U Crnoj Gori se ne dešava često da neki proizvod odstupi od onoga što piše na deklaraciji - poručio je inspektor za hranu Vladimir Šaković.
&nbsp;On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, pojasnio da građani mogu da prijave sumnje na broj telefona Uprave za bezbjednost hrane 020-20-945, mejl <a href="mailto:upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me">upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me</a> ili lično dolaskom u Upravu. Oni, kaže, izlaze na svaku prijavu koja je podnijeta.
U Srbiji su nedavno objavljeni zabrinjavajući podaci o kvalitetu hrane, analize su pokazale da je većina ispitanih uzoraka mlijeka, meda, rakije i vina falsifikovana, čak više od 80 odsto - što izaziva zabrinutost i u Crnoj Gori jer se veliki dio hrane uvozi upravo iz Srbije. U Crnoj Gori nadzor nad kvalitetom hrane vrši Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Inspektori za hranu, kaže Šaković, na graničnim prelazima analiziraju sve pošiljke hrane, šalju referentnim laboratorijama u Crnoj Gori, Institutu za javno zdravlje i Centru za ekotoksikološka ispitivanja.
- U skladu sa urađenim analizama sprovode se dalje mjere i radnje ukoliko je potrebno, ako je pošiljka uredna i u skladu sa pratećom dokumentacijom i deklaracijom ona se rješenjem inspektora stavlja na tržište Crne Gore i kao takva se smatra bezbjednom za upotrebu. One druge pošiljke &nbsp;koje iz bilo kog razloga odstupaju od prateće dokumentacije se ili vraćaju ili uništavaju na neki od propisanih načina - rekao je Šaković.
Dodao je da je za podatke iz Srbije čuo iz medija, a ne zvanično od neke institucije.
- Meni je lično nevjerovatno da je toliki procenat falsifikata, ne kažem da se ne dešava, uvijek je toga bilo i biće, nije sporno, ali baš toliki procenat to je već previše ozbiljno. Da je istina, bilo bi baš alarmantno - istakao je Šaković.
Kaže da uvijek ima osnovanih ili neosnovanih prijava građana na proizvode.
- Nema određenih proizvoda koji se ističu po prijavi građana i mali procenat je opravdanosti prijave - naveo je on.
Smatra da kazne za zloupotrebu nijesu dovoljno stroge i podsjeća da je u toku dopuna Zakona o bezbjednosti hrane, u kojoj će biti uzeta u obzir preporuka Evropske komisije da se kazne povećaju.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šaković: Dopunom Zakona o bezbjednosti hrane će se pooštriti kaznena politika za falsifikate

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove naložila je hitno povlačenje partije njeguških špic rebara sa tržišta Crne Gore, nakon što je tokom kontrole u maloprodajnom objektu u Tivtu utvrđena ozbiljna nepravilnost - prisustvo crva na mesu, piše u dokumentu u koji je Portal RTCG imao uvid.
Kako se navodi, riječ je o proizvođaču "Primato P" d. o. o. iz Herceg Novog, pogon Danilovgrad (Spuž), a sporna serija je sa lotom broj 14031025 i rokom upotrebe do 14. aprila 2026. godine.
Portal RTCG je kontaktirao proizvođača, kako bi saznali kako se desilo da se takvo meso našlo u prodaji, te što će učiniti po tome pitanju, ali odgovor nijesmo dobili.&nbsp;
U trenutku inspekcijske kontrole ovlašćeni inspektor za hranu je povukao iz prodaje svu preostalu količinu rebara (3.888 kg) pa je, kako se navodi u dokumentu, potrebno uraditi knjižno odobrenje od strane proizvođača.&nbsp;
Detaljnom kontrolom i pregledom preostalih špic rebara, koja su van prometa, nakon rasijecanja, uočeni su crvi na svakom drugom špic rebru.&nbsp;
Kako navodi inspektor u ostalim proizvodima, tog proizvođača nijesu pronašli ništa sporno.&nbsp;
Pregledali su sanitarne knižice zaposlenih koje su takođe bile uredne.

Inspekcija naredila povlačenje njeguških rebara, pronađeni crvi u mesu

Na teritoriji opštine Bijelo Polje, u mjestu Femića Krš, potvrđen je slučaj bolesti plavog jezika kod jednog grla goveda - saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Navode da je nakon uspostavljene sumnje od veterinarske ambulante “Grandov”, te slanja adekvatnih uzoraka na dalja laboratorijska ispitivanja, Specijalistička veterinarska laboratorija metodom molekularne dijagnostike potvrdila postojanje bolesti.
- Utvrđeno je prisutvo virusa plavog jezika, serotipa osam, koji već mjesecima cirkuliše u regionu (Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Kosovo) - saopštili su oni.
Kako su naveli, trenutno je sumnja na postojanje ove bolesti prijavljena na još četiri gazdinstva u Crnoj Gori, vazdušnom linijom nedaleko od gazdinstva na kom je primarno potvrđena, a dalja epizootiološka i dijagnostička ispitivanja su u toku.
- Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i terenska veterinarska služba preduzimaju sve neophodne mjere, u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom, sa ciljem sprečavanja širenja, ranog otkrivanja novih slučajeva i iskorjenjivanja plavog jezika - dodaju iz Uprave.
Podsjećaju da je bolest plavog jezika prvi put registrovana u Crnoj Gori 2001. godine, a nakon toga do 2021. godine bolest se javljala sporadično, sa većim razmjerama 2014. i 2016. godine. Od 2021. do sada nisu zabilježeni novi slučajevi plavog jezika.
Bolest je, navode, trenutno prisutna i aktivna i u drugim zemljama šireg regiona, te su slučajeve prijavili i Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska.
- Plavi jezik je virusno, vektorsko, oboljenje domaćih (goveda, ovce i koze) i divljih preživara, a uzročnik je virus, iz familije Reoviridae, rod Orbivirus. Bolest nije zoonoza (ne može se prenijeti sa životinja na ljude) i ne može se prenijeti klasičnim kontaktom među životinjama, već glavnu ulogu u prenosu imaju vektori - komarcima slični inskekti roda Culicoides, koji se inficiraju sisajući krv viremičnih životinja i dalje prenose virus ubodom prijemčivih životinja - naveli su u Upravi.
Period inkubacije je, napominju, od četiri do osam dana.
- A tok infekcije varira od inaparentnog (bez pojave kliničkih znakova), kod većine zaraženih životinja, do fatalnog, dok težina kliničke slike zavisi od više faktora poput serotipa uzročnika, vrste domaćina, faktora sredine - pojasnili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Na bolest su, prema njihovim riječima, najosjetljivije ovce, dok kod goveda i koza često prolazi u asimptomatskoj formi.
- U potvrđenom slučaju, nakon ispoljavanja kliničke slike kod jedne mliječne krave, veterinar je uspostavio sumnju, uzeo adekvatne uzorke za laboratorijske analize, nakon kojih je bolest potvrđena - istakli su u saopštenju.
<h2>Klinička slika</h2>
Kod goveda, prema njihovim riječima, nastaje inaparentna infekcija bez vidljivih kliničkih znakova, a u rijetkim slučajevima pojave se i klinički simptomi.
- Međutim, tokom epidemija uzrokovanih serotipom osam, koji je ustanovljen i u potvrđenom slučaju u Bijelom Polju, praksa pokazuje da se pojavljuju znakovi poput potištenosti, povišene tjelesne temperature, konjuktivitisa, krvarenja i erozije nosne i usne sluzokože, te nosni iscjedak koji vremenom postaje gnojan - naveli su u Upravi.
Uočeno je, kažu, crvenilo kože.
- Uz crvenilo ruba papaka, praćeno laminitisom (upalom mekih tkiva papaka). Bolest često prati izraziti pad mliječnosti bez drugih vidljivih simptoma. Takođe, kog goveda bolest može biti praćena stvaranjem krasti na vimenu - naveli su oni.
Kod koza je, kažu oni, karakteristična inaparentna infekcija, slično kao i kod goveda.
- Kada se kod koza bolest manifestuje, može se primijetiti: povišena tjelesna temperature, otoci usana, crvenilo sluznica i slinjenje. Uočeni su i slabost, pobačaji, upala pluća i otoci zglobova - naveli su u Upravi.
Klinički znaci su, napominju oni, najčešći i najizraženiji kod ovaca, a težina kliničke slike zavisi od serotipa, osjetljivosti rase i stresnih faktora.&nbsp;
- U tipičnom obliku bolesti zapažaju se povišena tjelesna temperatura koja obično traje oko sedam dana, a može trajati i duže. Temperatura je često istovremeno praćena otežanim disanjem, a nakon par dana od prvih simptoma uočava se crvenilo usne duplje i nosne sluzokože praćeno iscjetkom iz nosa i očiju. Javljaju se i otoci jezika, usana, kapaka i ušiju.U rijetkim slučajevima otok jezika može biti toliko izražen da jezik ne može stati u usnu duplju, a usljed cijanoze poprimi plavu boju, po čemu je bolest i dobila ime - istakli su u Upravi.
Nakon pet do osam dana od pojave bolesti dolazi, kažu, do nekrotičnih promjena na sluznici usne duplje, koje su veoma bolne.
- Pa ovce prestaju da uzimaju hranu. Povremeno se pojavi i krvav proliv, što je loš prognostički znak. Usljed laminitisa, papci postaju bolni i topli te ovce šepaju, pretežno leže ili pokušavaju hodati na koljenima. Životinje su nemoćne, mršave, vuna otpada u pramenovima, a smrtnost varira od dva do 30 odsto - naveli su oni.
Uprava apeluje na držaoce životinja da, ukoliko primijete promjene zdravstvenog stanja svojih životinja, o tome obavijeste veterinara, koji će izlaskom na teren sprovesti uzorkovanje i uputiti na dalja laboratorijska testiranja.

