<p>Predstavnici Udruženja pravnika Crne Gore su danas na sastanku sa ambasadorom EU <b>Johanom Satlerom</b> ukazali na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju, saopšteno je iz Udruženja. </p>
<p>Satler je organizovao sastanak povodom Dana Udruženja pravnika Crne Gore i obilježavanja 92 godine djelovanja najstarije stukovne organizacije crnogorskih pravnika koju su činili prof. dr <b>Branislav Radulović</b> – predsjednk Udruženja pravnika, adovkat <b>Ana Stanković Mugoša</b> – p.predsjednica Udruženja, prof. dr<b> Gordana Pavić – Jeknić </b>i advokat <b>Ibrahim Smailović </b>i<b> Ivan Medenica </b>– predsjednik Komiteta mladih pravnika.</p>
<p>Satler je, kako se navodi, ovom prilikom čestitao godišnjicu osnivanja Udruženja i istakao da ovaj datum predstavlja dokaz trajnog doprinosa Udruženja razvoju pravne nauke i prakse u Crnoj Gori.</p>
<p>- Predsjednik Udruženja profesor Radulović upoznao je ambasadora Satlera sa istorijatom Udruženja pravnika koji je dug 92 godine, radom Redakcije najstarijeg crnogorskog pravnog časopisa „Pravni zbornik“ , te tekućim aktivnostima kao i planovima za naredni period. Radulović je u ime Udruženja poklonio za potrebe ambasade EU u Podgorici novo izdanje „Pravnog zbornika“ i Bibliografiju ovog časopisa - navodi se u saopštenju Udruženja pravnika Crne Gore. </p>
<p>Tokom sastanka, kako se dodaje, razmatrana su pitanja od značaja za reforme u oblasti vladavine prava u Crnoj Gori. Predstavnici Udruženja pravnika su upoznali Ambasadora sa opasnošću sprovođenja „ishitrenog i nepripremljenog vetinga“, učestalosti korišćenja institiuta pritvora koji sve više postaje kazna a ne mjera obzbjenjenja kako to zakon predviđa. Predstavnici Udruženja pravnika su tokom razgovora ukazali i na neustavnost predloženih izmjena Zakona o javnom okupljanju.</p>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Udruženje pravnika upozorilo na neustavnost izmjena Zakona o javnom okupljanju

<p>Riječi crnogorskog mudraca i člana “Kuluka” (prve sudske instance u Crnoj Gori) <b>Sule Radova</b> “Ne po zagonu, no po zakonu”, koje su danas uklesane na ploči postavljenoj na Pravnom fakultetu UCG, trebalo bi uklesati na ulazu u Skupštinu Crne Gore.</p>
<h2>Blaga forma – snažan sadržaj </h2>
<p>Mišljenje Venecijanske komisije – Evropske komisije za demokratiju putem prava (tijelo Savjeta Evrope) iako nijesu obavezujuća – snagom svog <b>stručnog autoriteta</b> predstavljaju snažan mehanizam za uspostavu vladavine prava, posebno u državama sa “hramajućom” demokratijom i slabim institucionalnim mehanizmima zaštite <b>vladavine prava.</b></p>
<p>Crna Gora ima bogato iskustvo saradnje sa ovim <b>respektabilnim tijelom Savjeta Evrope</b> koje okuplja 60 država - sve evropske države osim Bjelorusije i Rusije (zvanično isključena 18.03.2022. godine nakon agresije na Ukrajnu) i druge van evropske države poput Kanade, Izraela, Brazila itd.</p>
<p>Ukoliko se na plenarnoj sjednici VK potvrdi “preliminarno mišljenje” da je Skupština Crne Gore bila dužna da “poštuje proceduru prilikom penzinosanja sudije Ustavnog suda” to –pored blage forme u kojoj se saopštava bi značilo – <b>prekršen je Ustav</b>!</p>
<p>To bi bila <b>profesionalna, stručna i lična satisfakcija</b> za sve koji su upozoravali da se – Ustav u dijelu člana 154 stav 3 morao poštovati i teška “diskvalifikacija” svih koji su to pitanje <b>relativizovali, prećutali ili na kršenju Ustava insistirali</b>.</p>
<p>Što se tiče političara – oni su “neuka stranka” i oni se uvijek mogu, za savaku svoju grešku, pozvati na “imunitet.” Pravnici – <b>ne</b>. </p>
<h2>Vlada bez “mišljenja”</h2>
<p>Saradnja Crne Gore sa Venecijanskom komisijom traje još od pred-referendumskog perioda kada je od strane <b>Vojislava Koštunice</b> i njegovih istomišljenika u Crnoj Gori dovođeno u pitanje ko ima biračko pravo na referendumu. Od tada do danas VK je dala na desetine mišljenja, a samo u prvoj polovini 2024. godine dala je najmanje pet za Crnu Goru i to povodom zakona koji uređuju rad Sudskog savjeta i sudija, o državom tužilaštvu, o specijalnom državnom tužiocu … Tu je i mišljenje o zakonu koji uređuje pitanje zapljene i konfiskacije imovine pribavljene kriminalnom radnjom (139 plenarna sjednica VK 21/22.06.2024. godine).</p>
<p>Nažalost, Crna Gora, ipored zahtjeva za mišljenjem, ista <b>nije u svim prilikama uvažila</b> (slučaj sa izmjenama Zakona o predsjednika) a dodatan problem sa “Venecijancima” može biti i <b>Zakon o Vladi</b> iz oktobra 2023. godine. Naime, Ministarstvo javne uprave je zatražilo mišljenje na nacrt Zakona koje je razmatrano na 6-7 oktobra 2023. godine, a prijedloga ovog Zakona <b>još nema u proceduri</b>.</p>
<p>Tek slijedi zahtjev za mišljenje vezano za – <b>izborno zakonodavstvo</b>.</p>
<p>Dakle, svi putevi i dalje vode u – Veneciju.</p>
<h2>Ustavni sud – samo (stalan)</h2>
<p>U “nacrtu mišljenja” Venecijanske komisije se navodi da “postojanje osnova za privremeni prestanak mandata sudije Ustavnog suda treba da <b>ocijeni sam Ustavni sud</b>, kao elemenat organizacione autonomije i nezavisnosti Suda, čime se sprečava bilo kakav <b>neprimjeren spoljašnji uticaj</b>”. Šteta što nijesu dodali – bivših predsjednika…</p>
<p>Posebno treba obratiti pažnu, kada se objavi konačno mišljenje, na dio koji govori o – <b>pravnoj sigurnosti</b>.</p>
<p>VK konstatuje: “I ako primjenjivost Zakona o radu nije bila nedvosmisleno i eksplicitno utvrđena, procedura propisana Zakonom o Ustavnom sudu, koja zahtjeva formalno obavještenje Ustavnog suda, ipak je <b>trebala da bude poštovana</b> od strane parlamenta.” </p>
<p>Možda, sada neki od kandidata za sudije Ustavnog suda nauče da neznanje demonstrirano na Odboru nije “prekršaj” već ozbilja profesionalna diskvalifikacija.</p>
<p>Ali, i za to ima lijeka ako se poslušaju riječi <b>Aristotela</b> - ”Prvi korak ka znanju je priznanje neznanja.”</p>
<h2>EK – VK</h2>
<p>U pogledu <b>ozbiljnih implikacija</b> koje će proizvesti mišljenje VK, posebno u budućim izvještajima EK vezanim za <b>vladavinu prava</b>, ne treba zanemariti da je prije neki dan u “non – pejperu” Evropske komisije, između ostalog, navedeno da je prethodni period od godinu dana: “obilježila duboka institucionalna i politička kriza nakon <b>odluke Skupštine da jednostrano konstatuje</b> da je sutkinja Ustavnog suda stekla uslov za penziju”. </p>
<p>Dodatno, eksplicitno je zaključuno da ova: “odluka<b> nije bila u skladu sa procedurom predviđenom Ustavom</b> koja zahtijeva plenarnu odluku Ustavnog suda”. </p>
<p>EK je dalje, polazeći od ovog stava, zaključila: “Ovakvi događaji izazvali su <b>veliku zabrinutost</b> u pogledu poštovanja nezavisnosti Ustavnog suda i<b> podjele vlasti</b> sadržanih u Ustavu"!</p>
<p>Pritom, EK upozorava da <b>dodatnu zabrinutost</b> izaziva i činjenica “što je procedura parlamenta za izbor novog sudije Ustavnog suda nastavljena i <b>nije zaustavljena</b> do dobijanja mišljenja Venecijanske komisije”. </p>
<h2>Tumači zagondžije</h2>
<p>Sada slijedi serija domaćih “tumačenja” šta je VK mislila, kazala, protumačila ….</p>
<p>Što se Udruženja pravnika tiče mi smo svoje kazali <b>kada je trebalo</b>, koliko je trebalo i <b>kako je trebalo</b>. </p>
<p>Stoga, sada ovim zagondžijama što im je “zagon ispred zakona” kao ih opisa Sula, ostavljamo – <b>naknadnu pamet.</b></p>
<p>Što se Vlade tiče,<b> bolje je pamet u glavu, </b>jer potpis premijera na dokument koji je sačinjen u prisustvu ambasadora EU u Crnoj Gori <b>ozbiljno obavezuje</b> i nije se igrati sa “našim najvažnijim spoljno-političkim partnerom”.</p>
<p>Treba li podsjetiti da je EK u “non-pjeperu” <b>upozorila</b> da će "od suštinskog značaja biti da se mišljenje Venecijanske komisije <b>u potpunosti primijeni</b> i da se poštuju uslovi političkog sporazuma, kako je dogovoreno između Vlade (uključujući i parlamentarnu većinu) i opozicije.
 </p>

