Portugalski parlament usvojio je Zakon o zabrani nošenja burki i nikaba u većini javnih mjesta.
Ovaj zakon je usvojen na prijedlog krajnje desničarska stranka Čega.
Zakon predviđa kazne za nošenje vela preko lica u javnosti u iznosu od 200 i 4.000 eura, dok je prisiljavanje nekoga da nosi maramu ili veo kažnjivo je zatvorom do tri godine.
Pokrivanje lica bilo bi i dalje dozvoljeno u avionima, diplomatskim prostorijama i vjerskim objektima.
Ovim zakonom Portugalija se priključuje Francuskoj, Austriji, Belgiji i Holandiji, koje već imaju potpune ili djelimične zabrane nošenja burki i nikaba.
Predsjednik Marselo Rebelo de Souza i dalje bi mogao da stavi veto na zakon ili da ga pošalje Ustavnom sudu na provjeru.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

Zakon koji krši Ustav, stvara nejednakost među građanima i štiti pojedince od odgovornosti, ponovo je vraćen na dnevni red Skupštine Crne Gore.
Iz Kabineta predsjednika Jakova Milatovića poručuju da poslanici 13. oktobra imaju obavezu prema građanima da ne glasaju za izmjene Zakona o porezu na nepokretnosti, koje su, kako se navodi, protivne pravdi, jednakosti i interesima države.
Predsjednik Crne Gore vratio je pomenuti zakon Skupštini je krši Ustav po dva jasna osnova – zbog retroaktivne primjene i stvaranja neravnopravnog položaja građana. Na iste povrede ukazala je i analiza advokatske kancelarije angažovane od strane poslaničkog kluba Pokreta Evropa sad.
Ministarstvo finansija, u svom mišljenju, takođe je upozorilo da bi usvajanje zakona ugrozilo fiskalnu održivost opština i bilo u suprotnosti sa fiskalnom politikom Vlade, što dodatno potvrđuje da je riječ o rješenju koje je „pravno, ekonomski i institucionalno neodrživo“.
- Ovaj zakon je napisan da zaštiti jednog političara od krivičnih prijava i sudskih postupaka, uključujući i prijavu zbog višegodišnjeg nezakonitog oporezivanja državne kompanije ‘13. jul – Plantaže’. Takva zloupotreba zakonodavne vlasti mora biti jasno odbačena u interesu građana i pravne države - poručuju iz Kabineta predsjednika.
U saopštenju se ističe da pokušaji da se zakoni pišu prema mjeri pojedinaca, a ne svih građana, direktno urušavaju povjerenje u institucije i obesmišljavaju vladavinu prava.
Posebno se upozorava na činjenicu da bi predložene izmjene oštetile oko 22 hiljade registrovanih poljoprivrednih proizvođača širom Crne Gore, jer se ukidaju jedinstvene poreske olakšice i uvodi diskriminacija u zavisnosti od opštine.
- To znači da bi, na primjer, poljoprivrednik u jednoj opštini mogao imati olakšicu od 90%, dok bi njegov kolega u drugoj imao svega 20% — samo zbog mjesta prebivališta - navodi se.
Takvo rješenje, dodaje se, direktno je suprotno Ustavu Crne Gore, koji propisuje da se pitanja poreza i poreskih olakšica ne mogu prenositi u isključivu nadležnost lokalnih samouprava, već da se mora očuvati jedinstveni ekonomski prostor i jednak tretman svih građana.
Važeći zakon, podsjećaju iz Kabineta predsjednika, već predviđa 70% poreske olakšice za sve registrovane poljoprivrednike na teritoriji cijele države, dok bi novi zakon tu jednakost ukinuo i otvorio prostor za proizvoljnost i političke zloupotrebe.
- Pozivamo poslanike da pokažu odgovornost i ne dozvole da zakon koji krši Ustav, urušava pravnu sigurnost i diskriminiše građane, bude ponovo izglasan. Crna Gora ne smije biti država u kojoj se zakoni prilagođavaju političkim interesima, već država u kojoj su svi građani jednaki pred zakonom. Svaki poslanik koji glasa za ovaj zakon mora znati da glasa protiv Ustava i protiv građana - zaključuje se u saopštenju.

Milatović: Zakon koji stvara nejednakost i krši Ustav ne smije biti ponovo izglasan

