Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pozvao je sve društvene aktere u našoj zemlji da konkretnim rješenjima utiču na smanjenje cijena u Crnoj Gori.
- Juče smo bili svjedoci javne diskusije između Vlade i akademske zajednice o razlozima visokih cijena u Crnoj Gori. Međutim, mislim da je građanima manje važno da slušaju diskusiju o razlozima, a da svi zajedno, i akademska zajednica, i Vlada, i ostali društveni činioci, trebamo građanima da damo rješenje koje će dovesti do smanjenja cijena u Crnoj Gori. Još jednom podsjećam Vladu Crne Gore na inicijativu koju sam uputio Vladi prije par dana, koja uključuje 10 praktičnih mjera i koraka, čijom bi realizacijom i implementacijom, došlo do smanjenja cijena osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović.
Iz Kabineta predsjednika podsjećaju da je Milatović nedavno Vladi Crne Gore uputio Inicijativu za preduzimanje deset hitnih mjera, čija bi primjena omogućila smanjenje cijena i poboljšanje standarda građana u našoj zemlji.
&nbsp;- U cilju povećanja transparentnosti i sprječavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu visinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca - ocijenio je tada Milatović.
&nbsp;Druga mjera je ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode.
- Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, itd, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda - smatra Milatović.
Takođe, Milatović traži formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvoda kojima je marža ograničena, smatra da Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Milatović je i stava je da treba otvoriti sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
- Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda - istakao je Milatović.
Jedna od predloženih mjera je povrat PDV-a za ugrožene građane putem socijalnih kartica.
- Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristupiti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica - naveo je predsjednik države.
On traži i povećanje subvencija za domaću proizvodnju. Smatra da je jačanje domaće poljoprivrede ključno za stabilno tržište i održive cijene.&nbsp;
- Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 miliona eura, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lokalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza - kazao je Milatović.
Predlaže i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda. Milatović je stava da treba razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode.&nbsp;
- Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode - naveo je on.
Takođe, kako kaže, treba razmotriti smanjenje PDV-a za osnovne proizvode. Ključno je, ističe Milatović, definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo (kategorija “korpe za život dostojanstven čovjeka”), i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode.
Jedna od mjera koju predlaže je analiza marži i uzroka viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU.
- Sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema - naglasio je Milatović.
Prema njegovom mišljenju, treba jačati ulogu Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
- Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova. Samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović u dopisu koji je uputio nedavno Vladi Crne Gore.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Milatović: Primjenom 10 hitnih mjera Vlada da utiče na smanjenje cijena

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputio je Vladi Inicijativu za preduzimanje hitnih mjera čija bi primjena omogućila smanjenje cijena i poboljšanje standarda građana.
Milatović je ukazao da nedavni bojkot trgovačkih lanaca jasno pokazuje da rast cijena i dalje predstavlja veliki teret za građane, jer su osnovne namirnice često skuplje nego u mnogo razvijenijim evropskim zemljama.&nbsp;
Zato je predsjednik države Vladi predložio donošenje deset mjera, od kojih je prva obavezno isticanje marži uz cijene proizvoda.
- U cilju povećanja transparentnosti i sprječavanja neopravdanog podizanja cijena, neophodno je zakonski propisati da trgovci jasno istaknu visinu marže za svaki proizvod. Na ovaj način, građani bi imali uvid u realnu strukturu troškova i mogućnost da uporede cijene između različitih trgovinskih lanaca - ocijenio je Milatović.
&nbsp;Druga mjera je ograničavanje marži na jednocifrene iznose za ključne proizvode.
- Za osnovne namirnice poput hljeba, mlijeka, šećera, brašna, itd, potrebno je uvesti ograničenje na trgovinske marže. Tako bi se spriječile previsoke zarade na bazi osnovnih životnih proizvoda - smatra Milatović.
Takođe, Milatović traži formiranje robnih rezervi. Da bi se obezbijedila stabilna snabdjevenost tržišta i spriječile eventualne nestašice proizvoda kojima je marža ograničena, smatra da Vlada mora pristupiti formiranju i pravovremenom obnavljanju robnih rezervi.
Milatović je i stava je da treba otvoriti sajt za poređenje cijena najvažnijih proizvoda.
- Neophodno je uspostaviti centralnu, redovno ažuriranu online platformu na kojoj bi građani mogli upoređivati cijene najvažnijih proizvoda u najvećim supermarketima. Na taj način se povećava tržišna konkurencija i potrošačima olakšava pronalaženje najpovoljnijih ponuda - istakao je Milatović.
Jedna od predloženih mjera je povrat PDV-a za ugrožene građane putem socijalnih kartica.
- Za socijalno ugrožene kategorije stanovništva neophodno je obezbijediti djelimičan ili potpuni povrat PDV-a na odabranu osnovnu korpu namirnica. Zbog toga, Vlada treba što hitnije pristupiti izradi i implementaciji sistema socijalnih kartica - naveo je predsjednik države.
On traži i povećanje subvencija za domaću proizvodnju. Smatra da je jačanje domaće poljoprivrede ključno za stabilno tržište i održive cijene.&nbsp;
- Treba težiti agrobudžetu u iznosu od najmanje 100 miliona eura, kako bi se dodatno povećale subvencije i drugi programi podrške domaćim poljopriverdnim proizvođačima, podstakla lokalna proizvodnja i smanjila zavisnost od uvoza - kazao je Milatović.
Predlaže i dodatne povoljnosti za prodavce domaćih proizvoda. Milatović je stava da treba razmotriti olakšice za prodavce koji prvenstveno plasiraju domaće proizvode.&nbsp;
- Istovremeno, u saradnji sa opštinama treba raditi na uspostavljanju distributivnih centara u kojima bi domaći proizvođači mogli direktno plasirati svoje proizvode - naveo je on.
Takođe, kako kaže, treba razmotriti smanjenje PDV-a za osnovne proizvode. Ključno je, ističe Milatović, definisati listu osnovnih proizvoda za domaćinstvo (kategorija “korpe za život dostojanstven čovjeka”), i razmotriti opciju smanjenja PDV-a na takve proizvode.
Jedna od mjera koju predlaže je analiza marži i uzroka viših cijena u Crnoj Gori u odnosu na EU.
- Sprovesti sveobuhvatnu analizu marži i ključnih faktora koji dovode do toga da su cijene u Crnoj Gori često više nego u zemljama Evropske unije. Rezultate je potrebno jasno predočiti građanima, uz konkretne prijedloge za rješavanje problema - naglasio je Milatović.
Prema njegovom mišljenju, treba jačati ulogu Centra za zaštitu potrošača i srodnih organizacija.
- Neophodno je ojačati kapacitete institucija i organizacija koje se bave zaštitom potrošača. Centar za zaštitu potrošača i slična udruženja moraju dobiti širu nadležnost i veća sredstva, kako bi imali aktivnu ulogu u kontroli cijena i unapređenju tržišnih uslova. Samo zajedničkim djelovanjem možemo doprinijeti ekonomski stabilnijoj i pravednijoj Crnoj Gori - poručio je predsjednik Milatović u dopisu Vladi Crne Gore.
&nbsp;

Milatović predložio Vladi hitne mjere: Jednocifreni iznosi marže za ključne proizvode, povrat PDV-a za ugrožene, povećanje subvencija za domaću proizvodnju...

