Jednostavne mjere koje spašavaju jata: Kako zaštiti farme od ptičijeg gripa

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove je, u cilju sprečavanja širenja ptičjeg gripa, objavila set smjernica za farmere i vlasnike živine, naglašavajući da se primjenom jednostavnih, ali dosljednih mjera može značajno smanjiti rizik od zaraze.

U fokusu preporuka nalazi se stroga kontrola pristupa farmama. Ulazak ljudi, vozila, alata i opreme treba svesti na minimum i dozvoliti ga isključivo kada je neophodno. Posebna pažnja posvećuje se dezinfekciji. Svi koji su bili u kontaktu sa živinom, otpadom ili divljim pticama moraju proći kroz odgovarajuće higijenske mjere prije ulaska na farmu. Nošenje čiste odjeće, kao i pranje ruku i obuće, obavezni su pri svakom ulasku na farmu.

Jedno jato-jedan ciklus

Jedan od ključnih principa je da se ptice iste starosti unose na farmu u isto vrijeme i uklanjaju zajedno na kraju proizvodnog ciklusa. 

- Tako obezbjeđujete veću efikasnost proizvodnje i manje posjeta farmi, što smanjuje rizik od unošenja bolesti u jato - navedeno je u smjernicama.

Temeljno čišćenje i dezinfekcija objekata istaknuti su kao nezaobilazni koraci. Nakon svakog proizvodnog ciklusa neophodno je detaljno očistiti i dezinfikovati sve prostore, uz jasno razdvajanje „čistih“ zona, koje su u kontaktu sa životinjama, i „prljavih“ zona koje dolaze u dodir sa spoljnim okruženjem.

Kada je riječ o ishrani, preporučuje se korišćenje isključivo zdravstveno bezbjedne hrane. Hrana ne smije biti izložena prljavštini, vlazi ili fekalijama, a treba je čuvati u zatvorenim i vodootpornim posudama. Prostirka takođe mora biti adekvatno zaštićena, dok se jatu mora obezbijediti svježa i čista voda za piće.

Poseban akcenat stavljen je na zaštitu farmi od divljih ptica, koje predstavljaju jedan od glavnih izvora zaraze. Objekti moraju imati čvrste krovove, zatvorene zidove i sigurnu ogradu, dok spoljašnji prostori treba da budu prekriveni mrežama ili dodatno ograđeni. Takođe se preporučuje uklanjanje stajaće vode u okolini i korišćenje sredstava za plašenje i odvraćanje divljih ptica.

- Sredstva za plašenje i odvraćanje takođe mogu pomoći da se divlje ptice drže podalje - dodaje se u smjernicama.

Jedna vrsta-jedan prostor

Važno pravilo odnosi se i na razdvajanje različitih vrsta živine. Kokoške, patke i ćurke ne bi trebalo držati zajedno, kako bi se spriječilo međusobno širenje bolesti.

Stručnjaci upozoravaju da je edukacija svih koji rade na farmi od presudnog značaja. Razumijevanje rizika i pravovremena reakcija mogu spriječiti ozbiljne posljedice.

U slučaju pojave simptoma, poput smanjenog unosa hrane ili vode, iznenadnog uginuća ili drugih znakova bolesti, neophodno je odmah obavijestiti veterinara ili nadležne službe. Brza reakcija povećava šanse za suzbijanje bolesti i zaštitu kako sopstvenog, tako i okolnih jata.

Iz Uprave poručuju da dosljedna primjena ovih mjera predstavlja najefikasniji način borbe protiv ptičjeg gripa i očuvanja bezbjednosti proizvodnje.

Registrovani slučajevi

Ptičiji grip je ove godine prvi put potvrđen 4. marta 2026. godine na dva gazdinstva u Nikšiću i u Bijelom Polju.

Prema informacijama Uprave za bezbjednost hrane, od ptičijeg gripa je na tim farmama uginulo oko 10.000 koka nosilja.

Nakon toga, ptičiji grip se pojavio i u Plavu, a nedavno je registrovan prvi slučaj kod divlje ptice.