Potvrđen slučaj plavog jezika u Bijelom Polju: Na bolest najosjetljivije ovce, kod goveda i koza često prolazi u asimptomatskoj formi

Crna Gora trenutno nema registrovanih slučajeva bolesti slinavke i šapa kod životinja, ali nadležne institucije sprovode intenzivne mjere kako bi se spriječio njen ulazak na teritoriju države, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Đaković je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje bi pojava ove bolesti mogla izazvati.
- Kako ne postoje ljekovi za ovu bolest, a o tome će vjerovatno više pričati neko iz veterinarskog sektora, uništava se veliki broj životinja, bukvalno se farme opustoše i zbog toga je to ekonomski značajna bolest zato što podrazumijeva uništavanje velikog stočnog fonda. Sami smo bili svjedoci da jedna benigna bolest kao što je Q groznica prošle godine kod nas napravila malo veći problem, tako da u ovom slučaju to je mnogo, mnogo ozbiljnija situacija i moramo biti jako pažljivi - rekao je Đaković.
Bolest slinavke i šapa, iako se smatralo da je iskorijenjena, ponovo se pojavila u Evropi nakon 37 godina, što je izazvalo zabrinutost kako među institucijama, tako i među stočarima. Evropska komisija pozvala je na oprez, a crnogorske vlasti hitno su reagovale.
Na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane, Veterinarske laboratorije, Komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere prevencije. Iako bolest nije registrovana u Crnoj Gori, zemlje regiona već bilježe prve slučajeve.
- Crna Gora ima status zemlje slobodne od bolesti slinavke i šapa već više godina. Od 2015. godine, kada se bolest pojavila u regionu, Vlada je usvojila Krizni plan koji se i danas sprovodi. Trenutno u Crnoj Gori nema pojave ove bolesti, ali se preduzimaju značajne mjere kako bi se spriječio ulazak. U neprestanom smo kontaktu sa kolegama iz Hrvatske, Srbije i Albanije, pratimo kako oni primjenjuju mjere zaštite - rekao je Đaković.
On je dodao da se bolest najprije pojavila u Njemačkoj, zatim u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je istočni dio Austrije stavljen pod nadzor.
- S obzirom da naši neposredni susjedi trenutno nijesu pogođeni, smatramo da je situacija stabilna, ali oprez mora biti na najvišem mogućem nivou - dodao je Đaković.
On je pohvalio reakciju pogođenih zemalja, ističući da imaju snažne veterinarske sisteme.
- Radi se o većim državama, državama koje imaju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i države sa izuzetno jakim veterinarskim sistemima. Bio sam u situaciji da lično upoznam ljude iz Mađarske veterinarske komore i Panonske veterinarske komore, radi se o veoma stručnim ljudima, o veoma jako raširenom sistemu i smatram da će oni spriječiti širenje ove bolesti, a vjerovatno i vrlo brzo iskorijeniti dio bolesti - istakao je Đaković.
On je podsjetio da su Vlada Crne Gore i Evropska komisija ovu bolest proglasile za jednu od najznačajnijih po ekonomskom uticaju.
- Nanosi velike ekonomske štete jer se u zaraženim područjima moraju ukloniti sve životinje, bez obzira da li su zdrave ili bolesne - dodao je Đaković.

1250x600

1084x550

Đaković: Trenutno nema oboljelih životinja od slinavke i šapa, oprez na najvišem nivou

Inspekcija za hranu izdala je prošlog mjeseca tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane, kao i 22 prekršajna naloga u uznosu od 8.201 eura, podaci su mjesečnog izvještaja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
U izvještajnom periodu akcenat je, kako je saopšteno, dat na kontrolu objekata za proizvodnju i preradu hrane životinjskog porijekla i objekata za skladištenje i prodaju na veliko hrane jer se upravo iz ovih objekata snabdijeva vise od 8000 registrovanih objekata u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i objekata javne ishrane.
Izvršene su 173 kontrole u unutrašnjem prometu.
- Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su preduzeli 37 upravnih mjera i to: jedno rješenje o zabrani rada lica zbog neposjedovanja dokaza o izvršenom zdravstvenom pregledu, sedam rješenja o otklanjanju nepravilnosti, tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane i 26 ukaza o otklanjanju nedostataka manjeg rizika za čije otklanjanje je potrebno kratko vrijeme - navodi se u izvještaju.
U izvještajnom periodu izvršeno je pet kontrola izvršenja mjera naloženih u prethodnom periodu.
Inspekcija je u martu tekuće godine pregledala 1.841 uvezenih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla i 383 pošiljke predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Od ukupnog broja pregledanih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla iz uvoza, za laboratorijska ispitivanja propisanih zahtjeva bezbjednosti (mikrobiologija, kontaminenti, rezidue pesticida), uzeto je 383 uzoraka (proizvoda) a od pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom uzeto je 49 uzoraka - navodi se u saopštenju.
Nakon izvršenih pregleda i utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti inspektori za hranu su donijeli 1,837 rješenja o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane i 383 rješenja o stavljanju na tržište u promet predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Zabaranjen je uvoz četiri posiljke hrane zbog neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima u ukupnoj količini 5.290 kg/l. U izvještajnom periodu za izvršene preglede pošiljki iz uvoza naplaćene su naknade u skladu sa zakonom o administrativnim taksama u iznosu od 75.503 eura - navodi se u saopštenju.

Zbog nebezbjedne hrane 22 prekršajna naloga

Dubai čokolada povučena je sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Kako je rečeno, u Crnoj Gori 20. novembra ove godine uvezena pošiljka Dubai čokolade u količini od 1.192 kilograma, u pakovanjima od 90 grama i 30 gram, proizvođača Sekerleme iz Turske.
Granični inspektor je, kako navode, u skladu sa analizom rizika, uzeo uzorak čokolade i dostavio na laboratorijsko ispitivanje na parametre koji su najčešći uzrok neusaglašenosti kod ove grupe proizvoda, a to su zaslađivači i teški metali.
- Izvještajem o izvršenom laboratorijskom ispitivanju na zaslađivače i teške metale, potvrđena je usaglašenost proizvoda u skladu sa propisima. Odlučeno je, u skladu sa načelom predostrožnosti, da se privremeno sprovede postupak povlačenja ovog proizvoda sa tržišta, radi vršenja dodatnih ispitivanja. Nakon dobijanja rezultata dodatnih ispitivanja, usaglašeni proizvodi će biti vraćeni na tržište. U slučaju utvrđivanja neusaglašenosti u istim, biće preduzete mjere uništavanja ili vraćanja inoisporučiocu - kazali su iz Uprave.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će, kako zaključuju, blagovremeno obavijestiti javnost o rezultatima dodatnih ispitivanja Dubai čokolada.
U uzorcima tzv. Dubai čokolade uvezene u Njemačku pronađeno je mnogo štetnih sastojaka, saopštilo je u četvrtak ministarstvo potrošača savezne države Baden-Virtemberg.

Dubai čokolada povučena sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je Portalu ETV da na crnogorskom tržištu nema žutog kukuruznog brašna iz Srbije koje je Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina. Informacija o spornom brašnu objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF). Upravo je RASFF, kako je Đaković kazao Portalu ETV, jedan od alata koji koriste inspektori prilikom kontrola hrane. - Navode o RASFF notifikaciji može da provjeri svaki građanin Crne Gore na veb stranici RASFF portala koji je otvoren za javnost: <a href="https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277">https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277 </a>i može se uvjeriti u činjenice da: predmetna notifikacija datira od dana uzorkovanja žitarica i pekarskih proizvoda (žutog kukuruznog brašna) u Švajcarskoj odnosno 10. jula 2024. godine. Navedi proizvod se ne može naći na tržištu Crne Gore, ali je, ne ova, nego bilo koja RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole – istakao je Đaković. Podvukao je da je Uprava reagovala - i to ne, kako je kazao, samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara - već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima i periodom godine. - Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na veb stranici Uprave. Godišnji podaci se mogu pronaći u rubrici „Izvještaji o radu fitosanitarnog Sektora“, dok se mjesečni objavljuju u rubrici „Fitosanitarna inspekcija“ – dodao je Đaković uz napomenu da su žitarice i proizvodi od žitarica na našem tržištu pod konstantnim monitoringom. <h2>Unutrašnja i granična kontrola</h2> Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se, napominje on, zasniva na kontroli uvoza. - Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – istakao je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Nebezbjedne pošiljke hrane, žitarica i proizvoda od žitarica su, kaže, vraćene pošiljaocu ili uništene. - Mimo granične kontrole, kontrolišu se i proizvodi, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje – tj kroz unutrašnju kontrolu, što je još jedan štit za krajnje potrošače – kazao je Đaković Portalu ETV. Pored toga razvli su, kaže, princip praćenja „sledljivosti“. - I ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku – dodao je Đaković. <h2>Uništene i vraćene pošiljke</h2> On je Portalu ETV dostavio i tabelu sa podacima o vraćenim ili uništenim pošiljkama u prethodne četiri godine. Prema tim podacima vraćeno ili uništeno je ukupno 664.341 kilograma pošiljki. - Dakle kako iz tabele vidi evidentno je da možda mnogo više radimo nego što pričamo, ali zar nije u tome poenta? – naveo je Đaković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319" data-rendition-name="original" width="1001" height="641" loading="lazy" alt="Tabela"></figure>  <h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2> Na mogućnost da se na tržištu Crne Gore može naći sporno brašno juče je ukazao nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović. On je i pozvao Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju ovim povodom. U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu. - U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je juče Rabrenović. Ovo, kako je ukazao, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. - Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović. Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća. - Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović. <h2> Problem i krastavci i cimet</h2> On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan. - Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović. Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kako je rekao, još iz februara, odnosno marta ove godine. - I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović. <h2>Neophodna komunikacija</h2> Evidentno je, kako je istakao, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore. - Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača. <h2>„Gugl istraživanja“</h2> U odgovoru na reagovanje Rabrenovića, Đaković je poručio da ne bi da komentariše funkcioniše li naš sistem bolje ili gore od evropskog. - Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – poručio je Đaković. On je ocijenio i da je Rabrenović „drži predavanja“ na osnovu „gugl istraživanja“. - Zahvaljujemo se „nacionalnom“ ekspertu na brizi za potrošače u Crnoj Gori, ali se i divim njegovoj slobodi i profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije i kako sam pročitao „brendologa“ javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi gugl istraživanja. Svaka čast na samopouzdanju – naveo je Đaković.

