Građanske inicijative su stubovi normalnosti i morala, jer političke partije, čak i one lijeve orijentacije, često kalkulišu želeći da pridobiju i onaj nacionalistički dio birača – rekao je gostujući u emisiji Na kraju dana na Televiziji E direktor Centra za regionalizam i koordinator Igmanske inicijative za Srbiju Aleksandar Popov.
Godinu i četiri mjeseca prošlo je od pada nadstrešnice u Novom Sadu i smrti 16 osoba, što je dovelo do masovnih protesta u Srbiji. Popov kaže da se možda nekome sa strane može učiniti da je Aleksandar Vučić pobijedio studente, ali da je stvarnost drugačija i da se nezadovoljstvo i bunt kapilarno šire.
Popov smatra da su mladost i životna i politička nevinost studenata izazvale nevjerovatno pozitivne emocije kod ljudi, čak i kod onih koji su bili glasači, kako kaže, Vučićevog SNS-a.
- Studenti koji su prošle godine prepješačili uzduž i poprijeko cijelu Srbiju prošli su kroz najmanje zaseoke. Kada idu, na primjer, iz Valjeva za Niš ili iz Novog Sada za Valjevo, Kragujevac i slično, oni idu zaobilaznim putevima i prolaze kroz najmanja mjesta. Tada sve ono što Informer, Pink i druge režimske televizije pokušavaju – da ih proglase neprijateljima, antisrbima ili ustašama – pada u vodu kada ljudi vide ta lijepa, ozarena lica mladosti i shvate da to baš i nije tako - istakao je Popov.&nbsp;
Oni su, pokrenuli i druge - one koji nijesu studenti.&nbsp;
- Na primjer, njihova inicijativa bila je da se osnuju zborovi građana koji u Novom Sadu funkcionišu besprijekorno i pružaju punu podršku svim akcijama koje organizuju studenti. U Srbiji traju protesti poljoprivrednika koji od svoje muke ne mogu da žive jer im država ugrožava rad. Imali smo prije nekoliko dana i protest Udruženja sudija i tužilaca, što je krajnje neuobičajeno. Zahvaljujući studentima pokrenuta je ta energija, a najvažnije je da su razbili strah kod ljudi. Građani više nemaju onaj stav koji su nekada imali, već otvoreno izlaze i izražavaju nezadovoljstvo - rekao je Popov.
Kaže da su građanske inicijative stubovi normalnosti i morala, jer političke stranke, pa čak i one lijeve orijentacije kalkulišu.&nbsp;
U državama regiona su, dodaje, pravile velike greške pokušavajući da pridobiju i dio nacionalistički orijentisanih građana.
- Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva, to su čuvari vatre. Mogu da kažem da sam antiratni profiter – da nije bilo tih događaja, ne bih upoznao mnogo čestitih, dobrih ljudi, intelektualaca i hrabrih ljudi širom regiona. Tako je prije 30 godina nastala Igmanska inicijativa - naglašava Popov.&nbsp;
Na taj način upoznao je, kakao kaže, sjajnog i briljantnog intelektualca i diplomatu, Branka Lukovca.
- I &nbsp;ponosan sam što sam se družio s takvim ljudima i što smo bili saborci. Njega je naslijedio Branislav Radulović, koji je takođe izuzetan intelektualac i oko sebe okuplja građanski i antifašistički orijentisan krug ljudi - navodi Popov.&nbsp;
Posebno je istakao da voli uvijek da dođe u Podgoricu.
- Volim da dođem u Podgoricu jer uživam u druženju s takvim ljudima. Sjutra će biti jedan događaj u Podgorici koji organizuje STEGA – ‘Razgovor sa prijateljima’. Tada ćemo načeti neke od tema i to nam daje krila, jer jedni druge ohrabrujemo da nijesmo usamljeni - zaključio je Popov.
Cijelo gostovanje možete pogledati u nastavku:&nbsp;
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FDTTWzXmqivE%3Fsi%3Df1sDbgJgJItS_x-E&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1084x550

thumbnail

Popov: Građanske inicijative su moralna vertikala jednog društva

Vlada bi u narednim danima mogla izaći sa prijedlogom ustavnih promjena koje se odnose na Sudski savjet i organizaciju tužilaštva, a moguće je da će biti tretirano i pitanje nezavisnosti Centralne banke, što predstavlja dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o inicijativi Vlade za izmjene Ustava, Radulović je pojasnio da je riječ o složenom i zahtjevnom procesu.
– U aprilu je postojao jedan inicijalni dokument koji Vlada nije procesuirala. Pretpostavljam da ovih dana možemo očekivati da Vlada izađe sa prijedlogom ustavnih promjena u dijelu Sudskog savjeta i organizacije tužilaštva. Nadam se da će tretirati i pitanje nezavisnosti Centralne banke, jer je to dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija. Zasigurno će, sa posebnom pažnjom, i javnost i Udruženje pravnika, kao i ukupna crnogorska zajednica, pratiti taj proces, jer, kao što znate, prijedlog mora ući u skupštinsku proceduru i mora trajati javna rasprava najmanje mjesec dana – rekao je Radulović.
On je podsjetio da, prema Ustavu, pravo predlaganja ustavnih promjena imaju Vlada, predsjednik države i najmanje 25 poslanika.
Osvrćući se na isticanje srpske zastave na zgradi Opštine Žabljak, Radulović je kazao da Crna Gora ima jasno propisane zakone o državnim simbolima, kao i o upotrebi simbola manjinskih naroda.
Prema njegovoj ocjeni, država se često kreće između principa vladavine prava i, kako je naveo, desnog kleronacionalnog i radikalnog supstrata društva, pri čemu se identitetska pitanja naročito otvaraju uoči izbora.
– Riječ je o potpuno nezakonitom postupanju. Ako zaista želite da tu stvar regulišete, onda 25 poslanika treba da predloži izmjene Ustava u tom dijelu. Međutim, takvog prijedloga nema iz jednostavnog razloga – zna se da za to ne postoji odgovarajuća parlamentarna većina. To je dio dnevno-političkog marketinga koji nije vrijedan ozbiljne rasprave o vladavini prava i državi. To je praksa političkog marketinga koja traje već 35 godina – zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF5wtkS71ahQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Javnost će sa posebnom pažnjom pratiti proces ustavnih promjena

