Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja obećao je danas da će u potpunosti primijeniti kontroverzni zakon o uklanjanju miliona pasa lutalica sa ulica, nakon smrti jedne dvogodišnje djevojčice.&nbsp;
Zakon, koji su grupe za zaštitu životinja nazvale "zakon o masakru", usvojio je parlament prošlog ljeta, ali su ga opštinske vlasti samo djelimično primijenile, a u nekim slučajevima nisu uopšte.
Dvogodišnja devojčica Rana El Selci umrla je nakon što ju je u petak napao čopor pasa lutalica u gradu Konji, u centralnoj Turskoj. Njena smrt izazvala je velike proteste zbog opasnosti od četiri miliona pasa lutalica za koje vlada procjenjuje da lutaju ulicama i ruralnim oblastima Turske.
Krivična istraga je pokrenuta nakon njene smrti dok su opštinski radnici počeli da hvataju pse. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u subotu da vlada „preduzima odlučne korake da obezbijedi primjenu zakona“.
Ljubitelji životinja strahuju da će zakon dovesti do toga da psi budu masovno ubijani, ili da završe u zapuštenim, prenatrpanim skloništima. Kada je zakon usvojen, glavna opoziciona stranka je saopštila da opštine u kojima je na vlasti neće sprovoditi taj zakon.
Zbog kontroverznog zakona izbile su velike demonstracije u gradovima širom Turske na kojima se pozivalo na ukidanje odredbe u zakonu koji bi omogućio eutanaziju nekih životinja. Bilo je i protesta širom Evrope, jer su ljudi upozoravali da bi zakon mogao odvratiti turiste od posjete Turskoj.

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B, odlukom da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na osam godina.&nbsp;
Ovaj predmet u javnosti je poznat kao “Sa 15 na 8 godina zatvora”.
Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo one o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.&nbsp;
- Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici) &nbsp;pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje - ocijenio je Vrhovni sud.
Vrhovni sud ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu petnaestogodišnjakinje kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život. Konstatovano je da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između porodica, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.
- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge - ističe se u saopštenju Vrhovnog suda.
Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom umanjenja kazne uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je zatvor od osam godina srazmjeran težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog.
- Iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - naveli su iz Vrhovnog suda.
Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.
ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne.&nbsp;
- Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela - kažu u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda.
- Budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije - dodaju iz Vrhovnog suda.
Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog iz čl.386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, u vezi čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.
Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.
Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.
Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.
Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

1250x600

1084x550

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Strateška grupa za Zapadni Balkan, koja radi pod pokroviteljstvom fondacije Heinrich Boll, izražava duboku zabrinutost zbog poziva pro-Putinove i pro-Vučićeve koalicije Za budućnost Crne Gore (ZBCG), koja je dio crnogorske vlade i parlamentarne većine, za hitno uvođenje zakona koji targetira tzv. "strane agente" u Crnoj Gori. Ovaj razvoj događaja predstavlja ozbiljan alarm za budućnosti civilnog društva i demokratskih sloboda u zemlji.
ZBCG tvrdi, bez dokaza, da određene organizacije, koje djeluju kao nevladine organizacije (NVO), navodno rade kao strani agenti, utičući na unutrašnju i vanjsku politiku Crne Gore. Ova opasna retorika podsjeća na već viđene autoritarne mjere u Rusiji i Gruziji, gdje su zakoni o "stranim agentima" strogo ograničili rad NVO sektora, potkopavajući demokratske principe, utišavajući kritičke glasove i ugrožavajući ljudska prava.
Iz Strateške grupe podsjećaju da je u Rusiji zakon o "stranim agentima", uveden 2012. godine, prvobitno bio usmjeren na NVO koje su primale sredstva iz inostranstva. Do 2022. godine proširen je na sve pojedince ili grupe koje primaju stranu podršku, označavajući ih kao "strane agente" ukoliko šire informacije ili materijale. Napominju da je sličan zakon u Gruziji izazvao je političke nemire početkom ove godine, prisiljavajući organizacije koje primaju više od 20% sredstava iz inostranstva da se registruju kao "agenti stranog uticaja." Ovaj zakon je praktično zaustavio proces evropskih integracija Gruzije, dodatno izolirajući tu zemlju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan upozorava da bi usvajanje sličnog zakona u Crnoj Gori moglo imati pogubne posljedice po civilno društvo koje, kako ocjenjuju, već funkcioniše u sve ograničenijem prostoru.
- Prijedlog ZBCG, koji neutemeljeno tvrdi da NVO djeluju "iznad zakona" i u korist stranih interesa, ukazuje na upozoravajući korak prema praksama koje su daleko od osnivačkih principa EU, prema kojoj Crna Gora teži. Vremenski trenutak ovog poteza, upravo tokom Berlinskog procesa, takođe je zanimljiv jer naglašava jaz između eufemističkih samita i praznih deklaracija, i legitimnog nezadovoljstva stvarnim dešavanjima koja pogađaju civilno društvo - ističe se u saopštenju.
Strateška grupa za Zapadni Balkan poziva međunarodnu zajednicu, posebno Delegaciju EU u Crnoj Gori i institucije Evropske unije, kao i demokratske države članice EU i NATO da brzo i odlučno reaguje u odbrani crnogorskih NVO.
- Hitno je potrebna snažna, ujedinjena reakcija kako bi se zaštitio slobodan i nezavisan rad civilnog društva u Crnoj Gori i spriječilo donošenje zakona koji bi ugrozili demokratske vrijednosti, kao što je to viđeno u Rusiji i Gruziji. Ovaj prijedlog ne samo da prijeti kritičkim glasovima unutar Crne Gore, posvećenim očuvanju ljudskih prava, demokratije i transparentnosti, već i rizikuje da naruši proces EU integracija, koji je nedavno napravio napredak kad je EU dodjelila IBAR Crnoj Gori - zaključeno je u saopštenju.

