U Crnoj Gori se ne dešava često da neki proizvod odstupi od onoga što piše na deklaraciji - poručio je inspektor za hranu Vladimir Šaković.
&nbsp;On je, gostujući u jutarnjem programu Budilnik na Televiziji E, pojasnio da građani mogu da prijave sumnje na broj telefona Uprave za bezbjednost hrane 020-20-945, mejl <a href="mailto:upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me">upravazabezbjednosthrane@ubh.gov.me</a> ili lično dolaskom u Upravu. Oni, kaže, izlaze na svaku prijavu koja je podnijeta.
U Srbiji su nedavno objavljeni zabrinjavajući podaci o kvalitetu hrane, analize su pokazale da je većina ispitanih uzoraka mlijeka, meda, rakije i vina falsifikovana, čak više od 80 odsto - što izaziva zabrinutost i u Crnoj Gori jer se veliki dio hrane uvozi upravo iz Srbije. U Crnoj Gori nadzor nad kvalitetom hrane vrši Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Inspektori za hranu, kaže Šaković, na graničnim prelazima analiziraju sve pošiljke hrane, šalju referentnim laboratorijama u Crnoj Gori, Institutu za javno zdravlje i Centru za ekotoksikološka ispitivanja.
- U skladu sa urađenim analizama sprovode se dalje mjere i radnje ukoliko je potrebno, ako je pošiljka uredna i u skladu sa pratećom dokumentacijom i deklaracijom ona se rješenjem inspektora stavlja na tržište Crne Gore i kao takva se smatra bezbjednom za upotrebu. One druge pošiljke &nbsp;koje iz bilo kog razloga odstupaju od prateće dokumentacije se ili vraćaju ili uništavaju na neki od propisanih načina - rekao je Šaković.
Dodao je da je za podatke iz Srbije čuo iz medija, a ne zvanično od neke institucije.
- Meni je lično nevjerovatno da je toliki procenat falsifikata, ne kažem da se ne dešava, uvijek je toga bilo i biće, nije sporno, ali baš toliki procenat to je već previše ozbiljno. Da je istina, bilo bi baš alarmantno - istakao je Šaković.
Kaže da uvijek ima osnovanih ili neosnovanih prijava građana na proizvode.
- Nema određenih proizvoda koji se ističu po prijavi građana i mali procenat je opravdanosti prijave - naveo je on.
Smatra da kazne za zloupotrebu nijesu dovoljno stroge i podsjeća da je u toku dopuna Zakona o bezbjednosti hrane, u kojoj će biti uzeta u obzir preporuka Evropske komisije da se kazne povećaju.
Cijelo gostovanje možete pogledati na Youtube kanalu TV E

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Šaković: Dopunom Zakona o bezbjednosti hrane će se pooštriti kaznena politika za falsifikate

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove naložila je hitno povlačenje partije njeguških špic rebara sa tržišta Crne Gore, nakon što je tokom kontrole u maloprodajnom objektu u Tivtu utvrđena ozbiljna nepravilnost - prisustvo crva na mesu, piše u dokumentu u koji je Portal RTCG imao uvid.
Kako se navodi, riječ je o proizvođaču "Primato P" d. o. o. iz Herceg Novog, pogon Danilovgrad (Spuž), a sporna serija je sa lotom broj 14031025 i rokom upotrebe do 14. aprila 2026. godine.
Portal RTCG je kontaktirao proizvođača, kako bi saznali kako se desilo da se takvo meso našlo u prodaji, te što će učiniti po tome pitanju, ali odgovor nijesmo dobili.&nbsp;
U trenutku inspekcijske kontrole ovlašćeni inspektor za hranu je povukao iz prodaje svu preostalu količinu rebara (3.888 kg) pa je, kako se navodi u dokumentu, potrebno uraditi knjižno odobrenje od strane proizvođača.&nbsp;
Detaljnom kontrolom i pregledom preostalih špic rebara, koja su van prometa, nakon rasijecanja, uočeni su crvi na svakom drugom špic rebru.&nbsp;
Kako navodi inspektor u ostalim proizvodima, tog proizvođača nijesu pronašli ništa sporno.&nbsp;
Pregledali su sanitarne knižice zaposlenih koje su takođe bile uredne.