Crna Gora ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma koji afirmiše građansku državu i u tom pogledu svaka intevencija ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva, već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti, kaže u intervjuu portalu <a href="https://www.standard.co.me/politika/radulovic-za-standard-ustavni-patriotizam-kao-odgovor-na-etnofederalizaciju">Standard</a>, Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof.dr Branislav Radulović. On je mišljenja da je potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“, tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, a to je stoga direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Kako bi opisali trenutnu situaciju u ukupnom crnogorskom društvu?
RADULOVIĆ: Crna Gora ulazi u svojevrsnu „terminalnu fazu“ koja bi se mogla opisati čuvenom formulacijom -„od sjaja do očaja“. U rasponu između ova dva antipoda, ostvaruje se nesporan, primarno formalni napredak u EU integracijama, dok se unutrašnji pravni poredak, sistem vrijednosti, ekonomski parametri, socijalna i društvena kohezija drastično devastiraju i pokazuju, već sada, opasne znakove devijacije.
Da li najnoviji slučajevi postupanja policije i pravosudja u predmetu „Medenica“ ulivaju osjećaj pravne sigurnosti?
RADULOVIĆ: Pravna sigurnost je kolektivni osjećaj jedne zajednice da su svi jednaki pred zakonom, da država obezbjeđuje funkcionalan pravni poredak i da unutar tog poretka sve institucije rade svoj posao, saglasno svojoj nadležnosti. Zato se i kolokvijalno koristi termin uređeno društvo ili uređena država.
Najnovija ponašanja dijela nosioca javnih ovlašćenja više upućuju na „neuređenu državu“ u kojoj nema odgovornosti, jasne podjele nadležnosti i gdje se na svaki problem ili vidan propust u vršenju nadležnosti odgovara obećavanjem donošenja „novih zakona“.
Stoga ukupna javnost sa pravom upozorava na već sada nepodnošljiv „rijaliti“, usljed kojeg sa &nbsp;javne scene nestaje ozbiljan dijalog na ozbiljne teme i dominiraju akteri koji, pored činjenice da imaju vrlo skromna ili sporna obrzovanja imaju prenaglašenu ambiciju, a višak ambicije i manjak kompentencija vodi u propast, kako na ličnom tako i na kolektivnom planu.
Koliko je moguće u tom ambijentu zagovarati evropsko društvo u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Evropske integraciju su istorijska šansa ove generacije Crnogoraca svih identiteta i svih osjećanja, uvjerenja i posebnosti. Prilika da se postane 28 članica najprosvećenije i progresivnije zajednice država nikada nije bila otvorenija nego sada, primarno zahvaljujući geopolitičkim prilikama i trenutnoj politici Brisela.
Istovremeno, na domaćem planu, EU integracija sve više postaju mantra, poštapalica i floskula bez sadržaja. Klerikalno društvo, društvo bez insitucionalne odgovornosti, bez povjerenja u pravosudne i tužilačke organe, sa prenaglašenom partitokratijom i partijskim zapošljavanjem, vrlo lošom fiskalnom politikom i u konačnom društvo sa „političkim elitama“ koje su za zadnjih 35 godina ispod nivoa obrazovanja i političke kulture svih prethodnih, nije društvo „evropskih vrijednosti“.
Dodatno, dolazi do pada društvenog uticaja Univerziteta i ukupne akademske zajednice, strukovnih organizacija, sindikata, NVO i civilnog društva, pa se tako stiče utisak kao da je u finalu „priče“ došlo do zasićenja izvornog evropskog materijala, dok na drugoj strani populisti i dogmate sve više zauzimaju javni prostor.
Pritom, &nbsp;mora se primjetiti i da oficijelna EU politika prema Crnoj Gori kao da je samo fokusirana na formu bez želje da cijeni sadržaj unutrašnje crnogorske supstance. U tom ambijentu mora se „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.
Koliko Udruženje pravnika može uticati da se mijenja stanje u društvu?
RADULOVIĆ: Udruženje pravnika, kao stukovna organizacija, ima nesporno svoj dio odgovornosti i obaveznosti prema procesu „evropeizacije“ društva. Primarno dužni smo jasnim i preciznim rekacijama na sve devijacije ukazivati na iste, otvarati i afirmisati društveni dijalog koji je potpuno zamro i artikulisti teme u javni psrostor koje su sadržinske prirode.
U domenu svoje moći Udruženje, primarno, u formatu Ius Foruma, otvara stručne i aktelne teme, pa je tako naredni Forum posvećen ustavnim temama.
Međutim, sa druge strane brine činjenica da oficijelna vlast nije našla model kvalitente komunikacije sa civilnim društvom i strukovnim organizacijama i po tom pitanju ovo je jedna od najzatovrenijih administracija. Tako npr. Udruženje pravnika nije član Savjeta za vladavinu prava i ako to tijelo broji preko 15 članova. Dodatno sve je manje, pritom obaveznih, javnih rasprava na tekstove prijedloga zakona, a posljednji primjer apela 18 nevladinih organizacija i udruženja povodom zakona iz oblasti bezbjednosti kao da ne dopiru do Krađorđeve ulice, niti predlagač ima potrebu da ostvari kontakt i razmotri primjedbe.