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

Drago nam je što su Milojko Spajić, Andrija Mandić i članovi njihove Vlade konačno shvatili sa kakvim problemom se suočava preko 100 hiljada građana u Crnoj Gori, odnosno oko 40 hiljada porodica koje nemaju riješeno stambeno pitanje i koje po trenutnim tržišnim cijenama ne mogu doći do svog krova nad glavom. Jeste da je kuriozitet da se baš pred lokalne izbore u Podgorici toga sjetio premijer Spajić, a nakon što se sa odmora iz Sen Tropea vratio u Crnu Goru, ali bolje ikad nego nikad, kazali su u Građanskom pokretu URA.
U toj partiji pozdravljaju što su ministar urbanizma Slaven Radunović i Milojko Spajić, kako kažu, prihvatili program "Stan za sve", "jer je to korak u dobrom smjeru".
- Brzo ćemo ponovo vidjeti na djelu njihove partijske kolege u Skupštini Crne Gore, jer će naš poslanički klub opet predložiti Zakon o Fondu "Stan za sve" na usvajanje - kazali su u URI.
Rješavanje stambenih problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan za URU je prioritet i upravo zato je ta partija, kako kažu, predložila osnivanje državnog fonda preko koga bi građani mogli da po povoljnim uslovima dođu do svog krova nad glavom i to po cijeni izgradnje, odnosno, od nekih 900 eura po metru kvadratu, što je duplo manje od aktuelnih tržišnih cijena.
- Zato smatramo da kada je rješavanje ovog problema u pitanju, nema mjesta za bilo kakve političke kalkulacije i sujete jer interes građana mora biti svakako na prvom mjestu. Iako je bilo jasno u prethodnom periodu da je na ovom pitanju partijama Spajićeve i Mandićeve većine prije svega bio bitan njihov partijski interes - naglašeno je u saopštenju.
Osam dana pred lokalne izbore u Podgorici, napominju u URI, dobili smo od Spajića i Radunovića "bajkovita rješenja virtuelnog svijeta u kojem trenutno funkcioniše i njihova Vlada".&nbsp;
- Jasno je da su od njih danas građani dobili samo izmaštane puteve, izmaštane kvartove i cijenu kvadrata od 1.000 eura, koja je po našem sudu previsoka, i da je 900 erua neka realna cijena po aktuelnim tržišnim cijenama. Ponavljamo, pozdravljamo naglo stečenu zabrinutost Spajića za realne probleme građana, ali mislimo da bi umjesto crtanja na kompjuterskim programima, preduzimanje konkretnih zakonodavnih i drugih mjera bilo mnogo efikasnije i realnije - istaknuto je u saopštenju.
Zato su ponovo pozvali sve poslanike i poslanice u Skupštini Crne Gore i čitavu javnost da slobodno predlože amandmane na Prijedlog zakona "Stan za sve" kako bi, dodaju, zajedničkim snagama došli do što boljeg zakonskog rješenja.
- Narednih dana će URA u Skupštini opet predložiti zakon o Fondu "Stan za sve" koji su prethodno upravo Radunović i Spajić odbili, ali svako ima pravo na drugu šansu, pa i oni. Očekujemo podršku svih poslanika da krenemo u rješavanje problema građana Crne Gore koji nemaju svoj stan - zaključeno je u saopštenju.