Zagon i zakon

<p>Otvarajući 34. sesiju Ius Foruma Udruženja pravnika Crne Gore, na temu "Venecijanska komisija - uloga, iskustva i očekivanja" prof. dr<b> Branislav Radulović</b> podsjetio je da je Venecijanska komisija - Evropska komisija za demokratiju kroz pravo, tijelo Savjeta Evrope, osnovano 1990. godine, koje okuplja 46 evropskih država i svaka od država članica delegira po dva ekperta.&nbsp;</p>
<p>Samo &nbsp;Vatikan, te Bjelorusija, koja nikada nije primljena i Rusija koja je nakon invazije na Ukrajnu 2022. godine isključena, nemaju svoje eksperte u VK koji su nezavisni i biraju se na osnovu njihove stručnosti posebno u oblasti ustavnog i međunarodnog prava. Njih imenuju države članice, ali oni djeluju u ličnom svojstvu, a ne kao predstavnici svojih vlada.</p>
<p>Radulović je podsjetio da je glavna uloga Venecijanske komisije pružanje pravne pomoći državama u oblasti ustavnog prava, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i izbornog zakonodavstva.</p>
<p>Preporuke ovog tijela, iako nijesu obavezujuće, imaju veliki autoritet i često presudno utiču, posebno kada u pojedinim državama, u okviru nacionalnih institucija ili usljed političkih kriza nije moguće doći do rješenja.</p>
<p>Crna Gora ima prilično bogato iskustvo saradnje sa VK, koja je imala ključnu ulogu u reformama pravosudnog sistema, izbornog zakonodavstva i ustavnih promjena u zemlji.&nbsp;</p>
<p>VK je odigrala u predreferendumskom periodu (2005. godine) ključnu ulogu u određenju ko ima biračko pravo u Crnoj Gori. Od sticanja nezavisnosti 2006. godine, Crna Gora se u više navrata obraćala Venecijanskoj komisiji za dobijanje mišljenja i preporuka. Najznačajnija saradnja je bila oko ustavne reforme 2013 godine, kada je VK dala mišljenje na 16 ustavnih amandmana, među kojima sa izdvajaju oni koji su se odnosili na nezavisnost pravosuđa, sastav Sudskog savjeta, izbor sudija Ustavnog suda, imuniteta za članove Senata DRI itd.</p>
<p>Prof. dr <b>Srđan Darmanović</b>, raniji dekan Fakulteta političkih nauka UCG i član Venecijanske komisije govorio je o njenoj ulozi u stvaranju i učvršćivanju demokratskih institucija u Evropi i naročito se osvrnuo na nove demokratije Centralne, Istočne i Jugoistočne Evrope nakon Hladnog rata.&nbsp;</p>
<p>Istakao je da VK u ovom periodu nije bila samo pouzdani savjetodavac evropskih zemalja u razvoju njihovih demokratskih institucija, nego je dala i teorijski doprinos kodifikovanju evropskih standarda u oblasti izbora, prava nacionalnih manjina, razvoju ustavne pravde, ustavnosti i drugim oblastima. Njen stručni, ekspertski i nepristrasni način rada i rezultati koje je ostvarila, učinili su Venecijansku komisiju veoma uglednom institucijom ne samo u Evropi, nego i u mnogim vanevropskim zemljama koje se oslanjaju na njena ekspertska mišljenja, zaključio je Darmanović.</p>
<p>Prof. dr <b>Miloš Vukčević</b>, univerzitetski profesor, istakao je da djelovanje Venecijanske komisije je neophodno u vremenu kada su temeljne demokratske vrijednosti na iskušenju, kao sto je to trenutno slucaj sa Crnom Gorom. Iskustva pokazuju njen pozitivan doprinos, ali i potrebu da se ojača primjena &nbsp;njenih preporuka i osnaži njena uloga u izazovima savremenog društva.Njen značaj posebno dolazi do izražaja u državama u tranziciji, poput Crne Gore, koja već duži niz godina teži usklađivanju svog pravnog sistema sa evropskim standardima. Crna Gora često traži mišljenje Venecijanske komisije, ali implementacija preporuka zna da kasni ili se selektivno primjenjuje.</p>
<p>Svakako VK ima važnu ulogu u razvoju pravnog poretka Crne Gore. Način na koji Crna Gora prihvata i primjenjuje misljenje VK govori o njenoj stvarnoj posvećenosti evropskim vrijednostima.&nbsp;</p>
<p>Predavač na Fakultetu pravnih nauka UDG-a doc. dr <b>Nikola Šaranović</b> podsjetio je na pravnu izreku "ugovor je zakon za strane", koju je presložio u aforizam "zakon je ugovor za stranke".&nbsp;</p>
<p>- U konkretnoj stvari, stranke su vlast i opozicija; njihov ugovor je zahtjev Venecijanskoj komisiji; njeno mišljenje imaće snagu zakona." Šaranović je kazao da je zahtjev Venecijanskoj komisiji neka vrsta "lijeka iz alternativne pravne medicine", &nbsp;jer, kako je zaključio: "Kad pravda oboli, ne pomažu pravni ljekovi" - pojasnio je Šaranović.&nbsp;</p>

Ius Forum: VK kao garant pravne stabilnosti i demokratskih vrijednosti

<p>“Zgodan, inteligentan i ambiciozan Žilijen Sorel odlučan je da se uzdigne iznad svojih skromnih provincijskih korjena. Razapet između dva moćna svijeta, crkve koju simboliše crno, i vojske koju simboliše crveno, ubrzo shvata da se uspjeh može postići samo prihvatanjem suptilnog koda licemjerja po kojem društvo funkcioniše.” – izvod iz recenzije romana “Crveno i crno”</p>
<h2>Raspeće i ambicija</h2>
<p>Crvena i crna Crna Gora smjenjivale su se u zadnjih 150 godina u skoro zakonomjernim intervalima. U noći, u oči Velikog Petka (najtužnijeg dana za hrišćane), kao nikada ranije stale su jedna naspram druge. </p>
<p>Te noći Crna Gora bila je na rapeću, između svoje svijetle strane, toliko puta opjevane u idealu slobode, otvorenosti, građanstva i mediteranskog duha i one tamne, konzervativne, lukrativne, populističke …</p>
<p>U toj noći, kada je razum pokušavao da urazumi goli interes, sjetio sam se davno pročitanog romana “Crveno i crno” nepreveziđenog Stendala, za koga je Fridrih Niče zapisao da je „posljednji od velikih francuskih psihologa”.</p>
<p>Ovaj roman, jedno je od najznačajnijih djela realizma, prikazuje strukturu francuskog društva 19. vijeka, kroz lik Žilijena Sorela, mladog čovjeka, čija je “jedina vrlina bila ambicija, a ona ga je proklela” (cit.).</p>
<h2>Tranzicija pohlepnika</h2>
<p>Tranzicija vlasti u Crnoj Gori prije pet godina trebala je da omogući stvaranje potpuno nove elite koja će, nakon prvobitne akumulacije kapitala i neoliberalnog koncepta koji se sveo na rasprodaju društvene svojine i državnih preduzeća, biti generator novog i tako potrebnog razvoja. </p>
<p>Dobitnici nove političke moći, međutim, izvršili su samo preraspodjelu pozicija i sa još više energije krenuli u dalju rasprodaju „nacionalnog srebra“ - društvenog bogatstva, bez imalo želje da izgrade zdravu tržišnu i preduzetničku ekonomiju. </p>
<p>Na drugoj strani, na svakom koraku devastirana je funkcionalna (institucionalna) demokratija, a evropske integracije služe samo kao „smokvin list“ za prikrivanje nove generacije pohlepnika. </p>
<p>Crna Gora više nije ozbiljno organizovano društvo već poprište ličnih pohlepa i tone u nedopustivi provincijalizam i „istočnjački kapitalizam“. </p>
<p>Robert A. Hajneman upozorava da „bez autoritativnog zaštitnika pravila igre (države) politička igra, toliko bitna za rješavanje socijalnih razlika, brzo se deformiše u grabežljivu međuigru pohlepe i ličnih interesa koja samo slučajno rezultira nečim što liči na opšte dobro“. </p>
<p>Zato, misao Mahatme Gandija - „na ovom svijetu ima mjesta za sve, osim za ljudsku pohlepu“ trebalo bi kao upozorenje „novoj klasi“ staviti na ulazu na ulcinjsku Veliku plažu.</p>
<h2>Oprost nevjernicima </h2>
<p>Kako objasnisti, osim pohlepom, da je u noći kada počinje najtužniji dan u hrišćanskom svijetu, voljom strukture koja je došla na vlast pod sloganom „Ne damo svetinje“ u dubokim noćnim satima, suprotno svim principima i logikama parlamentarizma, po hitnom postupku, „na raspeću“ bila imovina Crne Gore.</p>
<p>Isus: „Oče, oprosti im, jer ne znaju šta čine“ (Luka 23:24) </p>
<p>Oprost može i treba – ali prvo pokajanje i odustajanje od Judinih srebrenjaka - „Juda za trideset srebrenjaka prodao Gospoda, ali nijedno blago ovoga svijeta ne može kupiti mir duše niti izbrisati grijeh izdaje“ – (nepoznati autor).</p>
<h2>Mrtvi crveni i pohlepni crni</h2>
<p>Poslije 35 godina od uvođenja višepartizma crnogorsko društvo i dalje je lišeno izbora između ideološki definisanih politika. Sve njene unutrašnje profilacije nemaju razvijene političke reprezente, pa tako ni danas ne postoji identitetski profilisana ljevica i desnica. </p>
<p>Crnogorsko ideološko mrtvilo, ukriveno iza oportuniteta, mora biti prekinuto. Koliko god izgledala nepromjenjiva ukupna crnogorska društvena zajednica ona upravo sada proživljava „provjetravanje“ koje je prirodno i neminovno. Vrijeme mrtve ljevice i pohlepne desnice mora biti završeno.</p>
<p>Sljedbenici i jednih i drugih pritom mogli bi se ujediniti kada bi sljedbenici „crnih“ shvatili da za sveštenstvo „samo bogati imaju pravo na čast, a siromašnima je preostala pokornost“, a sljedbenici “crvenih” ponovo ustali uz poklič “padaj silo i nepravdo”!</p>
<p>Odgovornost crvenih danas je neuporedivo veća jer crni (u politici i mantijama) nemaju niti jedan razlog da bilo šta mijenjaju. Došlo je njihovo vrijeme – da čereče budžet i državnu imovinu! </p>