Na dnevnom redu Skupštine naći će se nekoliko zakonskih rješenja koja u budućnosti mogu biti sporna po više osnova, te ugroziti proces evropskih integracija, ali će se voljom većine usvojiti po svaku cijenu.
Na to upozoravaju civilni sektor, stručna javnost i opozicija, te insistiraju da se prije glasanja organizuju javne rasprave i zatraži mišljenje evropskih institucija. Hitnost u sprovođenju procedure i brzina kojom se zakoni usvajaju ukazuje na netransparentnost, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala, smatra izvršna direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović. Osim toga, navodi i da se na taj način direktno krše preporuke Evropske unije i preporuke Komiteta za ljudska prava UN, te da za posljedicu možemo imati usporavanje procesa evropskih integracija.
Zakon o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, izmjene Zakona o javnom okupljanju i Zakon o unutrašnjim poslovima "digli su na noge" nevladin sektor, pravnike i opoziciju. Upozoravaju da je riječ o rješenjima koja ugrožavaju i ukidaju ljudska prava, narušavaju pravo privatnosti, te ukazuju da parlamentarna većina, bez uključivanja javnosti u proces donošenja odluka usvaja antidemokratska i antievropska rješenja.
Da se vladajuće partije deklarišu kao vrlo proevropske, ali da se ponašaju sasvim suprotno, te usvajaju zakone kršeći preporuke EU i preporuke UN, čime ugrožavaju put ka punopravnom članstvu u EU, smatra Vuksanović.
- Nominalno, vladajuća koalicija je vrlo proevropski nastrojena, međutim, ono što vidimo jeste dijametralno suprotno postupanje. Ovo bi trebalo da bude alarm i biće alarm Crnoj Gori za neko usporavanje u procesu evropskih integracija. Sa jedne strane, imamo izuzetno jaku podršku EU, ali i ta podrška ima svoje limite, što znači da mi ne možemo postupati u suprotnosti sa međunarodnim preporukama, posebno kada govorimo o zakonima koji su prošli proceduru kako su prošli, a kao takvi će, sve su prilike, biti usvojeni. Na taj način direktno kršimo preporuke EU i preporuke Komiteta za ljudska prava UN. Vrlo vjerovatno će doći do nekog usporavanja u integracijama - kazala je Vuksanović za Dan.
Kako ističe, vladajuća većina je u više navrata radila netransparetno i na brzinu usvajala važna zakonska rješenja, te podsjeća da je takva situacija bila i kada se u Skupštini potvrđivao Sporazum o saradnji sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
- Vidimo neke šablonske mehanizme postupanja od strane vladajućih partija. Brzina kojom se zakoni usvajaju upućuje da nemamo transparentnost procesa, ali i na hitnost otvaranja koruptivnih kanala. Konkretno kada je riječ o Zakonu o ANB, sudeći prema hitnosti procedure, jasno je da će on biti prihvaćen i ostaje da se vidi kakve reperkusije će to imati za Crnu Goru, pogotovu u dijelu evropskih integracija - navodi Vuksanović.
Vuksanović nije optimistična da će se na ovaj način ostvariti zacrtani cilj da se do kraja naredne godine zatvore sva pregovaračka poglavlja, iako, kako kaže, u prilog tome ne govore preuzete obaveze i agende institucija.
- U ovom momentu to ne djeluje kao realan cilj, posebno ako vladajuća većina nastavi sa usvajanjem zakona koji direktno krše obaveze, ustavni poredak Crne Gore i vladavinu prava - zaključila je Vuksanović.
Na povlačenje pomenutih zakona iz procedure, te organizovanje javne rasprave i konsultaciju sa Evropskom i Venecijanskom komisijom, pozvali su iz Udruženja pravnika Crne Gore.
Predsjednik tog udruženja Branislav Radulović napominje da je Crna Gora ustavno definisana kao država republikanskog oblika vladavine, te da bi, saglasno tome, ova i svaka druga vlast prilikom zakonodavne aktivnosti i normiranja stvari od javnog interesa, trebalo da sa posebnom pažnjom cijeni stavove strukovnih organizacija, NVO sektora, akademske zajednice i ukupnog civilnog društva.
- Na taj način bi pokazala da uvažava da su građani nosioci suvereniteta, da nastoji da izgrađuje politiku društvenog dijaloga i da poštuje i izgrađuje principe demokratske vladavine. Svako drugo postupanje vodi autoritarizmu i praksama koje nijesu u saglasju sa EU. Sve ovo ima dodatnu težinu i naglašenu osjetljivost kada se donose zakoni kojima se vrši `restrikcija` prava na slobodno okupljanje građana, kao što je to slučaj sa izmjenama Zakona o javnim okupljanjima i javnim priredbama ili kada se izmjenama Zakona o ANB-u narušava pravo privatnosti, zaštita ličnih podataka, tajnost lične komunikacije itd. - kazao je Radulović.
Zbog načina na koji je većina namjerila da usvoji pomenuta zakonska rješenja, dio opozicije razgovarao je sa ambasadorima Kvinte. Naime, predstavnici DPS-a ukazali su na seriju spornih zakona koji se nalaze u skupštinskoj proceduri, a koji imaju punu podršku skupštinske većine. Kako su ocijenili, riječ je antidemokratskim i antievrospkim zakonima.

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne, poručio je u jutarnjem programu "Budilnik" na Televiziji E ekološki aktivista Vuk Iković.
Evropski dan nacionalnih parkova obilježava se 24. maja, a ustanovljen je da približi ljude prirodi i podigne svijest javnosti o značaju očuvanja prirodnih ljepota u zaštićenim područjima.
Iković je istakao značaj dosljedne primjene zakonskih propisa u oblasti zaštite životne sredine, posebno kada je riječ o nacionalnim parkovima.
– Zakon je recept, terapija koju treba da primjenjujemo da bismo ostvarili određeni cilj. On traži primjenu svakog dana i predviđa informativne i edukativne mjere, znači prevenciju, a predviđa i šta da se uradi ukoliko mi ne poštujemo te mjere, to jeste predviđa kazne. Ako mi nemamo ni jedno, ni drugo, i ako imamo samo jedno od to dvoje, znači da je taj zakon neprimjenjiv, odnosno građani ostaju uskraćeni za ono što je propisano tim zakonom - poručio je Iković.
On upozorava da se nacionalni parkovi sve češće suočavaju s problemima nelegalne gradnje, krivolova, nedozvoljene sječe i bacanja otpada, a da su često čak i same državne institucije dio problema.
- Državne institucije planiraju čak i gradnju velikog broja objekata u nacionalnom parku, iako bi trebalo da je zona gradnje obod izvan nacionalnog parka, čime bi se stimulisala sva ona naselja koja žive tu i kako bi se podiglo preduzetništvo upravo zahvaljujući prirodnim vrijednostima, što je vrlo dobro urađeno u Hrvatskoj - rekao je on.
Iković vjeruje da je obrazovanje ključni alat u borbi za očuvanje životne sredine.
- Vi možete da imate najbolje moguće zakone, ali ako ih primjenjujete dva dana bez trećeg, ti zakoni ne vrijede. Kao kad vam ljekar propiše terapiju – ako je uzimate dva dana, a ne uzimate treći i četvrti, ta terapija neće djelovati. Tako i zakon - naglasio je on.
Govoreći o odnosu između zaštite prirode i ekonomskih prioriteta, Iković je podsjetio da je prije sedam-osam godina u javnosti bilo više riječi o ekologiji nego danas.
Infrastruktura trenutno donosi veći prihod nego zaštita životne sredine. To možda kratkoročno rješava materijalne probleme, ali dugoročno, smatra Iković, uništava prirodu.
- Kad uzmemo šta nam je bitnije – da imamo zdravu rijeku ili da imamo taj socijalni mir i stabilnost – onda ćemo reći: "Pa neka sačeka zaštita rijeke, hajde da završimo ovaj posao". A ta rijeka dugoročno će da nam isprazni kasu, zbog zagađenja, zbog različitih zdravstvenih tegoba. Možemo da izgubimo vodu, prostor za turizam, prostor za poljoprivredu. Dugoročno, zagađenje životne sredine donosi veliki minus u kasi – ili potpuno praznu kasu gdje ćemo morati da se zadužujemo da bismo rješavali te crne tačke - zaključio je Iković.