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić još nije pismeno obavijestio poslanike opozicije koju mjeru im je izrekao zbog jučerašnjeg prekida vanrednog zasijedanja na kojem je, pored ostalog, trebalo da se raspravlja i glasa o budžetu za ovu godinu.
- Zbog povrede rada sjednice izričem mjeru o kojoj ćete biti, kao i ranije, pisano obaviješteni - poručio je Mandić, dajući pauzu i navodeći da će o nastavku Skupštine biti naknadno obaviješteni.
Do večeras pisano obavještenje o mjerama nije upućeno ni poslaniku GP URA Dritanu Abazoviću, ni poslaniku Socijaldemokrata (SD) Nikoli Zirojeviću.
- Do početka snimanja ove emisije nisam dobio obavještenje o mjeri koju je izrekao Mandić - kazao je Abazović u emisiji "Iznova".
Zirojević je rrekao, takođe, da poslanici SD-a još nisu dobili tu opomenu.
- Čekamo je, prethodni put kad nam je oduzeta riječ, dobili smo mjere u pisanoj formi i putem mejla. Zasad nismo ništa dobili - rekao je Zirojević za TVNK.
Opozicija je nastavila bojkot sjednica zbog preuzimanja u parlamentu ingerencija Ustavnog suda 17. decembra kada je i parlamentarna većina je usvojila zaključke da se raspiše oglas za izbor dvoje sudija Ustavnog suda koje bira Skupština, a potom Mandić konstatovao prestanak funkcije sutkinji Dragani Đuranović.
I juče su iz Skupštine poslali poruku da neće dozvoliti rad parlamenta sve dok je na snazi ustavni puč.

Tamara Klikovac

Poslanici opozicije još bez pismenog obavještenja o izrečenoj mjeri

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić dostavio je poslanicima opozicije pisano obavještenje da je protiv njih izrekao mjeru oduzimanja riječi jer nijesu dozvolili održavanje premijerskog sata prošle sedmice, saznaje Portal ETV.
Opozicija se na taj potez odlučila zbog ustavnog puča - kada je doskorašnja sutkinja Ustavnog suda Dragana Đuranović smijenjena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda.&nbsp;
Mandić je na početku današnje sjednice ustvrdio da je poslanicima izrekao mjeru oduzimanja riječi, nakon čega je parlament minutom ćutanja odao poštu povodom tragedije u školi u Zagrebu.
Iz Demokratske partije socijalista (DPS) su potom tražili proceduru, ali im Mandić nije dozvolio da govore.
- Ja sam vam oduzeo riječ. Moramo da se krećemo naprijed. Žalim što ometate rad Skupštine, ja vas pozivam da to ne radite. Bacili ste dimnu bombu na sjednici Ustavnog odbora. Imamo toleranciju kao većina - poručio je Mandić.
Čula su se negodovanja iz opozicionih klupa, a najburnije je reagovala nezavisna poslanica Jevrosima Pejović koja je pitala Mandića zbog čega je njoj oduzeta riječ. Došla je do njegovog stola i povukla njegov mikrofon ka sebi. Nakon što je Mandić konstatovao da je ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović obavijestio da ne može prisustvovati današnjoj sjednici, zaključio je današnji rad.
Sporno zasijedanje Ustavnog odbora na kojem je razriješena doskorašnja sutkinja Đuranović proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije. Sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.
Mandić je sinoć saopštio da će poslanike opozicije pisanim putem obavijestiti o izrečenoj mjeri koja bi „trebalo da obezbijedi neometano funkcionisanje Skupštine Crne Gore“.
Predsjednik Skupštine je planirao da danas ponovi posebnu sjednicu na kojoj bi premijer Milojko Spajić odgovarao na poslanička pitanja, ali je on to odbio - uz opravdanje da su sva pitanja i odgovori već objavljeni.
Nakon toga je bilo predviđeno da u okviru ministarskog sata na poslanička pitanja odgovara Potpredsjednik Vlade za međunarodne odnose i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović, ali je on danas obavijestio Mandića da nije u Crnoj Gori.

Anja Ivanović

Mandić oduzeo riječ opoziciji, Pejović pokušala da mu uzme mikrofon

Kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere, i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to kostalo državu, odnosno budžet. To pomalo pokazuje da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni, kazao je u jutarnjem programu "Budilnik", na Televiziji E, demograf profesor Miroslav Doderović.
Tema o produžetku porodiljskog odsustva, koja je predložena od nekih političkih partija, kaže Doderović, je dominantno demografsko politička, i ona pokazuje da politički akteri u Skupštini nude, ističe on, različite prijedloge kako da osnaže porodicu.
- Ova inicijativa je potekla od SNP- a i ona govori da ovaj politički subjekat misli da će osnažiti svoj politički uticaj ako predloži mjere, &nbsp;ili zakone koji bi osnažili porodicu i uticaj na demografiju. Međutim, kod nas je jedan veliki problem što mi sve mjere koje preduzimamo, &nbsp;&nbsp;i u okviru demografske rehabilitacije, preduzimamo parcijalno, nedovoljno sistemski, sa nedostatkom čvrstih dokaza koliko bi to koštalo državu, odnosno budžet i to pokazuje pomalo da je nastupilo vrijeme populizma, gdje određeni politički subjekti, da bi dobili, ili povećali broj svojih glasača, često plasiraju određene prijedloge i ideje koje imaju za cilj da ih osnaže na političkoj sceni. Ova mjera je jedna, možemo reći, od dobrih mjera, zato što smo mi kao društvo u fazi jedne neuspješne društvene tranzicije, koja je ostavila svoje posljedice na demografiju. Imamo pad nataliteta, imamo jedno stanje, kad se sagleda na nivou države, da dvije trećine opština imaju negativan prirodni priraštaj, kao društvo ubrzano starimo, i kao posljedicu svega toga, nalazimo se u jednoj ozbiljnoj demografskoj krizi - rekao je Doderović.
Jedan od najvećih problema crnogorskog društva, podsjeća Doderović, jeste iseljavanje stanovništva, a naročito je problem, naglašava on, što se iseljavaju mladi ljudi u najboljoj biološkoj i obrazovnoj dobi.
U prethodnih trideset godina, objašnjava Doderović, nijesu preduzimane osmišljene demografske mjere, i stanovništvo Crne Gore, kaže on, stagnira i nema bitnijeg povećavanja.
- Nezaposlenost je velika. U jednom trenutku smo imali preko 50.000 nezaposlenih, sad je to spalo na 37.000 i to govori da crnogorsko društvo ne prepoznaje demografske probleme kao probleme &nbsp;prvoga reda, i oni su često marginalizovani na račun nekih političkih tema i demografski problemi su najznačajniji problemi koje ima jedna populacija. To nas dovodi u situaciju da se dobar dio naše teritorije prazni, a da dobar dio mladih odlazi u inostranstvo, i kao posljedicu toga mi imamo društvo koje je dosta traumatizirano, koje je zahvaćeno kriminalizacijom i neuspješnim političkim reformama, tako da mi posle 30 godina idemo u reformu izbornog zakonodavstva, koje je bilo prisutno 30 godina, a tek se počinjemo baviti demografski problemom, kao da nijesmo uočili značaj nedostatka stanova. Ove mjere koje se sada predlažu trebalo je predložiti prije jedno dvadesetak, trideset godina i one bi već sad dale rezultat. Međutim, kad kasnite sa mjerama o demografiji vama je neki period od osamnaest godina minimum da bi vidjeli pokušaj sistemske politike da promijeni nešto u okviru demografije - istakao je Doderović.
Država je glavni poslodavac i ona treba da, poručuje &nbsp;Doderović, donese mjere kojim bi se omogućilo ženama da iskoriste svoje porodiljsko odsustvo kako žele i koliko žele.
- Kad se donesu određeni zakoni i propisi treba da su jasni! Treba da se omogući alternativa kroz zakonske propise, i žena koja ne želi da iskoristi tih osamnaest mjeseci ili dvadeset četiri mjeseca, nego želi prije vremena da se vrati na posao, može da se vrati i treba uraditi alternativu… Moj je stav &nbsp;da opštine i jake privatne kompanije treba da vode pro demografsku i pro populacionu politiku, i da oni mimo ovih mjera preduzimaju mjere da osnaže porodicu, da zaštite majku, da pomognu da se riješe &nbsp;i stambena pitanja zaposlenih - zaključio je Doderović.