Crveno i crno

<p><b>Sula Radov</b> je bio je poštovan od svojih savremenika, a i od svojih potomaka će biti poštovan, zato što je uspijevao da suštinski izrazi misao o svijetu, životu, čovjeku, o ljudskoj zajednici, o smislu i načinu ljudskog ponašanja, i po tome je on mudrac koji me inspirisao na jednu moju umjetničku projekciju - kazala je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, prof. dr <b>Sonja Šundić Tomović</b>.</p>
<p>Sula Radov, crnogorski Sokrat, čuvar pravde i narodne mudrosti. U vremenima kada su riječi bile zakon, a pravda svetinja, u srcu Katunske nahije stasao je čovjek čije ime i danas sija kao simbol čojstva, poštenja i oštroumnosti. Plemenski kapetan, narodni sudija i mudrac Sula je ostavio neizbrisiv trag u crnogorskoj istoriji, ne samo kroz presude i izreke, već i kroz život koji je svjedočio da pravda nije stvar sile, već istine i čestitosti. </p>
<p>Njegove misli prenošene su s koljena na koljeno, postale su dio narodnog duha, a njegovi stavovi o pravu, slobodi govora, i odgovornosti pred zajednicom ostaju podsjetnik da istinska snaga društva leži u pravdi i slobodi misli. Ako bi uveli zakone koji bi gonili poganu riječ, onda bi ubili slobodu riječi, govorio je Sula ukazujući da se demokratsko društvo gradi na otvorenom dijalogu i hrabroj misli, a ne na strahu i pritisku. </p>
<p>Fondacija Sula Radov za sjutra planira brojne aktivnosti kako bi obilježili rođenje ovog velikana, kojeg nazivaju i crnogorskim Sokratom, zbog toga su gosti u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, bili predsjednik skupštine fondacije Sula Radov prof.dr <b>Branislav Radulović</b> i autorka drame "Sula Radov i četiri Petrovića” prof. dr Sonja Tomović Šundić.</p>
<p>Profesorica Tomović je izradila, kaže Radulović, jednu izvanrednu dramu, koja će, naglašava on, biti premijerno predstavljena 6.marta, jer, ističe on, se 6. mart 1872.godine vezuje se za datum smti Sule Radova.</p>
<p>- Biće čitav set prigodnih događaja, od onoga koji se vezuje za njegove Komane, tamo je 1998. godine postavljeno spomen obilježje, biće položen vijenac. Isto tako delegacija fondacije biće sjutradan i ispred Vlaške crkve na Cetinju, gdje je podignut spomenik i gdje je sahranjen, knjaz Nikola mu je podigao spomenik 1872.godine, a ono što će biti centralni događaj zasigurno je prezentacija i predstavljanje drame, zahvalnost profesorici Tomović što je ovim autorskim naporom dala novi život Suli Radovom, i svemu onome što je zaoštavština, kako ste kazali, crnogorskog Sokrata, jednog izuzetnog mudrog čovjeka koji je simbol etike u crnogorskom društvu, a zasigurno i ostavio i vrlo veliki udio kod nas pravnika sa svojim izrekama, i svojim anegdotama, i svojim porukama, a neke od njih uklesane su i na spomen ploči koju je fondacija poklonila Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore - rekao je Radulović.</p>
<p>U njenom dramskom opusu, kaže Tomović, Sula Radov je inspiracija koja je poslužila, ističe ona, da iskaže svoj umjetnički senzibilitet. Dinastija Petrović je po svim parametrima, objašnjava Tomović, jedna od najznačajnih na Balkanu, a Sula Radov je bio savremenik, podsjeća ona, sva četiri velika vladara iz dinastije Petrović, i sa svima njima određene relacije što je, kako kaže, jako podsticajno za dramu.</p>
<p>- Radi se o jednoj veoma markantnoj figuri, koji poput Sokrata, i poput svih velikih učitelja čovječanstva nije ništa napisao, ali to su one ličnosti koje su izazivale poštovanje okoline svojom riječju, svojim govorom, svojim usmenim načinom saopštavanja svojih ideja i misli. To su bili veliki besjednici, retori, koji su saopštavali svoje shvatanje svijeta, života, zajednice, politike, društva, veoma sažeto, kondenzovano. Sula je bio takav čovjek. Bio je poštovan od svojih savremenika, a i od svojih potomaka će biti poštovan, zato što je uspijevao da suštinski izrazi misao o svijetu, životu, čovjeku, o ljudskoj zajednici, o smislu i načinu ljudskog ponašanja, i po tome je on mudrac koji me inspirisao na jednu moju umjetničku projekciju. Kao dramski pisac, ili kao pisac, ne morate se držati u potpunosti faktografije, dozvoljeno je da na osnovu nekog ličnog iskustva, ili imaginacije, ili nekih spisateljskih zakonitosti, prosto oživljavate lik, to je s jedne strane, a s druge strane moje ambicija nije bila da napravim jedan post moderni pozorišni komad, koji će eksperimentisati u jednom postmodernističkom maniru avangardnim tehnikama u pozorištu, već da u jednom klasičnom maniru, sa dozom humora, pokušavala sam uvijek da zadržim dozu humora, da predstavim Sulu, koji je, kao što sam rekla, meni bio izuzetno zanimljiv i značajan - zaključila je Tomović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DJDX-saT4l9E&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Tomović Šundić: Sula Radov mudrac koji me inspirisao; Radulović: On je simbol etike u crnogorskom društvu

