim državnim organima u Crnoj Gori. Rizikujući sopstvenu inkriminaciju, jer citiranje članova te organizacije - kako smo svjedočili u prethodnome periodu - inkriminišuće je u tolkovanju našega tužilaštva, citiraćemo popa Backovića: "Poručujem svima onima kojima smo mi dali platu da sjede u Skupštini, Vladi i Presjedništvu, da znaju da to što smo im dali možemo i da im uzmemo. I da nijesu oni tamo zbog EU, nego zbog vas i nas. Nas moraju da slušaju, jer smo im mi posao dali. Njih prozivam". Bezbroj puta dosad u javnosti je isticana više no očigledna činjenica da državom Crnom Gorom upravljaju marionete crkve i države Srbije. Međutim, ovo je prvo javno priznanje jednoga visoko pozicioniranoga člana te crkovne organizacije da je ona poslodavac ljudima koji pokrivaju položaje u najvišim crnogorskim državnim organima: Vladi, Skupštini i Predśedništvu. Budući da jutros nije osvanula vijest da je SDT u saradnji sa SPO ranom zorom s lisicama na rukama privela popa Backovića i članove njegove grupe koji, kako on reče, śede u Vladi, Skupštini i Predśedništvu, pitamo GST i SDT kad će sprovesti tu akciju? Stiču li se nakon priznanja popa Backovića elementi sumnje da je SPC zapravo OKG u Crnoj Gori?  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250818190832_23641ec349afe7e2eb8016cecc083cfcf65565fc7b07dbdf7eb479f21f768f1c" data-rendition-name="original" width="960" height="600" loading="lazy" alt="I CRVENA BERETKA I ODORA CRKVE SRBIJE: Mijajlo Backović u akciji"> </figure>  &nbsp;

Tag: casopis