Doderović: Kad se kasni sa mjerama o demografiji period od 18 godina je minimum da bi vidjeli rezultate

U Crnoj Gori ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u slučajevima vršnjačkog nasilja, ocijenila je psihološkinja Ivana Jokić, dodajući da bi nosioci vlasti trebalo da prepoznaju ozbiljnost problema i da se aktivno uključe u njegovo rješavanje.
Jokić, koja je angažovana u Savjetovalištu za mlade u Nikšiću, smatra da se problem vršnjačkog nasilja ne može riješiti samo kroz pooštravanje kaznene politike, već i kroz podršku žrtvi, javnu osudu nasilja, ali i podsticanje izvršioca na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju.
Komentarišući povećan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori i nedavni incident koji se desio u Baru gdje je osamnaestogodišnjak teško povrijeđen u dvorištu škole, Jokić je naglasila da slučaj u Baru nije izolovan i da ukazuje na ozbiljan problem u crnogorskim školama.
- Takvi dogadjaji ne samo da ostavljaju fizičke, već i psihološke posljedice i rane koje mogu trajati cijeli život - rekla je Jokić u intervjuu Agenciji MINA.
Ona je naglasila da je u slučaju u Baru dodatno zabrinjavajuće to što je izvršilac maloljetnik i povratnik u vršenju vršnjačkog nasilja.
- Važno je ukazati na to da ne postoje adekvatne mjere prevencije i rehabilitacije u našem društvu - kazala je Jokić i naglasila da je neophodan sistematski pristup u rješavanju nasilja među mladima.
Kako je dodala, rješavanje problema vršnjačkog nasilja zahtijeva zajednički napor škole, roditelja, društva i organizacija koje se bave mladima.
- Izuzetno je važno znati šta je uzrok nasilja. Da li su to problemi u porodici, loša komunikacija na relaciji između roditelja i djece, djece i nastavnika, da li postoji pritisak vršnjaka, mentalni poremećaji koji se javljaju u mladalačkom dobu - rekla je Jokić.
Prema njenim riječima, kada se zna šta je pozadina nasilnog ponašanja mnogo se adekvatnije može reagovati kako ne bi došlo do ponavljanja incidenata.
Na pitanje da li se u Crnoj Gori institucije dovoljno bave prevencijom vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da se može mnogo više uraditi, a najviše bi, kako smatra, trebalo raditi u domenu edukacije nastavnika, podrške žrtvama, kao i angažovanja roditelja i šire zajednice.
- Ako znamo da pojedine škole nemaju psihologe ili da jedan psiholog mora da radi sa stotinama đaka i znamo da ne postoji savjetodavni rad sa mladima, očekivano je da se na adekvatan način ne može odgovoriti na ovu problematiku u društvu - smatra Jokić.
Ona je istakla da pooštravanje kaznene politike može imati određen efekat na smanjenje vršnjačkog nasilja, ali da to nije dovoljno.
- Kazna sama po sebi neće riješiti uzroke nasilja. Uzroci nasilja mogu biti brojni. Psiholozi, pedagozi i socijalni radnici su od izuzetne važnosti u ovoj priči - naglasila je Jokić.
Ona je naglasila da mora postojati podrška žrtvama, saradnja sa porodicama (i žrtve i izvršioca nasilja), jačanje zakona i sprovođenje tog zakona što bolje u praksi.
Pored toga, kako je istakla, važno je stvoriti bezbjedno okruženje u školama.
- Obrazovanje, podrška, preventivne mjere i pravni okviri mogu zajedno značajno doprinijeti smanjenju ovog problema u društvu - ocijenila je Jokić.
Ona smatra i da su omladinske politike i mladi decenijski zanemareni i na margini u crnogorskom društvu.&nbsp;
- Smatram da svi moraju biti udruženi u rješavanju ovog problema – istakla je Jokić.
Prema njenim riječima, za incident u Baru i slične događaje, odgovorno je cijelo društvo, a nikako pojedinac.
- Čovjek i jedan tim škole sam će teško moći da unese neku veću promjenu, ukoliko nema podršku države - rekla je Jokić.
Komentarišući reakcije nosilaca vlasti i javnih funkcionera na slučajeve vršnjačkog nasilja, Jokić je rekla da javna osuda nasilja pomaže da se podigne svijest u zajednici, podstakne prevencija i ohrabri žrtva da zatraži pomoć.
- Vlast, obrazovne institucije i društvo u kom živimo može raditi na izgradnji kulture podrške - kazala je Jokić.
Ona je dodala da je važno da vlast prepozna ozbiljnost problema i da se aktivno angažuju u njegovom rješavanju i žrtvama omoguće adekvatnu podršku i pomoć.
- A izvršioce nasilja podstaknu na promjenu ponašanja kroz rehabilitaciju, a ne samo kroz kaznenu politiku - kazala je Jokić.
Jokić smatra da povecan broj slučajeva vršnjačkog nasilja u Crnoj Gori može biti uzrokovan različitim faktorima, među kojima su društveni pritisak i očekivanja, pristup digitalnim tehnologijama, kao i nedostatak komunikacije između roditelja i djece.
- Kada dijete gubi povjerenje u svoje najbliže i ne smije da im kaže kako se zaista osjeća, to može izazvati frustraciju i ispoljavanje nasilničkog ponašanja - naglasila je Jokić.
Ona je ukazala i na promovisanje kulture nasilja, podsjećajući da djeca i mladi uče putem uviđanja, a da pojedini mediji često veličaju nasilje.
- Nekako je očekivano da je kod mladih ljudi na taj način podstaknuto ovako ponašanje - rekla je Jokić.
Ona je naglasila da suočavanje sa vršnjačkim nasiljem zahtijeva sveobuhvatan pristup i ukazala da kroz otvorenu komunikaciju treba podsticati djecu da razgovaraju o svojim osjećanjima i iskustvima. 
 
 - Stvaranje saveza sa djecom je ključno. Samo dijete koje ima povjerenja može da podjeli svoja osjećanja - pojasnila je Jokić.
Prema njenim riječima, obrazovanje o nasilju je jednako važno jer djecu treba učiti da prepoznaju nasilje bilo koje vrste, kao i posljedice tog nasilja.
Jedan od načina djelovanja je i rad na razvoju emocionalnih vještina kod djece i, kako je navela, razvijanje empatije i samopouzdanja od malih nogu.
Jokić je naglasila i da djecu treba ohrabrivati da podržavaju žrtve, a ne izvršioce nasilja.
- Razgovor sa djecom o ovim temama je od izuzetne važnosti, jer im možemo pomoći da se osjećaju sigurno i podržano - rekla je Jokić.