<p>Groblja kao posebne površine od javnog interesa namijenjena su sahranjivanju pokojnika i kao takva su u crnogorskom pravnom poretku normirana kao „lokalna dobra u opštoj upotrebi kojima raspolažu opštine”. Ustav Crne Gore u čl. 58 stav 3 utvrđuje da su ”prirodna bogatstva i dobra u opštoj upotrebi u državnoj svojini,” te sagasno tome, ova dobra (groblja) ne mogu biti u privatnoj svojini.</p>
<p>Pažnju šire javnosti za imovinski status groblja u Crnoj Gori primarno je izazvala (iznenadna), a kasnije povučena, najava izmjene čl. 16 Zakona o državnoj imovini.</p>
<h2>Vlasništvo</h2>
<p>Saglasno Ustavu i važećim propisima, sva groblja u Crnoj Gori moraju biti isključivo u državnoj svojini i nije moguće da budu objekt privatne svojine. To podrazumijeva da ne mogu biti ni u svojini vjerskih zajednica ili drugih privatno-pravnih lica.</p>
<p>Zbog izuzetne zainteresovanosti šire javnosti za razumijevanje suštine ovog građansko-pravnog odnosa, a pogotovu imajući u vidu faktičko stanje da je veći broj (mjesnih) groblja, mimo zakona, upisan na crkvene organizacije, potrebno je dodatno ukazati na pravni aspekt ove problematike.</p>
<p>Groblje, kao nekretnina u posebnom pravnom režimu, je zemljište na kojem se nalaze grobna mjesta, prateće građevine (kapela, odnosno prostorije za izlaganje na odru i za ispraćaj umrlih, krematorijum, mrtvačnica i druga komunalna infrastruktura), te se stoga smatraju javnim dobrima u opštoj upotrebi, odnosno, groblja i grobna mjesta su stvari koje su van pravnog prometa (res extra commercium).</p>
<p>Korisnik ne stiče svojinu nad grobnim mjestom, jer je groblje neotuđivo iz vlasništva jedinice lokalne samouprave, već stiče pravo korišćenja grobnog mjesta. Grobljem upravlja uprava groblja (javno preduzeće, odnosno odbor za održavanje mjesnog groblja).</p>
<p>Pravni status groblja, pored Ustava i pomenutog Zakona o državnoj imovini uređuju još i Zakon o komunalnim djelatnostima i (lokalne) Odluke o uređenju i održavanju groblja i sahranjivanju. </p>
<p>Tako se npr. u Odluci Opštine Danilovgrad (čl. 5. stav 1) navodi da »Gradskim grobljem upravlja i stara se o njegovom uređenju i održavanju Javno komunalno zanatsko preduzeće. Uređenje i održavanje seoskih groblja obavlja mjesna zajednica na čijoj se teritoriji groblje nalazi (stav 3). Mjesna zajednica može formirati odbor koji će se starati o uređenju i održavanju groblja« (stav 4).</p>
<h2>Istorijat</h2>
<p>Crna Gora ranije je imala poseban Zakon o grobljima (u primjeni od 23. marta 1962. do 9. decembra 1984. godine), kojim je bilo uređeno da »Groblje je komunalni objekat kojim upravlja opštinski narodni odbor«. Takođe je bilo normirano da: »U mjestima koja nijesu gradskog karaktera grobljem upravlja mjesni odbor«. </p>
<p>Dodatno postojao je i Zakon o pogrebnoj djelatnosti i o uređivanju i održavanju groblja (u primjeni od 9. decembra 1984. do 15. aprila 1995. godine) te kasnije Zakon o komunalnim djelatnostima (u primjeni od 15. aprila 1995. do 25. avgusta 2016. godine)</p>
<h2>Uzurpacija </h2>
<p>Kratak pregled važeće i ranije normative jasno ukazuje da nije moguće da groblja budu u privatnom vlasništvu, samim tim da budu u katastru upisana na crkvene organizacije.</p>
<p>Međutim, u postupcima formiranja novih katastarskih operata tokom 90-ih godina prošlog vijeka, izvršeni su (bez izuzetaka) nezakoniti upisi mjesnih groblja.</p>
<p>Naime, uoči i tokom izlaganja podataka premjera, katastarskog klasiranja zemljišta i utvrđivanja stvarnih prava na nepokretnostima, postupajuće Komisije su, zanemarivanjem odredbi zakona koji su tada bili u primjeni (Zakon o premjeru i katastru zemljišta iz 1974, Zakon o premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 1984. godine i Zakon o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnostima iz 2000. godine), tj. bez ikakvog pravnog osnova, izvršile upise groblja na različite crkvene subjekte.</p>
<h2>Studija slučaja - Danilovgrad</h2>
<p>1. Seosko groblje u mjestu Kosić upisano je kao svojina (1/1) MITROPOLIJE CRNOGORSKO PRIMORSKE CETINJE. </p>
<p>Rješenje o upisu br. 414 od 27.11.2000. godine, donijeto je uprkos činjenici da je ovo groblje prethodno bilo upisano u posjedovni list 168 KO Kosić – parcela br. 718, groblje, kao Dobro sela Kosić (što zaista i jeste). </p>
<p>Na aviofotogrametrijskom snimku iz 1995. godine nije dešifrovan vlasnik, niti je tokom izlaganja novog katastra, bilo ko pristupio ispred Mitropolije, što nije »osujetilo« Komisiju da arbitrarno izvrši ovakav upis, pa čak da u razlozima svog rješenja navede da je »činjenično stanje utvrđeno na osnovu uvida u elaborat premjera, na osnovu uvida u do sada važeći kat.operat za KO Kosić i da na ovakvo utvrđeno činjenično stanje u postupku izlaganja nije bilo primjedbi« (?!)</p>
<p>Inače, saglasno odredbama čl. 69 Zakona o državnom premjeru, katastru i upisima prava na nepokretnosti (koji je bio u primjeni u vrijeme upisa u list nepokretnosti 414 KO Kosić), nadležni organ za upis prava na nepokretnosti, trebao je, po službenoj dužnosti, da ispita da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za upis. </p>
<p>Dakle, ovakav upis je ništavan, budući da je svojim sadržajem protivan ustavom utvrđenim načelima društvenog uređenja i zakonskim zabranama, odnosno, kao protivzakonit i ne proizvodi pravna dejstva (što je nužno potvrditi u upravnom, odnosno sudskom postupku). </p>
<p>2. U prilog arbitrarnog i nezakonitog postupanja tokom formiranja novih katastarskih operata stoji i novi operat za KO Martinići, gdje su tri groblja (Šabov krug, Gornji Martinići i Gorevići) upisani u listu nepokretnosti 663 KO Martinići kao svojina (1/1) CRKVE (!?), pri čemu je indikativno da je prilikom katastarskog izlaganja (kojem niko nije pristupio), parcela 2513 (Šabov krug) dešifrovana samo kao »groblje«, i da na istoj ne postoji bilo kakav sakralni objekat.</p>
<p>3. Takođe, u KO Glizice - seosko groblje je upisano kao svojina (1/1) na Crkvu Svetog Blagovijesta (na avio snimku je dešifrovano: »Blagovesta« !), uprkos tome što ovakav pravni subjekat nikada nije postojao, a kamoli da bude titular prava svojine!</p>
<p>4. U KO Bandići veći dio postojećeg seoskog groblja upisan je kao parcela 1198 u listu nepokretnosti 210, na titulara »Hram crkve Sv.Pavle i Sv. Jovan«, uprkos tome što ovakav »subjekat« ne može biti nosilac prava svojine. Inače, preostali dio ovog groblja, kao i kapela, nalazi se na katastarskoj parceli br. 1203/3 - po kulturi »šume 5. klase« (!?) </p>
<p>»Kruna nezakonitosti« je primjer faktičkog djelovanja Pravoslavne crkvene opštine Danilovgrad, koji je ispoljen putem akta br. 16 od 07.06.2024. godine, kojim Crkva (?!) jednom građaninu »dozvoljava« da izgradi grobno mjesto na mjesnom groblju Kosić (!).</p>
<h2>Pravna pouka</h2>
<p>»Goblje je mjesto gdje živi dolaze da se sjete mrtvih i razmišljaju o životu« - (Rousseau).</p>
<p>Dok katastarske službe, vršeći teška krivična dijela, vrše nazakonite upise, nadležni organi krivičnog gonjenja »mrtvijem snom spavaju«, Crnogorci prisjetite se stiha: »Vuk na ovcu svoje pravo ima ka tirjanin na slaba čovjeka« (Petar II Petrović Njegoš)</p>
<p>Ovaj tekst je opomena živima da njihovi preminuli počivaju u otetoj zemlji!</p>

Čija su naša groblja

<p>Predsjednik Udruženja pravnika profesor dr Branislav Radulović pohvalio je čin podrške profesora iz Srbije crnogorskim studentima poručujući da &nbsp;da svijet normalnosti može da stanuje i ovdje - na Balkanu.</p>
<p>- Solidarnost, empatija, kolegijalna saradnja i podrška za bolje i pravednije društvo obilježje su pristojnih, obrazovanih i nacionalizmom neopterećenih ljudi. Podrška profesora iz Srbije crnogorskim studentima, čin je vrijedan poštovanja, jer pokazuje da svijet normalnosti može da stanuje i ovdje na Balkanu i da su civilizacijske vrijednosti, za koje se bore i jedni i drugi, osnov okupljanja i međusobne saradnje i uzajamne podrške - istakao je Radulović.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 140px; position: relative;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fpodrska-organizaciji-kamo-sutra-stigla-i-sa-univerziteta-iz-srbije&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Etnička pripadnost, religija, teritorijalna određjenost po mjestu rođenja jesu, kaže on, važne komponente, ali su, kako je dodao, potreba za slobodom, jednakošću i pravdom vrijednosti građanskog društva koje ne nasljeđujemo - već za koje se moramo boriti.</p>
<p>- Abraham Linkoln je izrekao: "nije važno da li si na strani većine ili manjine, važno je da si na pravoj strani." Oportunitet, linija manjeg otpora, nekritička odanost prema "većini" i bježanje od ugrožene "manjine" nikada nije dovelo do građanskog društva, prosperiteta, odgovorne vlasti i države vladavine prava. Rođenjem ne postajemo građani, već svojim životom, stvaranjem i zalaganjem - poručio je Radulović.</p>
<p>Kao što nacionalistička Srbija ima "partnera" u nacionalističkoj i desničarskoj Crnoj Gori, tako i građanska, akademska, evropska i slobodarska Crna Gora ima, zaključuje Radulović, prijatelja i saborca u isto takvoj Srbiji.</p>

Radulović: Podrška profesora iz Srbije crnogorskim studentima dokaz da na Balkanu može da stanuje svijet normalnosti