Anja Ivanović

Đaković: U Crnoj Gori nema spornog kukuruznog brašna

Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.
Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.
Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.
- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj obolijevanja riba od virusne encefalopatije i retinopatije, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 
 
Infekcija je, kako se navodi, potvrđena kod dvije kernje koje je dostavio Institut za biologiju mora (IBM). 
 
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su kazali da se bolest ne prenosi na ljude i ne predstavlja nikakav rizik ljudskom zdravlju. 
 
U saopštenju se navodi da bolest kod riba izaziva Betanodavirus iz familije Nodaviridae. 
 
- Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu ribu kontaktom, kontaminiranom vodom i alatom, a prenosi se i vertikalno - navedeno je u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, oboljeva veliki broj vrsta riba. 
 
- Bolest je utvrđena kod riba u moru i za sada nema nikakvih simptoma na ribama koje se uzgajaju u kavezima - kazali su iz Uprave. 
 
Oni su podsjetili da je bolest u prethodnom periodu detektovana i u drugim zemljama Mediterana. 
 
- Simptomi bolesti su nepravilno plivanje (vrtložno ili poput igle), sljepilo inficiranih riba, tamnjenje kože, anoreksija - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da može doći do visokog mortaliteta, naročito kod mlađi. 
 
- Jako je bitno na kaveznim sistemima pojačati sanitarne mjere, kako se bolest ne bi prenijela na njih, pošto je riba brancin veoma osjetljiva na ovu bolest - naveli su iz Uprave. 
 
Oni su apelovali na uzgajivače riba da se u slučaju značajnijeg mortaliteta na kavezima ili promjena u zdravstvenom stanju što prije obrate nadležnoj veterinarskoj službi.

Potvrđen prvi slučaj virusne infekcije kod riba

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poziva Udruženje stočara Danilovgrad, zajedno sa svim ostalim organizacijama i pojedincima koji prijete protestima i blokadama povodom Kju groznice, da, kako su kazali, "doprinesu rješavanju nastale situacije kroz proaktivno djelovanje u vidu suzdržavanja od širenja panike, ulaganja napora da u saradnji sa lokalnom samoupravom pronađu adekvatnu lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa i sprovođenje mjera".
Uprkos, kako su naveli u saopštenju, pritiscima, prijetnjama i ultimatumima koji se pred njih postavljaju, ostaju dosljedni donesenim i propisanim mjerama i protokolima postupanja, te da će se uzorkovanje i testiranje samo određenih farmi vršiti kao i do sada.
- Uprava apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji, u kojoj držaoci životinja odbijaju saradnju za zakopavanje leševa na vlastitom zemljištu ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama i zaključcima Vlade, bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama - naveli su u saooštenju.
Apeluje i na građanstvo da, kako su kazali, svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje situacije u kojoj se nalazimo.&nbsp;
- Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja - navode u saopštenju.
Zakopavanje usmrćenih životinja je, kako dodaju, jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost.&nbsp;
- Suprotno, spriječavanje zakopavanja leševa eutanaziranih životinja ili njihovo otkopavanje direktno doprinosi bržem širenju zarazne bolesti - navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Uzorkovanja i testiranja na Kju groznicu će se, kako su kazali, vršiti isključivo na farmama na kojima su farmeri i veterinari primijetili "određenu patologija u datom momentu (pobačaji, višednevne povišene temperature, bronhopneumonije)".&nbsp;
- Na tim gazdinstvima, ukoliko se potvrdi Kju groznica, sprovodiće se sve mjere u skladu sa važećom naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Kju groznica kod goveda. Uprava će organizovati epizootiološko ispitivanje na kontaktnim gazdinstvima, a na osnovu individualnih uviđaja razmatraće i predlagaće se mjere na svakom konkretnom gazdinstvu. Dalje mjere, potencijalna uzorkovanja, testiranja i preporuke će se donositi u skladu sa kliničkim indikacijama i epizootiološkom situacijom na terenu - navode u saopštenju.
Od Uprave se, kako dodaju, očekuju i zahtijevaju "određene odluke koje su u neskladu sa stručnim saznanjima, dobrom veterinarskom praksom i generalno praksom u svijetu".
- Kju groznica nije naročito opasna zarazna bolest, nije bolest sa A liste evropskog zakonodavstva, niti je isto prepoznaje, i nije stručno utemeljeno testirati gazdinstva na kojima se nije javila patologija ili klinička slika koja se može vezati za Kju groznicu. S obzirom na njenu ubikvitarnost, prisustvo u okolini decenijama, te zastupljenost na ovim prostorima, kao i u cijelom svijetu, takav korak u ovom trenutku nije opravdan - smatraju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Na onim gazdinstvima na kojima Kju groznica, kako su rekli, pravi određenu problematiku, sprovode se redovno mjere sa ciljem njenog suzbijanja i kontrole.
- Još jednom naglašavamo da su se propisane mjere pravovremeno poštovale i sprovodile od onih koji sada vrše pritiske, kao i lokalnih samouprava, svi napori suzbijanja ove zarazne bolesti do sada bi dali pozitivne rezultate. Uprava apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima - navode u saopštenju.
Proritet je, kako ističu, rješavanje inficiranih gazdinstava na kojima životinje borave već duže vrijeme, bez mogućnosti da se neškodljivo uklone i na taj način doprinese smanjenju, odnosno gašenju žarišta.

"Udruženje stočara Danilovgrad i ostale organizacije da doprinesu rješavanju situacije sa Kju groznicom"

Predsjednica Banke hrane Crne Gore Marina Medojević upozorila je povodom Međunarodnog dana djeteta, koji se obilježava 20. novembra, da djeca koja odrastaju u porodicama ispod ili na granici siromaštva ne mogu ostvariti osnovna prava garantovana međunarodnim dokumentima.
Medojević je podsjetila da je Međunarodni dan djeteta ustanovljen 1954. godine, te da se istog datuma obilježava i potpisivanje Konvencije Ujedinjenih nacija o pravima djeteta, čija je potpisnica i Crna Gora.
- Za četvoročlanu porodicu u Crnoj Gori granica siromaštva iznosi 589 eura. Djeca koja žive u takvim uslovima uskraćena su za garantovana prava iz Konvencije o pravima djeteta, kao i iz evropskih standarda zaštite djece - navela je Medojević.
Ona je naglasila da Crna Gora, na putu ka Evropskoj uniji, mora unaprijediti instrumente borbe protiv dječijeg siromaštva, marginalizacije i socijalne isključenosti. Ključnim smatra obezbjeđivanje jednakog pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, adekvatnom stanovanju i kvalitetnoj ishrani za svako dijete.
Prema njenim riječima, brojni građani u stanju socijalne potrebe ostaju van sistema pomoći zbog rigidnih kriterijuma, dok postojeće socijalne mjere ne prate rast troškova života.
- Nemamo dovoljno besplatnih servisa za porodice u stanju socijalne potrebe. Materijalna pomoć i socijalni programi nijesu usklađeni s realnim troškovima života - poručila je Medojević.
Istakla je da rješenje siromaštva leži u ciljanoj, a ne univerzalnoj podršci, jer opšte mjere najmanje pomažu najugroženijima.
- Podrška porodicama sa djecom koja žive u ili ispod linije siromaštva mora biti značajno veća. Besplatni vrtići, produženi boravak, topli obroci, subvencionisano stanovanje i vaučeri za obrazovanje primjeri su mjera koje mogu dati rezultate - &nbsp;navela je.
Naglasila je i da je progresivan sistem pomoći jedini način da se umanje velike socijalne razlike među djecom, jer „što je porodica siromašnija, pomoć države i lokalnih zajednica mora biti veća“.
Medojević je zaključila da se problemi siromaštva ne mogu riješiti bez snažne međuresorne i međusektorske saradnje, u kojoj bi učestvovale državne institucije, lokalne samouprave, civilno društvo i same zajednice.

