Advokati u emisiji "Lex" razjašnjavaju prava nasljednika u različitim okolnostima

Može li đed iseliti snahu i unuka, a supružnik ostati bez doma nakon 30 godina braka: Šta kaže zakon u spornim porodičnim situacijama?

Iz sinoćnje emisije Lex (Foto: TV E - stop kadar)
Iz sinoćnje emisije Lex (Foto: TV E - stop kadar)

Smrt člana porodice, neriješeni imovinski odnosi i različita očekivanja nasljednika često otvaraju brojna pravna pitanja - od prava supružnika i djece na porodični dom do mogućnosti raspolaganja imovinom koja je, u brojnim situacijama poklonjena, ali ne postoje i papiri da to i pravno "pokriju". U emisiji „Lex“ na Televiziji E govorilo se o nasljednom pravu kroz konkretne životne situacije građana, a advokati Neda Vuksanović i Nikša Miljanić objašnjavaju na koji način zakon štiti nasljednike i kako mogu ostvariti svoja prava.

U prvoj situaciji, nakon smrti oca, iza njega su ostali supruga i maloljetno dijete. Testament nije ostavio, a kuću koju je dobio od svog oca, odnosno đeda djeteta, porodica nikada nije formalno prevela na njegovo ime. Sada đed traži da se supruga i dijete isele iz kuće. Pitanje je može li to zakonski zahtijevati i kakva prava imaju majka i dijete.

Advokatica Neda Vuksanović kazala je da je teško čuti da neko prolazi kroz takvu situaciju, ističući da je neophodno razmotriti nekoliko važnih pravnih okolnosti.

- U ovoj situaciji treba razmotriti dvije stvari - da li je nepokretnost stečena po osnovu ugovora o poklonu ili pripada ocu pokojniku. Sama tvrdnja da je neko nekome poklonio stan ne znači da je to valjano sprovedeno. Kada je riječ o ugovoru o poklonu, on mora biti zaključen u propisanoj formi, ovjeren i moraju nastupati zakonske pretpostavke za sticanje te imovine - objasnila je Vuksanović.

Ona je ukazala i na navode da je majka ulagala u adaptaciju i povećanje vrijednosti stana, naglašavajući da je riječ o posebnim pravnim pitanjima koja mogu biti osnov za isticanje stvarnopravnih i obligacionopravnih zahtjeva.

Ukoliko je stan pripadao pokojnom suprugu, on ulazi u njegovu zaostavštinu, a zakonski nasljednici su supruga i sin. Međutim, ako se nepokretnost i dalje vodi na đeda, ona neće ući u nasljednu masu jer se pravno ne smatra imovinom pokojnog oca.

- Ukoliko je đed upisan u list nepokretnosti kao vlasnik, ta nepokretnost njemu pripada i njome apsolutno raspolaže. Jedno je porodično razumijevanje, a drugo pravni odnos. Usmeni ili prećutni dogovor ne znači da je sin stekao pravo svojine na stanu - upozorila je Vuksanović.

Advokat Nikša Miljanić istakao je da je nasljedno pravo tema koja nas suočava sa smrću, ali nas istovremeno vraća životu, jer građani kroz imovinska pitanja nastoje da razumiju svoja prava i obezbijede sigurnost porodice.

Kada je riječ o nasljeđivanju, zakon je, ističe Miljanič, jasan - u prvom nasljednom redu nasljednici su bračni drug i djeca.

- Dijete, bez obzira na to što je maloljetno i što se ne pita previše, jeste nasljednik. Bez obzira na životnu dob, ono nasljeđuje. Nasljeđuje čak i začeto dijete. U tom smislu, zakon postavlja poznate principe i nasljedne redove, a prvi nasljedni red čine supruga i dijete - kazao je Miljanić.

Govoreći o mogućnosti da majka dokaže da dio stana pripada njoj po osnovu bračne tekovine, Miljanić je pojasnio da bi morala dokazati da je stan stečen zajedničkim radom supružnika tokom braka.

- Ako je stan na đeda, a supružnici nijesu učestvovali u njegovom sticanju, taj stan ne može biti dio bračne tekovine. Majka ima pravo na isplatu novca koji je uložila u stan - naveo je on.

Dodao je da država štiti miran posjed, te da je u slučaju eventualnog postupka iseljenja, gdje je i maloljetno dijete, neophodno uključiti i organ starateljstva. Ipak, kako je istakao, u konkretnom slučaju se ne može osporiti pravo đeda da zatraži iseljenje.

Na pitanje može li dijete, zbog neriješenih porodičnih odnosa, ostati bez krova nad glavom, Miljanić je odgovorio da takva mogućnost u suštini postoji, ali da zakon čini sve kako bi se to spriječilo.

- Ovo dijete je u stanu svog đeda, ali taj isti đed možda bude obavezan od strane suda da izdržava dijete - kazao je Miljanić.

Vuksanović je ponovila da maloljetno dijete u ovakvim postupcima mora biti u fokusu i da njegov najbolji interes mora imati prioritet.