Stoga, ostaje potreba da se javno djelovanje Udruženja pojača, posebno u svijetlu javne reakcije na tekuću zakonodavnu aktivnost i zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Nedavno je Udruženje pravnika doatno otvorilo pitanje nedonošenja Zakona o Vladi. Da li imate povratinh informacija?
RADULOVIĆ: Udruženje je sa svoje strane pružilo ekspertsku pomoć još za vrijeme prethodnog saziva Vlade i na taj tekst je obezbjeđena ekspertiza Venecijanske komisije i EK. Od tada do danas taj zakon je u nekom čudnom „lavirintu“ i stiče se utisak da će Crna Gora i dalje ostati jedina država u regionu bez zakonskog uređenja najdominantnije grane vlasti – izvršne.
Da li se razlog nedonošenja Zakona o Vladi nalazi u činjenici da Crna Gora ima najglomazniju vladu u Evropi?
RADULOVIĆ: Bilo koji razlog te ili druge prirode upravo pojačavaju potrebu da se zakonskim tekstom uredi čitav niz pitanja u pogledu rada izvršne grane vlasti i da saglasno dobijenim preorukama VK i Evropske Komisije ovaj zakon donese prije prvih narednih parlamentarnih izbora. U protivnom, postoji ozbiljna opasnost da i naredna administracija iskoristi činjenicu nepostojanja ovog zakonskog teksta i generiše novi saziv vlade ne po modelu strukture bazičnih resora i potreba javnih politika već paricijalnih potreba političkih konstinuenata te, nove vlade.
Pored insistiranja EU da se „zamrznu“ identitetska pitanja iz dijela desničarskih partija zagovara se promjena Ustava, ističu se različite zastave na držanim objektima i podgrijava identitetska retorika. Šta to govori?
RADULOVIĆ: Ustavne promjene su jedno od najkompleksnijih pitanja i po definiciji, u ozbiljno uređenim društvima, taj posao se povjerava, pored odgovarajućem tijelu parlamenta i poznavaocima ustavne materije. Međutim, ovdje se ne radi o potrebi ustavne nadrgardnje postojećeg teksta Ustava već primarno o „zauzimanju pozicija“ pred nadolazeće izbore. Taj pristup kontaminira stručnu raspravu o ustavnim promjenama, koje se neminovno moraju sprovesti pred ulazak Crne Gore u EU.
Danas, treba istaći, postoje tri tačke oko kojih postoji saglasje u stručnoj javnosti u dijelu ustavnih promjena i taj dio aktivnosti bi se mogao vrlo lako i bez bilo kavih „potresa“ brzo i jednostavno sprovesti.
Nažalost, u dijelu političke strukture, primarno desno orjentisane, nema neophodno potrebne doze ustanog patriotizma, već se konstantno forsira primitivni narativ nacionalnog „patriotizma“, koji je u osnovi vrlo partikularan i intersno obojen. Iz tog razloga Udruženje pravnika se ne upušta u tu vrstu „polemike“, jer ona je pogonsko gorivo za vodjenje prevaziđenih politika iz devedesetih godina prošlog vijeka, koja je samo donijela sukobe, razaranja i nazadovanje društva.
Zagovornik ste ustavnog patriotizma. Da li je moguć taj koncept u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Apsolutno jeste jer naš ustavni akt upravo je koncipiran na modelu građanske države, države u kojoj crnogorski državljani su nocioci suvereniteta i modelu države gdje ne postoji supremacija jednog naroda. Činjenica da za razliku od drugih država u regionu Crna Gora nije država „naroda“ već država građana, modelu ustanog patriotizma daje punu afirmaciju.
Crna Gora u tom pogledu ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma, i svaka „intevencija“ ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti.
Potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“ tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, treba jasno upozoriti je direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Nedavno ste najavili naučni skup sa CANU oko obilježavanja 230 godina do donošenja prvog zakonodavnog akta „Stege“. Koje su aktivnosti u toku?
RADULOVIĆ: Pored potrebe obilježavanja izuzetno vrijednog jubileja 230 godina od donošenja „Stege“, zakonodavnog akta iz 1796 godine, to je i prilika da se ovaj u pravni dokumenet sagleda i u svijetlu današnjih društvenih zbivanja. Primarno sa stanovišta potrebe integracije duštva, vladavine prava, obuzdavanja samovolje, definisanja prioriteta, kapacitivnosti da se odupre spoljnim uticajima, etičkih vrijednosti današnje crnogorske pravne i ukupne zajednice.
Naučni skup je zakazan za posljednju nedjelju aprila t.g. i već sada formirani Organizacioni odbor intezivno radi na programskom sadržaju skupa i definisanju učesnika. Posebno želim da istaknem da će skup biti otvoren za ukupnu crnogorsku pravničku javnost, cijenieći ne samo značaj teme već i potrebu integrisanja crnogorske pravničke zajednice oko ovako vrijednog jubileja.