Inspekcija naredila povlačenje njeguških rebara, pronađeni crvi u mesu

Na teritoriji opštine Bijelo Polje, u mjestu Femića Krš, potvrđen je slučaj bolesti plavog jezika kod jednog grla goveda - saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Navode da je nakon uspostavljene sumnje od veterinarske ambulante “Grandov”, te slanja adekvatnih uzoraka na dalja laboratorijska ispitivanja, Specijalistička veterinarska laboratorija metodom molekularne dijagnostike potvrdila postojanje bolesti.
- Utvrđeno je prisutvo virusa plavog jezika, serotipa osam, koji već mjesecima cirkuliše u regionu (Srbija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija, Kosovo) - saopštili su oni.
Kako su naveli, trenutno je sumnja na postojanje ove bolesti prijavljena na još četiri gazdinstva u Crnoj Gori, vazdušnom linijom nedaleko od gazdinstva na kom je primarno potvrđena, a dalja epizootiološka i dijagnostička ispitivanja su u toku.
- Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i terenska veterinarska služba preduzimaju sve neophodne mjere, u skladu sa aktuelnim zakonodavstvom, sa ciljem sprečavanja širenja, ranog otkrivanja novih slučajeva i iskorjenjivanja plavog jezika - dodaju iz Uprave.
Podsjećaju da je bolest plavog jezika prvi put registrovana u Crnoj Gori 2001. godine, a nakon toga do 2021. godine bolest se javljala sporadično, sa većim razmjerama 2014. i 2016. godine. Od 2021. do sada nisu zabilježeni novi slučajevi plavog jezika.
Bolest je, navode, trenutno prisutna i aktivna i u drugim zemljama šireg regiona, te su slučajeve prijavili i Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska.
- Plavi jezik je virusno, vektorsko, oboljenje domaćih (goveda, ovce i koze) i divljih preživara, a uzročnik je virus, iz familije Reoviridae, rod Orbivirus. Bolest nije zoonoza (ne može se prenijeti sa životinja na ljude) i ne može se prenijeti klasičnim kontaktom među životinjama, već glavnu ulogu u prenosu imaju vektori - komarcima slični inskekti roda Culicoides, koji se inficiraju sisajući krv viremičnih životinja i dalje prenose virus ubodom prijemčivih životinja - naveli su u Upravi.
Period inkubacije je, napominju, od četiri do osam dana.
- A tok infekcije varira od inaparentnog (bez pojave kliničkih znakova), kod većine zaraženih životinja, do fatalnog, dok težina kliničke slike zavisi od više faktora poput serotipa uzročnika, vrste domaćina, faktora sredine - pojasnili su iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Na bolest su, prema njihovim riječima, najosjetljivije ovce, dok kod goveda i koza često prolazi u asimptomatskoj formi.
- U potvrđenom slučaju, nakon ispoljavanja kliničke slike kod jedne mliječne krave, veterinar je uspostavio sumnju, uzeo adekvatne uzorke za laboratorijske analize, nakon kojih je bolest potvrđena - istakli su u saopštenju.
<h2>Klinička slika</h2>
Kod goveda, prema njihovim riječima, nastaje inaparentna infekcija bez vidljivih kliničkih znakova, a u rijetkim slučajevima pojave se i klinički simptomi.
- Međutim, tokom epidemija uzrokovanih serotipom osam, koji je ustanovljen i u potvrđenom slučaju u Bijelom Polju, praksa pokazuje da se pojavljuju znakovi poput potištenosti, povišene tjelesne temperature, konjuktivitisa, krvarenja i erozije nosne i usne sluzokože, te nosni iscjedak koji vremenom postaje gnojan - naveli su u Upravi.
Uočeno je, kažu, crvenilo kože.
- Uz crvenilo ruba papaka, praćeno laminitisom (upalom mekih tkiva papaka). Bolest često prati izraziti pad mliječnosti bez drugih vidljivih simptoma. Takođe, kog goveda bolest može biti praćena stvaranjem krasti na vimenu - naveli su oni.
Kod koza je, kažu oni, karakteristična inaparentna infekcija, slično kao i kod goveda.
- Kada se kod koza bolest manifestuje, može se primijetiti: povišena tjelesna temperature, otoci usana, crvenilo sluznica i slinjenje. Uočeni su i slabost, pobačaji, upala pluća i otoci zglobova - naveli su u Upravi.
Klinički znaci su, napominju oni, najčešći i najizraženiji kod ovaca, a težina kliničke slike zavisi od serotipa, osjetljivosti rase i stresnih faktora.&nbsp;
- U tipičnom obliku bolesti zapažaju se povišena tjelesna temperatura koja obično traje oko sedam dana, a može trajati i duže. Temperatura je često istovremeno praćena otežanim disanjem, a nakon par dana od prvih simptoma uočava se crvenilo usne duplje i nosne sluzokože praćeno iscjetkom iz nosa i očiju. Javljaju se i otoci jezika, usana, kapaka i ušiju.U rijetkim slučajevima otok jezika može biti toliko izražen da jezik ne može stati u usnu duplju, a usljed cijanoze poprimi plavu boju, po čemu je bolest i dobila ime - istakli su u Upravi.
Nakon pet do osam dana od pojave bolesti dolazi, kažu, do nekrotičnih promjena na sluznici usne duplje, koje su veoma bolne.
- Pa ovce prestaju da uzimaju hranu. Povremeno se pojavi i krvav proliv, što je loš prognostički znak. Usljed laminitisa, papci postaju bolni i topli te ovce šepaju, pretežno leže ili pokušavaju hodati na koljenima. Životinje su nemoćne, mršave, vuna otpada u pramenovima, a smrtnost varira od dva do 30 odsto - naveli su oni.
Uprava apeluje na držaoce životinja da, ukoliko primijete promjene zdravstvenog stanja svojih životinja, o tome obavijeste veterinara, koji će izlaskom na teren sprovesti uzorkovanje i uputiti na dalja laboratorijska testiranja.