Jokić: Nema adekvatnih mjera prevencije i rehabilitacije za vršnjačko nasilje

Premijer Španije Pedro Sančez pozvao je Evropsku komisiju da donese još radikalnije mjere kada je riječ o odnosima s Izraelom i naglasio da se mora pod hitno donijeti mjera o suspenziji trgovinskog sporazuma s Izraelom.
Tokom razgovora u Barseloni, Sančez je rekao kako je nužno donijeti određene mjere kako bi se Izrael kaznio zbog svojih postupaka.
- Evropska komisija mora jednom zauvijek odgovoriti na formalni zahtjev dvije evropske zemlje da suspenduju sporazum s Izraelom ako se utvrdi, kao što sve sugeriše, da se krše ljudska prava - rekao je Sančez.
Osim Španije, sličan zahtjev ranije je uputila i Irska te su naveli da postoji zabrinutost da je Izrael prekršio obaveze u pogledu ljudskih prava, a koje su sadržane u ovom paktu.
Španski premijer je i prošle sedmice pozvao međunarodnu zajednicu da zaustavi izvoz oružja Izraelu, a sve nakon pojačanih izraelskih udara na Liban.
Inače, EU i Izrael su sporazum o trgovinskim odnosima potpisali još u junu 2000. godine, a cilj dokumenta je da osigura odgovarajući pravni i institucionalni okvir za politički dijalog i ekonomsku saradnju između EU i Izraela.
EU je najveći trgovinski partner Izraela, sa 28,8 odsto njegove robne razmjene 2022. godine. 31,9 odsto izraelskog uvoza dolazi iz EU, a 25,6 odsto izvoza zemlje otišlo je u EU.

Sančez pozvao EU na radikalnije mjere protiv Izraela, traži suspenziju sporazuma iz 2000. godine

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković danas je na početku sjednice Vlade povukao prijedlog da se Milošu Rajkoviću produži v.d. mandat u Upravi za gazdovanje šummama i lovištima.
To je Portalu ETV nezvanično potvrđeno iz Vlade.
Rajković, koji je inače kadar Socijalističke narodne partije (SNP), je na mjesto v.d. direktora Uprave za gazdovanje šumama i lovištima postavljen 11. aprila prošle godine.

Rajkoviću nije produžen v.d. mandat u Upravi za gazdovanje šumama

Fast tim Interpola Podgorica uhapsio je u Budvi državljanina Turske S.K. (46) koji je osuđen za ubistvo.
On je uhapšen po naredbi Višeg suda u Podgorici.
- A potražuje se radi izdržavanja kazne zatvora u trajanju od 10 godina i 10 mjeseci na koju je osuđen zbog izvršenog krivičnog djela namjerno ubistvo iz Krivičnog zakonika Republike Turske - kazali su u policiji.
S.K. će u zakonskom roku biti sproveden sudiji za istragu Višeg suda u Podgorici.

U Budvi uhapšen državljanin Turske koji je osuđen za ubistvo

Špansko, ali i tužilaštvo Malte od septembra 2024. godine su intenzivirali istrage u vezi korupcionaške afere "Možura", u vezi koje je ubijena i novinarka Dafne Karuana Galicija - izjavio je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica, dodavši da malteškim tužiocima pomaže i Europol, te da je špansko tužilaštvo pokrenulo istragu protiv kompanije Fersa, pored ostalog, i zbog podmićivanja bivših crnogorskih zvaničnika.
Koprivica je , kako se naodi u saopštenju Vlade dostavljenom medijima, kazao da je Vlada Crne Gore 2010. godine potpisala Ugovor sa konzorcijumom Fersa-Čelebić na 20 godina o izgradnji vjetroelektrane Možura i zakupu zemljišta.
Tokom prvih 12 godina, kako je doddao, predviđeno je podsticajno dotiranje investitora sa ukupno čak 115.3 miliona eura.
- Fersa je svojim akcionarima u Španiji prijavila projekat od 100 megavata (MW), a iz dokumenata kojima raspolažu naše institucije planirani kapacitet vjetroelektrane je predviđen na samo 46 MW. Ovo frizirano podizanje troškova ulaganja je mjera planirane i realizovane korupcije. Iako je zakonom i posebno ugovorom propisano da je prenos ugovornih prava na drugu firmu nemoguć bez saglasnosti države, konzorcijum Fersa-Čelebić je to učinio firmi Cifidex sa Sejšela koja nije zadovoljavala niti jedan uslov iz crnogorskog tendera, što je bila obaveza u slučaju prenosa ugovora, ni u pogledu iskustva u izgradnji ovih objekata niti da ima prosječni bruto prihod 100 miliona eura u poslednje tri godine - naveo je Koprivica.
On je rekao da "iako se u dokumentaciji crnogorskih institucija pominje i tretira samo prenos na Enemaltu za 3,5 miliona eura, na šta je tadašnja Vlada na čelu sa Milom Đukanovićem dala saglasnost, Cifidex se javlja kao vlasnik Možure dana 9.12.2015 i to dokazuju dokumenti iz registra u Crnoj Gori i to je trag koji potvrđuje bezakonje i korupciju".&nbsp;
U stvarnosti, kako navodi, Cifidex je kupio ugovor od konzorcijuma Fersa-Čelebić za 3,5 miliona eura, prodao Enemalti za 10,3 miliona eura. Frizirana cijena je, dodaje, u cilju koruptivne podjele plijena.
- Analizom dokumentacije došao sam do novih dokaza koji upućuju na korupciju, zloupotrebe i nesavjestan rad tadašnjih crnogorskih zvaničnika, prije svega Mila Đukanovića i Branimira Gvozdenovića, u vezi čega ću i informisati nadležno tužilaštvo. Naime, Vlada kojom su rukovodili Đukanović i Gvozdenović je dva puta svjesno propustila obavezu da raskine ugovor sa konzorzijumom Fersa-Čelebić i aktivira bankarsku garanciju od 1,5 miliona eura, i time je omogućila dalje prenose ugovora u drugoj polovini 2015 godine, podjelu mita, a nažalost je zbog istraživanja svega toga što je uslijedilo stradala i novinarka Dafne Karuana Galicija - navodi Koprivica.
Kako tvrdi, prema članu 6.2. Ugovora bilo propisano da ovaj konzorcijum u roku od 6 mjeseci nakon donošenja prostorno planske dokumentacije podnese svu neophodnu dokumentaciju za izdavanje građevinske dozvole. To nije učinjeno, grubo je prekršen rok, a član 13.2. Ugovora predviđa raskid ugovora za slučaj nepoštovanja ovog roka, kao bitnog sastojka ugovora, što Vlada nije učinila. Nije ni aktivirana bankarska garancija u visini 1,5 milion eura na šta je država imala pravo po članu 9.1. Ugovora.
Kako je naveo u današnjoj izjavi, još eklatantnija je druga okolnost.
- Naime, članom 6.2. Ugovora predviđeno je da radovi i izgradnja moraju početi u roku od 2 mjeseca od izdavanja građevinske dozvole, a koja je izdata 15. decembra 2014 godine. 15. februar 2015 godine je bio krajnji rok za početak radova. Međutim, i taj rok je grubo pogažen. Dopisom od 4. marta 2015 godine Odsjek za građevinsku inspekciju Uprave za inspekcijske poslove je obavijestio nadležno ministarstvo da nikakvi radovi nijesu počeli, da čak nije dostavljena ni prijava početka pripremnih radova, da je čak i konzorcijum Fersa-Čelebić kao investitor izjavio na zapisnik da nijesu ni započeli ni vršeni bilo kakvi građevinski radovi na lokaciji Možura. Ove informacije su do sad bile daleko od očiju javnosti - kaže Koprivica.
Za svaku razumnu vlast, dodaje on, to bi bio signal ne samo nesposobnosti investitora već i sumnjivih i štetnih namjera.&nbsp;
- Vlada je bila u čvrstoj obavezi da raskine ugovor i aktivira bankarsku garanciju u visini 1,5 milion eura, na šta je imala puno pravo u skladu sa članom 13.2. i članom 9.1. Ugovora. Međutim, to se nije desilo. Zašto nije raskinut ugovor i aktivirana bankarska garancija? Zašto tadašnja vlada nije iskoristila pravo iz ugovora i time oštetila državni interes? Odgovor je jasan: bilo je potrebno da se sačuva ugovor i omogući njegovo prenošenje na fantomsku firmu Cifidex, suprotno ugovoru, a onda i na Enemaltu, a sve u cilju podizanja cijene koju na kraju plaća državna kompanija Malte Enemalta, radi podjele koruptivne rente i namirivanja upletenih crnogorskih i malteških zvaničnika. Jedan od njih, tadašnji ministar zdravlja i energetike u Vladi Malte Konrad Mici, u vezi kojeg se vodi istraga, je uputio dopis tadašnjim crnogorskim vlastima, o čemu imam dokaze koji će vjerujem biti relevantni i za naše i za njihovo tužilaštvo - poručio je Koprivica.
On je naveo da "iako je Milo Đukanović u vezi afere Možura izjavio da je sve „besprijekorno zakonito“ i da iza optužbi za korupciju „stoji samo destrukcija koja se medijski sistematski spinuje“, ovi novi dokazi nedvosmisleno potvrđuju da je njegova Vlada svjesno propustila ono što je bila obavezna, a to je da zbog gaženja rokova iz ugovora raskine isti i aktivira bankarsku garanciju u visini 1,5 milion eura, te je time omogućila nastavak korupcije u tom poslu", uz konstataciju "da ovaj slučaj predstavlja vrhunac korupcije na visokom nivou".&nbsp;
- O svemu navedenom sačiniću i dostaviti informaciju tužlaštvu, a pozivam ovom prilikom i nadležne organe Španije i Malte na saradnju koja mora biti sveobuhvatna, a poziv će biti i zvanično i službeno upućen, te pozdravljam njihov rad koji je intenziviran. Crna Gora je u obavezi da učini ono što je do nje radi potpunog razrješenja ove afere, i punih krivičnih konsekvenci njenih aktera, te rasvjetljenja okolnosti koje su dovele do ubistva hrabre novinarke Dafne Karuane Galicija - zaključio je Koprivica.