<p>Izjava mitropolita crnogorsko-primorskog<b> Joanikija </b>da je srpski jezik u temeljima Crne Gore i da bi trebalo da bude službeni predstavlja jedan od poteza koji su „dio strategije zvaničnog Beograda da se destabilizuje politička situacija u Crnoj Gori i uspore pregovori sa Evropskom unijom, kazao je u razgovoru za Danas.rs<b> Zlatko Vujović</b>, profesor Fakulteta političkih nauka i predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI).</p>
<p>Kako ukazuje, sve u cilju da se neostvari namera zvaničnog Brisela i zvanične Podgorice da Crna Gora postane članica EU 2028. godine.</p>
<p>Vujović napominje da je Ustav Crne Gore veoma restriktivan kada je u pitanju ova inicijativa, te da je za promjenu odredbe statusa srpskog jezika u službenoj upotrebi koju ima sada u odredbi o statusu službenog jezika kakav ima crnogorski potrebna dvotrećinska većina poslanika.</p>
<p>Dodaje da je neophodan i državni referendum o tom pitanju, na kojem bi tri petine upisanih birača glasalo „za“.</p>
<p>- To je politički nemoguće, ali je moguće ukoliko bi se pokušalo dopisati novi član. Blokirani Ustavni sud ne bi bio u mogućnosti da proglasi da je riječ o neustavnom aktu. To znači politički haos u Crnoj Gori i to je istinska namjera mitropolita Joanikija po nalogu zvaničnog Beograda - zaključuje Vujović.</p>
<p><b>Branislav Radulović</b>, predjsednik Udruženja pravnika Crne Gore, smatra da „u trenutku kada je čitav jedan grad u koroti zbog stavičnog masakra i kada je tim ljudima potrebna poruka utjehe i nade prvorangirani sveštenik SPC u Crnoj Gori se bavi lingvističkim pitanjem koje nesumljivo, u njegovoj interpretaciji ima i duboko dnevno političku konotaciju“.</p>
<p>- Šta odgovoriti na izjave sveštenika koji se ne pojavi na komemoraciji 13 ubijenih nevinih građana u gradu (Cetinju) u kom „stoluje“ i koji u danima duboke tuge „otvara“ identitetska pitanja na kojima desničarski pol crnogorske političke scene gradi svoju stranačku strategiju - naglašava Radulović.</p>
<p>Kako dodaje, na taj način se ne pokazuje samo da „prvaci“ Srpske pravoslavne crkve ne uvažavaju ustavno ustrojstvo sekularne države, već se mnogo više pokazuje da zanemaruju duše onih za koje su po Božijoj milosti „nadležni“.</p>
<p>Ističe da „davno iznijeti“ stav da je SPC „parapolitička“ organizacija sve više dobija na utemeljenju.</p>
<p>- Nažalost time se samo nastavlja usud ove generacije i u Srbiji i u Crnoj Gori da živi vrijeme „sveštenika političara“ i političara bez svijesti (i savjesti) o javnom interesu - ističe Radulović.</p>
<p>Stoga, dodaje on, u ovim danima tuge i danima kada srpski i crnogorski studenti brane elementarni osjećaj normalnosti jedina ispravna reakcija na „političare u mantijama“ je – ignorisanje.</p>
<p><b>Nikoleta Đukanović</b>, docentkinja na Univerzitetu Donja Gorica u Podgorici, ističe da je inicijativa mitropolita Joanikija već mogla u više navrata da se čuje od predsjednika skupštine Crne Gore Andrije Mandića i njegovih kolega iz bivšeg Demokratskog fronta.</p>
<p>- To je, sigurna sam, uz usvajanje izmjena Zakona o državljanstvu i inicijative u vezi Zakona o stranim agentima, nešto što je bio ključni partijski zadatak po dobijanju pozicija u Vladi, kontrolisanju parlamentarne većina, a shodno diktatu beogradskih vlasti - ukazuje Đukanović.</p>
<p>Dokaz tome je, dodaje ona, činjenje i konstantno miješanje Srpske pravoslavne crkve u politiku u Crnoj Gori, koja upravo diktira ključne korake parlamentarne većine i u određenim trenucima i same Vlade.</p>
<p>Prema rezultatima popisa, u Crnoj Gori crnogorskim jezikom govori 34,52 odsto stanovništva, srpskim 43,18 odsto, bosanskim 6,97 odsto, albanskim 5,25 odsto, ruskim 2,4 odsto, srpskohrvatskim 2,08 odsto, a 1,7 odsto nije željelo da se izjasni.</p>

Ignorisati političare u mantijama

<p>„Životinjska farma“ je satirična alegorija Džordža Orvela, u kojoj životinje kao likovi predstavljaju ljude i opisuje borbu za vlastiti status “nove klike” pod izgovorom borbe za dobrobit drugih.</p>
<p>Djelo se može posmatrati kao <b>opomena ljudima</b>. Oni koji obećavaju promjenu i jednako društvo za sve, najčešće se promijene kad dođu na vlast – (<i>izvod iz recenzije</i>)</p>
<h2>Nasilje</h2>
<p>Crna Gora sve više postaje teško mjesto za život.</p>
<p>Nasilje (vršnjačko, nad ženama, obračun bandi, masovna ubistva), nekultura, primitivizam, populizam, klerikalizam, nacionalizam ... postoje u svakoj zajednici, ali kada postanu dominirajući obrazac "društvene stvarnosti", ta zajednica ima dvije opcije - privikavanje na "novu realnost" ili <b>otpor</b>!</p>
<h2>Otpor</h2>
<p>Problem postaje akutan ako "vladajuća elita" nema odgovor ili vrlo pasivno reaguje na "novi talas društvene realnosti".</p>
<p>Građanski otpor tada <b>ne samo da je legitiman već i nužan.</b></p>
<p>Ukoliko "vlasti" umjesto da se suoče sa uzrocima i stvarnim opasnostima za zajednicu dodatno oštricu "borbe" usmjere ka nosiocima građanskog otpora (civilnom sektoru, studentima, neformalnim građanskim grupama...) tada pokazuju da nijesu "dio rješenja" već "dio problema".</p>
<h2>Problem</h2>
<p>Problem nasilja je složen i sa različitim uzrocima koji mogu uključivati individualne, socijalne, kulturne i ekonomske i druge faktore.</p>
<p>Stoga, prevencija nasilja zahtijeva sveobuhvatan pristup, uključujući <b>unapređenje pravnog sistema</b>, izgradnju socijalne kohezije, osiguranje osnovnih ekonomskih resursa za sve članove zajednice, izgradnju obrazovnog, zdravstvenog sistema, ulaganje u sport, medijsku kulturu ...</p>
<p>Povećanje broja policajaca jeste odgovor, <b>ali ne i dovoljan</b>.</p>
<h2>Dugo putovanje</h2>
<p>Crnogorsko društvo danas "ubira plodove" svojih odluka.</p>
<p>Devedesetih godina je umjesto <b>Ante Markovića</b> biralo "AB (kontra), revoluciju, umjesto "redefinisanja Jugoslavije" iz glave cijelog naroda izabran je <b>Miloševićev</b> koncept "svi Srbi u jednoj državi".</p>
<p>Umjesto <b>modernosti liberala</b> izabran je nacionalizam i konzervativizam (od SDB formiranih) "narodnjaka" i stupidan slogan neokomunista "godine počinju januarom", koji su kasnije postali neo(kvazi)liberali!</p>
<p>"Popovi, topovi, lopovi" - rat, inflacija, tranzicija, tajkuni, šverceri, izbjeglice ... i danas <b>uzimaju svoj danak</b>.</p>
<p>Željeni odgovor u vidu EU integracija, sve više postaje mantra - forma bez sadržaja. Dugo putovanje u Evropu, sada umjesto simulatora "EU integracija" predvode "Evropljani sa dna kace".</p>
<h2>Obrazac</h2>
<p>Ponovljeni (isti) obrazac uvijek daje isti rezultat!</p>
<p>Po ko zna koji put umjesto pravog odgovora na "patologiju društva" populističko-nacionalistička "elita" <b>oponaša obrazac</b> (političkog) Beograda!</p>
<p>Obećava (fikciju) ekonomskog "El Dorada" i guši građanske slobode. I ne razumije poruku: "Student nije zapalio žito"!</p>
<p>Tu dolazimo do Orvelove"Životinjske farme" i fenomena "svinja na vlasti"!</p>
<h2>Svinje na vlasti</h2>
<p>Kada u <b>Orvelovom</b> romanu pobunjene životinje preuzmu farmu od čovjeka (neodgovornog i pijanog vlasnika farme Džonsa) "vlast" u svoje ruke, u ime "pobunjenog naroda" (životinja) preuzimaju svinje.</p>
<p>Nedugo zatim, druge životinje postaju <b>nezadovoljne samovoljom</b> i "vladavinom" svinja, koje na svaki vid suprotstavljanja odgovaraju istim pitanjem: Je li želite da vam se (na vlast) vrati čovjek (farmer Džons)?!</p>
<p>I kada u Beogradu studenti pitaju za žrtve "nadstrešnice" AV pita - hoćete li da se vrate "žuti".</p>
<p>Kad njihove kolege u Podgorici i na Cetinju, postave isto pitanje za tragediju i smrt 12 sugrađana, domaći "av-ovci" ih optuže da su <b>organizovani od kriminalaca</b> (!) i da hoće da vrate "stare".</p>
<p>To <b>nije odgovor, </b>to nije put ka ozdravljenju društva. To je <b>logika Napoleona</b> (glavne svinje na farmi).</p>
<p>Odgovor je u empatiji, podizanju društvene kohezije, odgovornosti, obrazovanju i profesionalizmu. Odgovor je u obećanim reformama, vladavini prava (a ne pravu na vladavinu) ... meritokratiji i funkcionalnoj - institucionalnoj demokratiji.</p>
<p>Odgovor nije u nepripremljenim press-ovima, pogrešnim frazama i lapsusima.</p>
<p>Odgovor je u <b>osjećaju za odgovornost</b>!</p>
<h2>Dvije naučene lekcije</h2>
<p>1. Nikada ne vjeruj "mladim, lijepim i pametnim", jer dok se kao pripravnici nauče politici (ozbiljnom poslu) slupaju podosta kola, budžeta i po koju državu.</p>
<p>2. Na farmi sve su svinje iste - posebno na vlasti!</p>