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Turski ministar unutrašnjih poslova Ali Jerlikaja obećao je danas da će u potpunosti primijeniti kontroverzni zakon o uklanjanju miliona pasa lutalica sa ulica, nakon smrti jedne dvogodišnje djevojčice.&nbsp;
Zakon, koji su grupe za zaštitu životinja nazvale "zakon o masakru", usvojio je parlament prošlog ljeta, ali su ga opštinske vlasti samo djelimično primijenile, a u nekim slučajevima nisu uopšte.
Dvogodišnja devojčica Rana El Selci umrla je nakon što ju je u petak napao čopor pasa lutalica u gradu Konji, u centralnoj Turskoj. Njena smrt izazvala je velike proteste zbog opasnosti od četiri miliona pasa lutalica za koje vlada procjenjuje da lutaju ulicama i ruralnim oblastima Turske.
Krivična istraga je pokrenuta nakon njene smrti dok su opštinski radnici počeli da hvataju pse. Predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je u subotu da vlada „preduzima odlučne korake da obezbijedi primjenu zakona“.
Ljubitelji životinja strahuju da će zakon dovesti do toga da psi budu masovno ubijani, ili da završe u zapuštenim, prenatrpanim skloništima. Kada je zakon usvojen, glavna opoziciona stranka je saopštila da opštine u kojima je na vlasti neće sprovoditi taj zakon.
Zbog kontroverznog zakona izbile su velike demonstracije u gradovima širom Turske na kojima se pozivalo na ukidanje odredbe u zakonu koji bi omogućio eutanaziju nekih životinja. Bilo je i protesta širom Evrope, jer su ljudi upozoravali da bi zakon mogao odvratiti turiste od posjete Turskoj.

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud Crne Gore presudio da je Apelacioni sud Crne Gore povrijedio zakon u korist okrivljenog B.B, odlukom da se kazna zatvora u trajanju od 15 godina, koju je za krivično djelo silovanje maloljetne osobe izrekao Viši sud u Podgorici, smanji na osam godina.&nbsp;
Ovaj predmet u javnosti je poznat kao “Sa 15 na 8 godina zatvora”.
Vrhovni sud je tako usvojio zahtjev za zaštitu zakonitosti Vrhovnog državnog tužilaštva.
U obrazloženju presude, Vrhovni sud, između ostalog, navodi da je Apelacioni sud u obrazloženju navedene presude, u dijelu odluke o kazni, dao potpuno nejasne razloge i nije naveo one o odlučnim činjenicama koje su ga opredijelile da preinači prvostepenu presudu u pogledu odluke o kazni.&nbsp;
- Tako je Apelacioni sud povrijedio odredbe čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore i počinio bitnu povredu odredaba krivičnog postupka iz člana 386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, a posebno, ako se uzme u obzir činjenica da je prvostepeni sud (Viši sud u Podgorici) &nbsp;pravilno utvrdio činjenično stanje, što drugostepeni sud (Apelacioni sud Crne Gore) u obrazloženju svoje presude potvrđuje - ocijenio je Vrhovni sud.
Vrhovni sud ukazuje da je okrivljeni izvršio produženo krivično djelo silovanje na štetu petnaestogodišnjakinje kod koje su nastale posljedice koje će osjećati čitav život. Konstatovano je da je okrivljeni više od tri decenije stariji od oštećene, da je iskoristio dugogodišnji prijateljski i komšijski odnos između porodica, da je oštećenu kao dijete gledao kako raste i sazrijeva u djevojčicu, da je ona prema njemu imala odnos kao prema starijem komšiji, očevom prijatelju, ocu njene drugarice i da je usljed tih okolnosti bila dodatno iskorišćena.
- Stoga, Vrhovni sud je zaključio da drugostepeni sud navedene okolnosti, nasuprot prvostepenom sudu, nije cijenio u okviru okolnosti pod kojim je djelo izvršeno, koje okolnosti su od odlučnog značaja prilikom odlučivanja o vrsti i visini kazne, niti je u vezi istih dao razloge - ističe se u saopštenju Vrhovnog suda.
Takođe, Vrhovni sud navodi da drugostepeni sud prilikom umanjenja kazne uopšte nije dao konkretne razloge zbog čega smatra da je zatvor od osam godina srazmjeran težini izvršenog krivičnog djela i stepenu krivice okrivljenog.
- Iako je utvrdio da ne postoji ni jedna olakšavajuća okolnost na strani okrivljenog, pri čemu drugostepeni sud nije dao razloge ni o tome na osnovu čega smatra da će se izricanjem kazne zatvora u trajanju od osam godina postići svrha kažnjavanja, odnosno da će se istom uticati na okrivljenog, ali i na druge da ubuduće ne čine krivična djela - naveli su iz Vrhovnog suda.
Vrhovni sud se u Odluci pozvao i na praksu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji ističe da silovanje i teško seksualno zlostavljanje predstavlju postupanja na koje se primjenjuje član 3 Konvencije - zabrana mučenja, a uključuje i temeljne vrijednosti i bitne aspekte “privatnog života”, u smislu člana 8 Konvencije - pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života.
ESLJP takođe ukazuje da nacionalni sudovi ni u kom slučaju ne bi smjeli dopustiti da teški napadi na tjelesni i psihički integritet prođu nekažnjeno ili dovedu do očigledne nesrazmjere između težine počinjenog krivičnog djela i strogosti izrečene kazne.&nbsp;
- Naime, takvo postupanje državnih vlasti stvara osjećaj nekažnjivosti nasilja, umjesto da predstavlja mehanizam koji pokazuje da se takvo zlostavljanje neće tolerisati, te zauzvrat može obeshrabriti žrtve od prijavljivanja takvih djela - kažu u Vrhovnom sudu.
Vrhovni sud navodi i da je ESLJP stanovišta da se žrtva dodatno traumatizira u slučajevima u kojima drugostepeni sud, iako prihvati otežavajuće okolnosti prvostepenog, ublaži kaznu, a da pri tom izostane temeljno i detaljno obrazloženje kada odstupi od odluke o kazni prvostepenog suda.
- Budući da umanjenje kazne, u odnosu na onu koju je izrekao prvostepeni sud, ne predstavlja diskrecionu ocjenu, već podliježe načelu zakonitosti i obuhvaćeno je primjenom Ustava i Konvencije - dodaju iz Vrhovnog suda.
Uzevši u obzir sve navedeno, Vrhovni sud Crne Gore je utvrdio da je drugostepeni sud povrijedio zakon u korist okrivljenog iz čl.386 st.1 tač.9 Zakonika o krivičnom postupku, u vezi čl.32 i 42 Krivičnog zakonika Crne Gore.
- Imajući u vidu da je zahtjev za zaštitu zakonitosti podignut na štetu okrivljenog, Vrhovni sud Crne Gore je, nalazeći da je zahtjev osnovan, samo utvrdio da postoji povreda zakona ne dirajući u pravosnažnu odluku - zaključeno je u saopštenju.