Zajednička imovina i zaštita supružnika 

Druga situacija odnosi se na ženu koja je sa suprugom provela 30 godina u braku, ali nijesu imali djece. Kuća je upisana na ime supruga, koji je preminuo, a njegova porodica sada traži da nakon njegove smrti kuća pripadne njima.

Miljanić je objasnio da, kada supružnici nemaju potomke, nasljeđuje drugi nasljedni red, koji čine bračni drug i roditelji preminulog.

- Supruga je nasljednik ravnopravan sa roditeljima i u tom smislu je zaštićena. Nema ni logike ni pravne osnove da ona postane stranac u tom domu kada supruga više nema. Zakon je zaštitio supružnike u nasljednom pravu kao ključne figure, zajedno sa djecom i roditeljima - kazao je Miljanić.

Vuksanović je ukazala i na značaj utvrđivanja bračne tekovine, posebno u slučajevima kada su supružnici zajedničkim radom izgradili porodični dom.

- Ukoliko su bračni drugovi svojim radom izgradili dom, to se smatra zajedničkom imovinom, bez obzira na to što je upisana na ime jednog supružnika. Na taj način pruža se zaštita drugom supružniku - objasnila je Vuksanović.

Ona je naglasila da suprug ne može testamentom ostaviti bratu dio imovine koji pripada njegovoj supruzi.

- Žena koja je radila, stvarala, podizala djecu i sagradila kuću nikako ne može zavisiti od testamentarne volje svog supruga - poručila je Vuksanović.

Miljanić je saglasan da je zakon upravo tako koncipiran kako bi zaštitio supružnike, ali je ukazao na to da je prije raspodjele nasljedstva potrebno utvrditi šta su supružnici stekli tokom braka, odnosno šta ulazi u zaostavštinu.

Roditelj jednom djetetu poklanja kuću, drugom plac, a trećem ništa...

Treća situacija odnosi se na roditelja koji ima troje djece, od kojih je jednom poklonio kuću, drugom plac, dok trećem nije ostavio ništa. Postavlja se pitanje može li roditelj svu svoju imovinu raspodijeliti na način koji želi i da li djeca koja nijesu dobila poklon imaju pravo na dio nasljedstva.

Vuksanović je objasnila da roditelj imovinom koju je stekao može raspolagati po sopstvenoj volji. Ipak, postoje zakonski mehanizmi zaštite nasljednika koji nijesu dobili imovinu.

- U ovoj situaciji, ako je roditelj ugovorom o poklonu jednu nepokretnost prenio na jedno dijete, a ostalima nije ništa, postoji mehanizam zaštite i on se ostvaruje preko instituta nužnog dijela - kazala je Vuksanović.

Prilikom utvrđivanja vrijednosti zaostavštine radi obračuna nužnog dijela, utvrđuje se i vrijednost poklona koje je roditelj dao svojim nasljednicima. To što se nepokretnosti više ne vode na roditelja, već su poklonjene djeci, ne znači da su izvan domašaja nasljednopravne zaštite.

Prema riječima Vuksanović, ostala djeca mogu tražiti povraćaj poklona u mjeri neophodnoj da se zadovolji njihov nužni dio.

- Neće automatski doći do prekida ugovora o poklonu i podjele imovine na jednake djelove. U svakom slučaju treba utvrditi vrijednost zaostavštine, vrijednost poklona, visinu nužnog dijela i da li je došlo do njegove povrede - objasnila je ona.

Miljanić je, međutim, ukazao na pravnu razliku u načinu na koji se pokloni uzimaju u obzir prilikom obračuna nasljednog dijela.

- Vraćanje poklona se ne može tražiti, ali se može tražiti uračunavanje poklona. Sve što je poklonjeno zakonskim nasljednicima uračunava se u ono što bi im pripalo prilikom obračuna nužnog dijela - kazao je Miljanić.

Objasnio je da je princip da se pokloni uračunavaju u zaostavštinu kako bi se utvrdila vrijednost na osnovu koje se obračunava nužni dio i zaštitili nasljednici.

- U konkretnom slučaju, treće dijete i dalje ima pravo na famozni nužni dio. Moraće kroz parnicu da dokazuje svoja prava, a vrijednost poklona biće uključena u obračun, kako bi mu se, srazmjerno njegovom nužnom dijelu, omogućilo da ostvari ono što mu po zakonu pripada - zaključio je Miljanić.

Kompletnu emisiju i odgovore na neke od nedoumica građana po pitanju nasljednog prava možete pogledati na Jutjub kanalu Televizije E:

Programska šema

04:00 – 06:00
E UŽIVOEMISIJA
06:00 – 07:00
24 SATAINFORMATIVA
07:00 – 09:00
BUDILNIKEMISIJA
09:00 – 09:05
INFOINFORMATIVA
09:05 – 11:00
SREĆAN DANEMISIJA
11:00 – 11:05
INFOINFORMATIVA

PRATITE TVe UŽIVO

Obavještenje: Zbog zaštite autorskih prava, u odredjenim terminima live stream neće biti dostupan.