Životinjska farma

<p>Prethodne odluke Ustavnog odbora i predsjednika Skupštine (<b>Andrije Mandića</b>) sada postaju dodatno problematične i potvrđuju se kao formalno neustavne - poručio je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore <b>Branislav Radulović</b> nakon što je Ustavni sud predsjednika Crne Gore <b>Jakova Milatovića</b> obavijestio da sudija <b>Budimir Šćepanović</b> stiče uslove za penziju.</p>
<p>Podsjećamo, sutkinja <b>Dragana Đuranović</b> je smijenjena na sjednici Ustavnog odbora - čime je to skupštinsko tijelo preuzelo Ustavom jasno propisanu ulogu Ustavnog suda. Sporno zasijedanje Ustavnog odbora proteklo je u atmosferi haosa, uz dimnu bombu i oštro negodovanje opozicije, a sve to nije spriječilo predsjednika Skupštine Andriju Mandića da na sjednici parlamenta usvoji zaključke Ustavnog odbora i konstatuje prestanak funkcije Dragani Đuranović.&nbsp;</p>
<p>- Obavještenjem Ustavnog suda koje je danas, kao plod jednoglasne odluke svih pet sudija ovog suda, upućeno predsjedniku države, otklonjene su sve dileme u pogledu primjene člana 154 stav 3 Ustava Crne Gore i potvrđen javno saopšten stav Udruženja pravnika po ovom pitanju - poručio je Radulović u saopštenju medijima.</p>
<p>Ustvrdio je da, saglasno postupanju Ustavnog suda, sada predsjednik države treba da preuzme radnje iz svoje nadležnosti.</p>
<p>- Udruženje pravnika ovom prilikom pozdravlja napor akademske zajednice i civilnog društva za očuvanje ustavnosti i pravnog poretka. Udruženja pravnika, naglašava da ostaje kao i u ranijim svojim saopštenjima, pri stavu u dijelu primjene Zakona o PIO, ali to nikom, pa ni Skupštini ne daje pravo da se upusti u otvoreno kršenje Ustava Crne Gore - zaključio je Radulović.</p>
<p>Istog stava je i sam predsjednik Jakov Milatović koji je takođe poručio da današnji potez Ustavnog suda potvrđuje stav koji dijeli sa Radulovićem i ostatkom javnosti.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 55.8642%; padding-top: 120px;"><iframe src="//cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fpolitika%2Fustavni-sud-potvrdio-stavove-milatovica-odbor-proteklih-dana-uzurpirao-nedleznosti-suda&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p>Iz Kancelarije za odnose s javnošću predsjednika Crne Gore saopšteno je da je on primio obavještenje Ustavnog suda u kome je navedeno da su na današnjoj sjednici sudije jednoglasno utvrdile da su se stekli uslovi za raspisivanje javnog poziva za izbor sudije Ustavnog suda Crne Gore za popunjavanje mjesta sudije Budimira Šćepanovića - za koje je nadležan on.</p>

Radulović: Prethodne odluke Ustavnog odbora i Mandića potvrđene kao formalno neustavne

<p>Na protestu građana ispred rezidencije Vila Gorica, tokom svečanosti povodom dodjele Trinaestojulske nagrade, zabilježeni su incidenti u kojima su pripadnici policije upotrijebili biber sprej na mirno okupljene građane. Na snimcima koji kruže društvenim mrežama jasno se vide da policajci kako prskaju sprej direktno u lice demonstrantima koji nijesu pružali otpor.</p>
<p>Građani su se okupili da izraze nezadovoljstvo zbog, kako su naveli, nezakonite i politički motivisane dodjele najvećeg državnog priznanja, a protest je u potpunosti imao miran karakter – do trenutka kada je policijski kordon krenuo ka okupljenima.</p>
<p>Na snimku se vidi policajac kako bez prethodnog upozorenja koristi biber sprej i prska okupljene direktno u oči, izazivajući vidno uznemirenje i zdravstvene tegobe među građanima. Na drugoj strani, na gornjoj fotografiji drugi policajac na sličan način koristi sprej nad starijim učesnicima protesta.</p>
<p>Građani su nakon upotrebe hemijskih sredstava dozivali pomoć, dok su pojedini, uključujući i poznate javne ličnosti, završili u Hitnoj pomoći zbog jakih reakcija na sprej. Svjedoci navode da je intervencija bila neproporcionalna i ničim izazvana, posebno s obzirom na činjenicu da okupljeni nisu pokazivali agresiju niti pokušali da probiju kordon.</p>
<p>Protest je bio usmjeren protiv dodjele Trinaestojulske nagrade, za koju su organizatori i pojedini dobitnici ocijenili da je obesmišljena dodjelom za, kako tvrde, nepostojeću knjigu, te zbog višestrukog nagrađivanja u istoj kategoriji, što je u suprotnosti sa zakonom.</p>
<p>Incidenti ispred Vile Gorica dodatno su izazvali zabrinutost u javnosti, posebno zbog brutalnog odnosa policije prema građanima koji su se, kako ističu, borili za odbranu dostojanstva i legitimnosti najvišeg državnog priznanja.</p>
<p>Brojne političke i građanske organizacije već su najavile da će tražiti odgovornost zbog neosnovane upotrebe sile i narušavanja prava na mirno okupljanje, dok su snimci policijske represije postali viralni, izazivajući osude na društvenim mrežama i šire.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fyoutu.be%2FGADmlAODFPQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p>&nbsp;</p>

(FOTO i VIDEO) Policajci snimljeni u akciji brutlnog zasipanja građana biber sprejom

<p>Žao mi je svakog časnog pripadnika Uprave policije koji je, iz raznih razloga, morao služiti ovoj večerašnjoj bruki, kazao je poslanik Socijaldemokrata (SD) nakon večerašnjeg protesta na Gorici na kom su policijski službenici u nekoliko navrata upotrijebili biber sprej protiv okupljenih.</p>
<p>Zirojević je poručio da nema povlačenja pred fašizmom.</p>
<p>-  Pa ipak, pred fašizmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi! Do slobode - poručio je Zirojević na mreži X.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&amp;url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fzirojevicnikola%3Flang%3Den&amp;key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Zirojević: Pred fašizmom se nećemo povlačiti, čak ni kada se on nalazi u policijskoj uniformi

(FOTO i VIDEO) Policija biber sprejom na građane, korišćeni i pendreci; Marunović: "Naša borba počinje noćas, nećemo se umirit' nikad"

<p>Stranka evropskog progresa (SEP) oštro je osudila upotrebu sile nad građanima tokom protesta ispred Vile Gorica, ocjenjujući da je svečana dodjela Trinaestojulske nagrade, umjesto praznika dostojanstva, pretvorena u prizor nasilja i represije.</p>
<p>- Trinaestojulska nagrada pod nasiljem i suzavcem – to je današnja slika Crne Gore, u kojoj Demokratski front i Demokrate silom vladaju, a Pokret Evropa sad ćutke podržava - poručuju iz SEP-a.</p>
<p>Iz stranke navode da je napad na mirne građane, koji su izrazili opravdano nezadovoljstvo zbog politizacije i, kako ističu, zloupotrebe najvišeg državnog priznanja, čin koji će ostati duboko urezan u kolektivno pamćenje.</p>
<p>- Napad na mirne građane, koji su izrazili opravdano nezadovoljstvo zbog politizacije i zloupotrebe Trinaestojulske nagrade, predstavlja čin nedopustive represije koja će ostati upamćena mračnim sjećanjem - poručuju iz SEP-a.</p>
<p>U saopštenju se ističe da su pojedini visoki državni funkcioneri, umjesto da brane ustavni poredak i demokratske vrijednosti, postali simboli „institucionalnog nasilja i ruganja slobodarskoj tradiciji Crne Gore“.</p>
<p>SEP kritikuje i ono što vidi kao koordinisano političko djelovanje nosilaca vlasti.</p>
<p>- Na sceni su dupli pasovi Mandića, Šaranovića i Bečića, a pod krovom institucija u kojima je Spajić – da li zaista? – prvi čovjek Vlade - pitaju se.</p>
<p>Stranka evropskog progresa zaključuje da je Crna Gora umjesto proslave Dana državnosti bila suočena s porukom sile, autoritarnosti i vrijednosne regresije, na šta, kako poručuju, „niko ko vjeruje u slobodu, dostojanstvo i evropski put Crne Gore – ne može i ne smije da ćuti“.</p>

SEP: Trinaestojulska nagrada pod suzavcem i nasiljem – slika Crne Gore pod DF-om, Demokratama i ćutanjem PES-a

<p>Sezona samo što nije krenula, plaže su prazne. Turista nema ni da makar “uhvate” zračak sunca. Takva slika dolazi sa plaže u Bečićima, odakle se fotografije dijele na društvenim mrežama. I dok se na društvenim mrežama mogu vidjeti fotografije susjednih nam destinacija koje vrve od turista, Crna Gora živi neku drugu realnost. Portal ETV je nedavno objavio forografije iz Dubrovnika, gdje se od turista ne može proći.</p> <p>Ali, neumorna statistika, govori sama za sebe.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8.png" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053020058_8f35a6b39d7ed188e4078ac8d2b59d386a3b39a8cfeb64419be21199628460f8" data-rendition-name="original" width="727" height="436" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>Trend pada prometa u turizmu iz prošle godine nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, jer je u kolektivnom smještaju zabilježeno smanjenje broja noćenja za četiri odsto ili za oko 11 hiljada, pokazuju podaci Uprave za statistiku Monstat.</p> <p>Crna Gora je prošle godine prihodovala od turizma 1,46 milijardi eura, što je za 3,6 odsto manje nego u 2023. godini. To je bio prvi zvanični pad u turizmu za 20 godina izuzimajući 2020. godinu koja je bila godina pandemije korona virusa.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025053020058_d5275f944f718e49509fb8a5b15a3e4245b3e0c898fa59f514c33c0ee4f031dd" data-rendition-name="original" width="689" height="525" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>U prva tri mjeseca ove godine pad broja noćenja u šest primorskih opština iznosio je 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine, odnosno pao je sa 207 hiljada na ovogodišnjih 187 hiljada noćenja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed.png" data-media-id="editor_2" data-image-id="20250530200512_4eda9d85ae36d87af4531e0bdb3c98cb129dd6ffde3b20a80752aa712fd110ed" data-rendition-name="original" width="411" height="276" loading="lazy" alt="plaža"> </figure>  <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div style="max-width: 550px;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 100%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fx.com%2Fcedomirkovic%2Fstatus%2F1928369501944590746%3Fs%3D46&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Slike sa plaže u Bečićima: Sluti na krah sezone i prije nego je počela