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon kojim se pooštravaju kazne do doživotnog zatvora za organizovanje ili učešće u oružanoj pobuni koja je za posljedicu imala smrt ili druge teške ishode.
Prema ovom zakonu, organizovanje ili rukovođenje oružanom pobunom radi rušenja ili nasilne promjene ustavnog poretka Rusije ili narušavanja njenog teritorijalnog integriteta kažnjavaće se zatvorom u trajanju od 15 do 20 godina.
Za učešće u oružanoj pobuni u iste svrhe predviđena je zatvorska kazna od 12 do 20 godina.
Putin je potpisao i zakon po kome stranac može biti osuđen do 15 godina zatvora zbog pomaganja neprijatelju u aktivnostima protiv bezbjednosti Rusije, kao i zakon o uvođenju sudskog mehanizma za privremenu suspenziju zabrane djelovanja terorističke organizacije.
Cilj izmjena je da se utvrdi mogućnost privremene suspenzije zabrane djelovanja organizacije koja je uvrštena na spisak terorističkih organizacija odlukom suda na osnovu zahtjeva ruskog glavnog tužioca ili njegovog zamjenika, ako postoji relevantne informacije.

1250x600

1084x550

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

Najava koalicije Za budućnost Crne Gore da će inicirati donošenje zakona o stranim agentima je direktan antievropski čin koji će Crnu Goru neminovno zaustaviti na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Ukoliko ovo dozvoli, vladajuća većina će konačno i sasvim otvoreno dokazati da je evropskim vrijednostima privržena samo deklarativno, ali ne i suštinski, saopšteno je iz Demokratske partije socijalista (DPS).
Kako je rečeno iz te partije, dešava ono na što su ukazivalo od momenta konstituisanja ove Vlade – bilo je samo pitanje vremena kada ćemo na svojoj koži osjetiti diktaturu koja se sprovodi u zemljama poput Rusije, Kirgistana ili Gruzije.
- Sporno zakonsko rješenje omogućiće vlastima targetiranje organizacija civilnog društva i nezavisnih medija, odnosno uvođenje praksi autoritarnih režima, gušenje slobodne misli, progon neistomišljenika i etiketiranje civilnog društva kao stranih agenata i državnih neprijatelja. Upravo ovakav “ruski zakon” Moskva koristi da stigmatizuje nezavisne medije, organizacije i pojedince koji su kritični prema Kremlju - navedeno je u saopštenju DPS-a.
Ovakvo zakonsko rješenje je, dodaju, i Gruziju koštalo članstva u EU, njeno pristupanje je stopirano, a dio finansijske podrške zemlji je zamrznuto upravo nakon što su gruzijske vlasti usvojile sporni zakon. 
Napominju da je usvojeni zakon vratio je Gruziju unazad u tri od devet koraka koje je Evropska komisija predložila ovoj državi kako bi ubrzala pristupanje savezu – borbu protiv dezinformacija i polarizacije, osiguravanje temeljnih prava i uključenost udruženja civilnog društva.
- Pozivamo nevladin sektor i nezavisne medije da odbrane svoja Ustavom zagarantovana prava i da ne dozvole da se pod plaštom zakonskog uređivanja ove oblasti na mala vrata uvede diktatura u Crnu Goru. Crnogorsko zakonodavstvo već ima odredbe koje zahtijevaju od NVO-a da se registruju i podnose finansijske izvještaje i koje omogućavaju da finansijsko poslovanje NVO-a, uključujući izvore njihovog finansiranja, bude predmet kontrola svih nadležnih organa - poručili su iz DPS-a.

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici Pokreta Evropa sad (PES) neće podržati predlog za donošenje zakona o agentima stranog uticaja u Crnoj Gori, kazali su iz poslaničkog kluba te partije.