Potvrđen slučaj plavog jezika u Bijelom Polju: Na bolest najosjetljivije ovce, kod goveda i koza često prolazi u asimptomatskoj formi

Crna Gora trenutno nema registrovanih slučajeva bolesti slinavke i šapa kod životinja, ali nadležne institucije sprovode intenzivne mjere kako bi se spriječio njen ulazak na teritoriju države, poručio je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković.
Gostujući u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E, Đaković je upozorio na ozbiljne ekonomske posljedice koje bi pojava ove bolesti mogla izazvati.
- Kako ne postoje ljekovi za ovu bolest, a o tome će vjerovatno više pričati neko iz veterinarskog sektora, uništava se veliki broj životinja, bukvalno se farme opustoše i zbog toga je to ekonomski značajna bolest zato što podrazumijeva uništavanje velikog stočnog fonda. Sami smo bili svjedoci da jedna benigna bolest kao što je Q groznica prošle godine kod nas napravila malo veći problem, tako da u ovom slučaju to je mnogo, mnogo ozbiljnija situacija i moramo biti jako pažljivi - rekao je Đaković.
Bolest slinavke i šapa, iako se smatralo da je iskorijenjena, ponovo se pojavila u Evropi nakon 37 godina, što je izazvalo zabrinutost kako među institucijama, tako i među stočarima. Evropska komisija pozvala je na oprez, a crnogorske vlasti hitno su reagovale.
Na sastanku predstavnika Ministarstva poljoprivrede, Uprave za bezbjednost hrane, Veterinarske laboratorije, Komore i Poljoprivrednog klastera Crne Gore, zaključeno je da je neophodno preduzeti mjere prevencije. Iako bolest nije registrovana u Crnoj Gori, zemlje regiona već bilježe prve slučajeve.
- Crna Gora ima status zemlje slobodne od bolesti slinavke i šapa već više godina. Od 2015. godine, kada se bolest pojavila u regionu, Vlada je usvojila Krizni plan koji se i danas sprovodi. Trenutno u Crnoj Gori nema pojave ove bolesti, ali se preduzimaju značajne mjere kako bi se spriječio ulazak. U neprestanom smo kontaktu sa kolegama iz Hrvatske, Srbije i Albanije, pratimo kako oni primjenjuju mjere zaštite - rekao je Đaković.
On je dodao da se bolest najprije pojavila u Njemačkoj, zatim u Mađarskoj i Slovačkoj, dok je istočni dio Austrije stavljen pod nadzor.
- S obzirom da naši neposredni susjedi trenutno nijesu pogođeni, smatramo da je situacija stabilna, ali oprez mora biti na najvišem mogućem nivou - dodao je Đaković.
On je pohvalio reakciju pogođenih zemalja, ističući da imaju snažne veterinarske sisteme.
- Radi se o većim državama, državama koje imaju intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju i države sa izuzetno jakim veterinarskim sistemima. Bio sam u situaciji da lično upoznam ljude iz Mađarske veterinarske komore i Panonske veterinarske komore, radi se o veoma stručnim ljudima, o veoma jako raširenom sistemu i smatram da će oni spriječiti širenje ove bolesti, a vjerovatno i vrlo brzo iskorijeniti dio bolesti - istakao je Đaković.
On je podsjetio da su Vlada Crne Gore i Evropska komisija ovu bolest proglasile za jednu od najznačajnijih po ekonomskom uticaju.
- Nanosi velike ekonomske štete jer se u zaraženim područjima moraju ukloniti sve životinje, bez obzira da li su zdrave ili bolesne - dodao je Đaković.

1250x600

1084x550

Đaković: Trenutno nema oboljelih životinja od slinavke i šapa, oprez na najvišem nivou

Inspekcija za hranu izdala je prošlog mjeseca tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane, kao i 22 prekršajna naloga u uznosu od 8.201 eura, podaci su mjesečnog izvještaja Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
U izvještajnom periodu akcenat je, kako je saopšteno, dat na kontrolu objekata za proizvodnju i preradu hrane životinjskog porijekla i objekata za skladištenje i prodaju na veliko hrane jer se upravo iz ovih objekata snabdijeva vise od 8000 registrovanih objekata u sektoru maloprodaje, ugostiteljstva i objekata javne ishrane.
Izvršene su 173 kontrole u unutrašnjem prometu.
- Zbog utvrđenih nepravilnosti inspektori su preduzeli 37 upravnih mjera i to: jedno rješenje o zabrani rada lica zbog neposjedovanja dokaza o izvršenom zdravstvenom pregledu, sedam rješenja o otklanjanju nepravilnosti, tri rješenja o stavljanju van prometa i uništenju nebezbjedne hrane i 26 ukaza o otklanjanju nedostataka manjeg rizika za čije otklanjanje je potrebno kratko vrijeme - navodi se u izvještaju.
U izvještajnom periodu izvršeno je pet kontrola izvršenja mjera naloženih u prethodnom periodu.
Inspekcija je u martu tekuće godine pregledala 1.841 uvezenih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla i 383 pošiljke predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Od ukupnog broja pregledanih pošiljki hrane neživotinjskog porijekla iz uvoza, za laboratorijska ispitivanja propisanih zahtjeva bezbjednosti (mikrobiologija, kontaminenti, rezidue pesticida), uzeto je 383 uzoraka (proizvoda) a od pošiljki predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom uzeto je 49 uzoraka - navodi se u saopštenju.
Nakon izvršenih pregleda i utvrđenog stepena usaglašenosti sa propisanim zahtjevima bezbjednosti inspektori za hranu su donijeli 1,837 rješenja o uvozu i stavljanju u slobodni promet bezbjednih pošiljki hrane i 383 rješenja o stavljanju na tržište u promet predmeta i materijala koji dolaze u kontakt sa hranom.
- Zabaranjen je uvoz četiri posiljke hrane zbog neusaglašenosti sa propisanim zahtjevima u ukupnoj količini 5.290 kg/l. U izvještajnom periodu za izvršene preglede pošiljki iz uvoza naplaćene su naknade u skladu sa zakonom o administrativnim taksama u iznosu od 75.503 eura - navodi se u saopštenju.