1250x600

Radulović: Ustavni patriotizam kao odgovor na etnofederalizaciju

Potreba usaglašavanja odredbi ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 2020. godine sa direktivama EU, posebno sa Direktivom 2009/102EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. septembra 2009. godine u oblasti privrednog prava o društvima sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom (jednočlano d.o.o.) trebao je dovede do pojednostavljivanja funkcionisanja ovog oblika privrednog društva. 
Donošenjem novog Zakona o privrednim društvima, u avgustu 2025. godine, uglavnom su implementirane odredbe navedene Direktive, uz izvjesne „nespretnosti“ zakonodavca u normiranju pojedinih odredbi, tako da je novo zakonsko rješenje, u cjelini, dobilo „zeleno svijetlo“ EK. Međutim ...
<h2>Država u problemu</h2>
Zakon o privrednim društvima (skr. ZoPD) koji je ustav realnog sektora i koji se u drugim sistemima naziva i zakon o trgovačkim društvima odnosi se na sva privredna društva bez obzira na vrstu vlasničkog kapitala, tako da se primjenjuje i na privredna društva čiji je osnivač/vlasnik država ili jedinice lokalne samouprave, koja su dužna da svoje statute i ogranizaciju usaglase sa novim Zakonom do 31. marta tekuće godine.
Privredna društva u realnom sektoru su, manje više, već od dana usvajanja Zakona (6. avgusta 2025) godine započela aktivnosti i relativno spremna dočekala stupanje na snagu ovog Zakona 01. 01. 2026. godine. 
Dakle, bez obzira na određeni stepen mogućih „nejasnoća“ u ovom Zakonu, realni sektor će iskorisiti priliku da kroz izmjene postojećih statuta dodatno uredi svoju normativnu unutrašnju uređenost i organizaciju saglasno i nekim drugim zakonima kao što su to Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o računovodstvu ili Zakon o reviziji.
Međutim... privredna društva, u prvom redu jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kod kojih, saglasno čl. 405 stav 3 ZoPD, „jedan član d.o.o. ima ovlašćenja skupštine društva“, što u prevodu znači – skupština opštine, već sada očito ne mogu ispuniti obavezu iz čl. 630, koji nalaže da su „dužni da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim Zakonom i izvrše registraciju u CRPS, u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona“ – dakle do 31. marta.
Upozorenja dijela stručne i akademske zajednice, te samih zaposlenih u ovim društvima, kao i dijela gradonačelnika, nažalost, do sada nije rezultirao „intervencijom“ predlagača (Vlade) i zakonodonosioca (Skupštine).
<h2>Društva „bez“ skupštine </h2>
U prvom redu, uočljivo je da se nedovoljno razumije „priroda“ privrednih društava u „državnom vlasništvu“, posebno onih čiji je osnivač opština u dijelu rada/nadležnosti skupštine. Za razliku od realnog sektora koji nema problem „političkog odlučivanja“, ova jednočlana društva nemaju „svoje“ skupštine kao društva u realnom sektoru gdje je to jedan član - vlasnik društva. Kod njih skupštinu društva „obnaša“ jedan član vlasnik – opština, a u ime ovog vlasnika skupština opštine.
Da se laičkoj javnosti bliže objasni - sve nadležnosti skupštine društva obavlja skupština opštine. I tu nastaje problem. Zapravo, ne bi smio da nastane problem i problem nije u Zakonu o privrednim društvima već u ograničenjima koja postavljaju drugi zakoni u pravnom sistemu.
U konačnom i sve da ova privredna društva, na današnji dan, imaju „završene“ statute (izrađene saglasno ZoPD) potrebne su (minimum) dvije sjednice skupština opština da se prvo usvoji statut, a zatim, nakon njegovog stupanja na snagu, opet na skupštini opštine, izaberu organi društva, saglasno članu 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. 
Nažalost, ovdje se mora napomenuti da insistiranje Udruženja pravnika Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom, da se donese poseban Zakon o upravljanju privrednim društvima u većinskom vlasništvu države (opština), saopšteno još februara 2025. godine na „Danima privrednog prava u PK“, te da se isti istovremeno donese sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o CRPS, očito nije imalo dovoljno efekta, tako da se ovo zakonsko rješenje još uvijek samo „priprema“.
<h2>Odgovor na problem</h2>
Država na „zakonodavni problem“ u primjeni već donijetih zakona do sada je uvijek odgovarala – odlaganjem primjene. 
Tipičan primjer je Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, zakonu koji je donijet još 2019. godine i na koji se više puta intervenisalo amandmanski na način da je odlagana njegova primjena, pa se tako „intervenisalo 2021. i 2013. da bi, prema sada važećoj odredbi, njegova primjena trebala da počne od 01. 01. 2027. godine.
I pored činjenjenice da je straučna i akademska zajednica upozoravala da, između ostalog „nije ni proradio softver za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine“ ovaj zakon „egzistira“ na „standby“, sa procjenom ovog autora da se može očekivati novo „amandmasnko djelovanje“ u pravcu daljeg odlaganja njegove primjene. Za one kojima je bliža materija budžeta i budžetskog prava samo napomena da danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koje se odnose na računovodstvo i završni račun budžeta.
Dakle, ovo je samo jedan od primjera na koji način država reaguje kada se “zaleti” u zakonodavnoj aktivnosti i “ukoči” u primjeni istih. 
Bez obzira što bi se sa pravom mogao tražiti krivac za probleme u primjeni ZoPD, sada je najvažnije vrlo brzo i ozbiljno shvatiti obim problema koji imaju privredna društva čiji su osnivači opštine i koja “moraju” biti usklađena do 31. marta, što je sada, za većinu njih skoro nemoguće. 
Treba li napomenuti da su to privredna društva koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, deponovanja otpada, održavanja gradske čistoće, upravljanja gradskim saobraćajem, javnom rasvjetom, parking usluga, tržnice i pijace itd – dakle društva od posebnog interesa za građane i funkcionisanje lokalnih zajednica!
Pritom treba naglasiti da nije problem do njih, niti do onih koji nastoje da im pomognu da izvrše zakonsku obavezu, već u “olako obećanoj brzini”.
Dodatan problem čini i činjenica da EK ni najmanje blagonaklono neće gledati na to da je država “omanula” i to kod subjekata čiji je ona vlasnik, pa zato ni Vlada ni Skupština ne reaguju. 
Međutim… “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”, kako kaže Bogišić, pa stoga predlagač i zakonopisac moraju povući hitno dva poteza. 
<h2>Dva poteza</h2>
Prvo, mora se intervenisati na čl. 630 ZoPD i za ova društva produžiti rok do roka u kome se uobičajeno održavaju redovne skupštine društava u realnom sektoru (30.06).
Drugi korak, sagledati cjelinu pravnog sistema, jer na privredna društva u 100% ili većinskom vlasništvu države pored bazičnog Zakona o privrednim društvima, primjenjuju se i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o komunalnoj djelatnosti, odredba člana 24 stav 4 Zakona o radu… itd.
Naravno da je ovo prilika da se ponovo citira Bogišić sa čuvenom zakonjačkom (pravničkom) izrekom iz Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine: “Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao”. 
Nažalost, predlagač i zakonopisac “mrtvijem snom spavaju”, uvijek spremni da slave (privremeno) zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a kada zakon stupi na snagu da odgovornost prenesu na one koji “moraju” da ga primjene. 
U konačnom, biće vrlo neprijatno objašnjavati EK zašto se odlaže primjena dijela zakona, ali kada se to već uradilo u oktobru 2025. godine (za potrebe interesa “pojedinca”) kada je amandmanski mijenjan u avgustu iste godine usvojeni ZoPD, zašto sada, kada “nužda” nalaže se isto ne bi ponovilo? 
Stoga, ostaje samo da vidimo ko će prvi da “proguta žabu”.