Koprivica: Novi dokazi u aferi Možura upućuju na korupciju, zloupotrebe i nesavjestan rad tadašnjih bivših crnogorskih zvaničnika

Goran Bubić, advokat predsjednika bosansko-hercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika potvrdio je da je uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH izrečenu Dodiku zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Kristijana Šmita.
Bubić je za Radio-televiziju Republike Srpske rekao da je žalbu poslao juče.
Iz Suda BiH je ranije danas potvđeno da su stigle dvije žalbe na prvostepenu presudu Dodiku, jedna koju je uložio njegov advokat, a druga, koju je poslalo Tužilaštvo BiH.
Sud BiH izrekao je 26. februara prvostepenu presudu, kojom je Dodik osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javne funkcije šest godina.
Konačnu presudu donijeće Apelaciono vijeće Suda BiH.

Dodikov advokat uložio žalbu na prvostepenu presudu Suda BiH, žalilo se i Tužilaštvu

Nikšićka policija jutros je izvršila pretres stana i objekata u vlasništvu uglednog privrednika i predsjednika mjesnog odbora DPS „Dragova luka“, Mitra Milovića, pod sumnjom za nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih sredstava, saznaje Portal ETV. Tim povodom kontaktirali smo Milovića koji nam je potvrdio da se već treći put isti pretres sprovodi uoči izbora – nakon predsjedničkih, parlamentarnih i sada lokalnih. - Upali su jutros oko šest sati, bilo je šest-sedam policajaca sa nalogom za pretres. Djeca su bila u sobi, ukućani uznemireni… stresno. Ipak, već smo imali isto iskustvo. Ovo je treći put da se ista stvar dešava, i to isključivo zbog mog političkog angažmana u Demokratskoj partiji socijalista - kazao je Milović za naš portal.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250410170432_b1903ca5204399f78ed9ca9455ad5872e881f9a648605f0aa3c10818e24a0d54" data-rendition-name="original" width="1200" height="1600" loading="lazy" alt="Naredba za pretresanje stana Milovića"> <figcaption>Naredba za pretresanje stana Milovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  On ističe da ni prilikom prethodna dva pretresa, kao ni ovog jutros, policija nije pronašla ništa nezakonito, te da protiv njega nikada nije vođen krivični postupak. - Pošteno obavljam svoj posao, svakodnevno sam u servisu iz kojeg izdržavam porodicu. Svi koji me poznaju mogu to potvrditi. Nažalost, stiče se utisak da ovakve akcije postaju praksa pred izbore svake - dodao je Milović. Podsjećamo, Milović je ranije bio dovođen u vezu s navodima o kupovini ličnih karata u Beranama, ali su ti navodi ubrzo povučeni nakon što je on podnio zvaničnu prijavu protiv nepoznatih počinilaca zbog lažnog optuživanja.

Policija kod Milovića stalni gost pred izbore

Nepunih deset dana nakon što je Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija Crne Gore 25. marta zvanično odbacilo sve prijave na konkurs za direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću – uključujući i onu profesora fizičke kulture Radenka Adžića – isti kandidat je imenovan za vršioca dužnosti direktora te škole. Nastavno osoblje škole je o imenovanju obaviješteno 3. aprila u internoj email komunikaciji koju je poslao sekretar škole Slavko Đilas, u kojem se navodi da je Ministarstvo ipak imenovalo Adžića za privremenog rukovodioca škole. Ova odluka dolazi uprkos činjenici da je u zvaničnom dokumentu Ministarstva, datiranom 25. marta, jasno navedeno da su kandidati – Dušanka Vujičić i Radenko Adžić – eliminisani zbog slabog rezultata na pismenom testu. Ministarka Anđela Jakđić - Stojanović, nakon konkursa za izbor direktora škole koji je raspisan još 16. decembra prošle godine i dostavljanja prijava početkom januara, 20. februara formirala Komsiju za provjeru kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata prijavljenih na konkurs u sastavu: Svetlana Drobnjak, ispred Ministarstva - predsjednica; Raba Hodžić ispred Zavoda za školstvo - članica; i Mladenka Perić, kao eksterni član sa Liste istaknutih stručnjaka iz oblasti obrazovanja. Komisija je 3. marta organizovala pisanu provjeru kandidata, a u izvještaju od 10. marta, na koju se poziva ministarka Jakšić-Stojanović u odluci o poništenju konkursa, konstatovala da nijedan od kandidata nije ostvario 70 odsto bodova, što je uslov za pristupanje drugoj fazi provjere, usmenom intervjuu. Radenko Adžić je na pisanom testu osvojio samo pet bodova, odnosno 25 odsto od maksimalnog broja bodova, što ga je automatski diskvalifikovalo u skladu s Pravilnikom o provjeri kompetencija, znanja i sposobnosti kandidata. Članom 6 stav 1 Pravilnika propisano je da kandidat koji je ostvario više od 70 odsto od ukupnog broja bodova na testiranju, stiče uslov da pristupi usmenom intervjuu. - Imajući u vidu navedeno, kao i da nijedan od kandidata koji su pristupili pisanom testiranju nije ostvario više od 70% bodova na testiranju, pa nije ni ispunio uslov da pristupi usmenom intervjuu, odlučila sam da po Konkursu za izbor direktora JU Osnovna škola „Ratko Žarić“ Nikšić, ne izaberem direktora – napisala je ministarka u dokumentu 25. marta, čime je konkurs praktično poništen, a škola ostala bez izabranog direktora. Ipak, već naredne sedmice ministarka Jakšić-Stojanović je prelomila – i za v.d. direktora imenovala baš jednog od kandidata koji nisu zadovoljili kriterijume. I to kandidata sa gorim rezultatom na pismenom testu – njegova protivkandidatkinja je osvojila 50 odsto bodova. <h2>Političko-religijski profil i izborna matematika</h2> Pravno gledano, ministarka ima diskreciono pravo da imenuje v.d. direktora dok se ne završi nova konkursna procedura, ali imenovanje kandidata koji je već odbijen u istoj instituciji zbog nedostatka stručnih kvalifikacija otvara ozbiljna pitanja, poput onog da li je riječ o političko-ideološkom imenovanju, a ne stručnom i meritokratskom. Pravni vakuum ostavlja prostor za političke odluke koje se mogu predstavljati kao formalno ispravne, ali suštinski dovode u pitanje smisao same konkursne procedure. Pitanje je dodatno osjetljivo kada se zna da je profesor Adžić bio među prosvjetnim radnicima koji su 2020. godine javno podržali litije koje je organizovala Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori, u znak protesta protiv tadašnjeg Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Litije su bile okosnica šireg političkog prevrata u Crnoj Gori, a peticije koje su potpisivali prosvjetni radnici - kao forma političkog profilisanja unutar obrazovnog sistema. Mnogi učesnici i potpisnici apela kasnije su nagrađivani funkcijama u državnoj upravi i obrazovnom sistemu.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025040712040_4fd0f52c8a7db14d17a48c70ae21e14fd8fed01ed770dd448e2f4191c6cc7ed8" data-rendition-name="original" width="540" height="498" loading="lazy" alt="Podrška Adžić Litije"><figcaption>PODRŠKA LITIJAMA: Političko profilisanje unutar obrazovnog sistema</figcaption></figure>  Sve dobija dodatnu političku težinu imajući u vidu da se lokalni izbori u Nikšiću održavaju 13. aprila, deset dana nakon Adžićevog imenovanja, pa se ono može posmatrati i kao politička poruka, ali i potencijalni signal mobilizacije biračkih grupa koje se identifikuju s crkveno-nacionalnim narativima. Ovaj slučaj još jednom otvara pitanje o tome koliko su obrazovne ustanove u Crnoj Gori taoci političkih kalkulacija, te da li se konkursi za rukovodeća mjesta sprovode da bi se ispoštovala forma, a ne da bi se birali najbolji kandidati. Ako konkursi nemaju snagu da rezultiraju izborom, a odluke se donose mimo onoga što su pokazali rezultati testiranja, onda ne govorimo o v.d. mandatu – već o institucionalnoj hipokriziji, gdje se struka podređuje trenutnoj političkoj računici.