Koalicija Za budućnost Crne Gore saopštila je ranije danas da hitno treba donijeti novi zakon koji će urediti funkcionisanje raznih stranih agentura koje, kako su naveli, pod plaštom nevladinih organizacija, pokušavaju da utiču na unutrašnju i spoljnu politiku države.

Iz kluba poslanika PES-a su agenciji MINA kazali da je politici koju baštini ta partija strano svako ograničavanje javne misli i retorika koja sadrži recidive represivnih političkih režima.
- Kao dokazani demokratski orijentisani političari, stojimo čvrsto na svojim stavovima da PES isključivo baštini tekovine koji predstavljaju EU standarde demokratije i slobode misli i jasnu opredijeljenost članstvu u NATO - naveli su iz poslaničkog kluba te stranke.

Oni su kazali da su od ulaska u parlamentarni život čvrsto stali uz svaku odluku EU, kako u pogledu vanjske politike, tako i u zakonodavstvu i vrijednostima koje se odnose na civilni sektor.

- Shodno tome, i u formalnim politikama i aktivnostima, kao i u vrijednostima, nećemo dozvoliti bilo kakvo ometanje kursa liberalne političke tradicije Evrope i EU - rekli su iz Kluba poslanika PES-a.

Oni su poručili da neće dozvoliti civilizacijsko ni zakonsko skretanje sa tog puta, "tako da nevladine organizacije mogu nastaviti da rade kao i do sada, u okviru koji je već uspostavljen i u skladu je sa evropskim praksama".

- Čvrsto stojimo uz NATO i aktivno učestvujemo u svim odbrambenim mehanizmima tog saveza, uključujući i antišpijunske, ali ne podržavamo jednostranu zabranu mišljenja i govora, pa poslanički klub PES-a neće podržati ovaj predlog - kazali su iz te partije.

Oni su pitali kome je potrebna ovakva retorika.

- Jer ovo pitanje može da izazove vještačke podjele u našoj zemlji, naročito ako znamo da je skoro 80 odsto građanstva i 100 odsto parlamentarne većine opredijeljeno ka našoj politici - punopravnom pristupanju u EU - naveli su iz Kluba poslanika PES-a.

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Poslanici parlamentarne većine nijesu danas glasali za usvajanje Prijedloga poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA da se svoj djeci u Crnoj Gori poveća iznos dječijeg dodatka za 50 odsto, time su pokazali još jednom odnos prema našoj najmlađoj populaciji na kojoj počiva i budućnost naše države, saopštio je poslanik URE Zoran Mikić.
Mikić je naglasio da od 2021. godine, kada su ponovo uvedeni dječiji dodaci zahvaljujući tadašnjoj većini kojoj je pripadala i URA, da se uprkos drastičnom rastu cijena, kako osnovnih životnih namirnica tako i svih drugih proizvoda, iznos dječijih dodataka nije povećavao. On ističe da su upravo zbog toga poslanici URE i predložili da se za 50 odsto povećaju sve kategorije dječijeg dodatka.
- Nažalost, kolege iz vlasti su odbile predlog URE pod obrazloženjem da novca u Budžetu nema za djecu i povećanje socijalnih naknada. Tužno je što za poslanike parlamentarne većine ima novca kada treba izdvojiti 9 miliona za službena putovanja, kada treba izdvojiti 46 milona za konsultantske usluge, kada treba izdvojiti 25 milona za kupovinu vladinog aviona, ali nema svega par milona za dječije dodatke - poručuje Mikić.
Dodaje i da su poslanici većine ažurni i kada treba glasati da se rasproda državna imovina, kada treba glasati za kontroverzne sporazume sa investitorima sa raznih svjetskih destinacija i kada treba usvajati kontroverzne zakone poput Zakona o šumama, ali ne i kada treba povećati dječije dodatke.
- Poslanici parlamentarne većine pokazali su još jednom danas kako se odnose prema našoj djeci, a URA će i u narednom periodu istrajati na ovom pitanju sa novim predlozima, sve dok ne dođemo u situaciju da se konačno povećaju dječiji dodaci - zaključio je Mikić.