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

Gruzijski parlament je odobrio treće i posljednje čitanje zakona o "porodičnim vrijednostima i zaštiti maloletnika" koji bi ograničio prava LGBTQ+ zajednice, piše agencija Rojters.
Zakon bi obezbijedio pravni osnov za vlasti da zabrane događaje i javno isticanje LGBTQ+ simbola, a takođe bi omogućio i cenzuru filmova i knjiga.
Lideri vladajuće partije Gruzijski san kažu da je potrebno da se očuvaju „tradicionalni i moralni standardi“ u Gruziji, gdje je pravoslavna crkva veoma uticajna.
Aktivisti kažu da je ta mjera usmjerena na jačanje konzervativne podrške vladi uoči parlamentarnih izbora 26. oktobra.
Gruzija ima ambicije da se pridruži Evropskoj uniji, ali se zapadne vlade plaše da Tbilisi sve više naginje ka Rusiji.
Tamara Jakeli, direktorka Tbilisi prajd organizacije, rekla je da će nacrt zakona, u kome se ponavlja postojeća zabrana istopolnih brakova i zabranjuje se operacija promjene pola, vjerovatno primorati njenu organizaciju da se zatvori.
- Ovaj zakon je najstrašnija stvar koja se dogodila LGBTQ+ zajednici u Gruziji. Najvjerovatnije ćemo morati da se zatvorimo. Nema načina da nastavimo da funkcionišemo - rekla je Jakeli.
Gruzijska predsjednica Salome Zurabičvili, koja je oponent vladajuće stranke i čija su ovlašćenja uglavnom ceremonijalna, rekla je da će blokirati prijedlog zakona.
Međutim, Gruzijski san i njihovi saveznici u parlamentu imaju većinu, kojom mogu da nadglasaju njen veto.
LGBTQ+ prava su kontroverzna tema u Gruziji, gdje ankete pokazuju široko neodobravanje istopolnih veza, a ustav zabranjuje istopolne brakove.
Učesnici parade ponosa u Tbilisiju bili su izloženi fizičkim napadima anti-LGBT demonstranata posljednjih godina.
To pitanje je postalo „glasnije“ uoči oktobarskih izbora, na kojima Gruzijski san traži četvrti mandat i vodi žestoku kampanju protiv LGBTQ+ prava.
Vladajuća partija, čiji je glavni kandidat za izbore milijarder, bivši premijer Bidžina Ivanišvili, produbila je veze sa susjednom Rusijom nakon što su se odnosi sa Zapadnim zemljama pogoršali.
Ranije ove godine vlada je usvojila zakon o „stranim agentima“ za koji su evropski i američki zvaničnici rekli da je autoritaran i inspirisan sličnim zakonom u Rusiji.
Njegovo usvajanje izazvalo je jedne od najvećih protesta u Gruziji još od raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine.

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

Premijer Milojko Spajić predvodiće crnogorsku delegaciju koja će od 25. maja do 1. juna boraviti u radnoj posjeti Japanu tokom koje će se (28. maja) sastati sa japanskim premjerom Šigeru Išibom u Tokiju, te učestvovati na obilježavanju Nacionalnog dana Crne Gore na EXPO 2025 u Osaki, najavljeno je iz Vlade.
Spajić će 27. maja otvoriti i Biznis forum crnogorskih i japanskih privrednika u organizaciji Japanske organizacije za vanjsku trgovinu JETRO i Privredne komore Crne Gore.
- Delegacija koji predvodi premijer, a u kojoj su ministar finansija Novica Vuković i ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić Stojanović, će se tokom boravka u Japanu sastati sa predstavnicima vodećih japanskih kompanija aktivnim u oblastima energetike (JERA), informacione i komunikacione tehnologije (NTT Communicationi), turizma (Hoshino resorts), građevine, infrastrukture, seizmičke tehnologije i Željezničkog saobraćaja (Itochu, Masatomi i Hitachi) i brojnim drugim - navedeno je u najavi Vlade.
Delegacija će imati sastanak i u Japanskoj agenciji za međunarodnu saradnju (JICA), vodećoj instituciji za realizaciju projekata japanske Vlade u Crnoj Gori.
- Posjeta Japanu prilika je za unapređenje sveukupnih bilateralnih odnosa u različitim oblastima, sa fokusom na dalje jačanje ekonomske saradnje, promociju i valorizaciju turističkih i investicionih potencijala Crne Gore, kao i jačanje saradnje u domenu obrazovanja i drugim oblastima od obostranog interesa - poručeno je iz Vlade.

Spajić sa premijerom Japana 28. maja: "Prilika za jačanje sveukupnih odnosa"

Zbog nacionalnog štrajka zaposlenih u željezničkom saobraćaju u Italiji, vozovi na mnogim dionicama ili ne saobraćaju ili stižu sa zakašnjenjem.
Putnici na glavnoj željezničkoj stanici Termini u Rimu suočavaju se sa otkazivanjem dolazaka vozova ili kašnjenjem i do 90 minuta, prenosi Ansa.
Štrajk će trajati do ponoći. Prema dostupnim informacijama, putnici su obaviješteni da će mnogi vozovi kasniti i da će doći do promjene u rasporedu vožnje.
Štrajk se odnosi na osoblje koje radi u vožnji, kao i na radnike zadužene za saobraćaj i operativne željezničke usluge, dok su radnici u sektoru održavanja infrastrukture već stupili u štrajk 11. aprila.
Ovaj štrajk je organizovao sindikat "USB", koji je naglasio da vozovi na dugim rutama neće štrajkovati.