<p><b>Hasiba Omerović</b>, majka učenice devetog razreda Osnovne škole „Dušan Korać“ u Bijelom Polju najavila je da će započeti štrajk glađu zbog, kako tvrdi, višemjesečnog psihološkog zlostavljanja koje trpi njena kćerka u školi.&nbsp;</p> <p>Omerović navodi da iza zlostavljanja stoji grupa nastavnika predvođena nastavnicom biologije <b>Suadom Zoronjić</b> - bivšom poslanicom Građanskog pokreta URA, političarkom koja je široj javnosti ostala upamćena po ulozi u blokadi izbora sudija Ustavnog suda tokom ustavne krize 2022. godine.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="20250606110656_6607b6f7f2b85abe7489a5b102fe0e3ba2ecf4cb197f09ecc4f85d58d622450f" data-rendition-name="original" width="670" height="433" loading="lazy" alt="Suada Zoronjić"> <figcaption>Suada Zoronjić<span>(Photo: URA)</span></figcaption> </figure>  <p>- Ovo više nije samo borba za moju kćerku, već i za svu djecu koja su zbog pokušaja da ukažu na neregularnosti u školi postala mete. Nastavnica Zoronjić mjesecima nije dolazila na časove, ali joj je omogućeno da retroaktivno upiše časove u dnevnik. Djeci koja su progovorila, ili koja nijesu iz 'odabranih' porodica, ona upisuje lošije ocjene, bez obzira na znanje. Kada sam pokušala da to prijavim, naišla sam na zid ćutanja - kaže Omerović za Portal ETV.</p> <p>U školi se, navodi ona, stvorila atmosfera straha. Neka djeca su navodno dobijala packe ili niže ocjene jer su njihovi roditelji komentarisali rad nastavnog osoblja na roditeljskim sastancima ili u privatnim razgovorima koji su, kako tvrdi, dolazili do Zoronjić.</p> <p>U nedostatku institucionalnog odgovora, Omerović kaže da nema drugog načina osim da štrajkom glađu pokuša da natjera institucije da reaguju.&nbsp;</p> <p>- Ne tražim ništa više od onoga što svako dijete u ovoj zemlji zaslužuje - pravo na bezbrižno obrazovanje bez straha i pritisaka - poručila je ona.</p> <p>Za Portal ETV, Omerović je ispričala da je grupa učenika iz više odjeljenja, nezadovoljna ponašanjem nastavnice Suade Zoronjić - naročito njenim učestalim izostancima sa nastave i nepravednim ocjenjivanjem - na jednoj od đačkih grupa planirala da se obrati direktorici škole <b>Todori Popović</b>. Umjesto razumijevanja i institucionalne provjere iznesenih navoda, učenici su, tvrdi Omerović, prijavljeni policiji.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0.png" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025060612064_c4b6e21c836a14de947d28d18042724c2715e67a8caec4fc05e6f838fbb91ed0" data-rendition-name="original" width="606" height="773" loading="lazy" alt="Todora Popović"> <figcaption>Direktorica OŠ "Dušan Korać" Todora Popović<span>(Photo: FB/Prava Crna Gora)</span></figcaption> </figure>  <p>- Škola je reagovala kao da je u pitanju kriminalna zavjera, a ne vapaj djece da im se objasni zašto profesorica ne dolazi i zašto ocjene ne prate njihovo znanje. U školu je dolazila i inspektorka za maloljetničku delinkvenciju. Sumnjam da je sve orkestrirano između nastavnice Zoronjić i direktorice Popović - navodi Omerović.</p> <p>Nakon toga, kaže, uslijedila je tiha, ali temeljna odmazda prema djeci koja su učestvovala u toj prepisci.</p> <p>U svojoj izjavi za Portal ETV, Omerović opisuje kako je njena kćerka, nakon višestrukih molbi da odgovara za ocjenu, ispitivana tek 20. maja - i to pred drugim odjeljenjem. Tada je dobila ocjenu četiri. Međutim, nakon praznika je saznala da joj je ipak zaključena trojka.</p> <p>- To je bio jasan signal - nije važno šta dijete zna, nego koga izaziva. Tražila sam ispitivanje pred komisijom, ali ni to nije prošlo kako treba. Prema mojim saznanjima, nastavnica Zoronjić je uticala na formiranje komisije iako smo tražili njeno izuzeće - tvrdi majka.</p> <p>Ispitivanje je trajalo oko sat, nakon čega je majka od njene razredne obaviještena da je znala za četvorku - koja je, prema tvrdnjama Omerović, kasnije ipak preinačena na trojku. Obraćanje prosvjetnoj inspekciji, kaže, donijelo je prve pomake: ustanovljeno je da je komisija bila nezakonito formirana.</p> <p>Međutim, nakon nalaza inspekcije, škola formira novu komisiju. No, kako tvrdi Omerović, osim jednog člana, sve ostaje gotovo isto.</p> <p>- Dijete je trebalo juče ponovo da odgovara, ali je bilo bolesno. Kada sam sa opravdanjem otišla u školu, vidjela je da su dvije od tri nastavnice u komisiji iste iz prve, one koja je bila nezakonita. Ovo više nije pedagoški proces - ovo je institucionalni mobing - poručuje Hasiba Omerović.</p> <p>U školskim prostorijama tada je, tvrdi ona, naišla i na dva policijska insektora.</p> <p>- Jedan od njih mi je tom prilikom kazao: 'Da nijesam vidio svojim očima ovo danas, mislio bih da preuveličavate.' Mislim da je i on bio zatečen onim što se dešava - kaže Omerović.</p> <p>Prema njenim riječima, sve što su ona i njena kćerka pokušale - od obraćanja školi, traženja komisijskog ispitivanja, do prijave inspekciji - nailazilo je na sistemski otpor i pokušaj zataškavanja. Njena ćerka je, nakon pisma upućenog razrednoj, prijavljena policiji.</p> <p><i><b>Sadržaj pisma zbog kojeg je djevojčica, prema navodima njezine majke prijavljena, prenosimo u cjelosti:</b></i></p> <p><i>Poštovana razredna,</i></p> <p><i>Neka znate , nijedna suza koja mi je pala zbog nepravde kojoj ste svjesno okrenuli leđa neće ostati nijema. U očima ste mi bili posljednja nada da ipak postoji neko ko će stati za pravdu, za istinu, za dijete koje ste vodili četiri godine. A vi ste me, znajući sve, pustili.</i></p> <p><i>Pustili ste me pred vukove. Bez glasa. Bez zaštite. Bez istine.</i></p> <p><i>Jasno mi je bilo ko ste i u kakvoj ste ulozi, onog momenta kada sam rekla da lekcija nije predavana, a vi donoseći dnevnik ste mi začepili usta. Iako je čas upisan naknadno jer tad Suada uopšte u školu nije dolazila.</i></p> <p><i>Znali ste da je sve namješteno. Bili ste prisutni kad su rekli jedno, a prenijeli drugo. I kad je trebalo da kažete: „Dosta je“, vi ste izabrali tišinu. Izdaja ne mora da viče, nekad samo ćuti.</i></p> <p><i>Zapamtite: sreća onih koji dolaze iza vas možda će zavisiti od suza koje ste meni donijeli. Jer suze nevinog srca nisu voda, one su vatra što negdje, nekad, pronađe put da opeče.</i></p> <p><i>Možda ćete se jednog dana, dok gledate nekog svog kako traži pravdu, sjetiti djevojčice koju ste ostavili da padne. Možda će vas tada zaboljeti onoliko koliko je mene boljela Vaša šutnja.</i></p> <p><i>Neka vam je savjest vječni podsjetnik, a moje suze zadužbina za Vašu ćerku od strane njene majke... Doviđenja i zbogom.</i></p>

Majka iz Bijelog Polja najavila štrajk glađu zbog odmazde nastavnice Suade Zoronjić