Medojević: Siromaštvo djeci uskraćuje osnovna prava

Poreska uprava PU saopštila je da je tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana, piše Portal RTCG.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost konstatovalo je nedavno da su evidentni slučajevi kršenja poreskih propisa od strane pravnih i fizičkih lica stranog porijekla. Poreska uprava (PU) je odgovorila na pitanje da li ima detaljnije podatke o broju tih evidentiranih kršenja.
– Poreska uprava sprovodi redovne i vanredne kontrole svih poreskih obveznika registrovanih u Crnoj Gori, uključujući i one čiji su osnivači strani državljani. Kontrole se vrše u skladu sa godišnjim planom inspekcijskih nadzora i procjenom rizika. U slučajevima gdje su prilikom vršenja inspekcijskog nadzora utvrđene nepravilnosti koje imaju elemente prekršaja ili krivičnog djela, Poreska uprava je pokrenula odgovarajuće postupke. Evidencija o broju izvršenih kontrola, utvrđenih nepravilnosti i izrečenim mjerama ne vodi se po vlasničkoj strukturi, već zbirno za sve poreske obveznike – naveli su.
Kada su u pitanju podaci za sve kategorije poreskih obveznika, dodaju, od početka maja do kraja avgusta 2025. godine poreski inspektori izvršili su 3.123 provjere regularnosti poslovanja poreskih obveznika i utvrdili nepravilnosti kod 567 poreskih obveznika.
– Po tom osnovu izdato je 752 prekršajna naloga sa izrečenim novčanim kaznama u iznosu od 2,3 miliona eura. Zaduženje po osnovu izrečenih novčanih kazni iznosilo je 1.9 miliona, od čega je naplaćeno 881.2 hiljade eura ili 47.4 odsto. Naplata po osnovu novčanih kazni odnosi se na poreske obveznike koji su prihvatili prekršajnu odgovornost i platili izrečene kazne u roku od osam dana, odnosno kazne umanjene za jednu trećinu, shodno Zakonu o prekršajima. Mjera zabrane obavljanja djelatnosti izrečena je kod 26 obveznika – rekli su iz PU.
Kada su u pitanju potpune kontrole, koje podrazumijevaju pravilnost obračunavanja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih dažbina kojima upravlja Poreska uprava, za devet mjeseci ove godine izvršeno je 406 kontrola i utvrđene su korekcije u iznosu od 33 miliona, kažu iz ove institucije.
– Na osnovu službenih podataka, procjene rizika, ali i podataka dobijenih od drugih organa sa kojima sarađuje Poreska uprava, poreski inspektori su sproveli i ciljane kontrole poreskih obveznika čiji su osnivači strani državljani, kod kojih je utvrđeno da ne podnose blagovremeno poreske prijave, ne plaćaju poreske obaveze, izdaju fiskalizovane račune a ne prikazuju ostvareni promet, i druge povrede zakona. Takve povrede poreskih propisa sankcionisane su na način da su službenici Uprave policije, u saradnji sa službenicima Poreske uprave, a u koordinaciji sa tužilaštvom, podnijeli krivične prijave protiv više pravnih lica i odgovornih lica u pravnim licima, zbog sumnje da su izvršila krivično djelo utaju poreza i doprinosa u produženom trajanju – ističe se.
Po zaključcima Vijeća za nacionalnu bezbjednost, Poreska uprava će Upravi policije dostavljati podatke o nelikvidnim i neaktivnim firmama u vlasništvu stranih državljana, kako bi policija sprovela provjere i, shodno Zakonu o strancima, pokrenula postupke za ukidanje privremenog boravka u slučajevima kada za to postoje zakonski uslovi.
Poreska uprava je, kako su rekli, tokom prethodne sedmice Upravi policije dostavila prvu listu sa spiskom od preko 2.000 neaktivnih privrednih subjekata u vlasništvu stranih državljana.
– Dakle u pitanju je prva lista, a radi se o kontinuiranoj aktivnosti, te će Poreska uprava periodično dostavljati pomenute liste Upravi policije – istakli su.
Poreska uprava, navode, sprovodi sveobuhvatnu Reformu poreske administracije, u saradnji sa Svjetskom bankom, sa ciljem digitalizacije svih poslovnih procesa, jačanja transparentnosti i ispunjavanja međunarodnih obaveza.
– U tom kontekstu, ključna reformska osnova je razvoj Integrisanog informacionog sistema za upravljanje prihodima (IRMS), koji treba da zamijeni sve postojeće informacione sisteme. IRMS predstavlja centralni sistem koji integriše sve faze upravljanja prihodima – od registracije poreskih obveznika, preko obračuna i naplate, do kontrole i prinudne naplate. Zajedno sa sistemom elektronske fiskalizacije, koji je već u produkciji od 2021. godine, IRMS čini kičmu modernog i pouzdanog poreskog sistema, osposobljenog da u realnom vremenu prati poreski promet i identifikuje rizike u ponašanju poreskih obveznika. IRMS predstavlja prvu fazu i podrazumijeva digitalizaciju postojećih sistema i planirano je da bude u produkciji od 1. januara 2026. godine. Tokom naredne godine biće započeta i druga faza, koja podrazumijeva uvođenje novih digitalnih servisa. Želimo da istaknemo i rezultate naplate bruto prihoda koji su postignuti za 10 mjeseci 2025. godine – saopštavaju iz PU.
Poreska uprava, naveli su, ostvarila je naplatu bruto prihoda od ukupno 1,4 milijarde eura za deset mjeseci ove godine, što je više za 17 miliona eura u odnosu na isti period lani. Plan naplate za period od početka januara do kraja oktobra ostvaren je na nivou od 99,6 odsto.
– Naplata poreza na dodatu vrijednost (PDV) iznosila je 495 miliona eura, što je u odnosu na prošlu godinu više za 92 miliona eura ili 23 odsto, a u odnosu na plan viša za pola miliona. Po osnovu poreza na dobit pravnih lica naplaćeno je 227 miliona eura i to je više za 21 milion eura ili 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, a u odnosu na plan više za 14,4 miliona eura – istakli su.
Po osnovu doprinosa, kažu, naplaćeno je 339 miliona eura što je za 32 odsto niže od naplate u prošloj godini za isti period.
– Razlog smanjenja naplate doprinosa je smanjenje stope doprinosa za PIO shodno zakonskim izmjenama od 1. oktobra 2024. godine kojima se doprinos za PIO na teret osiguranika umanjuje sa 15 odsto na 10 odsto, a doprinos na teret poslodavca umanjuje sa 5,5 odsto na 0 odsto, odnosno sada je ukupno opterećenje po osnovu doprinosa za PIO za sve kategorije obveznika 10 odsto. Dakle, i pored činjenice da je naplata doprinosa niža u odnosu na prethodnu godinu, Poreska uprava je ostvarila rast ukupne naplate bruto prihoda – ukazuju.
Samo u oktobru 2025. godine, tvrde u PU, naplata bruto prihoda iznosila je 136 miliona eura, što je premašilo prošlogodišnji oktobar za osam odsto, a plan za oktobar 2025. godine premašen je za pet odsto.
– Značajan rast ostvaren je kod poreza na dodatu vrijednost gdje je u oktobru ostvaren 61 milion eura, odnosno rast od 30 odsto u odnosu na prošlu i pet odsto u odnosu na plan za oktobar za ovu godinu. Porez na dobit pravnih lica iznosio je četiri miliona, što predstavlja rast od 150 odsto u odnosu na oktobar lani, a 320 odsto više u odnosu na plan za ovaj oktobar – dodali su.
Rezultati potvrđuju da PU, kako tvrde, uspješno ostvaruje ciljeve definisane strateškim planom, sa posebnim fokusom na suzbijanje neformalne ekonomije, unapređenje poreske discipline i jačanje saradnje sa poreskim obveznicima.
– I u narednom periodu će se nastaviti sa sprovođenjem aktivnosti usmjerenih na modernizaciju poslovnih procesa, transparentnost rada i dalji rast poreskih prihoda u korist stabilnosti javnih finanasija Crne Gore – zaključuju iz Poreske uprave.

Poreska uprava predala policiji spisak preko 2.000 neaktivnih firmi stranaca

Tokom sinoćnjeg sastanka premijera Milojka Spajića i ambasadorke Velike Britanije Don Meken, potvrđena je informacija da jedna od planetarno najznačajnijih aviokompanija, British Airways, prvi put u istoriji pokreće liniju ka našoj zemlji, saopšteno je iz Vlade.
- Nova ruta London Heathrow – Tivat biće operativna od 14. maja do 26. septembra, tri puta sedmično – utorkom, četvrtkom i subotom - navodi se u saopštenju.
Uvođenjem ove linije, kako kažu iz Vlade, Tivat će tokom naredne ljetnje sezone, pored postojećih veza sa londonskim aerodromima Stansted, Luton i Gatwick, prvi put biti povezan i sa Heathrowom, koji je jedan od najprometnijih aerodroma na svijetu.
Heathrow je prvi u Evropi po broju putnika i nudi konekcije sa čak 230 destinacija, uključujući brojna interkontinentalna odredišta.
- Dolazak British Airwaysa predstavlja značajan iskorak za našu državu, ne samo u oblasti aviopovezanosti, već i u širem ekonomskom smislu. Kao jedan od najrelevantnijih globalnih avio-brendova, poznat po visokoplatežnoj i međunarodnoj klijenteli, British Airways ovim potezom šalje poruku o atraktivnosti crnogorskog tržišta i velikom potencijalu za dalji razvoj turizma i biznisa - zaključuju u Vladi.

Spajić i Meken: British Airways pokreće svoju prvu liniju ka Crnoj Gori

Reakcija zaista pravih navijača, koji nijesu skupina za realizaciju određenih politika, crnogorskih navijača, je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, pravnik i novinar Nebojša Vučinić.
Utakmicu Crna Gora – Hrvatska, osim dobre igre i sportskog i fer ponašanja igrača obje reprezentacije, obilježile su i poruke hrvatskih navijača – ubij Srbina i za dom spremni.
Nije siguran, kaže Vučinić, da su to navijači, jer su prestali to da budu početkom devedesetih godina prošlog vijeka, kada su, kako kaže, iskorišteni u političke svrhe.
– Od tada su sredstvo realizacije nekih politika, nažalost onih pravih navijača kojih je sve manje na sportskim borilištima, iako sport u stvari i postoji zbog njih. Meni to prilično zaista liči na devedesete kada je sve počelo i ja se još sjećam onih scena sa Maksimira, pamtim to i mnogo, mnogo sličnih scena sa drugih sportskih borilišta na prostorima bivše Jugoslavije. Po meni to nijesu navijači, oni su samo skupine ljudi koji predstavljaju sredstvo realizacije određenih politika – rekao je Vučinić.
Kaže da mu je žao što su utakmice između reprezentacija država koje su nekad dijelile istu državu proglašene utakmicama visokog rizika, ali ako su postojala operativna saznanja, dodaje on, da može doći do incidenata, onda je policija zatajila jer su hrvatski navijači napadnuti noć prije utakmice.
Ističe da su brojni komentatori i analitičari iz Hrvatske oduševljeni crnogorskim navijačima, dok se veliki broj njegovih prijatelja iz Hrvatske, kako kaže, stidi zbog postupka hrvatskih navijača.
– Nijesu oni to slučajno uradili, jer kad su u pitanju dvije skupine tih mangupa sa tribina, rado koristim onu Krležinu sentencu koju ne bih ponavljao u programu jer sadrži termine koji nijesu za program, ali reakcija zaista pravih navijača je bila na svom mjestu i u pravom momentu i na najbolji mogući način odgovorila na provokacije, sve drugo bi bilo pogrešno – zaključio je Vučinić.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DBOQwqvF4c8E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Vučinić: Današnji navijači su obično sredstvo realizacije nekih politika