Nacionalni štrajk zaposlenih u željeznici u Italiji

Civilna odbrana pojasa Gaze objavila je danas da je 16 osoba poginulo u izraelskim udarima na više zona te palestinske teritorije.
To je za Frans pres rekao Mohamed al Mugair, koji vodi Civilnu odbranu u Gazi, dodajući da ima "desetine ranjenih" u udarima koji su pogodili mjesta u centru i na jugu pojasa Gaze.
Izraelska vojska je saopštila da je "eliminisala više terorista" u pojasu Gaze tokom posljednjih 24 sata i pogodila "vojne komplekse, skladišta oružja i snajperske položaje".
Pored toga vazduhoplovne snage pogodile su više od 75 terorističkih ciljeva širom pojasa Gaze, dodaje se u saopštenju izraelske vojske.
Izrael je 18. marta nastavio bombardovanje Gaze, poslije blokade posrednih pregovora sa palestinskim islamističkim pokretom Hamas oko produženja dvomjesečnog primirja.
Od tada je najmanje 3.613 osoba poginulo na toj palestinskoj teritoriji, što dovodi do 53.762 poginulih od početka rata, prema Ministarstvu zdravlja u Gazi.
Rat u Gazi počeo je napadom Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine, kada je ubijeno 1.218 ljudi sa izraelske strane, prema računici Frans presa na osnovu zvaničnih podataka. Od 251 osobe otete tada i dalje se 57 drže kao taoci u Gazi, od kojih je 34 mrtvo prema podacima izraelske vojske.

Civilna odbrana u Gazi: U izraelskim udarima poginulo 16 osoba

Uznemirujuće informacije koje decenijama zataškavaju Crkva Srbije i pravosudni organi u Srbiji i Bosni i Hercegovini o užasavajućim slučajevima pedofilije u ovoj vjerskoj zajednici mogle bi konačno da budu potpuno rasvijetljene zahvaljujući Interpolu, koji se, sudeći prema riječima bivšeg đakona Bojana Jovanovića, zainteresovao za slučaj ubistva bogoslova Milića Blažanovića u Manastiru Papraća kod Zvornika (BiH) u maju 1999. godine. Jovanović duže od decenije svjedoči da je Blažanović brutalno ubijen. - Interpol istražuje Kačavendin zločin – kazao je on Portalu ETV, ističući da je 12. maja, na zahtjev ove organizacije, dao novu izjavu beogradskoj policiji o saznanjima koja ima o ovom zločinu. Prema zvaničnoj verziji, tada 19-ogodišnji Blažanović ubio se u svojoj sobi u Manastiru Papraća improvizovanom bombom. Nezvanično – njegovo svirepo ubistvo organizovao je tadašnji vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije Kačavenda, kako bi prikrio zločin višestrukog silovanja kojem je izložio ovog bogoslova, u svome dvoru u Doboju, u periodu od 1997. do 1999. godine. U to vrijeme Jovanović je služio upravo kod Kačavende, a nekoliko godina nakon zločina pred srpskim i BiH pravosuđem pokrenuo je više postupaka, ali uzalud. Uzaludni su ostali i pokušaji da privoli velikodostojnike ove vjerske zajednice da reaguju na pedofiliju. U izjavi koju je 12. maja dao inspektorima beogradske policije ispričao je da je poznavao Blažanovića koji je bio bogoslov i koji je, kako je kazao, još kao dječak došao u manastir. Kazao je da je Kačavenda seksualno zlostavljao Blažanovića, najčešće „u svom dvoru u Doboju“. Na dan zločina, kako je rekao, on je sa Kačavendom bio prvo na krštenju, a onda su pošli u Doboj, a sjutradan, kada su prolazili pored Manastira Papraća, Kačavenda nije želio da svrati.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250517070548_c3726101fcd472eed29980661220faa692fdc130c03b7d843a86ff3b2813f0b3" data-rendition-name="original" width="512" height="512" loading="lazy" alt="Bojan Jovanović"><figcaption>NE ODUSTAJE: Bojan Jovanović(Photo: Privatna arhiva)</figcaption></figure>  Svjedočio je i da mu je svještenik koji je služio u tom manastiru ispričao kako su on i Blažanović poslije liturgije, kobnog dana, pošli u svoje sobe da odmore. Nedugo potom, kako je ispričao Jovanoviću, začuo je zvono na vratima, onda i korake, a ubrzo potom odjeknula je i eksplozija... I Jovanović i ovaj svještenik napuštili su Manastir Papraća ubrzo poslije ovog zločina, jer su znali da zvanična verzija nije tačna i da se Blažanović nije ubio, kako je glasila službena verzija, već je ubijen. Duže od decenije traje Jovanovićeva borba da Kačavenda i njegovi pomagači odgovaraju za ovaj zločin. Kada je 2012. Crkvi Srbije dostavljen video snimak na kojem se vidi kako Kačavenda seksualno opšti sa jednim dječakom, on je podnio ostavku, ali se ubrzo predomislio, pa ga je Crkva penzionisala tek 2013. kada su u javnost izašli i drugi njegovi snimci. U junu prošle godine Kačavendu je episkop šumadijski Jovan odlikovao u Kragujevcu ordenom šumaričkih mučenika?! Jovanović je kategoričan da su Kačavendine seksualne zločine prikrivali i velikodostojnici Crkve Srbije u Crnoj Gori - pokojni poglavar ove vjerske zajednice u našoj zemlji Amfilohije Radović i aktuelni mitropolit Joanikije Mićović. - ...godinama prikrivaju episkope i sveštenike ove crkve – pedofile koji su uništili život desetinama dječaka i djevojčica koji su, listom, spas od ličnih, porodičnih tragedija potražili u crkvi, a umjesto toga postali žrtve brutalnih zločina – kazao je Jovanović u razgovoru za Pobjedu u maju 2021. godine.  <figure><img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250517070548_eb9d50fa7560a63207e3efc271e512fc4b7045b42a6dbec3092c53b1daa6426f" data-rendition-name="original" width="758" height="506" loading="lazy" alt="Joanikije"><figcaption>PRIKRIVAO PEDOFILE: Joanikije Mićović(Photo: UGC)</figcaption></figure>  Te godine iz štampe je izašla njegova knjiga „Ispovest kako smo ubili Boga“, u kojoj piše o ovim zločinima. Dokaze o slučajevima pedofilije i prikrivanju pedofilije u manastirima i crkvama u Crnoj Gori kojima upravlja Crkva Srbije Jovanović je dostavio i crnogorskom tužilaštvu. Kategoričan je da je Joanikije Mićović učestvovao sa episkopima u zataškavanju seksualnog zlostavljanja i navodnih slučajeva podvođenja maloljetnika u Cetinjskom i Manastiru Dajbabe. - Decenijama se u SPC svako malo osnivaju komisije da istražuju slučajeve pedofilije, ali oni ih formiraju ne da bi procesuirali te predmete, nego da bi sakupili što više dokaza koje treba sakriti, da bi se na žrtve potom pravio pritisak da promijene iskaze. Bave se ucjenama, prijetnjama, podmićivanjem – kazao je ranije Jovanović. Svoju bitku protiv seksualnih predatora u Crkvi Srbije i onih koji ih prikrivaju Bojan Jovanović uspio je da internacionalizuje – pa je imao izlaganja u Ujedinjenim nacijama, Evropskom parlamentu, brojnim međunarodnim konferencijama.