Zakon

Any delay in the adoption of laws obstructs the negotiation process with the European Union (EU), but their adoption without the necessary procedure and quality introduces into the legal system laws that lack proper implementation or are insufficiently communicated to the professional and general public - said the President of the Association of Lawyers Branislav Radulović.
In an interview with the MINA Agency, Radulović said that both the dynamics of EU integration and the quality of legislative activity must be achieved.
On Monday, the Parliament of Montenegro adopted 25 laws necessary to meet the criteria in the EU negotiation process at two extraordinary sessions that lasted a total of less than one hour and 30 minutes.
Debate on these laws was not conducted in detail, rather, it was consolidated and reduced to statements by the Minister of European Affairs Maida Gorčević, and three opposition MPs. These opposition MPs did not speak about the proposed legal solutions themselves, but criticized the manner in which the laws were adopted.
Responding to the question of how he comments on the adoption of laws in this way and whether this represents a violation of parliamentary procedures and a degradation of parliament, Radulović said that political elites, primarily due to a rather narrow view of the issue, have imposed an extremely problematic dilemma.
As he explained, that dilemma concerns what the primary and fundamental interest of the current legislative activity is - whether it is the speed of adopting laws or their quality and respect for procedure.
- The Association of Lawyers of Montenegro does not wish to participate in this, in our view, false debate, because both goals must be achieved simultaneously - both the dynamics of EU integration and the quality of legislative activity must be ensured - Radulović emphasized.
He noted that in the EU integration process, some of today’s EU member states, when they were candidates for membership, adopted legislative acts in English without translating them into the national language in order to accelerate the process.
- However, at the same time, they paid special attention to procedure and ensured that the adopted legal solutions were not merely „bare statistics for the European checklist“, but a concrete contribution to the quality of the rule of law and legal certainty for their citizens and legal entities to which those legal solutions applied - Radulović added.
Asked whether European integration can justify the adoption of laws without adequate debate and public involvement, he replied that a serious mistake is made by advocating only one of the two requirements - speed of adoption or quality of laws.
These two requirements, Radulović stressed, cannot be viewed partially or separated from one another.
- Any delay in the law-making process is a direct, intentional or unintentional obstruction of the very demanding negotiation process with the EU, but at the same time, the adoption of laws without the necessary procedure and, in particular, without quality in their content introduces into the legal system „dead letters on paper“ - laws that lack proper implementation or are insufficiently communicated to the professional, academic, or business community - Radulović said.
He cited the example of the new Law on Business Organizations, which, as he said, went through very demanding procedures, yet is still not sufficiently clear to the business community, especially to companies founded by the state or local self-government units, in terms of its concrete application and the obligation of re-registration within a very short deadline.
- What, then, can be expected from 25 new legal solutions whose titles we are not even able to precisely list on this occasion - Radulović asked.
EU integration, he said, cannot be an excuse for the proposer of laws for poor and insufficiently communicated legal solutions, especially not for those that have not undergone verification by the European Commission.
- This applies, for example, to the proposed amendments to laws in the field of security, which 18 non-governmental organizations and professional associations, including the Association of Lawyers, precisely pointed out in their letter - Radulović stated.
Responding to the question of what the possible consequences are for the quality of laws when a large number of them are adopted in a short period of time, he said that no matter how demanding the European agenda may be and how much it requires accelerated procedures that must be met with a quality response, one must be aware of the danger of disrupting the legal order through legal solutions that produce legal effects upon entering into force, while the very bodies adopting them or the subjects to whom they apply are insufficiently familiar with their content.
- Unfortunately, it must be stated that it is evident that the executive and legislative branches do not have proper coordination on this issue, or at least such an impression is created in the public. After all, in his well-known quote, Cicero warned the Roman Senate that „When there are too many laws, justice is lost in their multitude“ - Radulović said.
Asked to comment on the fact that two extraordinary sessions with a large number of laws on the agenda were scheduled at the last moment, although this could have been done earlier, starting from January 15, he said that this example precisely indicates a noticeable lack of quality organization in the law-adoption process.
- In this way, an effect is achieved that results in a short-term benefit in the EU integration process, but also a permanent defect in the fact that there are legal solutions for which there was no public debate with either the professional or political public - Radulović said.
According to him, all of this may result in the factual existence of „new laws“ within the legal order, but without their actual and consistent application by those to whom these legal solutions are intended.
- Therefore, the Association of Lawyers and the overall professional public will not side with any of the „conflicting parties“ that advocate a partial approach, but will insist on quality parliamentary procedures, quality legal solutions, and respect for the agenda agreed upon in the EU negotiation process, because the goal of laws is not their mere „existence“, but their full, non-selective, and consistent implementation - Radulović stated.
Responding to the question of why Montenegro still does not have a Law on Parliament and whether the adoption of such a legal act could prevent the practice of adopting laws under accelerated procedures, he said that Parliament has a relatively well-regulated Rules of Procedure, which is also a constitutional category contained in Article 91, paragraph 2 of the Constitution.
As he explained, a much bigger problem is the fact that Montenegro is the only country in the region that does not have a Law on the Government, so the manner of work, organization, composition, and functions of the Government are regulated not by law, but by decrees and other lower-level by-laws.
- As far as Parliament itself is concerned, it has a relatively well-regulated Rules of Procedure, which is also a constitutional category contained in Article 91, paragraph 2 of the Constitution, and whose adoption requires a majority of all MPs - Radulović said.
He added that only a simple majority would be required for a Law on Parliament, while the Constitution prescribes a higher majority for the adoption of the Rules of Procedure than would be required for a potential Law on Parliament.
However, he said, this issue is not of relevance in the case at hand - „25 laws in 90 minutes“, because the problem is not the lack of regulation, but its application.
- Therefore, we believe that no matter how long someone may have professional experience in monitoring the work of parliament, they can no longer know with certainty the order of sessions, the manner of convening them, or the schedules and methodology of work of the legislative committee, which significantly undermines both legal certainty and the dignity of the legislative body - Radulović concluded.