Otvaranjem istrage o ,,safari snajperistima” koji su sijali smrt tokom skoro četvorogodišnje srpske opsade Sarajeva, Tužilaštvo u Milanu otvorilo je i Pandorinu kutiju iz koje bi mogli da iskoče mučni, užasavajući detalji. I veoma neprijatne istine za neke bogate biznismene sa Zapada koji su plaćali velike sume novca da bi dolazili na srpske položaje iznag grada i snajperom ubijali civile po ulicama Sarajeva. &nbsp; Osim moćnih biznismena koji su išli u lov na ljude kao na divljač, nemirne snove bi mogao da ima i jedan balkanski moćnik – Aleksandar Vučić. &nbsp; RATNE GODINE &nbsp; Te 1992. godine, kada se kao član Srpske radikalne stranke, prijavio kao dobrovoljac za ratovanje na strani Srba u Bosni i Hercegovini, dvadesdvogodišnji Aleksandar Vučić je tek započinjao političku karijeru. Zato se trudio da bude u blizini svog političkog idola – Vojislava Šešelja. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119191124_ef3b500d951da7b3117fa84c9862f57aeb124e573b389ec8ec6afc1ee6914709" data-rendition-name="original" width="800" height="350" loading="lazy" alt="VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva"> <figcaption>VRIJEME SRAMOTE: Šešelj, Vučić i Aleksić 1992. godine iznad opsadiranog Sarajeva(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Tako je, negdje u kasnu jesen 1992. godine, mladi Vučić usnimljen na položajima iznad Sarajeva, kod Jevrejskog groblja. Kamera je zabilježila kako pozamašni Vojslav Šešelj u prvom planu obilazi paravojnu SRS jedinicu srpkog četničkog vojvode Slavka Aleksića. Tada je oko kamere zabilježilo i Aleksandra Vučića, u braon jakni i kariranoj košulji. U desnoj ruci, kako se vidi na snimku, Vučić drži predmet koji je teško identifikovati. &nbsp; Snimak je, nakon otvaranja istrage u Milanu, rasplamsao stare vatre optužbi da je upravo Vučić učestvovao u besprizornim snajperskim napadima na građane Sarajeva... &nbsp; Stvarno, što je sve radio Aleksandar Vučić tokom opsade Sarajeva? &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119191128_0906856d2de254fd8ca21ef82792af8814b0fffb3d49d7a3bf7204ae14deed24" data-rendition-name="original" width="1020" height="651" loading="lazy" alt="VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo"> <figcaption>VIŠE OD 11 HILJADA ŽRTAVA ZA ČETIRI GODINE OPSADE: Ratno Sarajevo(Photo: Foto: MARIO BOCCIA)</figcaption> </figure>  ,,PRANJE” RATNE BIOGRAFIJE &nbsp; Neki su detalji poznati i utvrđeni. Kao član Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja, mladi Vučić bio je, po soptvenom priznanju, tokom 1992. i 1993. godine pripadnik dobrovoljačkog paravojnog odreda zloglasnog komandanta Slavka Aleksića, koja je uglavnom djelovala u rejonu Jevrejskog groblja iznad Sarajeva, gdje je bilo smješteno i jedno od mnogih snajperskih gnijezda. &nbsp; Svojevremeno se i sam Vučić hvalisao ,,ratnom biografijom”. &nbsp; U intervjuu za beogradski magazin ,,Duga”, Vučić se 6. avgusta 1994. godine hvalisao kako je u vrijeme sarajevskih ,,ljudskih safarija” bio na lokaciji Jevrejskog groblja, upravo tamo gdje su dolazili bogati lovci na ljude snajperom ubijali ljude, kao da je u pitanju sport. Naravno, Vučić ne otkriva te mračne detalje, već govori o svojem mladalačkom doprinosu ,,srpskom intersu u Bosni”. &nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119191128_f6843019baa17aec17e7b62ca5c0165c091d9105fdc4a3642f83409dc77999b7" data-rendition-name="original" width="676" height="380" loading="lazy" alt="NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV "> <figcaption>NEGACIJA VLASTITOG BESČAŠĆA: Vučić u razgovoru sa Hadžifejzovićem za Face TV(Photo: Screenshot Face TV )</figcaption> </figure>  Kasnije, kada su optužbe za učešće u beskrupuloznom ubijanju civila na ulicama Sarajeva počela da se vežu za njegovo ime – oštro je negirao. Tako je marta 2021. godine, u razgovoru za Fejs TV Senada Hadžifejzovića, Vučić odbacio priče o njegovom učešću u snajperskom safariju i ustvrdio da su to - bestidne laži. I -Da vam ja nešto kažem dobijam ja to kako sam snajperom ubijao ljude po Sarajevui čitam gluposti svakog dana nikad snajper nisam uzeo u životu u ruku. Ajde molim vas, ne mogu gluposti i laži da slušam – odbrecnuo se Vučić tokom razgovora. &nbsp; Hažifejzović nije odustajao, ponovio je pitanje:,,Jeste li pucali na Sarajevo?” -Nisam pucao, ali sam bio na Palama, radio i radio svoj posao – odgovorio je Vučić, ne objašnjavajući koji je posao radio kao tadašnji dobrovoljac u paravojnoj jedinici. &nbsp; NOVI DOKAZI Pitanje je da li će, nakon otvaranja istrage u Milanu - ali i nastavka istrage u Sarajevu - predsjednik Srbije, moći ponovo lakonski da odbacuje nezgodna pitanja. Jer, sada se pojavljuju novi optužujući dokazi i svjedočanstva.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119191132_ff5de4ad40a3e48e2c4d4e7fe7c8b1f5ce20e217ac7457dbac53091e8d1a9e48" data-rendition-name="original" width="900" height="506" loading="lazy" alt="INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar"> <figcaption>INFORMACIJE ZA TUŽILAŠTVO U MILANU: Domagoj Margetić, istraživački novinar(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Javnom tužilaštvu u Milanu 14. novembra ove godine hrvatski istraživački novinar Domagoj Margetić je priložio informacije o, kako je nazvao, ,,povezanosti trenutnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima u ratnom Sarajevu”. &nbsp; -Upravo je Jevrejsko groblje u Sarajevu, dakle borbena pozicija na kojoj je kao dobrovoljac 1992. i 1993. godine bio Aleksandar Vučić, bila položaj u stravičnoj ,,turističkoj” ponudi ljudskog safarija imućnim i utjecajnim ljudima iz Italije i bio poznat kao jedna od najluksuznijih, najtraženijih i najskupljih lokacija za ljudski safari, za lov na ljude u Sarajevu, posebno za safari ubijanja djece u naručju majki u Sarajevu – piše Margetić, između ostalog, u prijavi Javnom tužilaštvo grada Milano. &nbsp;&nbsp;&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119191132_5ba68260286256095291720d7f4ce2e641aa5e048417b3907075369ea2408e31" data-rendition-name="original" width="1197" height="790" loading="lazy" alt='DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"'> <figcaption>DOKAZI: Informacija od značaja za predmet istrage ,,Ljudskih safarija"(Photo: Portal ETV )</figcaption> </figure>  HELEZ: POSTOJE SVJEDOČANSTVA! Nije novinar Margetić jedini koji tvrdi da je aktuelni predsjednik Srbije pucao na Sarajlije tokom opsade grada. &nbsp; U izjavi za Televiziju E, ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez govori da postoje takva svjedočanstva:  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119191136_aa620f911b240e36aeb787748f9c64035910ab566722a4e97e8a7dae7ca92bcb" data-rendition-name="original" width="768" height="476" loading="lazy" alt="BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine"> <figcaption>BROJNA SVJEDOČANSTVA: Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  -Vučić je više puta dolazio u okolinu Sarajeva po ratištima. To je bio njegov politički početak. Imao sam priliku, sad u Sarajevu imate priliku da razgovarate sa ljudima koji su bili u ratu na strani Srba i u toj srpskoj vojsci, ljudi koji kažu da su bili s njim i da je pucao sa Trebevića da se iživljavao iz različitih oružja po Sarajevu. Naravno, ljudi su me molili da ostanu anonimni, jer znate i sada kakvo je okruženje i izlaskom u javnost njihovih imena ljudi bi mogli tragično završiti -kazao je Helez. &nbsp; Ministar odbrane Bosne i Hercegovine je i ranije javno ukazivao da ima direktna saznanja od više bivših srpskih vojnika i oficira o povezanosti Aleksandra Vučića s ljudskim safarijima na sarajevskom Jevrejskom groblju. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20251119191136_419f771fa921475472c961f6e318459de6104a4874c7a5b0c08fb117ccdde50d" data-rendition-name="original" width="1200" height="800" loading="lazy" alt="JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu"> <figcaption>JEDINI DOKAZANI SNAJPERISTA: Eduard Limonov uz nadzor Radovana Karadžića puca po Sarajevu(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ČEKAJUĆI PARVDU POSLIJE TRI DECENIJE... Istražitelje u Milanu, kao i one u Sarajevu koji su nakon 2022. godine obnovili istragu po prijavi bivše gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, svako će intersovati da čuju nove pojedinosti, kao i imena onih koji su učestvovali u bestijalnoj akciji koja je trajala tokom čitave opsade Sarajeva. &nbsp; Za sada je jedino utvrđeno, pa i zabilježeno kamerom, kako je ruski književnik Eduard Limonov, u društvu Radovana Karadžića, pucao na Sarajevo. Na snimku se prvo vidi politički vođa bosanskih Srba kako priča telefonom sa nekom osobom kodnog imena ,,Orao”, dok se u pozadini vidi kako srpski vojniuci ,,obučavaju” Limonova. A onda Limonov ,,ponosno” ispaljuje rafal iz puškomitraljeza po Sarajevu... &nbsp; Eduard Limonov nikada nije procesuiran. I neće biti: preminuo je 2020. u 77 godini. Njegovog domaćina, Radovana Karadžića, ratnog zločinca, Tribunal za ratne zločine u Hagu, osudio je na doživotnu kaznu zatvora. &nbsp; Niti jedan "snajperista” za protekle tri decenije nije procesuiran. Tokom četvorogodišnje opsade ubijeno je više od 11 hiljada ljudi, od čega 1.600 sarajevske đece. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. &nbsp;