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Primirje u Gazi je dalo nadu građanima u Izraelu da zemlja može "početi popravljati" svoj ugled u inostranstvu, nakon mjeseci sve dublje izolacije uslijed posljedica dvogodišnjeg sukoba.
Javno mnjenje na Zapadu značajno se promijenilo otkako je rat izbio nakon napada grupe Hamas na Izrael 7. oktobra 2023. godine.
Masovni protesti su se organizovali zbog humanitarnih posljedica izraelske ofanzive, a nekoliko zapadnih zemalja je u posljednjim mjesecima javno priznalo palestinsku državu - uprkos žestokom protivljenju izraelske vlade premijera Benjamina Netanjahua i Amerike.
Strana istraživanja pokazala su slabljenje podrške izraelskoj vojnoj kampanji čak i u Americi.
Rojters je razgovarao sa 13 sadašnjih i bivših izraelskih zvaničnika i eksperata koji su priznali da je humanitarni trošak sukoba imao veliki udarac na ugled Izraela. Neki su izrazili nadu da bi oslobađanje izraelskih talaca i palestinskih zatvorenika i pritvorenika kao dio prve faze sporazuma o Gazi, koje je planirano za ovu nedjelju, moglo započeti proces obnove reputacije Izraela.
- Ovo bi moglo pomoći Izraelu da povrati dio empatije i legitimiteta koje je izgubio tokom rata - rekao je ove nedjelje jedan izraelski zvaničnik koji je želio ostati anoniman.
Peter Lerner, bivši međunarodni portparol izraelske vojske je izjavio da bi to zahtijevalo konkretne političke poteze od Netanjahuove vlade, a ne samo riječi.
On je pozvao na "jasnu, kredibilnu posvećenost miru, zaštitu nevinih života, poštovanje međunarodnog prava i ozbiljna ulaganja u regionalna i humanitarna partnerstva".
Izraelski ministar spoljnih poslova Gideon Sar mjesecima unazad je u zatvorenim sastancima sa Netanjahuom i drugim ministrima upozoravao na diplomatske posljedice rata.
Netanjahu je prošlog mjeseca mnoge Izraelce iznenadio izjavom da će zemlja u narednim godinama morati da postane samostalnija zbog međunarodne reakcije na rat.
Premijer, koji je više puta isključivao mogućnost stvaranja palestinske države, ranije je obećavao da će ratovati dok Hamas ne bude potpuno uništen.
- Poboljšanje ugleda zahtjeva dugo vremena za obnovu povjerenja - rekao je jedan diplomata iz zapadne Evrope, dodajući da je primirje "dobar prvi korak... ali da će biti potrebni mnogi naredni".
Prema anketi Instituta za nacionalnu bezbjednost iz Tel Aviva sprovedenoj u augustu, više od 66 odsto Izraelaca brine mogućnost međunarodne izolacije zemlje u poređenju sa 55 odsto u julu 2024. godine.
Neki upućeni u izraelske komunikacione napore rekli su da su neuspjesi Netanjahueve vlade da se diplomatski angažuje oko zabrinutosti Zapada zbog humanitarnih posljedica rata u Gazi dodatno pogoršali izolaciju Izraela.
Bivši zvaničnici su takođe opisali nedostatak poruke i resursa. Komunikacioni napori tokom rata ostali su podijeljeni između različitih ministarstava, dok je nacionalna direkcija za javnu diplomatiju bila oskudno opremljena.
Sporazum o primirju je krhak: izraelska vojska, koja i dalje kontroliše oko polovinu Gaze, u utorak je otvorila vatru na Palestince za koje tvrdi da su se približavali njenim snagama, navodi Rojters.
Odnosi Izraela sa nekoliko arapskih država sa kojima ima formalne veze, poput Ujedinjenih Arapskih Emirata koji su uspostavili diplomatske odnose sa Izraelom prije pet godina u okviru Trampovih Abrahamovih sporazuma, bili su napeti zbog rata u Gazi. Neki stručnjaci dovode u pitanje da li će trenutna desničarska vlada Izraela, koja se oslanja na podršku religijskih ultranacionalističkih partija, moći izgraditi mostove sa susjednim zemljama i palestinskim rukovodstvom.
Emanuel Našon, bivši ambasador i zamjenik generalnog direktora izraelskog ministarstva spoljnih poslova za javnu diplomatiju u prvim mjesecima rata, smatra da Netanjahu nije otišao na samit u Egiptu da bi izbjegao razgovore o rješenju sukoba u okviru dvije države.
- Mislim da bi prvi korak ka poboljšanju ugleda Izraela u svijetu bile izbore i formiranje nove vlade koja bi krenula novim putem, uključujući i učenje iz ratnih lekcija - zaključio je on.

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

U Poliklinici Kliničkog centra Crne Gore (KCCG), u posljednja 24 sata, obavljeno je 1.835 ambulantnih pregleda, od čega 428 u Institutu za bolesti djece (IBD).
&nbsp;Iz KCCG je saopšteno da su u Urgentnom centru zbrinuta 202 pacijenta, a u dnevnim bolnicama 270.
- U istom periodu obavljena su 53 operativna zahvata. Na bolničko liječenje primljeno je 129 pacijenata, od čega 17 u IBD-u - naveli su u saopštenju.&nbsp;
Iz KCCG su rekli da je u Centru za radiološku dijagnostiku odrađeno 500 dijagnostičkih procedura, od čega 89 CT i 62 MR pregleda.
U Odjeljenju za radiološku dijagnostiku IBD-a odrađeno je 85 dijagnostičkih procedura, od toga tri CT i devet MR pregleda.
- U Centru za kliničko-laboratorijsku dijagnostiku uzorkovano je 1.336 pacijenata i odrađeno 36.470 analiza - dodali su u saopštenju.
U Porodilištu KCCG-a, u protekla 24 sata, rođeno je 12 beba.