Pao na konkursu, pa imenovan za v.d. direktora OŠ „Ratko Žarić“ u Nikšiću, deset dana uoči lokalnih izbora

Osnovni sud u Podgorici donio je prvu presudu u slučaju BIRN i ustanovio da su novinarka koncerna Vijesti Jelena Jovanović i nekadašnja urednica sajta Balkaninsight Dušica Tomović povrijedile prava novinarke Tanje Pavićević u skandaloznom propagandnom uratku BIRN-a u kojem su je, uz osmoro drugih crnogorskih aktivista, u novembru 2022. godine, označile kao pripadnicu navodnih krajnje desničarskih i vjerskih ekstremističkih organizacija.
Zbog povrede prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo, prema prvostepenoj presudi Osnovnog suda, Jovanović – autorka propagandnog izvještaja - dužna je da Pavićević uplati iznos od 2.000 eura, a Tomović – bivša urednica Balkaninsighta - iznos od 1.000 eura.
One su obavezne i da presudu, nakon pravosnažnosti, o svom trošku objave u dnevnim novinama „Vijesti“ i „Dan“.
<h2>Presuda</h2>
U obrazloženju presude sutkinja Milica Radović navela je da je Pavićević dokazala kako su &nbsp;tužene Jovanović i Tomović postupale nesavjesno, iznoseći neprovjerene podatke o njoj koji impliciraju na njenu ekstremističku aktivnost u domenu sfere religijskog, čime joj je povrijeđeno dostojanstvo.&nbsp;
- Ovakva postupanja predstavljaju objektivno uvredljivu i omalovažavajuću kvalifikaciju u odnosu na tužilju, te predstavljaju osnov dosuđenja naknade nematerijalne štete za pretrpljene duševne bolove zbog povrede ugleda – navodi se u obrazloženju presude.
Sutkinja podsjeća i na praksu Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda Crne Gore, da je sloboda izražavanja conditio sine qua non funkcionisanja svakog demokratskog društva i jemstvo svih drugih ljudskih prava i sloboda.&nbsp;
- U slučaju sukoba slobode izražavanja sa ostalim zagarantovanim ljudskim pravima i slobodama, sudovi moraju voditi računa o tome da ograničavanje te slobode, s ciljem zaštite drugog ljudskog prava zajemčenog Ustavom, može biti izuzetak od pravila ako je u demokratskom društvu dopušteno i u skladu sa članom 10 Evropske konvencije. Potrebno je ukazati i da sloboda izražavanja iz tog člana nije apsolutno pravo i može biti ograničena, pored ostalog, radi zaštite ugleda i prava drugih i ona spada u grupu tzv. kvalifikovanih prava i u članu 10 Evropske konvencije je prvim stavom definisana sloboda izražavanja, a drugim stavom su određena dozvoljena ograničenja te slobode i miješanje vlasti u ostvarivanje iste – navodi se u presudi.&nbsp;
Sud je našao da je Pavićević dokazala da su tužene povrijedile njeno pravo ličnosti, pa postoji potreba da se primijene građansko-pravne sankcije srazmjerno legitimnom cilju zaštite tih prava.
Sud je, između ostalog, cijenio neosnovanim i navode Jovanović i Tomović kako su se navodi koje je Pavićević osporila u tužbi kasnije pokazali kao tačni, jer je ona potpisnica peticije protiv ustoličenja mitroplota Joanikija.&nbsp;
- Činjenica je da je tužilja jeste potpisala navedenu peticiju, ali sud nalazi da to nije i ne može biti dokaz da je tužilja protagonista vjerskog ekstremizma. Cijenio je ovaj sud i ostale navode stranaka i provedene dokaze, ali je kod nesporno utvrđenog činjeničnog stanja i primijenjenog materijalnog prava našao da su bez uticaja na drugačije presuđenje, pa pojedine nije posebno interpretirao, ni komentarisao – navodi se u obrazloženju.
I Općinski sud u Sarajevu donio je do sada nekoliko prvostepenih presuda u nizu predmeta protiv Balkanske istraživačke mreže BIRN, u kojima je nedvosmisleno presuđeno da je skandalozna mapa crnogorskih ekstremista bila najobičnija kleveta.
Prema odlukama suda u Sarajevu, nalaže se BIRN-u BiH i Denisu Džidću, koji je bio nosilac projekta, da zbog klevete, solidarno isplate tužiocima različite iznose sa zateznim kamatama, te da o svom trošku na internetskoj stranici BIRN-a objave izreku presuda, po njihovoj pravosnažnosti.
<h2>CRNA PROPAGANDA</h2>
Brutalno targetiranje devetoro građanskih aktivista, među kojima i dvije tadašnje novinarke Pobjede, kao krajnjih desničara i vjerskih fanatika, po receptu hibridnog djelovanja, novinarke koncerna Vijesti uz podršku urednice Balkaninsight-a i tadašnje regionalne direktorke BIRN-a Marije Ristić, koja je 20-ak dana nakon publikovanja spornog izvještaja podnijela ostavku, od trenutka objavljivanja 16. novembra 2022. godine izazivalo je brojne reakcije uglednih organizacija civilnog društva, intelektualaca i novinara širom regiona.&nbsp;
Nakon velikog pritiska javnosti, potpunog raskrinkavanja nepostojeće istraživačke metodologije, te ostavke regionalne direktorice, Nadzorni odbor te mreže je sredinom decembra 2022. odlučio da spornu mapu ukloni sa interneta.&nbsp;
Nakon ćutanja BIRN-a koje je trajalo mjesecima i više revizija koje su dokazale da je izvještaj za Crnu Goru novinarke Vijesti skandalozan, BIRN je bez izvinjenja, uz neuspješne pokušaje da predstavi sebe i saradnicu kao žrtve, početkom oktobra 2023. godine objavio novu „bazu“ ekstremnih desničarskih organizacija u regionu i ribrendirao cijeli projekat.
Tako je, na istoj web adresi, osvanuo novi projekat pod nazivom „Ko su ekstremni desinčari na Blakanu“, a prvobitni spisak od 71 grupe sveo se na njih 17, dok je sekcija posvećena Crnoj Gori ostala potpuno prazna.
BIRN je na stranici projekta pod nazivom „Naučene lekcije“ doduše priznao da „istraživačima nijesu bile date stroge smjernice o tome kako identifikovati ono što je prvobitno nazivano krajnje desnim i ekstremističkim grupama", iako je u prvobitnom opisu mape iz novembra 2022. pisalo da su izvještaji rađeni u skladu sa „pažljivo skrojenom metodologijom“.
No, iako u sekciji posvećenoj Crnoj Gori više nije bilo nijedne organizacije, ova nevladina organizacija ipak je pokušala održati narativ o takozvavnom ekstremnom crnogorskom nacionalizmu.
Tako je, u nepotpisanom tekstu – karaktarestično za tabloidno, neprofesionalno i neetično medijsko djelovanje – pod naslovom „Kontekst“, BIRN zapravo hranio narativ o „crnogorskom ekstremnom nacionalizmu“ koji je godinama plasirao koncern Vijesti i pokušavao da opravda raniji uradak njihove novinarke koji je izbrisan sa sajta.
Ovoga puta se išlo čak i korak dalje, pa se uz klasičnu dezinformaciju kako se Crna Gora otcijepila od Srbije 2006. godine, a ne obnovila svoju državnost izgubljenu 1918. godine, u BIRN-ovom „kontekstu“ podmuklo insisnuiralo kako su svi Crnogorci nacionalisti, dok su Srbi iz Crne Gore samo ljudi koji se tako osjećaju, te da srpski nacionalisti postoje isključivo u partijsko-političkoj sferi sa jednom jedinom težnjom - ekonomskim povezivanjem sa Srbijom.&nbsp;
<h2>TUŽBE</h2>
Protiv Jovanović i Tomović za povredu prava ličnosti na psihički integritet, čast, ugled i dostojanstvo tužbe su pred Osnovnim sudom u Podgorici, osim Pavićević, podnijeli su i novinarka Portala ETV Kaćuša Krsmanović, izvršni direktor NVO Forum slobodnih građana Luča Nebojša Mrvaljević, te Draško Martinović, Maja Miličković i Tanja Knežević-Perišić.&nbsp;
Jovanović i Tomović, iako su same u danima nakon objavljivanja mape saopštavale da je „BIRN imao jasnu metodologiju po kojoj smo mi koji smo sarađivali sa njima radili…“ i da su se „prilično pripremali za rad na mapi“, targetiranje novinarki i građanskih aktivista u odbrani pred sudom pokušavale da predstave kao vrijednosni sud.
Advokati Jovanović i Tomović obmanjivali su sud i tvrdnjama kako targetirani u spornom izvještaju nijesu ni pokušali da demantuju BIRN-ovu mapu, što je notorna nesitina.&nbsp;
Ni Tomović ni Jovanović nijesu prisustvovale nijednom ročištu.