Aleksandar Vučić i ,,Sarajevo Safari"

Brata Džemila Hodžića u maju 1995. godine ubio je snajperski hitac sa položaja koji je na brdima iznad Sarajeva držala Vojska Republike Srpske. Amel je imao 16 godina kada ga je ubio snajperista. Ispred zgrade je igrao tenis. Nekoliko metara dalje, dvanaestogodiišnji Džemil je gladao kako mu ubijaju brata.&nbsp; &nbsp;Amel je jedno od više od 1.600 sarajevske djece ubijene tokom skoro četvorogodišnje opsade Sarajeva. Prema podacima udruženja žrtava svako deseto dijete ubijeno je snajperom. Ranjeno ih je 14 hiljada. NOVA ISTRAGA O MRAČNOJ PROŠLOSTI&nbsp; Tužioci u Milanu pokrenuli su istragu o Italijanima koji su navodno dali ogromne sume novca srpskim snagama kako bi tokom opsade Sarajeva mogli da budu ,,vikend snajperisti” koji ubijaju građane zabave radi. Tu vijest 10. novembra prenijela je italijanska agencija ANSA pozivajući se na pisanje listova Đorno (Il Giorno) i Republika (La Repubblica). Ta dva lista objavila su da su sprskim snagama ,,ogromne” sume plaćali uglavnom krajnje desni fanatici za oružje kako bi pucali na ljude tokom opsade Sarajeva u kojem je tokom rata ubijeno ili nestalo više od 11 hiljada ljudi. Do pokretanja istrage Tužilaštva u Milanu došlo je zahvaljujući istraživanju italijanskog novinara i pisca Ecia Gavecanija (Ezio Gavazzeni). &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20251119001124_f1d1c70e6bad24d98d565d952a45a018b6baa26cab55d33bc23551a2c0d47b28" data-rendition-name="original" width="573" height="573" loading="lazy" alt="GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić"> <figcaption>GLEDAO SMRT SVOG BRATA: Džemil Hodžić(Photo: WARM festival)</figcaption> </figure>  Džemil Hodžić nije bio iznenađen da je u Milanu u Italiji pokrenuta istraga koja bi trebala da utvrdi da li su bogati stranci tokom rata u Bosni i Hercegovini (BiH) plaćali ogromne svote novca kako bi "iz zabave" snajperom ubijali civile u opkoljenom Sarajevu.&nbsp; &nbsp;Za Televiziju E je ispričao kako je sa italijanskim novinarom u kontaktu još od aprila, te da je upoznat s akcijom italijanskog tužilaštva. Vjeruje da ona može imati neki pozitivan rezultat, zato što dolazi, kako kaže izvana, jer se u tužilaštvima BiH i Srbije ne dešava ništa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a.webp" data-media-id="editor_1" data-image-id="20251119001128_36744fb3547d916de43c70ccc848ebbad0ef846e70ab4d3c0b445f1a6160a38a" data-rendition-name="original" width="1200" height="675" loading="lazy" alt="STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina"> <figcaption>STRAH OD SNAJPERSKOG METKA: Sarajevo, 1994. godina(Photo: Oslobođenje)</figcaption> </figure>  &nbsp;-Znali smo za “vikend četnike”, ljude koji su dolazili najčešće subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, civile, žene i starce. Kao dijete koje je preživjelo rat i genocid u BiH dobro se sjećam da su subota i nedjelja bile posebno opasne, nijesmo mogli izlaziti, baš zbog ljudi koji su dolazili. I za te ljude možemo reći da su dolazili na neku vrstu safarija. Jer ako su dolazili samo vikendom znači da nijesu bili regularni vojnici, možda su i oni plaćali ili su jednostavno dolazili iz zabave, kazao je Hodžić. SNAJPERSKI TEROR Na nišanu – između ostalog i snajpera. Tako su Sarajlije živjele skoro četiri godine opsade. Nove rane i stare slutnje otvorila je istraga u Italiji o „safari ratnicima“ - bogatim ljudima, mahom Italijanima koji su vikendom dolazili da, za novac, ubijaju civile u Sarajevu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="20251119001132_1a70aaa7514c0b34130c986fc117fc4e98346c6cd962f1b6e30da8eea12d14eb" data-rendition-name="original" width="500" height="281" loading="lazy" alt="NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)"> <figcaption>NOVINAR KOJI JE POKRENUO ISTRAGU U MILANU: Ecio Gavecani (Ezio Gavezzani)(Photo: N1)</figcaption> </figure>  - Safari je koštao današnjih 200 ili 300 hiljada eura. Snajperist nije bio ograničen ukoliko bi mu se na nišanu našlo dijete, pucao bi na dijete, ukoliko bi to bila žena ili muškarac pucao bi svejedno, nijesu imali nikakvu vrstu cenzure ili morala. Ja bih samo rekao da smo došli do nečega što je apsolutno zlo, dakle pucali su na bilo koga bez ikakvog razloga, ispričao je za sarajevsku Televiziju Face Ecio Gavecani, italijanski novinar. On je ubijanje Sarajlija iz zabave za novac godinama istraživao. Došao je i do imena i dokaze predao Tužilaštvu u Milanu koje je otvorilo istragu. - Ova aktivnost se realizovala svaki vikend između 1992. i 1995. godine, možda sa nekim prekidima. Moramo uzeti u obzir da je bilo oko 150 do 200 dolazaka u tih tri godine, rekao je Gavaceni. Priču o dolasku bogatih, da sa planina iznad Sarajeva za novac ubijaju ljude, aktuelizovao 2022. godine je film „Sarajevo safari“ slovenačkog rediteljla Mirana Zupaniča. OTKRIVANJE UŽASA&nbsp; Edin Subašić, bivši obavještajac, jedan od svjedoka u filmu, kaže da je o dolasku bogatih da ubijaju u Sarajevu čuo još 1993. godine kada je čitao zabilješke o saslušanju jednog srpskog zarobljenika iz Paraćina, koji je ispričao da su sa njim u BiH tokom rata ušli bogati Italijani koji će platiti srpskoj vojsci u Sarajevu da ih puste da pucaju na neke muslimane. Radilo se, kaže, o bogatim i uticajnim ljudima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20251119001136_3651810b23a235ee1b4dd04f11ab09aaef23c593b1092519f3f33d5a6b7a4e3a" data-rendition-name="original" width="940" height="529" loading="lazy" alt='ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić'> <figcaption>ITALIJANI SU ZNALI O ,,SARAJEVO SAFARIJU" JOŠ 1993. GODINE: Edin Subašić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - I to je jedan od razloga što su oni do sada i bili nedodirljivi. Nije to baš problem za koji se baš nije znalo u Italiji, ali jednostavno se nije otvarao jer su oni svojim uticajem i autoritetom mogli da zaustave efikasne istrage. To su do sada uspijevali, međutim ovolika količina dokaza natjerala je tužioca da otvori istragu - kazao je Subašić za Javni servis BiH. Prema do sada dostupnim podacima - iz filma ,,Sarajevo Safari", ali i onome što se zna o istrazi koja je pokrenuta u Milanu i medijskih izvještaja, procjenjuje se da je bilo najmanje 200 osoba koje su dolazile kako bi za novac ubijali ljude u Sarajevu. Jedan od najstrašnijih detalja je svjedočenje vojnog insajdera o postojanju takozvanog cjenovnika smrti. Ako su te informacije tačne, najviše novca su davali kako bi ubijali djecu. - Ta vrsta svjedočenja je zaista šokantna, da bi nekom čovjeku predstavljalo više užitka, ne znam ni kako to da nazovem, da ubije dijete i da plati više da bi ubio dijete. U tom izvještaju se kaže da su starci i starice bili besplatni. Jednostavno takav koncept ja ne mogu zamisliti. Da mi sada nađu čovjeka koji je ubio mog brata i da kažu da ja ubijem njegovo dijete ja ne bih to jednostavno mogao uraditi. Prije bih da mene ubiju nego da ubijem dijete, kaže Džemil Hodžić. OČEKIVANJE KONAČNE PRAVDE Svjedočenja iz filma bila su povod tadašnjoj gradonačelnici Sarajeva da 2022. godine podnese krivičnu prijavu Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Danas mnogo očekuje od italijanskih pravosudnih organa.