Zbog nebezbjedne hrane 22 prekršajna naloga

Dubai čokolada povučena je sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Kako je rečeno, u Crnoj Gori 20. novembra ove godine uvezena pošiljka Dubai čokolade u količini od 1.192 kilograma, u pakovanjima od 90 grama i 30 gram, proizvođača Sekerleme iz Turske.
Granični inspektor je, kako navode, u skladu sa analizom rizika, uzeo uzorak čokolade i dostavio na laboratorijsko ispitivanje na parametre koji su najčešći uzrok neusaglašenosti kod ove grupe proizvoda, a to su zaslađivači i teški metali.
- Izvještajem o izvršenom laboratorijskom ispitivanju na zaslađivače i teške metale, potvrđena je usaglašenost proizvoda u skladu sa propisima. Odlučeno je, u skladu sa načelom predostrožnosti, da se privremeno sprovede postupak povlačenja ovog proizvoda sa tržišta, radi vršenja dodatnih ispitivanja. Nakon dobijanja rezultata dodatnih ispitivanja, usaglašeni proizvodi će biti vraćeni na tržište. U slučaju utvrđivanja neusaglašenosti u istim, biće preduzete mjere uništavanja ili vraćanja inoisporučiocu - kazali su iz Uprave.
Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove će, kako zaključuju, blagovremeno obavijestiti javnost o rezultatima dodatnih ispitivanja Dubai čokolada.
U uzorcima tzv. Dubai čokolade uvezene u Njemačku pronađeno je mnogo štetnih sastojaka, saopštilo je u četvrtak ministarstvo potrošača savezne države Baden-Virtemberg.