Jovanović: Interpol istražuje Kačavendin zločin

Iako se članovi Vlade i Skupštine ne biraju po konkursu, pa nije neophodno da prilažu kvalifikacije, već je riječ o političkim funkcijama, zanimljivo je vidjeti nivo obrazovanja najviših državnih funkcionera.&nbsp; Da nijesu naročito ponosni na svoje obrazovanje, govori i činjenica da mnogi od njih u svojim biografijama uopšte ne navode fakultete koje su završili, iako taj aspekt nije nevažan, s obzirom na to da obavljaju najvažnije funkcije u državi. RADUNOVIĆ DIPLOMIRAO U 46. GODINI Ministar prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine Slaven Radunović, koji se dugo bavio privatnim biznisom i imao svoju kompaniju, akademsko obrazovanje stekao je prilično kasno - diplomirao je u 46. godini.&nbsp; Završio je Fakultet za obrazovanje diplomiranih pravnika i diplomiranih ekonomista za rukovodeće kadrove, na Privrednoj akademiji u Novom Sadu.&nbsp; Radunović, kojem je povjeren resor koji upravlja prostornim planiranjem, urbanizmom i državnom imovinom, završio je fakultet s prosječnom ocjenom 6,36.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051502058_0f09d2d3082a8b2ae9efd15f7cbc272da6f6b8df21aea3692250839e83fa3ea0" data-rendition-name="original" width="786" height="861" loading="lazy" alt="FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine "> <figcaption>FAKULTET ZA DIPLOMIRANE EKONOMISTE KOJI POSTAJU - DIPLOMIRANI EKONOMISTI: Diploma Slavena Radunovića iz jula 2010. godine(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Na diplomi, koju je Radunovićev resor poslao na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, navodi da je na Privrednoj akademiji završio treću i četvrtu godinu studija. Na pitanje gdje je ministar završio prve dvije godine studija, iz Ministarstva su konstatovali da je pitanje - neprofesionalno.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="20250515020512_b92dc28de188d58626d71d99115511ed26e8694add6327dfe5783c0aeb93f610" data-rendition-name="original" width="1262" height="418" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića"> <figcaption>ODGOVOR IZ VLADE: Detalji prepiske iz kabineta ministra Radunovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Ekipa Portala ETV tražila je, na osnovu slobodnog pristupa informacijama, podatke i od Ekonomskog fakulteta, koji nam je odgovorio da je Radunović fakultet upisao je 1988. godine, a ispisan je 2009. Za 21 godinu, koliko je bio student Ekonomskog fakulteta, Radunović je položio pet ispita.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250515020516_c4d02cef520f4ab2d4a9832ec22824cabee584e9c0eb29ab063fdc518963a459" data-rendition-name="original" width="784" height="855" loading="lazy" alt="RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV "> <figcaption>RAZOTKRIVANJE: Odgovori Ekonomskog fakulteta na upit novinarke ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Iz odgovora Ekonomskog fakulteta proizilazi da su Radunoviću priznata četiri predmeta sa PMF-a u Beogradu i da je položio četiri predmeta na Ekonomskom fakulteta. Ostaje nejasno kako je sa devet položenih ispita, sa prve dvije godine studija, uopšte upisao upisao treću godinu na Privrednoj akademiji u Srbiji.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250515020516_ad04d808b8ae27a2e483b51a3bd0647fab7874b12fbc3958591f17e572949bcf" data-rendition-name="original" width="1024" height="673" loading="lazy" alt="EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović"> <figcaption>EKSPRESNI AKADEMSKI USPON: Dejan Đurović(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ĐUROVIĆ: MENADŽER TRENAŽNE TEHNOLOGIJE&nbsp; &nbsp;U biografiji, objavljenoj na sajtu Skupštine, poslanik ZBCG Dejan Đurović navodi da je diplomirao na Univerzitetu u Beogradu, gdje je magistrirao i doktorirao. Univerzitet u Beogradu je naziv je državnog univerziteta, pa je Portal ETV poslao pitanja da li je Đurović njihov student. Odgovor je bio odričan.