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

Demokrate Alekse Bečića, koje upravljaju ključnim sektorima bezbjednosti i odbrane, kao i brojnim drugim važnim resorima u državi, iz godine u godinu bilježe strmoglav pad podrške. To potvrđuje i najnovije istraživanje CEDEM-a, prema kojem ovu partiju trenutno podržava svega 8,2% građana. Ovo je ozbiljan pad u odnosu na prošlu godinu, kada je prema istom istraživanju, podrška iznosila 10%. Podrška Demokratama, prema istraživanju CEDEM-a objavljenom u maju 2023. iznosila je 11,1 %.&nbsp; U tom kontekstu, ne iznenađuje što se Demokrate obračunavaju sa svakim ko se usudi da uputi i najmanju kritiku na njihov račun — posebno kada je riječ o sistemima kojima upravljaju, a koji su, po svemu sudeći, pred pucanjem. Čini se da partija Bečića i Borisa Bogdanovića, suočena s padom rejtinga, pokušava da upotrebom mehanizama sistema kojim upravlja zaustavi kritičko medijsko izvještavanje, pokušavajući time da spasi brod koji očigledno tone.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025101616104_ed0c58c73d43e50016337e18ef93a4a463f7092ec4a8db8d2e16033d9566cdd4" data-rendition-name="original" width="1179" height="679" loading="lazy" alt="gradikon"> </figure>  Crna Gora se ponovo nalazi u političkom haosu, u situaciji gdje najvažnije državne sisteme kontrolišu oni sa najmanjom podrškom građana. Demokrate, koje imaju presudnu ulogu u sektorima bezbjednosti, uživaju podršku znatno manju od Pokreta Evropa sad i koalicije Za budućnost Crne Gore. <h2>CEDEM-ovo istraživanje: Ko ima najveću podršku?</h2> Prema istraživanju Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), koje je sprovedeno od 25. septembra do 6. oktobra 2025. godine, da su naredne sedmice izbori, Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi podržalo 25,8% birača, dok bi za koaliciju Za budućnost Crne Gore (ZBCG) glasalo 23,5%. Pokret Evropa sad (PES), koji je prošle godine bio u vrhu sa 26,3%, sada ima podršku od 20,3%, što predstavlja značajan pad od čak šest procentnih poena. S druge strane, DPS je zadržao stabilnu podršku – oko 26%, potvrđujući konstantu u glasačkom tijelu. <h2>Uporedni podaci iz prethodnih godina: DPS stabilno, Milojko u padu</h2> U istraživanju objavljenom u martu 2024. godine, PES je imao podršku od 26,3%, a DPS 26%. Ovi rezultati ukazuju na trend opadanja podrške PES-u, dok je DPS uspio da stabilizuje, pa i blago poveća, svoju poziciju.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025101616104_4ea8e07fa9382aa4d08d7ee6880d1701e6f929a1cd5a65f57eabacce5d36badd" data-rendition-name="original" width="1179" height="652" loading="lazy" alt="grafikon"> </figure>  Rezultati parlamentarnih izbora iz 2023. godine: “Zajedno” (DPS, SD, LP, DUA) – 70.228 glasova (23,22%) – 21 mandat Pokret Evropa sad – 77.203 glasa (25,53%) – 24 mandata “Hrabro se broji” (Demokrate i URA) – 37.730 glasova (12,48%) – 11 mandata “Za budućnost Crne Gore” (NSD, DNP, RP) – 44.565 glasova (14,74%) – 13 mandata Ovi rezultati dodatno potvrđuju da su Demokrate, uprkos upravljanju ključnim državnim sektorima, u ozbiljnom padu i bez značajnije podrške javnosti. U isto vrijeme, DPS bilježi stabilan rejting, a PES ozbiljan pad, što nagovještava moguću rekonstrukciju političke scene u bliskoj budućnosti.

Demokrate u slobodnom padu: Sad je jasno zašto Bečić i Bogdanović koriste državne institucije da uguše kritiku

Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana treba da se liši istine, da bi druga strana svoje laži i zablude mogla da proglasi za istinu?
Kakvo je to pomirenje, kada se očekuje da se jedna strana odrekne antifašizma, da bi biološki ili ideološki naslednici fašizma mogli da uživaju u paralelnoj realnosti samoobmane i aboliciji svojih predaka i njihovih zločina?
Kakvo je to pomirenje, po čijim se “pravilima” ima zaboraviti izdaja i prodaja države i nacije, zarad konvalidiranja zločina, izdaje, pravnog nasilja i gubljenja državno-pravne samostalnosti, o čemu su i stvarnost i istorija odavno dali ocenu?
Kakvo je to pomirenje, u kom jedna strana mora da pristane da bude sluga, da bi druga strana mogla da i dalje bude sluga? I kada je podaništvo postalo vrlina, da bi uopšte moglo da bude tema pomirenja?
Kakvo je to pomirenje, koje od prvih traži da se svaki junak, vojskovođa, pisac, pesnik, slikar, pevač, sportista, novinar… zaboravi ili zanemari, da bi ustupio mesto u pamćenju nekim opskurnim likovima bez ikakvih ličnih i profesionalnih kvaliteta i dostignuća, s jedinim “kvalitetom” – da su drugi?
Kakvo je to pomirenje, dođavola, kad jedna strana mora da prihvati stalno poništavanje i unižavanje države, a druga ne želi i ne prihvata da se odrekne ničega destruktivnog, antievropskog, podaničkog?
Kakvo je to pomirenje, da se ljudskost, saosećanje, kajanje, realnost, dobronamernost, humanost, dobrosusedstvo… jedne strane mora poništiti, da bi kompleksi, mitomanija, frustracije, integrisano zlo ili genetska izopačenost druge strane mogli da budu spokojni?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana mora da prihvati uništavanje spomenika onih koji su državu gradili, razvijali i spašavali, i svih uspomena na njih, da bi druga strana mogla nesmetano da diže spomenike zločincima, ubicama, uništiteljima države i drugih Naroda i izmišlja njihovu slavu i “svetost”?
Kakvo je to pomirenje, zaboga, ako prva strana mora da bespogovorno prihvati da joj druga otme sve šta želi, a ono šta ne želi, da uništi, opogani ili denuncira?
Kakvo je to pomirenje, po čijim pravilima jedna strana treba da ćuti i trpi bahate, nedozrele, frustracijama gonjene poteze druge strane, koja, opet, može da divlja bez kontrole, uništava državu, privredu, resurse, poredak i čini sve da država bude pripojena drugoj ili bar pod njenim starateljstvom?
Kakvo je to pomirenje, kad jedna strana mora da prihvati da su moralni i fizički patuljci u stvari visokoetični i prečasni dvometraši, kako svoje istaknute “prvake” vidi ili predstavlja zaslepljena druga strana?
Kakvo je to pomirenje, u kome jedna strana ne sme ni da kritikuje drugu, dok druga i može i treba da proganja i kinji prvu, bez obzira na zakon i pravdu?
Kakvo je to pomirenje, u kome ubica postaje jednak ubijenom, u kome silovatelj biva izjednačen sa humanistom, u kome se jednako slave zločinac i heroj, u kome moral, plemenitost, čast, principijelnost, vrlina… dolaze na istu ravan sa moralnim nihilizmom i etičkim relativizmom?
Kakvo je to pomirenje, kada jedna strana treba da prihvati da je verske vođe druge strane negiraju, vređaju, ponižavaju, odbacuju, a državu koja im je zajednička tretiraju tek kao privremeno otuđeni deo druge države – čemu sve druga strana tercira?
Kakvo je to pomirenje, gde laž, izdaja, zabluda, frizirana istorija, nasilje, bezobrazluk, bahatost, primitivizam… moraju da budu prihvaćeni, jer to onda drugoj strani otvara mogućnost za ostvarenje njenih (u najvećem broju nečasnih) ciljeva?
Kakvo je to pomirenje, koje od pobednika traži da priznaju poraz, da bi poraženi mogli da se proglase za pobednika?