Dubai čokolada povučena sa crnogorskog tržišta radi ispitivanja

Direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Vladimir Đaković kazao je Portalu ETV da na crnogorskom tržištu nema žutog kukuruznog brašna iz Srbije koje je Švajcarska povukla iz prodaje zbog visoke koncentracije aflatoksina. Informacija o spornom brašnu objavljena je 7. novembra na sajtu platforme evropskog sistema za brzo uzbunjivanje i obavještavanje o hrani (RASFF). Upravo je RASFF, kako je Đaković kazao Portalu ETV, jedan od alata koji koriste inspektori prilikom kontrola hrane. - Navode o RASFF notifikaciji može da provjeri svaki građanin Crne Gore na veb stranici RASFF portala koji je otvoren za javnost: <a href="https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277">https://webgate.ec.europa.eu/rasff-window/screen/notification/723277 </a>i može se uvjeriti u činjenice da: predmetna notifikacija datira od dana uzorkovanja žitarica i pekarskih proizvoda (žutog kukuruznog brašna) u Švajcarskoj odnosno 10. jula 2024. godine. Navedi proizvod se ne može naći na tržištu Crne Gore, ali je, ne ova, nego bilo koja RASFF notifikacija razlog za pojačane kontrole – istakao je Đaković. Podvukao je da je Uprava reagovala - i to ne, kako je kazao, samo zbog RASFF notifikacije i pisanja novinara - već u skladu sa analizom rizika, planom službenih kontrola i podataka o ranije utvrđenim nepravilnostima i periodom godine. - Praćenje mikotoksina u hrani i hrani za životinje je obavezujuće postupanje inspektora i sve podatke već godinama objavljujemo na veb stranici Uprave. Godišnji podaci se mogu pronaći u rubrici „Izvještaji o radu fitosanitarnog Sektora“, dok se mjesečni objavljuju u rubrici „Fitosanitarna inspekcija“ – dodao je Đaković uz napomenu da su žitarice i proizvodi od žitarica na našem tržištu pod konstantnim monitoringom. <h2>Unutrašnja i granična kontrola</h2> Crna Gora je neto uvoznik ovih proizvoda i čitav sistem se, napominje on, zasniva na kontroli uvoza. - Procenat uzorkovanja je generalno visok i zavisi navedenih faktora rizika koji se uzimaju u obzir – istakao je direktor Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. Nebezbjedne pošiljke hrane, žitarica i proizvoda od žitarica su, kaže, vraćene pošiljaocu ili uništene. - Mimo granične kontrole, kontrolišu se i proizvodi, kako iz domaće proizvodnje, tako i uvozni proizvodi u samom lancu trgovine i domaće proizvodnje – tj kroz unutrašnju kontrolu, što je još jedan štit za krajnje potrošače – kazao je Đaković Portalu ETV. Pored toga razvli su, kaže, princip praćenja „sledljivosti“. - I ukoliko se za neki proizvod u toku unutrašnje kontrole utvrdi da je neusaglašen može se povući sa tržišta u najkraćem mogućem roku – dodao je Đaković. <h2>Uništene i vraćene pošiljke</h2> On je Portalu ETV dostavio i tabelu sa podacima o vraćenim ili uništenim pošiljkama u prethodne četiri godine. Prema tim podacima vraćeno ili uništeno je ukupno 664.341 kilograma pošiljki. - Dakle kako iz tabele vidi evidentno je da možda mnogo više radimo nego što pričamo, ali zar nije u tome poenta? – naveo je Đaković.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20241115201136_52ad3d61f6b8ec08e00fbd76208f75da216a265d22f9c936807eb37febb34319" data-rendition-name="original" width="1001" height="641" loading="lazy" alt="Tabela"></figure>  <h2>Potencijalno ozbiljan rizik</h2> Na mogućnost da se na tržištu Crne Gore može naći sporno brašno juče je ukazao nacionalni ekspert za zaštitu potrošača Jovo Rabrenović. On je i pozvao Upravu za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove da hitno reaguju ovim povodom. U izvještaju Evropskog sistema za brzo uzbunjivanje u trgovini hranom (RASFF) se navodi, da je u predmetnom kukuruznom brašnu prisutan aflatoksin (aflatoksin B1 – mikotoksini), što je utvrđeno zvaničnom kontrolom na tržištu. - U sistemu je rizik po zdravlje ljudi označen kao „potencijalno ozbiljan“. Kako stoji na sajtu, razlog za to je prekoračeno prisustvo aflatoksina - mikotoksina. Navodi se da je u uzorku, primijećeno prisustvo micotoksina u količnama 11.4 µg/kg dok je dozvoljeno 2 µg/kg - istakao je juče Rabrenović. Ovo, kako je ukazao, nije prvi put da Švajcarska povlači sa svog tržišta srpsko kukuruzno brašno jer je sličan primjer zabilježen i početkom jula kada je Švajcarska povukla s tržišta žuto i bijelo kukuruzno brašno, porijeklom iz Srbije zbog nedozvoljene količine mikotoksina fumonizim. - Tada je otkriveno prisustvo mikotoksina fumonizim u većoj količini od dozvoljene: u bijelom brašnu bilo ga je 1388 µg/kg, a u žutom 1585 µg/kg, što predstavlja 38 odsto, odnosno 58 odsto više od dozvoljene količine - naveo je Rabrenović. Aflatoksini, kako je rekao, predstavljaju grupu prirodnih toksičnih metaboličkih produkata gljivica Aspergilus Flavus, koja stvara toksine pod povoljnim uslovima vlage i toplote, razmnožavajući se primarno u biljnim kulturama, poput pšenice, kukuruza, soje, oraha, kikirikija, pistacija i drugog jezgrastog voća. - Zbog specifičnog djelovanja, mikotoksine nazivaju još i „tihim ubicama“ i njihov negativni uticaj na ljudsko zdravlje i poljoprivredu su ogromni. Toksično djelovanje mikotoksina se razlikuje od ostalih toksikoza. Bolest je izazvana hranom i sezonskog je karaktera, nije infektivna. Djelovanje može biti akutno, hronično i specifično što zavisi od doze, vrste mikotoksina, dužine izlaganja i otpornosti organizma navodi se na sajtu Zavoda za javno zdravlje Subotica - naglasio je Rabrenović. <h2> Problem i krastavci i cimet</h2> On je podsjetio i da je početkom prošlog mjeseca RASFF objavo da krastavci iz Srbije predviđeni za tržište Hrvatske nijesu prešli granicu jer je u njima tada pronađen hlorpirifos, a tovar iz Srbije je označen kao potencijalno rizičan. - Sličan problem se tokom oktobra ponovio kada su u cimetu porijelom iz Srbije u isporuci za EU tržište takođe detektovane nedozvoljene materije te je kao takav vraćen zemlji izvoznici - dodao je Rabrenović. Na sajtu Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove Crne Gore posljednje objavljeno saopštenje na ovu temu je, kako je rekao, još iz februara, odnosno marta ove godine. - I prosto je teško povjerovati da od tada do danas na našem tržištu nije bilo potencijalno rizične hrane ili proizvoda koji mogu biti kontaminirani različitim opasnim supstancama – ocijenio je Rabrenović. <h2>Neophodna komunikacija</h2> Evidentno je, kako je istakao, da je iz aspekta zaštite potrošača i njihovog zdravlja neophodno da nadležna Uprava ima intezivniju komunikaciju sa javnošću i da redovno informiše potrošače o eventualnim problematičnim proizvodima na tržištu Crne Gore. - Zaista je i pored sve dobre volje, teško vjerovati da se na prostoru tržišta Evrope svakodnevno javlja o proizvodima koji se povlače sa tržišta jer su opasni po zdravlje ljudi a da na crnogorskom tržištu takvih problema nema. Zaključujem da ili naš sistem funkcioniše bolje od sistema država EU ili nam je sistem u potpunosti zakazao i ne sprovodi svoje obavezne aktivnosti - zaključio je nacionalni ekspert za zaštitu potrošača. <h2>„Gugl istraživanja“</h2> U odgovoru na reagovanje Rabrenovića, Đaković je poručio da ne bi da komentariše funkcioniše li naš sistem bolje ili gore od evropskog. - Reći ću da su naše aktivnosti usmjerene ka tome da funkcioniše kao evropski jer je Evropska unija zajednički cilj svih nas – poručio je Đaković. On je ocijenio i da je Rabrenović „drži predavanja“ na osnovu „gugl istraživanja“. - Zahvaljujemo se „nacionalnom“ ekspertu na brizi za potrošače u Crnoj Gori, ali se i divim njegovoj slobodi i profesionalnoj hrabrosti da sa stanovišta ekonomskog eksperta, naučnika iz oblasti ekonomije i kako sam pročitao „brendologa“ javnom mnjenju drži predavanje o mikotoksinima, a na bazi gugl istraživanja. Svaka čast na samopouzdanju – naveo je Đaković.