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20251119001152_eafed7dbd2ad2d7d6b64ed64174659d7cce0928bab2d238b9471c004d587a095" data-rendition-name="original" width="700" height="392" loading="lazy" alt="TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić"> <figcaption>TUŽBA U FIJOKAMA TUŽILACA: Benjamina Karić(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - Stavila sam se na raspolaganje za svjedočenje Tužilaštvu u Milanu. Nadam se da će istraga pokazati nove činjenice, mislim da tužioci u Milanu čak imaju imena i prezimena osoba- rekla je Benjamina Karić za BHRT. Iz Tužilaštva BiH, bosanskohercegovačkim medijima su rekli da je predmet po prijavi bivše gradonačelnice u radu, te da tužiteljska odluka još nije donešena.&nbsp; O lovu na ljude u opkoljenom Sarajevu još ratne 1993. godine, pozivajući se na italijanske medije, pisalo je i sarajevsko Oslobođenje, a snajpersko djelovanje u haškim presudama označeno je kao poseban teror nad civilima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="20251119001152_24e714b31f4fa7908f16179f72dff97e1e4a1237abc01bcfc45c7fb5979f61b0" data-rendition-name="original" width="276" height="182" loading="lazy" alt='DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine '> <figcaption>DOKAZ DA SE ZNALO: Naslovnica sarajevskog ,,Oslobođenja", april 1995. godine(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  "Sarajevski civili bili su gađani iz snajpera dok su išli po vodu. Iz snajpera se pucalo po djeci dok su se igrala ispred svojih kuća, šetala s roditeljima ili se vraćala kući pješke iz škole, dok su vozila bicikle, kazao je tokom izricanja pravosnažne presude Radovanu Karadžiću 2019. godine sudija O-Gon Kwon. (NE)DOSTIŽNA PRAVDA Džemil Hodžić podsjeća da Sarajlije pravdu i ubice traže već 30 godina i poručuje da ne smiju i neće odustati. - Dok sam živ pričaću, govoriću, dijeliću istinu. Optimista sam, razmišljam, nadam se i bilo šta da se desi poslije ovoga slučaja u Milanu je dobrodošlo, ali jednostavno čovjek mora biti malo i sumnjičav i skeptičan s obzirom da je prošlo 30 godina i niko nije u zatvoru kada su snajperisti u pitanju, tako da pravda jeste spora, ali i te kako je dostižna. Na nama koji smo preživjeli je da se borimo i da ustrajemo u svom putu - poručio je Hodžić.&nbsp; Niko ne zna tačan broj takozvanih snajperskih gnijezda smještenih na obroncima planina koje okružuju Sarajevo. Niti onih u dijelovima grada koje je tokom rata kontrolisala Vojska Republike Srpske. Nema nijedne presude ni pred međunarodnim ni domaćim sudovima za snajperiste koji su djelovali tokom opsade Sarajeva. - Svake godine posjetim te rovove i pogledam putanju odakle je ispaljen metak. Postoji opcija da su mijenjali svoju lokaciju i da su pojačavali snajpersko djelovanje. To nama nije sasvim poznato, na sudu je, tužilaštvu i na nama pojedinačno da pronađemo ubice. Ne želim da zvučim pesimistično i negativno, sporo je, teško je… Bavim se ovim sedam godina kada je projekat u pitanju, a u stvari moja privatna potraga traje od onog dana kada je Amel ubijen na moje oči - ispričao je on televiziji E.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="2025111901114_1c0bffb09ba73b8aae544a58d900bd5075e8cb6bb776d2e9b7c0614ae728725d" data-rendition-name="original" width="1024" height="682" loading="lazy" alt='RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"'> <figcaption>RIZIKOVANJE ŽIVOTA: Prelazak preko ,,snajperske ulice"(Photo: Getty Images)Getty Images</figcaption> </figure>  SNIPER ALLEY Kroz projekat i sajt Sniper Alley pokušava da skupi i sačuva što više dokaza. Skupljajući fotografije ratnog Sarajeva, počeo je da radi serijal koji se bavi fotografima i novinarima koji su pokrivali opsadu Sarajeva.&nbsp; - U dvije ili tri epizode ti fotografi koji su dolazili u Sarajevo u toku rata, &nbsp;posjećivali su i pozicije srpskih vojnika i Republike Srpske i ispričali su kako su na tim položajima zaticali &nbsp;Grke, Ruse, srpsku dijasporu. Tako da mene ovaj fenomen ne iznenađuje toliko - istakao je Hodžić. Ratni fotoreporteri koji su izvještavali iz Sarajeva, ali i sa položaja Vojske Republike srpske, smještenim na okolnim brdima, u dokumentarnom serijalu ,,Priča iza fotografije “u okviru projekta Sniper Alley Photo, svjedočili su o onima koji nijesu nužno dolazili da ubijaju za novac, ali jesu zbog izopačenih ideologija, ali i iz zabave.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44.jpg" data-media-id="editor_7" data-image-id="20251119001136_4bb5be68cf3f5801e2b5ad9e94092a8e9fb1b284506a43d33aeb96a912f67a44" data-rendition-name="original" width="728" height="533" loading="lazy" alt="SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boka (Mario Bocca) italijanski fotoreporter"> <figcaption>SVJEDOČENJE IZ PRVE RUKE: Mario Boća (Mario Boccia) italijanski fotoreporter(Photo: Sniper Alley photo)</figcaption> </figure>  - U bazi na Grbavici sam upoznao momka koji je došao iz Grčke. Mladog momka iz Grčke koji je došao da se bori u ime pravoslavne solidarnosti i bio je potpuni ludak. Imao je nenormalne tvrdnje. Na primjer, rekao mi je da je ovdje da se bori protiv Muslimana i Jevreja koji hoće da osvoje svijet. Grk je imao plavu majicu sa bijelim prugama. I oni su došli izvana da se bore. Jedan lik je došao iz Njujorka, bio je američki državljanin srpskog porijekla, koji je naročito došao iz Njujorka u Sarajevo da puca na ljude, na djecu na prave ljude, ispričao je Mario Boća (Mario Boccia), italijanski fotoreporter za projekat Sniper Alley Photo. Drugi fotoreporter, Njemac Petar Kulman (Peter Kullmann), u okolini Sarajeva, na položajima Vojske Republike Srpske sreo je ljude koji su živjeli i radili u Njemačkoj.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614.jpg" data-media-id="editor_8" data-image-id="20251119001140_805947ec8aac8a97c5f60e4d33fc4bacee3e2df81564d685a58adc41ece60614" data-rendition-name="original" width="975" height="638" loading="lazy" alt="JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter"> <figcaption>JOŠ JEDNO SVJEDOČANSTVO: Peter Kulman, njemački fotoreporter(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  - A ja kako sam Njemac… Kako su neki od njih pričali njemački sa mnom, rekli bi: „Mi radimo u Štutgartu, radimo za veliku auto kompaniju. I tako dalje i tako dalje. Moramo se naći kad se ovo završi i slične stvari, što je bilo jako čudno. Rekli su da su došli u grupama u osnovi, nije bio samo jedan po jedan, nego su se udružili u Njemačkoj, sjeli na autobus ili kombi i jednostavno došli petkom naveče i vraćli se nedjeljom naveče ili ponedjeljkom ujutro, kako bi bili na vrijeme za večernju smjenu u ponedjeljak, kazao je on za projekat Sniper Alley Photo. &nbsp; U Sarajevu je tokom skoro četvorogodišnje opsade grada ubijeno više od 11 hiljada ljudi. &nbsp;