<p>Prava drama odigrala se juče na Skadarskom jezeru. Nadzornici tog Nacionalnog parka su u popodnevnim satima odvukli bungalov iz Kaluđerovog oka, gdje je bio privezan od 18. maja i, kako tvrde mještani, prijetio da izazove ekološku katastrofu u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Međutim, vlasnici su bungalov ekspresno vratili na isto mjesto, ignorišući upozorenja institucija i prijeteći da će ih dovući još pet.</p> <p>Prethodno je ekološka inspekcija, koja je nedavno zabranila nastavak radova na dva bungalova u Skadarskom jezeru, zapečatila ovaj objekat, a mještani su se na kratko ponadali da će to biti podstrek nadležnim institucijama da krenu u beskompromisnu borbu protiv dalje devastacije jezera i njegovog zaštićenog područja.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025053100058_aa4cefa891845dd8adebe0acfedf95b6ad3ac693c141ee987317e597969dc60c" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="Zapečaćeni bungalov"> </figure>  <p><br/></p> <p>Najglasniji među njima, bračni par <b>Janko </b>i <b>Kerolajn Jovićević</b>, uporno šalju apele nadležnim državnim organima, ali konkretne reakcije izostaju zbog čega se plaše da će situacija, kao juče, eskalirati i negativno se odraziti kako po prirodnu sredinu, tako i međuljudske odnose.</p> <h2>Plutajući dokaz nefunkcionalnosti sistema&nbsp;</h2> <p>Bungalovi na Karuču već osam mjeseci prskose slovu zakona i postali su plutajući, nijemi svjedoci nefunkcionalnosti sistema. Nekoliko puta su nekontrolisano plutali po jezeru ugrožavajući prirodu, ljude i imovinu, a vlasnici se ne libe da, i pored zabrana i crvenih slova u kalendaru, nastave radove kako bi objekte spremili za sezonu.</p> <p>Ekološka inspekcija je 28. aprila donijela naredbu o obustavi radova na bungalovima, a prethodno je Osnovno državno tužilaštvo na Cetinju formiralo predmet u cilju utvrđivanja ima li krivičnog djela u ovim aktivnostima.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 75.1563%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Finspekcija-naredila-obustavu-radova-na-plutajucim-bungalovima&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- U navedenom krivičnom predmetu izviđaj je još u toku – rečeno je Portalu ETV iz ODT-a Cetinje.</p> <p>Za to vrijeme jedan objekat je premješten u neposrednu blizinu električne mreže na Karuču koja je neophodna vlasnicima za nastavak građevinskih radova.</p> <p>Drugi je tri puta “seljen” po jezeru, da bi ga vlasnik 18. maja vezao za vrbu na ostrvu Osredak u Kaluđerovom oku.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fdrustvo%2Fcuvari-karuca-za-vlasnike-bungalova-21-maj-je-praznik-nezavisnosti-od-zakona&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <h2>Tempirana ekološka bomba</h2> <p>Osjećajući svaki puls Karučkog zaliva, Janko i Kerolajn Jovićević, koji u kontinuitetu informišu javnost o nelegalnim aktivnostima na Skadarskoj jezeru, znali su da je zadržavanje bungalova na ovoj lokaciji tempirana ekološka bomba.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad.jpg" data-media-id="editor_3" data-image-id="20250531000512_8dd25e555d0979738f8497c0951e22d596032f64650d192369c46414bbb5a4ad" data-rendition-name="original" width="481" height="640" loading="lazy" alt="plutajući bungalovi"> <figcaption>Ekološka prijetnja<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p><br/></p> <p>Zbog toga su se ponovo pismom, ovoga pod pod oznakom „hitno“, obratili ministru ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, <b>Damjanu Ćulafiću</b>, direktoru Uprave policije, <b>Lazaru Šcepanoviću</b>, ministru unutrašnjih poslovu <b>Danilu Šaranoviću</b> i gradonačelniku Prijestonice Cetinje, <b>Nikoli Đuraškoviću</b> zahtijevajući da u najkraćem mogućem roku uklone bungalov iz Kaluđerovog oka i smire tenzije među mještanima, koji su, umorni od ignorisanja, sve ozbiljnije razmatrali da sami intervenišu.</p> <p>Jovićevići su u pismu upozorili na pad nivoa vode i vjerovatnoću da bungalov ostane zarobljen do novembra u Kaluđerovom oku, na vrhu izvora slatke vode, u zaštićenoj zoni kulturnog dobra Stražarska ribarstva kućica. Signal za alarm su, kako ističu, metalne dotrajele bačve varene za konstrukciju objekta. Tvrde da su u njima ostaci recikliranog ulja koje prijeti da zagadi pitku vodu.</p>  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8.jpg" data-media-id="editor_4" data-image-id="20250530230556_c4ce213f3840556bcb19efde7fc786afa4b2329bc22c038ccc1912d2e93cf8e8" data-rendition-name="original" width="1600" height="1200" loading="lazy" alt="Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju"> <figcaption>Dotrajale bačve zavarene za konstrukciju<span>(Photo: Bračni par Jovićević)</span></figcaption> </figure>  <p>- &nbsp;Nivo jezera brzo pada i nelegalni plutajući bungalov biće zarobljen u Kaluđerovom oku prečnika svega 30 metara, ako odmah u pet dana ne djelujete. Molimo Vas da hitno vratite bungalov u izgradnji iz Kaluđerovog oka na Karuč, gdje je bio, kako biste spriječili njegovo potonuće ili trajno zaglavljivanje u mulju i prevenirali sukobe između mještana sela Karuč i Drušići, koji se već prepiru da ga sami uklone – zahtijevali su Jovićeviću u pismu od 28. maja.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DoiynANiqk70&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Uporni apeli Jovićevića urodili su plodom u petak popodne kada su intervenisali nadzornici Nacionalnog parka Skadarsko jezero.</p> <p>- <b>Predrag Kovačević</b> i <b>Srđan Nikčević</b>, dva nadzornika Nacionalnog parka Skadarsko jezero spriječili su sukob mještana i trovanje vode! Došli su i odvukli bungalove iz Kaluđerovog oka u područje Karuč gdje vlasnici mogu sami da odluče koju novu lokaciju će koristiti za njihovo smještanje – kazali su Jovićevići za Portal ETV juče oko 19 sati.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DsHLCIwJ8K2s&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D1vpTyxz7A1U&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p> <h2>Verbalni okršaj</h2> <p>Zatišje je kratko trajalo jer su vlasnici iznevjerili očekivanja mještana i brže bolje su dovezli objekat na isto mjesto i vezali ga za ostrvo Osredak.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DUX4DxRTJMoM&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Jovićevići su ih zamolili da ispoštuju odluku nadzornika NP Skadarsko jezero, ali nije bilo razumijevanja sa druge strane, pa je razgovor prerastao u svađu.</p> <p>- Molim vas, nelegalno vežete bungalov na zemljištu Crne Gore. Molim Vas da poštujte kulturno dobro Crne Gore. Crnogorci, Ceklinjani davali su verige da se zaštite ova Oka – poručio je Janko Jovićević ženi koja je vratila bungalov u Kaluđerovo oko i, kako je rekao, zaprijetila da će na ih na tom području postaviti još pet.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D4Sr1yIGeld4&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>Ona nije željela da se predstavi, već mu je poručila da nema pravo da joj izdaje naređenja.</p> <p>- Vi postupate protivzakonito, nemate nalog i pravo da ovo radite – odgovorila je ona.</p> <p>Jovićević je uzvratio da nema ništa osim mogućnosti da snimi cijeli događaj i javi državi Crnoj Gori da riješi ovu situaciju. Kako je ovaj bračni par saopštio Portalu ETV, nakon ovog verbalnog okršaja pozvali su policiju dva puta, ali policajci nijesu izašli na teren.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DLDYU_Mu1YAs&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p><br/></p> <p>- Pitali su nas da li nas je neko od njih udario. Policija zna ove ljude i kompletnu priču oko bungalova. Ali izgleda da treba da budemo fizički napadnuti da bi se zainteresovali ta slučaj – ističe Kerolajn Jovićević, konstatujući da su ostavljeni sami da se bore u opasnoj situaciji.</p> <h2>Vladina tišina glasnija od zakona</h2> <p>Izostaje i reakcija nadležnih ministarstva. Jovićevići su 26. maja pisali Ministarstvu kulture i medija tražeći da inspektori Uprave za zaštitu kulturnih dobara obave svoj posao i pomognu u zaustavljanju potencijalne kulturne, ekonomske, ekološke tragedije u Karučkom zalivu.&nbsp;</p> <p>Inspektorka <b>Dragana Bošković Drobnjak</b> im je odgovorila da je inicijativa „uzeta u razmatranje“, te da će o daljem postupanju biti blagovremeno obaviješteni.</p> <p>Naš medij pokušao je da dobije odgovore od Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera koje sve mjere planiraju da preduzmu u ovom slučaju, te koji je slijed koraka da bi se mogla donijeti odluka o trajnom uklanjanju nelegalnih objekata na području NP Skadarsko jezero. Odgovore još nismo dobili.</p> <p>Jovićevići su uvjereni da je neaktivnost Vlade ohrabrila vlasnike bungalova da iznova krše zakon. Pitaju uživaju li vlasnici neku „posebnu zaštitu“ ili je samo nedjelotvornost Vlade dopustila da ovo pitanje tako dugo ostane neriješeno od oktobra 2024?&nbsp;</p> <p>- Ko stoji iza ovih ljudi? Kako su ovoliko hrabri da mogu ići protiv Vlade? Ovo još nije gotovo jer država mora da nastavi tamo gdje je stala prije ovog zastrašujućeg incidenta – poručuju Jovićevići.</p> <div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3D0TOTihxK9G0&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div> <p>&nbsp;</p>

Tenzije u Kaluđerovom oku: Nadzornici uklonili bungalov, vlasnici ga ekspresno vratili, institucije nijeme

<p>Čitalac Portala ETV dostavio nam je dva snimka nastala navodno sinoć na putu Podgorica - Bar, gdje se desila saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala tri vozila, među kojima i vozilo ministra unutrašnjih poslova <b>Danila Šaranovića</b>.</p>
<p>Sudeći prema snimcima, vozač ministra u automobilu sa blicajućim svjetlima pretiče kolonu na punu liniju na putu Podgorica - Bar, a za njim su još tri automobila koja, sudeći prema vrsti vozila, ne pripadaju protokolu iako su "uredno" upalili sva četiri svjetla.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FOvYag6ayq7g&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Na drugom snimku se vide posljedice saobraćajke, u kojoj je jedna osoba, prema zvaničnim podacima, zadobila lake tjelesne povrede.</p>
<p>Iz Uprave policije su sinoć zvanično saopštili da se saobraćajna nezgoda desila, oko 20.30 sati, u Virpazaru.</p>
<div class="embed-block"><div style="max-width: 56vh;"><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 177.7778%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fshorts%2FtvQE12Re_ak&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>- Nakon nezgode su dvije osobe medicinski tretirane. Jedna osoba je zadobila lake povrede, a druga osoba - supruga ministra, koja je u poodmakloj trudnoći &nbsp;- stabilnog je stanja nakon obavljenih ljekarskih pregleda - navodi se u saopštenju.</p>
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fministar-saranovic-imao-saobracajnu-nezgodu-jedna-osoba-lakse-povrijedena&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
<p><br/></p>
<p>Uprava policije će, kako su najavili, nakon uviđaja i utvrđivanja svih relevantnih činjenica vezano za ovu saobaćajnu nezgodu obavijestiti javnost.</p>

Tag: branislav-radulovic