Anja Ivanović

Đaković: U Crnoj Gori nema spornog kukuruznog brašna

Menadžment Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove i grupa aktivista i članova nevladinog sektora dogovorili su danas da se iduće sedmice sastanu kako bi ih direktor Vladimir Đaković informisao o dosadašnjim rezultatima na osnovu njihovih ranijih zahtjeva koji se tiču uslova u kojima žive životinje u Crnoj Gori.
Drugi u nizu performans poslužio je, kažu u Upravi, da grupa aktivista, nevladinih organizacija i građana dostave arhivi Uprave zahtjeve koje su sedmicu ranije dostavili i Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.&nbsp;
- Ja mogu da tvrdim da ćete dobiti sve odgovore koje ste tražili na osnovu zahtjeva koje ste podnijeli, a koje budu u skladu sa zakonima. Veći dio zahtjeva koje ste ranije predali Ministarstvu mi realizujemo već mjesecima - rekao je Đaković.
Preduzeto je, tvrdi, dosta aktivnosti.
- A o svima njima ćemo razgovarati i razmotriti ih na dogovorenom sastanku. I o svakoj stavci u tim zahtjevima. Iskreno se nadamo da ćemo u narednom periodu biti partneri, jer smo na istoj strani - poručio je okupljenim građanima Đaković.

Đaković grupi građana i NVO aktivistima: Sastanak iduće sedmice, preduzeto je dosta aktivnosti

U Crnoj Gori je potvrđen prvi slučaj obolijevanja riba od virusne encefalopatije i retinopatije, saopšteno je iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove. 
 
Infekcija je, kako se navodi, potvrđena kod dvije kernje koje je dostavio Institut za biologiju mora (IBM). 
 
Iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove su kazali da se bolest ne prenosi na ljude i ne predstavlja nikakav rizik ljudskom zdravlju. 
 
U saopštenju se navodi da bolest kod riba izaziva Betanodavirus iz familije Nodaviridae. 
 
- Bolest se prenosi sa oboljele na zdravu ribu kontaktom, kontaminiranom vodom i alatom, a prenosi se i vertikalno - navedeno je u saopštenju. 
 
Kako se dodaje, oboljeva veliki broj vrsta riba. 
 
- Bolest je utvrđena kod riba u moru i za sada nema nikakvih simptoma na ribama koje se uzgajaju u kavezima - kazali su iz Uprave. 
 
Oni su podsjetili da je bolest u prethodnom periodu detektovana i u drugim zemljama Mediterana. 
 
- Simptomi bolesti su nepravilno plivanje (vrtložno ili poput igle), sljepilo inficiranih riba, tamnjenje kože, anoreksija - navodi se u saopštenju. 
 
Dodaje se da može doći do visokog mortaliteta, naročito kod mlađi. 
 
- Jako je bitno na kaveznim sistemima pojačati sanitarne mjere, kako se bolest ne bi prenijela na njih, pošto je riba brancin veoma osjetljiva na ovu bolest - naveli su iz Uprave. 
 
Oni su apelovali na uzgajivače riba da se u slučaju značajnijeg mortaliteta na kavezima ili promjena u zdravstvenom stanju što prije obrate nadležnoj veterinarskoj službi.

Potvrđen prvi slučaj virusne infekcije kod riba

Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove poziva Udruženje stočara Danilovgrad, zajedno sa svim ostalim organizacijama i pojedincima koji prijete protestima i blokadama povodom Kju groznice, da, kako su kazali, "doprinesu rješavanju nastale situacije kroz proaktivno djelovanje u vidu suzdržavanja od širenja panike, ulaganja napora da u saradnji sa lokalnom samoupravom pronađu adekvatnu lokaciju za neškodljivo uklanjanje leševa i sprovođenje mjera".
Uprkos, kako su naveli u saopštenju, pritiscima, prijetnjama i ultimatumima koji se pred njih postavljaju, ostaju dosljedni donesenim i propisanim mjerama i protokolima postupanja, te da će se uzorkovanje i testiranje samo određenih farmi vršiti kao i do sada.
- Uprava apeluje na lokalne samouprave da se prema nastaloj situaciji, u kojoj držaoci životinja odbijaju saradnju za zakopavanje leševa na vlastitom zemljištu ophode u skladu sa svojim zakonskim obavezama i zaključcima Vlade, bez odlaganja odrede lokaciju za neškodljivo uklanjanje, čiji su kriterijumi dostavljeni lokalnim samoupravama - naveli su u saooštenju.
Apeluje i na građanstvo da, kako su kazali, svojim činjenjem ne utiče direktno na širenje zaraze, odnosno odlaganje izvršenja mjera, što umnogome znači produžavanje situacije u kojoj se nalazimo.&nbsp;
- Kada su svi kriterijumi propisani za mjesto zakopavanja ispoštovani od strane lokalne samouprave, ne postoji bojazan po ekološke posledice, raznošenje zaraze, ili bilo koji drugi vid ugrožavanja javnog zdravlja - navode u saopštenju.
Zakopavanje usmrćenih životinja je, kako dodaju, jedan od glavnih načina njihovog neškodljivog uklanjanja i kada se ispoštuju svi principi ne predstavlja opasnost.&nbsp;
- Suprotno, spriječavanje zakopavanja leševa eutanaziranih životinja ili njihovo otkopavanje direktno doprinosi bržem širenju zarazne bolesti - navode iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Uzorkovanja i testiranja na Kju groznicu će se, kako su kazali, vršiti isključivo na farmama na kojima su farmeri i veterinari primijetili "određenu patologija u datom momentu (pobačaji, višednevne povišene temperature, bronhopneumonije)".&nbsp;
- Na tim gazdinstvima, ukoliko se potvrdi Kju groznica, sprovodiće se sve mjere u skladu sa važećom naredbom za sprečavanje pojave, otkrivanje, suzbijanje i iskorjenjivanje zarazne bolesti Kju groznica kod goveda. Uprava će organizovati epizootiološko ispitivanje na kontaktnim gazdinstvima, a na osnovu individualnih uviđaja razmatraće i predlagaće se mjere na svakom konkretnom gazdinstvu. Dalje mjere, potencijalna uzorkovanja, testiranja i preporuke će se donositi u skladu sa kliničkim indikacijama i epizootiološkom situacijom na terenu - navode u saopštenju.
Od Uprave se, kako dodaju, očekuju i zahtijevaju "određene odluke koje su u neskladu sa stručnim saznanjima, dobrom veterinarskom praksom i generalno praksom u svijetu".
- Kju groznica nije naročito opasna zarazna bolest, nije bolest sa A liste evropskog zakonodavstva, niti je isto prepoznaje, i nije stručno utemeljeno testirati gazdinstva na kojima se nije javila patologija ili klinička slika koja se može vezati za Kju groznicu. S obzirom na njenu ubikvitarnost, prisustvo u okolini decenijama, te zastupljenost na ovim prostorima, kao i u cijelom svijetu, takav korak u ovom trenutku nije opravdan - smatraju iz Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove.
Na onim gazdinstvima na kojima Kju groznica, kako su rekli, pravi određenu problematiku, sprovode se redovno mjere sa ciljem njenog suzbijanja i kontrole.
- Još jednom naglašavamo da su se propisane mjere pravovremeno poštovale i sprovodile od onih koji sada vrše pritiske, kao i lokalnih samouprava, svi napori suzbijanja ove zarazne bolesti do sada bi dali pozitivne rezultate. Uprava apeluje na sve da uz pridržavanje svih tačaka naredbe, koje uključuju i sprovođenje biosigurnosnih mjera na gazdinstvu, te uz sprovođenje redovne dijagnostike i uklanjanja pozitivnih jedinki iz zapata, mora dovesti do smanjenja prevalence oboljenja i stavljanja pod kontrolu situacije na zaraženim gazdinstvima - navode u saopštenju.
Proritet je, kako ističu, rješavanje inficiranih gazdinstava na kojima životinje borave već duže vrijeme, bez mogućnosti da se neškodljivo uklone i na taj način doprinese smanjenju, odnosno gašenju žarišta.