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250515020520_d56bb7543c5c0d4ade10e39db67e176e287dce5e7b4f6de75cdac34d22736341" data-rendition-name="original" width="774" height="855" loading="lazy" alt="KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV"> <figcaption>KOREKTNA SARADNJA SA MEDIJIMA: Odgovor Univerziteta u Beogradu na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nakon emitovanja priloga o diplomama funkcionera na Televiziji E, dobili smo u uvid u biografiju poslanika Đurovića.&nbsp; Na osnovu tih podataka, Đurović se nije obrazovao na državnom univerzitetu u Beogradu, kako to proizilazi iz njegove biografije na sajtu Skupštine.&nbsp; Osnovne, master i doktorske studije Đurović je završio na privatnom Univerzitetu Braća Karić. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880.png" data-media-id="editor_5" data-image-id="20250515020520_aaa3af02f5f4eaec5b9635b3c28eb32b53084d828175cd89439f0787e8366880" data-rendition-name="original" width="1044" height="778" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Detalji o akademskoj karijeri Dejana Đurovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurović je diplomirani menadžer trenažne tehnologije na Fakultetu za menadžment u sportu-Alfa BK univerzitet, u Beogradu. Bečelor je stekao jula 2009. godine, sa navršenih 45 godina. Dvije godine kasnije, master studije je završio u istoj visokoškolskoj instituciji i stekao zvanje master menadžer.&nbsp; Doktorirao je na istom fakultetu, a naučna oblast mu je menadžment i biznis. Đurović je izabran 5. oktobra 2020. godine za docenta na Megatrendu – u Beogradu. &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Radunović za 21 godinu studiranja položio pet predmeta na Ekonomskom fakultetu, Đurović diplomirao u 43. godini

Rekli su svojevremeno nakon izbora 2020. da su &nbsp;Crnu Goru “oslobodili”. Ako je suditi po avio dostupbosti, “oslobodili” su građane od mogućnosti da kupe jeftine avio karte i tako do evropskih destinacija lete iz Podgorice, jer sada do Evrope jeftino možemo uglavnom preko Tirane. &nbsp;
Ako uporedimo &nbsp;rute dvije najveće niskobudžetne avio kompanije Wizz Air &nbsp;Ryanair iz Podgorice i Tirane, dolazimo do poraznih podataka.&nbsp;
Kako bismo slikovito predstavili koliko je Podgorica loše povezana low cost letovima sa Evropom, treba reći da Ryanair iz Tirane leti ka 25 gradova, dok Wizz Air iz Tirane leti prema gotovo 60 destinacija.&nbsp;
Ryanair iz Podgorice leti ka šest gradova Evrope.&nbsp;
Wizz Air leti iz Podgorice do svega devet evropskih destinacija. Ove dvije avio kompanije ukinule su brojne letove iz Podgorice, a među evropskim metropolama do kojih više ne možemo jeftino putovati su Rim i Barselona.&nbsp;
Tirana je po pitanju avio dostupnosti postala regionalni lider. Građani Crne Gore masovno lete iz Tirane, a do aerodroma u glavnom gradu Albanije, moraju putovati nekoliko sati. Takođe, sve je više prevoznika koji se bave prevozom putnika do aerodorma u Tirani. Vožnja &nbsp;u jednom pravcu od Podgorice do aerodroma u Tirani, u organizovanim prevozima, &nbsp;uglavnom košta oko 30 eura. Ako isto toliko platite u povratku od Tirane do Podgorice, dolazite do računice da je avio karta jeftinija od prevoza do i od aerodroma u glavnom gradu Albanije.&nbsp;
Ovo dovoljno govori &nbsp;koliko bi bilo značajno da Podgorica povrati makar stare avio linije koje su pokrivale niskobudžetne avio kompanije.&nbsp;
Nada da može biti bolje pojavila se nakon što je izvršni direktor Aerodroma Crne Gore (ACG), Roko Tolić, u aprilu saopštio da je niskobudžetna avio-kompanija Wizz Air zainteresovana da otvori bazu na aerodromu Podgorica.&nbsp;
- Wizz Air je voljan da alocira dva aviona u Podgorici, dakle baza. To otvara mnogo veći dijapazon. Koliko se više rotacija može napraviti sa prvim talasom u šest ujutro i zadnjim u ponoć- rekao je Tolić na konferenciji za novinare.
On je tada kazao da sa baziranim avionima stižu i nove avio-linije.