Pomirenje, i po babu i po stričevima

Demokratsku partiju socijalista (DPS) bi, ukoliko bi naredne sedmice bili održani parlamentarni izbori, glasalo 25,8 odsto birača, a Za budućnost Crne Gore (ZBCG) 23,5 odsto, pokazalo je istraživanje Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM).
Istraživanje, koje je CEDEM realizovao od 25. septembra do 6. oktobra, pokazuje da Pokret Evropa sad (PES) ima podršku 20,3 odsto ispitanika, Demokrate 8,2 odsto, Bošnjačka stranka i Evropski savez po pet odsto.&nbsp;
Prema istraživanju, Građanski pokret URA podržava 3,6 odsto birača, Pokret narodnog povjerenja 2,1 odsto, Albanski forum 1,8 odsto, Socijalističku narodnu partiju 1,4 odsto, Preokret 0,9 odsto, DUA 0,8 odsto, dok FORCA i Hrvatska građanska inicijativa imaju po 0,7 odsto podrške.
&nbsp;Direktorica CEDEM-a Nevenka Vuksanović je, na konferenciji za novinare povodom predstavljanja rezultata istraživanja „Političko javno mnjenje u Crnoj Gori“, kazala da je DPS u blagom padu u odnosu na prošlogodišnje istraživanje, a ZBCG u znatno većem porastu, dok pad bilježi i PES.&nbsp;
Ona je navela da je u istraživanju učestvovalo 1.006 ispitanika.&nbsp;
&nbsp;Vuksanović je rekla da 36 odsto građana smatra da se Crna Gora kreće pravim putem, 38 odsto da se kreće pogrešnim, dok je njih 25,9 odsto odgovorilo da ne zna ili ne može da procijeni. &nbsp;
&nbsp;Ona je kazala da je 9,2 odsto ispitanika veoma zadovoljno učinkom Vlade Milojka Spajića, 29,7 odsto uglavnom zadovoljno, 23,1 odsto uglavnom nezadovoljno, 21,3 odsto veoma nezadovoljno, a 16 7 odsto nema stav.
&nbsp;Vuksanović je navela da su najveći stepen povjerenja zavrijedile institucije zdravstvenog i sistema obrazovanja, pri čemu su brojne druge institucije doživjele pad povjerenja.
Porast povjerenja u odnosu na prošlo mjerenje, kako je dodala, ima &nbsp;i &nbsp;Vojska Crne Gore, dok Srpska pravoslavna crkva (SPC) bilježi pad.
&nbsp;- Vidimo veliki pad povjerenja u sudstvo, tužilaštvo, nevladin sektor i nešto manji pad povjerenja u političke partije- navela je Vuksanović.
&nbsp;Govoreći o rejtingu ministarstava, ona je kazala da je najbolje ocijenjeno Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija, dok je na drugom mjestu resor poljoprivrede.
&nbsp;Vuksanović je kazala da, od političara, najveću prosječnu ocjenu ima Milojko Spajić - 2,56, Jakov Milatović 2,49, Milan Knežević 2,39, Milo Đukanović 2,37, Danijel Živković 2,26, Andrija Mandić 2,18.

CEDEM: DPS bi podržalo 25,8 odsto birača, ZBCG 23,5 odsto, PES 20,3 odsto

Crnogorski državljanin Filip Ivanović ubijen je sinoć u pucnjavi u naselju Beograd na vodi - potvrđeno je Portalu ETV.
Kako prenosi N1 Beograd, policija je sinoć pronašla tijelo muškarca (35) u tom beogradskom naselju.
"Telegraf" piše da je policija uhapsila osumnjičenog za ubistvo - Đ. Z. (21), kao i da se traga za još dvije osobe koje su pobjegle nakon zločina u kolima.
Kako navode, kod ubijenog muškarca su pronađena slovenačka dokumenta za koje se sumnja da su falisifikovana.
Doktorka Violeta Nikolić iz Hitne pomoći rekla je za RTS da je muškarac upucan sinoć u 23.13 sati u Bulevaru Vudro Vilsona i da je ekipa Hitne pomoći mogla samo da konstatuje smrt.

Tag: zakon

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

Milatović: Zakon koji stvara nejednakost i krši Ustav ne smije biti ponovo izglasan

Vuksanović: Usvajanje zakona po svaku cijenu usporava put ka EU

Iković: Zakon je terapija koju moramo svakodnevno primjenjivati

Turska najavila primjenu kontroverznog zakona o uklanjanju pasa lutalica nakon smrti djevojčice

Vrhovni sud: Apelacioni sud povrijedio zakon smanjenjem kazne osuđenom za višestruko silovanje djevojčice

Putin pooštrio kazne za pobunu protiv države

Društveno-političke implikacije liberalizacije državljanstva u Crnoj Gori

DPS: Donošenjem zakona o stranim agentima vladajuća većina blokira ulazak Crne Gore u EU

Poslanici PES-a neće podržati donošenje zakona o stranim agentima

Mikić: Vlast pokazala odnos prema djeci time što je odbila da glasa za povećanje dječijih dodataka za 50 odsto

Izrael na raskršću: Hoće li prestanak napada na Gazu biti put ka obnovi ugleda ili odlazak u veći ponor?

Portugalski parlament usvojio Zakon o zabrani nošenja burki

U KCCG za dan obavljeno preko 1,8 hiljada pregleda

PRATITE TVe UŽIVO