"Udruženje stočara Danilovgrad i ostale organizacije da doprinesu rješavanju situacije sa Kju groznicom"

Poslanica CIVIS-a Maja Vučelić reagovala je nakon što su iz DNP-a danas usvojili niz zaključaka kojima traže od Vlade podršku za izmjene Ustava u dijelu srpskog jezika, kao i podršku zakonu o dvojnom državljanstvu, normiranje trobojke kao državne zastave, promjenu lokacije kolektora...
Ona je podsjetila da je vladina platforma „Barometar 26“, usvojena bez ijednog glasa protiv, pa i uz podršku DNP-a.
- Barometar jasno obavezuje sve potpisnike da se fokusiraju na jedinstvo i EU integracije, uz izbjegavanje identitetskih i drugih polarizujućih pitanja. Današnji zahtjevi DNP-a, uz njihovo otvoreno priznanje da se ta platforma kosi sa njihovim programom, direktno obesmišljavaju „Barometar 26“ i otvaraju rizik političke krize već u prvim danima 2026. godine koja je presudna za evropsku budućnost države, napisala je Vučelić na mreži “X”
Kako je kazala, u trenutku kada EU pokazuje spremnost za proširenje, Crna Gora nema luksuz da gubi fokus.
-Evropske integracije, vladavina prava i stabilnost moraju ostati iznad partijskih ultimatuma i političkih performansa koji proizvode podjele i blokade. Crnoj Gori je potrebno jedinstvo svih koji se istinski bore za vitalne državne ciljeve, a prema onima koji blefiraju i svjesno usporavaju evropski put mora se na vrijeme jasno odrediti u skladu sa državnim interesima - poručuje poslanica.
Kako je kazala, "Vlada nije poligon za lične frustracije, a Crna Gora je veća od bilo čijih političkih igara."

Vučelić: DNP obesmišljava platformu "Barometar 26", Crnoj Gori treba jedinstvo a ne blokada

Predsjednica francuske skupštine Jael Braun Pive sastala se u četvrtak ispred zgrade parlamenta sa poljoprivrednicima koji protestuju u Parizu, koji su je glasno izviždali.
Oni su dobacivali "ostavka, ostavka", prenosi Figaro.
Oko 100 poljoprivrednika okupilo se rano u Parizu uprkos zabranama, protestujući protiv sporazuma o slobodnoj trgovini sa Merkosurom i tražeći administrativna pojednostavljenja.
Demonstranti su blokirali Trijumfalnu kapiju i Ajfelov toranj, a djelimično je zatvoren auto-put A13 u zapadnom dijelu prijestonice, saopštila je pariska policija, preniose Nezavisne novine.
Poljoprivrednici iz sindikata Ruralne koordinacije takođe su blokirali pristup skladištu nafte DPA u Basensu, u blizini Bordoa.
Na licu mjesta je prisutna policija, a vlasti su apelovale na vozače da izbjegavaju pogođena područja.