PRESUDA: Jovanović i Tomović postupale nesavjesno - krive za klevetanje Tanje Pavićević

Nauka kaže da oko deset posto čitavog čovječanstva u odrasloj dobi ima određene psihoze, poput šizofrenije, poremećaja ličnosti ili slično. Ako bi samo polovina njih došla u situaciji da odlučuje o sudbini čovječanstva, ono bi bilo u ozbiljnom problemu. A ono danas, upravo zbog toga, jeste u ozbiljnom problemu, dodatno zahvaljujući tome što imamo sve pametnije gadžete, a sve gluplje korisnike, od čije volje zavisi ko će odlučivati o njima. Pored iskustva koje ljudi već imaju sa određenim opcijama, zasnovanim na populizmu, demagogiji, lažima, prevarama, vjerskim devijacijama, nepoštovanju ustava i zakona, oni opet glasaju za populizam, laži, kršenje zakona, zloupotrebi vlasti... Poput čovjeka koji svaki put upadne u istu rupu, vjerujući da je vlast tu rupu već zakrpila.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250405210432_a0a06248b2fca1c532860d39eed8bee89e625d697f5c5293fb20ee8832c5e4f9" data-rendition-name="original" width="1920" height="1280" loading="lazy" alt="MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine"><figcaption>MANIJAKALNA ŽELJA ZA OPSTANKOM NA VLASTI: Funkcineri parlamentarne većine(Photo: RTCG)RTCG</figcaption></figure>  Beogradskom televizijom N1 često kruži snimak u kojem je predśednik Srbije Aleksandar Vučić pośetio neko omanje mjesto u Vojvodini. Dok šeta sa prvim čovjekom toga mjesta pita ga koliko ima stanovnika? Ovaj odgovara da po popisu ima oko šest i po hiljada, a da birača ima oko osam hiljada i sedamsto. Nije stigao ni da završi rečenicu, Vučić ga prekida „Pusti to, to nije važno“! I ne da to nije važno u Srbiji, isti princip se primjenjuje i po Crnoj Gori, posebno među pristalicama i poštovaocima takvih evropskih veličina kao što su Vučić, Orban iz Mađarske i Fico iz Slovačke. Treba li trošiti riječi na kvalifikacije o kakvim osobama i ideologijama se radi? Neprihvatljivi revanšizam Jedan od najprominentnijih srpskih pravnika, pokojni Bojan Dimitrijević, davno je upozorio srpsku javnost da, ako pobijede radikali u Srbiji, nikada ih neće skinuti sa vlasti. Ubijeđen da Srbija tada može zaboraviti na fer i poštene izbore. Pokazuje se da je to pravilo ne samo u Srbiji, već u svim državama u kojima vlada autokratska vlast jednog čovjeka, bilo da je Mađarska, Slovačka ili Turska, ili više koalicionih partnera koje povezuje jedino manijakalna želja za opstankom na vlasti, kao što je u Crnoj Gori. Ali, bez obzira da li se radi o jednom čovjeku ili koaliciji više partija, princip je isti: potpuna kontrola sve tri grane vlasti. To se postiže masovnim zapošljavanjem svojih ljudi, bez obzira na njihov stepen obrazovanja, validnost njihovih diploma, stručnost ili (ne)etičke kvalifikacije. Śeća li se neko hapšenja 14. jula 2022. godine bivših članova Upravnog odbora Plantaža „13. jul“ - Veselina Vukotića, Seada Šahmana, Boža Mihailovića, Duška Perovića i Đorđija Rajkovića, zbog „užasnog zločina“, vansudskog poravnanja u vrijednost cca 300.000 eura. Pritvor im je prvo određen 30 dana, pa produžen još dva mjeseca. Do danas nemamo optužnicu, što govori o odgovornosti SDT i sudija koji su produžavali pritvor. Uhapšeni su i držani u pritvoru iz čistog revanšizma i rušenja ugleda, što je, takođe, kažnjivo Krivičnim zakonom. Pored toga, član 162. Krivičnog zakonika propisuje u stavu 1: „Ko drugog protivpravno zatvori, drži zatvorenog ili mu na drugi način protivpravno oduzme ili ograniči slobodu kretanja, kazniće se zatvorom do jedne godine“. Niko nije odgovarao!  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250405210432_8061014a04dd96ecbde7541c66e343fa58046def3c80c9b7c8d981436278c7ca" data-rendition-name="original" width="1002" height="563" loading="lazy" alt="PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić"><figcaption>PROGON BEZ PRESEDANA: Zoran Lazović i Milivoje Katnić(Photo: (Foto: PR Centar))(Foto: PR Centar)</figcaption></figure>  Ako bi nabrajali sve zloupotrebe vlasti i pravosuđa, bio bi to čitav roman. Ali 'ajde da se pozabavimo najkontroverznijim hapšenjem, polovinom marta 2024. godine, bivšeg glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića i bivšeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, načinom postupanja prema njima u bespotrebnom pritvoru, posebno Katniću, ne bi li se, tobože, otkrila sva „nepočinstva bivšeg režima“, bazirana na bljuvotinama crnogorskih i srpskih tabloida (u žargonu nužnika), kao i konačno, iz trećeg puta, prihvaćenom šupljom optužnicom krajem marta ove godine. Zloupotreba moći Član 166. Krivičnog zakona, stav 1, glasi: „Službeno lice koje u vršenju službe upotrijebi silu ili prijetnju ili drugo nedopušteno sredstvo ili nedopušten način u namjeri da iznudi iskaz ili neku drugu izjavu od okrivljenog, svjedoka, vještaka ili drugog lica, kazniće se zatvorom od tri mjeseca do pet godina“. U stavu 2 piše da ako su „nastupile naročito teške posljedice za okrivljenog“, „učinilac će se kazniti zatvorom od dvije do deset godina“. A te itekako ozbiljne