Radulović: Adoption without the necessary procedure and quality introduces laws into the legal system that lack proper implementation

Svako odlaganje donošenje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javnošću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rješenjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentariše donošenje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kršenje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je šta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina donošenja zakona ili njihov kvalitet i poštovanje procedure.
- Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogrešnoj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti - istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine današnje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
- Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rješenja ne budu samo “gola statistika za evropski štrik” nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rješenja odnose - dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna greška zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina donošenja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
- Svako odlaganje u procesu donošenja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem “mrtvo slovo na papiru” - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom - kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim društvima, koji je, kako je rekao, prošao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim društvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
- Šta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rješenja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti - upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za loša i nedovoljno iskomuncirana zakonska rješenja, posebno ne za ona koja nijesu prošla proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
- Kao što su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na šta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti narušavanja pravnog poretka zakonskim rješanjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
- Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvršna i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu još je Ciceron upozorio rimski Senat da “Kada je zakona previše, pravda se gubi u njihovoj gomili” - naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentariše to što su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
- Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rješenja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javnošću - kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem “novih zakona” u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rješenja namijenjena.
- Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od “sukobljenih strana” koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rješenja i poštovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo “postojanje”, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje zašto Crna Gora još nema zakon o Skupštini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu donošenja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skupštine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, regulišu uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
- Što se same Skupštine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika - naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skupštini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skupštine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skupštini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju “25 zakona za 90 minuta”, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
- Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurnošću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, što umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma - naveo je Radulović.

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Odluka Vrhovnog suda Crne Gore da usvoji zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinesetojulske nagrade za 2025. godinu i ukine rješenje Upravnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje je očekivana i na tragu ranije saopštenog stava od strane Udruženja pravnika Crne Gore - saopštio je predsjednik tog Udruženja, prof. dr Branislav Radulović.
Kako je dodao, pravna država mora da počiva na principima vladavine prava i zakonitosti, i u ovom slučaju se pokazalo da građani poput prof. Hajdukovića, neformalne građanske asocijacije i strukovne organizacije poput Udruženja pravnika nažalost čine više napora na obezbjeđenju stvarnog funkcionisanja pravnog sistema u Crnoj Gori nego same državne institucije kojima je to primarni zadatak i posao.
- Uporno skretanje pažnje da je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada, nažalost nijesu htjeli da čuju samo oni koji su upravo morali, po službenoj dužnosti, da vrše nadzor i staraju se o zakonitosti, u ovoj predmetnoj stvari - naveo je on.
Kako je naglasio odlukom Vrhovnog suda i ukidanjem rješenja Upravnog suda, te vraćanjempredmeta na ponovni postupak, nadaju se da će se kompletna stavar vratiti u polje neupitne primjene zakona i biti naučena lekcija za sve koji uporno umjesto zakonom idu “zagonom”.

Radulović: Odluka Vrhovnog suda o Trinaestojulskoj nagradi očekivana i u skladu sa stavom struke

Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su jednim nelegitimnim činom, činom suprotnom Ustavu države Crne Gore, suprotno njenom parlamentu koji je bio formiran 1914. godine i bio u punom legitimitetu, jednostavno zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju, njene legitimne institucije i crkvu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović.
U skupštinskoj sali na Cetinju sinoć je održana promocija Drugog izdanja knjige "Najveći zločin istoriji" Jovana Čubranovića, autora koji se bavi isključivo dokazanim i provjerljivim istorijskim činjenicama. Interesantno je i to što je istoga dana na Cetinju promovisana knjiga koja se bavi nasilnom aneksijom Crne Gore 1918. godine, ali i proslava Podgoričke skupštine u Pljevljima.
"Najveći zločin u istoriji" je, kako ističe Radulović, knjiga koja je izazvala izuzetno interesovanje javnosti i koju su izdavači odlučili da poklone crnogorskoj javnosti, te da će pokušati da štampaju još primjeraka.&nbsp;
Kaže da je datum promocije 1. decembar odabran zato što je 1. decembra bila kruna suverene, međunarodno priznate države Crne Gore i kraj onoga što se naziva Petrovićevska Crna Gora nakon 222 godine, odnosno kako kažu članovi tog nezakonitog, nelegitimnog odbora - da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegov dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola.
- Bio je to povod da ovo izuzetno izdanje koje se pojavilo 2021. godine, koje je nastalo u razdoblju od 1918. do 1934, koje je autentično, koje nije moglo imati refleksiju današnjih događaja, pojavi pred crnogorskom javnošću i pruži odgovore svima onima koji danas očigledno žele da prave jedan ozbiljan falsifikat crnogorske istorije - rekao je Radulović.
O 1918. godini, kako dodaje, pisali su renomirani crnogorski istoričari Dimitrije Dimo Vujović, Jovan Bojović, akademik Mijat Šuković, od obilja građe koja je dodatak autentičnosti izvora koji se mogu pronaći u njoj.&nbsp;
Radulović podsjeća da je knjiga podijeljena u 13 djelova, koji se sastoje od autentičnih i neposrednih izvora upravo perioda od Podgoričke skupštine zaključno sa 1930. godinom.
- Autor koji je publicista, koji je čitav svoj život posvetio borbi za međunarodno priznanje Crne Gore, donosi sijaset međunarodnih dokumenata, saznanja, čak donosi vrlo značajne dokumente iz beogradske štampe koja je upravo u tim godinama obznanila zločine po prvi put koji su se događali, pa čak i priznanje ministara. Imamo slučaj da ministar unutrašnjih poslova tadašnje Kraljevine prilikom formiranja nove vlade tadašnjeg premijera Davidovića gdje kaže da "za razliku od drugih mi više nećemo ubijati žene i djecu" - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOTetPB1-qqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su nelegitimnim činom zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju

Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Specijalno državno tužilaštvo u potpunosti je odbacuilo, kako su rekli, lažne navode iz otvorenog pisma bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice.
Medenica se, nakon što je sprovedena u Istražni zatvor, obratila se javnosti pismom u kojem iznosi niz optužbi na račun glavnog specijalnog tužioca Vladimira Novovića za revanšizam, zloupotrebu položaja i politički motivisano vođenje postupka protiv nje, ali i za distribuciju narkotika u, kako kaže, jednom iznajmljenom stanu ispod Ljubovića...
Tvrdi da je bez dokaza kriminalizovana, da su pojedine sudije i tužioci instrumentalizovani, te da je njen predmet dio šireg obračuna u kojem, kako navodi, „politika trasira i odabira, a mediji obasjavaju put do odabranih“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 62.5%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fmedenica-optuzuje-gst-za-revansizam-novovic-je-imao-vise-uloga-ugovarao-je-odluke-za-neke-sudije&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
U SDT-u kažu da su lažni navodi da je glavni specijalni tužilac, kao sudski pripravnik „distribuirao narkotike“ i „ugovarao odluke za neke sudije“. 
- U slučaju da je to istina, a nije nego laž, optužena je imala zakonsku obavezu da, kao vrhovna državna tužiteljka, od 2003. do 2007. i predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore, od 2007. do 2021. godine, preduzme krivično gonjenje ili da prijavi sva krivična djela za koja se goni po službenoj dužnosti a za koja je saznala u vršenju svoje službene dužnosti, što očigledno nije učinila, jer nije imala osnova i razloga. Osim toga, optužena je, kao predsjednica Vrhovnog suda i članica Sudskog savjeta, 2009. godine, glasala da se glavni specijalni tužilac izabere za sudiju Osnovnog suda u Danilovgradu, a 2014. godine i za sudiju Višeg suda u Podgorici, što opet samo za sebe dovoljno govori koliko su lažni njeni navodi - navedeno je u reagovanju SDT-a.
Negiraju i optužene i da je glavni specijalni tužilac vjenčao ćerku i zeta Dake Davidovića, što se, kako kažu, vrlo lako može provjeriti u matičnoj službi organa lokalne samouprave na čijoj teritoriji je sklopljen brak.
- Treće, lažni su navodi optužene da je u krivičnom postupku protiv okriviljenog M.Š., za krivično djelo na štetu braće Ć., glavni specijalni tužilac, kao sudija Višeg suda, izrekao kaznu zatvora od šest godina. U konkretnom predmetu odluku je donijelo vijeće od troje sudija, čiji je glavni specijalni tužilac bio predsjednik, a okrivljeni je, presudom K br. 124/16, iz aprila 2016. godine, za krivična djela teško ubistvo u prekoračenju granica nužne odbrane i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, oglašen krivim i osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora od 13 godina i šest mjeseci. A iako je optužena u pismu navela da po njenom pravnom rezonu u tom slučaju „nema ni p od prekoračenja“, za ukazati je da je i Apelacioni sud Crne Gore, u tom istom predmetu, u drugostepenom postupku, konačno našao da je okrivljeni učinio krivično djelo teško ubistvo u prekoračenju granica nužne odbrane i za to ga osudio - dodaje se u reagovanju SDT-a.
Tvrde da su lažni i navodi da je Novović izbjegao da prijavi i plati porez prilikom prodaje stana, što se, ističu u SDT-u, može utvrditi iz rješenja Uprave prihoda i carina Područna jedinica Podgorica Filijala za utvrđivanje i naplatu poreskih obaveza, br: 17/01-2-12706/21, od 3. marta 2022.godine.
Negiraju i navode Medenice u pogledu rezultata rada glavnog specijalnog tužioca, kao sudije Osnovnog suda u Danilovgradu, što se, poručuju, može utvrditi iz izvještaja o radu za period od 2009. do 2014. godine, kako u pogledu kvantiteta tako i u pogledu kvaliteta. 
- Da su istiniti navodi optužene, glavni specijalni tužilac sigurno ne bi, u 2014. godini, bio izabran za sudiju Višeg suda u Podgorici, glasovima članova Sudskog savjeta, među kojima je bila i optužena - naglasili su u SDT-u.
U SDT-u ističu i da nije tačno da je Novović nezakonito oduzeo predmet protiv optužene specijalnoj tužiteljki Nataši Bošković, već da je, u aprilu i junu 2022. godine, na osnovu Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, zbog složenosti predmeta, donio odluke o formiranju specijalnog istražnog tima, čiji su članovi bili više specijalnih tužilaca, a među njima i državni tužilac Jovan Vukotić, koji je upućen u Specijalno državno tužilaštvo odlukom Tužilačkog savjeta. 
- Samim tim, tužilac Vukotić bio je ovlašćen i da vrši poslove krivičnog gonjenja. Da je tužilac Vukotić ovlašćen za preduzimanje krivičnog gonjenja potvrdilo je i vijeće Višeg suda u Podgorici, u odluci Kvso br. 29/22, od 13. februara 2023. godine, kojom je potvrdilo optužnicu protiv optužene, a navode optužene u tom dijelu ocijenilo neosnovanim. Uostalom, stanovište da upućeni tužioci mogu da vrše poslove krivičnog gonjenja prihvaćeno je i u sudskoj praksi sudova zemalja Evropske unije, pa tako i Vrhovnog suda Republike Hrvatske I Kž-Us 8/18-6 i Kž-Us 95/15-4 - stoji u reagovanju.
Tvrde i da Novović i Specijalno državno tužilaštvo nijesu ucjenjivali sudije Višeg suda u Podgorici, da bi donijeli sudske odluke u korist SDT-a.
- Specijalno državno tužilaštvo i njegov rukovodilac ne ucjenjuju, niti pokušavaju da ucjenjuju, niti imaju namjeru da ucjenjuju bilo kog sudiju radi donošenja sudskih odluka, već poslove krivičnog gonjenja vrše savjesno, nezavisno, nepristrasno i odgovorno, po Ustavu i zakonu. Osim toga, Specijalno državno tužilaštvo je tražilo da se optužena osudi na jedinstvenu kaznu zatvora od 20 godina, a osuđena je na deset, pa je i ova činjenica, uz navedeno, dokaz lažnih tvrdnji optužene - navedeno je u reagovanju.
Ističu i da su lažni navodi Medenice da postoji fotografija specijalnog tužioca Vukasa Radonjića i jednog optuženog „kome ne traži zatvorsku kaznu“, da mu je „neko drugi platio svadbu“ i da „napreduje što više ispoljava nasilje u porodici“.
- Ukazuje se da specijalni tužilac nije ni u kakvim vezama sa konkretnim optuženim, da je fotografija nastala prilikom jednog svadbenog veselja, tokom boravka gostiju na podijumu za igru i da je na njoj očigledno da tužilac i optuženi nijesu zajedno i da su samo fotografisani u istom kadru, da je specijalni tužilac sam platio troškove svog vjenčanja, što se može utvrditi provjerom kod odgovornog lica privrednog društva u kojem je veselje organizovano i da je odlukom prvostepenog i drugostepenog prekršajnog suda, u martu prošle godine, pravosnažno oslobođen u prekršajnom postupku za prekršaj iz oblasti nasilja u porodici, što se može provjeriti i kod nadležnih sudova - tvrdi se u reagovanju SDT-a.
Odbacuju kao lažne sve navode i da je bilo ko iz Specijalnog državnog tužilaštva učinio dostupnim medijima privatne telefonske prepiske Medenice. 
- Za ukazati je da je prepiska optužene dostavljena sudu sa optužnicom protv nje, u oktobru 2022. godine, a da je novinarka portala „Vijesti“, koja je prva započela objavljivanje prepiski, u novembru 2023. godine, u emisiji „Načisto“, na Televiziji „Vijesti“, javno saopštila da njen izvor nije iz Tužilaštva, što se može utvrditi gledanjem snimka emisije, od 30. novembra 2023. godine, sa temom „Kako je porukama potčinjavano pravosuđe – red ljubavi, red naloga“, na zvaničnom jutjub kanalu (dio od 30:40 do 30:54) - napominje se u reagovanju.
U SDT-u demantuju i sve ostale navode pisma Medenice, ističući da su lažne i njene odbrane u tri krivična postupka u kojima je prvostepenim presudama oglašena krivom i osuđena na zatvorske kazne, po optužbama Specijalnog državnog tužilaštva.