Francuski poljoprivrednici izviždali predsjednicu skupštine

Sada je i zvanično. Na božićnoj proslavi televizije Informer pjevao je osuđeni ubica. Da je Dragan Ašanin počinio ubistvo 1992. godine za N1 potvrdio je i Viši sud u Beogradu, navodeći da je zbog toga osuđen na 11 godina zatvora. Ali kako je moguće da se takav čovjek našao u društvu štićenih ličnosti - predsjednika države, predsjednice Skupštine i gotovo pola Vlade? Da li je sistem obezbeđenja zakazao ili je jedini dosije koji se računa – partijski?
Zar nijeste oduvijek željeli da znate kako izgleda privatna zabava gotovo cijele Vlade Srbije, skupa s predsjednicom Skupštine i predsjednikom države. Ko se napio, ko posvađao, šta su jeli i uz koje su se pjesme veselili?
Kako piše N1, do pojave televizije Informer na medijskom nebu Srbije, bilo je nezamislivo ovakve scene gledati uživo. U uređenoj zemlji, nezamislivo je i da se u društvu štićenih ličnosti, a prije svega predsjednika države, pojavi osuđeni ubica.
Jer čovjek koji se fotografisao s predsjednikom Aleksandrom Vučićem, koji se više puta našao u zagrljaju ministra Darka Glišića, koji je predsjednici Skupštine pjevao na uvce i koji je dijelio mikrofon s ministrom policije Ivicom Dačićem - e taj čovek izvršio je ubistvo 1992.
Dragan Ašanin, umjetničkog imena Aške, tada harmonikaš, oktobra '92. u Novom Beogradu ubio je svoju bivšu partnerku, tada 18-godišnjakinju u koju je iz pištolja pucao pred njenim maloljetnim bratom.
Tu informaciju prvi je objavio Nemanja Šarović, za N1 to je potvrdio i Viši sud u Beogradu.
„Presudom Okružnog suda u Beogradu od 26.05.1993. koja je preinačena odlukom Vrhovnog suda Srbije od 19.05.1994. okrivljeni Dragan Ašanin oglašen je krivim zbog izvršenja krivičnog djela ubistvo, pa je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od 11 godina u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u pritvoru“, stoji u odgovoru Suda.
„Samo da objasnim, ja to nisam znao! Istina je da je gospodin Ašanin 1992. godine počinio to ubistvo koje je u presudi okarakterisano kao ubistvo bez predumišljaja. Ja da sam znao, ili da je bilo ko iz Informera znao, na našoj Božićnoj proslavi gospodin Ašanin ne bi pjevao, ali ne zato što to nije po zakonu jer je, pošto je odslužio zatvorsku kaznu, po zakonu on slobodan čovjek. Ja ga ne bi pozvao da pjeva da sam to znao iz moralnih razloga“, rekao je Dragan J. Vučićević, glavni urednik TV Informera.
Glavni urednik Informera nije morao da zna, ali je morala služba obezbjeđenja predsjednika države.
„Ko bi tamo mogao da bude, sa kojom namjerom, zašto - pojednostavljeno, to je zanat kojim se ti ljudi bave i bezbjednjaci moraju da saznaju ko su ta lica koja bi mogla neposredno da ugroze štićeno lice ili da ga kompromituju svojim prisustvom“, kaže Aleksandar Radić, vojni analitičar.
Kako je onda pripadnicima Vučićevog obezbjeđenja promakao ni manje ni više nego - osuđeni ubica?
„Mislim da službi bezbjednosti nije promakao osuđeni ubica, ne mogu vjerovati da nisu znali ko je i šta je tamo, nego je jednostavno sistem vrednosti promijenjen. Društvo je podijeljeno na vas i nas. Postoje dvije grupe ljudi, oni koji vole predsjednika Republike i to su dobri ljudi, nezavisno od toga da li su ležali zbog ubistva 18-godišnjakinje u zatvoru ili za silovanje muškaraca - jednostavno oni su politički podobni“, kaže Radić.
U kratkom telefonskom razgovoru za N1, bivši predsjednik Srbije Boris Tadić kaže da je napravljen strašan propust, pa konstatuje - da smo mi normalna zemlja, ovdje bi morala biti pokrenuta istraga.

Srbija: Osuđeni ubica pjeva državnom vrhu - propust službe ili su sada takvi ljudi politički podobni

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović večeras je odgovarao na pitanja medija uoči svečane akademije "Veče međimurskog identiteta", a jedna od onih zanimljivih odnosila se na američke pretenzije na Grenland.
- To je danska teritorija, ne možete nego biti na strani Danske. Stvari su potpuno jasne... Možda tu priču s Grenlandom treba demistifikovati - kazao je Milanović novinarima.
U nastavku je ocijenio da "Grenland za američku sigurnost ne predstavlja ništa, a ako jednog dana bude nešto predstavljao, tada više neće biti ni Evrope ni Amerike jer to znači da će se arktički led do te mjere otopiti da će Amerika, ako opstane, imati glavni grad u Denveru, a ne Vašingtonu".
- Postoje, samo ne znam jesu li u američkoj administraciji to još vidjeli na karti, Svalbardska ostrva. Ona pripadaju u principu Norveškoj. Ona su malo istočnije od Grenlanda i tamo završava golfska struja i more nije zaleđeno. To je interesantno. Evo, dao sam im temu za razmišljanje. Možda su vidjeli na karti da postoje i ta ostrva. Grenland je beskoristan - tvrdi Milanović.
Dodao je da "nije na njemu da se miješa u poteze Trumpa" i kazao da u hrvatskom interesu nije da kaže baš sve što misli o tom njegovom potezu.
- Ovo je dokaz da međunarodno pravo ne postoji ni kao fikcija - zaključio je Milanović prenosi Index.hr.&nbsp;

Tag: uprava-za-bezbjednost-hrane-veterinu-i-fitosanitarne-poslove