Hodžić: Kao djeca smo znali za ,,vikend četnike”, ljudima koji su dolazili subotom i nedjeljom da ubijaju djecu, žene i starce

Poštovani profesore, doktore, docentu Veseline Drljeviću, predsjedniče Savjeta,
&nbsp;
Uvaženi Okrivljeni,
&nbsp;
Šta da Vam kažem?! Svakog dana u svakom pogledu bilježimo nekakav napredak I inovaciju. Evo, Dragan Koprivica izabran za direktora Doma omladine Budo Tomović, takozvanog KIC-a.
Šta je Koprivica, a mora bit direktor
E, falim te bože, pa smo I taj problem riješili i tu veliku ambiciju ispunili. To što je doktor Koprivica skoro pa vrsnik Buda Tomovića, nema veze. Mada… Kako je moglo da bude, ooodlično smo prošli! Šta bi da je profesoru doktoru ambicija bila da ode na Eurosong?! A da tekstopisac bude Bećir? Nema tog majčinog sina koji bi to spriječio.
A nije da nas I to zgibenije nije moglo zadesit. Koliko je samo oda doktor Koprivica Raoniću napisao, koliko je toplih riječi svakom Bobijevom građevinskom pothvatu posvetio. Koliko je cigli opjevao, koliko je laminata pohvalio… Nego, nas je bog pogledao, pa su ovi dragi ljudi što biraju direktora omladine, mudro promislili I doktora izabrali. Ne bi nam se drijemalo, da je bilo drugačije, sigurni budite.
Dakle, Koprivica zbrinut. Mašala!
Joanikijev “premijerski sat”
Nego, približava nam se još jedna godišnjica našeg Javnog servisa. Što bi rekao pjesnik – godine su prošle pune muka, a bogami da dodamo I fiskova. Petu godišnjicu već, u ime ove kuće, obilježava osoba koja se lažno predstavlja kao generalni direktor. I kako izgleda, kani tako I dalje. Ako se prisjetimo da je prije nekoliko dana, jedan od dvojice mitropolita, ničim izazvan, održao “premijerski sat” u udarnom terminu na RTCG, blagoslov za produžetak mandata već je dobiven! Da se ne lažemo, odlično zna Boris ko je na čelu prave Uprave za kadar. I sukladno tom poznaniju bira I zove sagovornike.
U emisiji koja se zove “Argumenti”, a više je bila “Naši talasi vašima u susret”, jedan od dvojice mitropolita, divno je zborio o smislu I besmislu, EU I položaju Crkve, bitku I nebitku, vjerskim školama I sličnim gorućim pitanjima našeg društva. Istovremeno, smireno I očinski, odgovarao je na nadasve provokativna pitanja buntovne mladosti, poput onog – da li je I zašto nije moguće ostati u svijest ako nijeste vjernik… I tako dalje I tome slično. Pritom, treba napomenuti, da je, kao što se moglo I zaključiti, pobunjena mladost u studiju, bila potpuno slučajno izabrana, što bi se reklo odokativno. Jedino, eto, možda se, prilikom odabira, insistiralo malo više da omladina prisutna u studiju, redovnost prisustva liturgijama nadredi pohađanju nastave. Eto, možda samo to. I nije se insistiralo da obuku mantije. Znači, maksimalno je poštovana ustavom garantovana sloboda garderobnog odabira!
Uglavnom, da sumiramo ovaj dio zapažanjem jednog mudrog građanina: “Ko misli da leleče - vakat mu je”!
&nbsp;
Programska šema svečarskog dana
&nbsp;
A, sad da predložimo, uvaženi Docentu, neke programske segmente koje bi valjalo realizovati na dan obilježavanja godišnjice RTCG.
*Predlažem da uređivački tim, zajedno sa menadžmentom, svečarski dan, umjesto kolegijumom, započne jednom liturgijom koja bi bila direktno prenošena na Prvom kanalu RTCG. Bio bi to lijep način izražavanja zahvalnosti onima koji su najzaslužniji za pozicije na kojima se nalazite. Mantije nijesu obavezne.
*Jutarnji program da otvori Andrija Mandić. Niko, kao on, nema takav osmjeh da nam poželi – Dobro jutro Crna Goro I odmah da pređe na pregled štampe. Gosti u studiju, za tu rubriku, dvojica mitropolita – Joanikije I Metodije. Da odmah znamo na čemu smo I šta nas čeka. Predložila bih da se u korpus glasila koja se prelistavaju uvrste I Svetigora, Slovo ljube, Sveviđe… Za tu, rekla bih, posebnu priliku, trebalo bi, radi bogatstva scenografije, ubačit I bronzu u obliku Pavla. Ako ne mogu da nađu onog što je pobjegao Metodiju, neka se izlije još jedna replika. Valjalo bi, da stoji između učesnika, kao važan detalj koji simbolizuje nagovještaj novih dana pomirenja.
*U okviru Jutarnjeg nezaobilazna je rubrika o stanju na putevima I cijenama nafte I benzina. Naravno, taj segment bi uredila I vodila Zdenka Popović.
*Pošto je bez igre I pjesme nemoguće zamisliti neki svečarski program, predložila bih da lakim plesnim korakom, u ritmu sambe, veliki studio optrči u nekoliko krugova Slađa Kaluđerović. Kad smo već kod muzičko-scenskog spektakla, kako da zaboravimo gore pomenutog doktora Koprivicu I tek sad prozvanog Milana Kneževića?!
*Priča o selu I poljoprivredi, uz neke male šale, bila bi rezervisana za ministra Jokovića. On će to odlično da iznese.
*Odmah, nakon njega, prelazimo na priču koja tretira novo doba. Tu već imamo spremnu rubriku. Jelena Nedović. Samo malo da uobliči već gotov rad – prije nekoliko dana je sa predstavnicima Kraljevine Saudijske Arabije imala koristan razgovor o razvoju I primjeni vještačke inteligencije u obrazovanju I zdravstvu. Ili… Ukoliko joj više odgovara, da ponovi izlaganje koje je već održala na nekom međunarodnom skupu – Rješavanje krize na Bliskom istoku. Bilo bi iznimno zadovoljstvo čuti ekspertsko izlaganje na jednu od ove dvije teme.
Lutajući i zalutali reporteri
*Nijesmo zaboravili ni javljanja uživo, sa terena. E, tu imamo dva lutajuća ili zalutala reportera, dvije komunikacijski iznimno vješte mlade nade – Vasilija Čarapića I Momčila Lekovića. Vasilije voli ekonomiju, pa neka trkne do pjace, neki pijačni barometar da uradi, a Momčilovom senzibilitetu više leži neka “crna hronika”. I, obavezno, da urade ankete sa građanima. Ako ih neko takne, neka zovu Šaranovića.
*Vremenska prognoza zaokružiće ovo prijepodnevno izdanje svečarskog TV programa. Branka Marković će, uz prigodan moleban, u ovom programskom segmentu zahvaliti bogu na kiši, suncu, snijegu I vjetru. Šta god da je, dobro je. Viša sila je u pitanju, pa da ne crnjačimo.
* Urednik I voditelj svih vijesti, tokom dana I noći, naravno bio bi Boris Bogdanović. Ako se zamori, kao zamjena uskaču Šaranović I Šćepanović. Vijesti svakako zahtijevaju malo adrenalinskog pretjerivanja, pa neka se išćejfe. Tu bi mogli malo I kostimografi da se iskažu, pa da recimo za Dnevnik u 19.30, urednik I voditelj, to jest BB, obuče kostim Supermena ili Spajdermena. Šta više voli.
Zvezde grand finala
*Popodnevni program, takozvani Raspašoj, vodio bi onaj jedan poslanik Demokrata što viče, ali ne mogu trenutno da se sjetim imena. E, tu bi svi, koliko ih ima u parlamentarnoj većini, mogli da kažu po nekoliko motivacionih rečenica – zašto je dobro da se oni i dalje žrtvuju na mjestima koja su ih zapala.
*Za kraj večeri malo humora i zabave. Voditelji: Milojko i Bečić. Ekonomski program, sektor bezbjednosti, male šale, dobar vic. Ionako to više niko ozbiljno ne doživljava, pa nemamo ni sinopsis. Neka to bude nekakvo praćenje toka (ne)svijesti učesnika. Baš nekako moderno, kako uostalom digitalni Milojko i analogni Bečić preferiraju - jedno jedinstvo suprotnosti.
I, grand finale - Veliki studio, svi učesnici, a Vi na podijumu, sa zdravicom i Bobijem, uz prigodan domaćinski govor i obavezan pozdrav - na mnogaja ljeta!
Završna scena - svi igraju i pjevaju.
Za moj pojam ovo je TOP!
Neka Vam bog podari mudrost i strpljenje, blagodarim.
&nbsp;
Tanja Šuković, generalni direktor RTCG ( kad može Bobi tako da se potpisuje, mogu vala i ja)

Ko misli da leleče - vakat mu je!

Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević u emisiji „Iznova“ na TV Nova M iznio je niz oštrih kritika na račun vrhovnog državnog tužioca Milorada Markovića, poručivši da je – što se njega tiče – on već „bivši VDT“.
Knežević je kazao da očekuje podršku za Markovićevu smjenu, uprkos najavama da Poslanički klub PES-a neće podržati inicijativu.
– Što se mene tiče, Milorad Marković je već bivši VDT. Gospodin Marković se krije iza rezultata SPO-a, a on je čovjek koji ima najjača ovlašćenja u Crnoj Gori. Ono što mu zamjeram jeste što se on ne miješa u svoj posao. On može uzeti bilo koji predmet u svakom trenutku, ali nikada nije dao komentar ni o jednom predmetu niti problemu u Tužilaštvu. Najviše voli da ide po seminarima i da pokazuje dijagrame – uhapsili smo ovoga što je silovao kozu, uhapsili smo onoga što je udario psa pa pobjegao – i sve to ubaci u statistiku. A glavu hobotnice niko ne dira. Ne može dobiti našu podršku, on je već bivši - poručio je Knežević.
<h2>„Neka pokaže jedan jedini dokaz u predmetu Državni udar“</h2>
Knežević je pozvao Markovića da predoči „jedan jedini dokaz“ kojim se potvrđuje da su on, Andrija Mandić i Mihailo Čađenović učestvovali u slučaju „Državni udar“.
– On je inicirao žalbe u tom predmetu, iako zna da tu nema ni jedan procenat istine. I dalje postupa po optužnicama Milivoja Katnića i Saše Čađenovića, koji su u zatvoru zbog zloupotrebe službenog položaja, rekao je Knežević.
<h2>„Sa njim nema zatvaranja poglavlja 23 i 24“</h2>
Lider DNP-a tvrdi da bi smjena Markovića bila iskorak, a ne kočnica evropskim integracijama.
– Mi nikada nećemo riješiti poglavlja 23 i 24 ako on bude na čelu Tužilaštva. Evropska komisija treba da pozdravi ovu moju odluku. Nama treba VDT koji je spreman da pogine ako treba – metaforički rečeno – a ne čovjek koji izbjegava odgovornost - kazao je on.
<h2>„Podržali smo ga zbog cipela“</h2>
Knežević je podsjetio da su DNP i NSD dali Markoviću „uslovnu podršku“ prilikom izbora, tvrdeći da je konačna odluka bila motivisana njegovim skromnim izgledom.
– Pitajte gospodina Mandića jesu li prelomile njegove "ukopne cipele" i odijelo. Rekli smo – greote, ovo je pošten čovjek. A vidite kakve cipele sad nosi. I onda on kaže da smo mi izvršili pritisak na njega - naveo je Knežević.
<h2>Marović, Srbija i odgovornost</h2>
Govoreći o neizručenju Svetozara Marovića, Knežević je optužio bivšeg predsjednika Višeg suda Borisa Savića da je omogućio Maroviću odlazak u Srbiju.
– Znate li ko je pustio Svetozara Marovića da ode u Srbiju? Boris Savić. On je znao da Marović treba da ide na izdržavanje kazne. Sad je, navodno, Vučić kriv što ga ne izručuju, a Savić ga je pustio da napusti zemlju - kazao je.
Istakao je da ga nikada nije pitao predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o Maroviću, uz obrazloženje da ga ta tema nije posebno interesovala.
– Nekoga boli Marović, nekoga priznanje Kosova. Da sam pitao Vučića o Maroviću, on bi mene pitao: A što ste vi priznali Kosovo? - rekao je Knežević.
Dodao je da Crna Gora treba da nastavi da insistira na izručenju Marovića, koji će, uprkos priznanju krivice, u oktobru naredne godine biti slobodan čovjek.

Tag: uprava-za-bezbjednost-hrane-veterinu-i-fitosanitarne-poslove