posljedice po zdravlje, dešavale su se sa Katnićem. Iskreno se nadam da Katnić neće odustati da „učinilac“ ubere plodove svoje zloupotrebe moći nakon što se nađe na slobodi. To je najbolji način da se bitange u vlasti i pravosuđu nauče redu i odstrane van. Još je, možda, teži slučaj u zdravstvenom smislu bivšeg savjetnika predśednika Crne Gore Veselina Veljovića, optuženog da je kriptovanim telefonom obavjestio kriminalca o policijskoj raciji, iako nije utvrđeno da je uopšte imao kriptovani telefon?! Osim toga, u vrijeme za koje je optužen uopšte nije bio zapošljen u policiji, pa se sumnja da se radi o običnoj namještaljki. Čovjek je prošao kroz višemjesečni pritvor, teško oboljenje i zatvorsku torturu, za koju neko mora odgovarati. Jedino tako se može stvoriti pravosuđe koje neće biti podguzna muva aktuelne vlasti. Svi koji su bespravno uhapšeni i koji kroz sudske procese dokažu svoju nevinost, ili su odslužili pritvor bez podignute optužnice, moraju pokrenuti sudske postupke protiv odgovornih lica, jer je to njihova patriotska dužnost. To je jedan od načina da se protuve izbace iz pravosudnog sistema i upristoji pravosuđe. Nažalost, sve zloupotrebe u Crnoj Gori, a njih je bezbroj, dešavaju se u prilikama koje odgovaraju autoritarnim bitangama i nedemokratskim režimima koji stoje iza njih. Evropa je daleko od proklamovanih vrijednosti, u nju sve više nadire profašistički šljam, nudeći olaka rješenja i olako pronalazeći krivce, zavodeći najneobrazovaniji dio stanovništva populističkim obećanjima o njihovom „zlatnom dobu“, dok iza sebe ostavljaju korupcionaške afere i sve veću bijedu. I to sve dok se sami bogate. Zajedno sa crkvama, jer, što je stanje gore, to ljudi više traže pomoć u metafizičkim maglama. Opšte ludilo Dva najveća izazova za današnji svijet su zločinačka agresija Rusije na Ukrajinu i pobjeda Donalda Trampa u Americi. Ne, ne zaboravljam genocid u Gazi, niti mu umanjujem značaj, ali on u globalnim događanjima nema težinu kao navedena dva. Nakon uvođenja nelogičnih i besmislenih carinskih stopa od strane USA, jasno je da imamo posla sa iracionalnim čovjekom, mada se to i prije toga znalo. Način na koji su određene stope, da su stope uvedene ostrvima na kojima su jedina živa bića pingvini, teatralni i pajački nastup Donalda Trampa kao „oslobodioca Amerike“, miriše na opšte ludilo koje možemo uskoro očekivati i propast trgovačkih pravila u svjetskoj trgovini. Trgovački sporazumi koji po WTO imaju otkazne rokove od šest mjeseci prekidaju se jednostrano i uvode se carinske stope koje su izračunate na komičan način, tako što se uvoz iz neke zemlje stavio u odnos sa izvozom u tu zemlju i podijelio sa dva. Koliko je to validno govori da Srbija ima deficit u robnoj razmjeni sa USA, odnosno USA ima suficit sa Srbijom i opet je Srbija dobila carinsku stopu od 37% plus opštu carinu za sve zemlje od 10%, što mu dođe 47%! Crna Gora je prošla sa opštom stopom od 10%. Odnosno, nula podijeljena sa nulom, pa podijeljeno sa dva.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8.webp" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250405210428_6eb8af72ad38e2e3275883d8aaef72c4b613ed5d369fe2c3e298251dc5a4abf8" data-rendition-name="original" width="1024" height="758" loading="lazy" alt="SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp"><figcaption>SVIJET OPET PRED RECESIJOM: Donald Tramp(Photo: AP)AP</figcaption></figure>  Amerika je već jednom, 1930. godine, pokušala da svoj deficit riješi carinskim stopama od 60%. Rezultat toga je opšta recesija u svijetu i pad proizvodnje do nivoa od tridesetak posto u odnosu na prethodno stanje. To upravo znači da svijet opet čeka velika kriza, recesija, poskupljenja, jer je za očekivati da će sve zemlje, posebno najveće ekonomije, reagovati reciprocitetom. Smiješno je očekivanje Trampa koji se nada da zemlje kojima je uveo visoke carine neće reagovati reciprocitetom, jer je on zamislio da na teret drugih jača američku ekonomiju. Njegova očekivanja da će svi potrčati da grade fabrike po Americi kako bi izbjegli velike carine je nivo malog Perice. Čak i da poneko pođe tim putem, fabrike se ne grade preko noći, niti se proizvodnja i prodaja formiraju u kratkim rokovima. Dotle će Tramp otići na smetlište istorije, iako on, pazi sad, razmišlja o trećem mandatu i još jednoj kandidaturi. Ta sorta je potpuno nevjerovatna. Kad zajaše, nema namjeru da sjaše. Dok studenti iz Srbije biciklima odlaze u Strazburg da obavijeste Evropu da žele demokratsku državu, u kojoj funkcioniše podjela vlasti, u kojoj su institucije nezavisne, mediji slobodni, ljuska prava i slobode neprikosnoveni, crnogorskim studentima je teško da pređu stotinjak metara i da poruče crnogorskoj vladi da i oni žele to isto. Ako uopšte žele? Na kraju, ne mogu da ne poručim studentima u Srbiji dok slave Dan studenata i polažu cvijeće na mjestu na kojem je ubijen Žarko Marinović iz Očinića, da skinu kokarde sa šajkača i šubara i maknu ikone i vjerske zastave, jer može Žarko da ustane iz groba i pobaca im sve to.

Tag: mjere