Letimo iz Tirane jer su Podgoricu “oslobodili” i nema je na mapi avio dostupnosti

Da je zapošljavanje po partijskoj osnovi doprlo do svih dubina i širina crnogorskih institucija nije tajna, ali ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se za visoke funkcije ne biraju samo politički podobni – nerijetko je riječ o ljudima skromnog obrazovanja i iskustva. ĐURAŠKOVIĆEVO VJEČITO DIREKTOROVANJE Aktuelni izvršni direktor Pošte Crne Gore Josip Đurašković ima iskustva u rukovođenju državnim preduzećima – prije direktorske funkcije u Pošti, bio je direktor Regionalnog vodovoda. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025051201050_67ff41966a5b18bd006384670aab95269806c46e77fd6bb319e879fa15409804" data-rendition-name="original" width="690" height="462" loading="lazy" alt="IZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković"> <figcaption>ZUČIO GRADIVO ZA DIREKTORA: Josip Đurašković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  U kratkoj pauzi između direktorskih funkcija, Đurašković je bio koordinator službe bezbjednosti u Regionalnom vodovodu. Da je predodređen za direktorske funkcije, ne može se zaključiti po njegovoj biografiji i obrazovanju, ali može po političkoj pripadnosti – član je Demokrata Alekse Bečića. Pošta Crne Gore, nakon zahtjeva za slobodan pristup informacijama, poslala je kopiju diplome Đuraškovića sa specijalističkih studija – koja pokazuje da je direktor tog preduzeća 2011. godine stekao zvanje diplomiranog ekonomiste na Fakultetu za preduzetnički biznis u Beogradu. Prosječna ocjena mu je 7,56.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025051201050_f67e309d9423fe738f991cbe68265b5551ace6361c98667653bd33bd59a915d8" data-rendition-name="original" width="376" height="617" loading="lazy" alt="CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića"> <figcaption>CRNO NA BIJELO: Diploma Josipa Đuraškovića(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Đurašković je fakultet završio 2011, ali je njegovo studiranje počelo znatno ranije, i to – u prošlom vijeku. Višu poslovnu školu u Beogradu upisao je 1999. godine. Dvogodišnje studije, kako nam je saopšteno iz Beogradske akademije poslovnih i umetničkih strukovnih studija, Đurašković je završio 2007. godine.&nbsp; Treću godinu studija završio je 2009. i stekao naziv strukovni menadžer.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025051201054_9716f4d717e2159676dd193f9be1ddd035c9b727823182ca4190c65988c15fbe" data-rendition-name="original" width="1269" height="393" loading="lazy" alt="ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja "> <figcaption>ODGOVOR IZ BEOGRADA: Za dvije godine fakulteta devet godina studiranja(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Nadamo se da će Pošta biti efikasnija i brža u radu od njenog direktora u studiranju. &nbsp;,,SLUČAJ LEKOVIĆ“ &nbsp;To što je Đurašković tri godine završio za deset, odnosno četiri za 12 – nije dovoljno da zauzme prvo mjesto u kategoriji: vječiti studenti. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025051201054_616a8fb60a7ae4011bb35788cf00752f49a5939bfa1175372dd8ab49da65ff6d" data-rendition-name="original" width="1000" height="666" loading="lazy" alt="ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković"> <figcaption>ČOVJEK ZADATKA DEMOKRATA: Momčilo Leković(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Na osnovu dosad dostupnih podataka – to mjesto pripada poslaniku Demokrata Momčilu Lekovića. On je, kako je saopšteno ETV sa Pravnog fakulteta, osnovne studije na tom fakultetu upisao 2009. godine. Završio ih je 13 godina kasnije, to jest 2022.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e.png" data-media-id="editor_4" data-image-id="2025051201058_77f644da4b6cc175a69cfef25a07f11951656b4bca467482007c4561c265639e" data-rendition-name="original" width="1264" height="486" loading="lazy" alt="TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV"> <figcaption>TEMELJNO STUDIRANJE MOMČILA LEKOVIĆA: Odgovor iz Pravnog fakulteta na upit Portala ETV(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  Specijalističke završava naredne godine – 2023. Četiri godine studija, poslanik Demokrata, koji često drži slovo u Skupštini svima o svemu, završio je za 14 punih godina. BOGDANOVIĆ UPORNO KRIJE FAKULTET Za Lekovićev dugi