SDT negira tvrdnje Medenice: Laž da je Novović distribuirao narkotike, ugovarao odluke i ucjenjivao sudije...

Više osoba osoba povrijeđeno je u saobraćajnoj nezgodi koja se večeras dogodila na magistralnom putu Ulcinj – Vladimir, piše Da.
Udes se dogodio u mjestu Klezna.
​Odmah nakon poziva, na lice mjesta upućene su tri ekipe Hitne pomoći i vatrogasno vozilo Službe zaštite i spašavanja.&nbsp;
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FHBFntUqqB74%3Ffeature%3Dshare&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
 
Prizor u tunelu je dramatičan. Fotografije pokazuju gotovo potpuno uništen automobil, od kojeg je usljed siline udara ostala samo smrskana školjka. Vatrogasci su morali da intervenišu kako bi pomogli u evakuaciji unesrećenih iz ostataka vozila.
​Iako je potvrđeno da ima povrijeđenih, tačan broj osoba i stepen njihovih povreda još uvijek nisu zvanično saopšteni. Svi povrijeđeni su hitno transportovani u najbližu medicinsku ustanovu radi ukazivanja pomoći.

Udes na putu Ulcinj-Vladimir, povrijeđeno više osoba

Iran je tokom noći, čini se, intenzivirao svoje napade na Izrael, a sirene za uzbunu su oglašavane širom Izraela. Na društvenim mrežama je objavljen niz snimaka kako iranske rakete pogađaju Tel Aviv, ali i snimci razaranja na zemlji.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2F0FUyxXOj%2F0FUyxXOj.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Izraelski mediji javili su da je jedna osoba poginula, a da je 21 osoba povrijeđena u udarima.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fvideo.klix.ba%2Fhls%2FOnCbwbRg%2FOnCbwbRg.m3u8&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
 
Više zgrada i automobila je ozbiljno oštećeno uslijed pogotka prema snimcima.
Takođe, posebno je objavljeno da je u centralnom Izraelu u napadima povrijeđeno pet osoba.
Trupe IDF-a iz Brigade za pretragu i spašavanje Komande domaće fronte poslate su na mjesto udara balističke rakete u Tel Avivu. Vojska navodi da snage sprovode "opsežne spasilačke i evakuacijske aktivnosti".

Iran "zasipa" Tel Aviv raketama: Objavljeni snimci razaranja, ima i ranjenih

Broj poginulih u američko-izraelskom napadu na žensku školu u Minabu na jugu Irana povećan je na 108, prenijela je večeras iranska agencija Fars i dodala da će sjutra biti dan žalosti.
Pozivajući se na tužioca regiona Minab, broj poginulih u izraelskom raketnom napadu koji je pogodio žensku školu u Minabu na jugu, porastao je na 108, a više desetina ljudi je ranjeno.
Guverner provincije Hormozgan, gdje se nalazi Minab, proglasio je dan žalosti za nedjelju, 1. mart, u provinciji, javlja novinska agencija ISNA.
Prema ranijem bilansu, bilo je više od 60 mrtvih i 90 povrijeđenih.
Izrael i Sjedinjene Američke Države rano jutros su napali Iran, a predsjednik SAD Donald Tramp je rekao da su napadi dio velike operacije s ciljem da se "iranska raketna industrija sravni sa zemljom". Iran je uzvratio raketnim napadima na niz zemalja regiona, prije svega tamo gdje ima američkog prisustva.

Iran: U napadu na žensku školu ubijeno 108 osoba, sjutra dan žalosti

Društvo

Na tavanu kuće u Nikšiću pronađene lovačke puške sa dozvolom, dva stara policijska pancira; Aco Đukanović priveden u CB Nikšić, ujutro daje izjavu osnovnom tužiocu

Tag: branislav-radulovic