staž na Pravnom fakultetu vjerovatno se ne bi ni znalo da se i u ovom slučaju, kao i drugim, poslanik Demokrata ugledao na partijskog kolegu i ideologa partije Borisa Bogdanovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455.jpg" data-media-id="editor_5" data-image-id="2025051201058_b4a3ce5d72ffb44e94fe147cd851e3c699deb9dd97df2c2ac685cd72e90f5455" data-rendition-name="original" width="1068" height="712" loading="lazy" alt="GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG"> <figcaption>GLAVNI ČOVJEK ZA AKCIJE DEMOKRATA: Boris Bogdanović, šef poslaničkog kluba DCG(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  Očigledno da Bogdanovićeva ideologija podrazumijeva da obrazovanje krije kao zmija noge, pa u biografiji, koju je predao Skupštini, navodi da je diplomirani pravnik, ali ne i na kojem je fakultetu ili makar u kojoj državi je završio fakultet. Sa druge strane, Bogdanović u biografiji opširno opisuje koje je sve slogane za Demokrate osmislio, navodi i da je završio Školu demokratskog rukovođenja...&nbsp; O fakultetu – ni riječi. &nbsp;PRIČA O ,,MEGATRENDU“ O tome su govorili današnji Bogdanovićevi koalicioni partneri iz nekadašnjeg Demokratskog fronta. I to davne 2017. godine, kada je došlo du sukoba unutar tadašnje opozicije i kada je Demokratski front sumnjičio Demokrate za ,,šurovanje sa SDP-om“. Bogdanovića je tada DF optuživao da vodi prljavu kampanju protiv njih i drugih opozicionara, prvenstveno protiv nekadašnjeg lidera SNP-a Predraga Bulatovića. &nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5.jpg" data-media-id="editor_6" data-image-id="20250512010512_be35deeab1a486aa758ae4a014c2bcacc6d3256d8275e9d40f3eeb497ad115f5" data-rendition-name="original" width="680" height="549" loading="lazy" alt=',,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend'> <figcaption>,ISTINA" IZ DEMOKRATSKOG FRONTA: Informacija da je Bogdanović završio Univerzitet Megatrend(Photo: Portal ETV)</figcaption> </figure>  -Ovo je samo nastavak prljave kampanje koju je protiv Predraga Bulatovića vodila UDBA, a nastavile junoše iz Demokrata koristeći marketing metode sa Megatrenda kojeg je Bogdanović završio u svojoj 35. godini – kazali su tada iz koalicije Andrije Mandića.&nbsp; ,,MEGATREND“ I DRUGE PRIČE... &nbsp;Osim što nije naveo fakultet koji je završio, Bogdanović je u skupštinskoj biografiji izostavio ia da je bio administrativni radnik u nekada najjačoj opozicionoj stranci, &nbsp;Socijalističkoj narodnoj partiji, iz koje su i nastale Demokrate.&nbsp; I Boris Bogdanović, baš kao i njegov kolega Momčilo Leković, u Skupštini vrlo često drže slovo o pravu, kritikuju pravosuđe, određuju ko ima pravo na pretpostavku nevinosti, a ko ne.&nbsp; Zbog takvog nastupa, javnost bi pomislila da je šef poslaničkog kluba Demokrata pravo završio - makar na Harvardu, a ne na Megtarendu.&nbsp; Za privatni Univerzitet Megatrend, koji je osnovao kontroverzni profesor Mića Jovanović, inače poklonik SNS-a Aleksandra Vučiča, vezane su brojne medijske priče o ,,kupoprodaji“ diploma. Ministarstvo prosvjete Srbije je 26. avgusta 2024. godine oduzelo Univerzitetu Megatrend dozvolu za rad, na osnovu odluke Nacionalnog tela za akreditaciju i obezbeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju koje je odbacilo zahtev tog univerziteta za novu akreditaciju. No, nakon hitnih intervencija sa ,,najznačajnijih adresa“, Ministarstvo prosvjete je brzo revidiralo odluku i vratilo akreditaciju Univerzitetu Megatrend. Tako da i Boris Bogdanović može da odahne - ,,ostala mu je na snazi“ diploma pa će moći i dalje ,,da dijeli pravdu“ u ime Demokrata koje kontrolišu bezbjednosni sektor.&nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp; &nbsp;

Tag: zakon

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Zaustaviti vladajuću partiju u Crnoj Gori u najavi ograničavanja zakonskih uslova za rad NVO

URA: Spajić i Radunović prihvatili našu ideju, Zakon "Stan za sve" predložićemo ponovo u Skupštini

Gruzijski parlament na korak od usvajanja represivnog zakona o LGBTQ+ zajednici

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Spajić sa premijerom Japana 28. maja: "Prilika za jačanje sveukupnih odnosa"

Nacionalni štrajk zaposlenih u željeznici u Italiji

Civilna odbrana u Gazi: U izraelskim udarima poginulo 16 osoba

PRATITE TVe UŽIVO