Odluka Vrhovnog suda Crne Gore da usvoji zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinesetojulske nagrade za 2025. godinu i ukine rješenje Upravnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje je očekivana i na tragu ranije saopštenog stava od strane Udruženja pravnika Crne Gore - saopštio je predsjednik tog Udruženja, prof. dr Branislav Radulović.
Kako je dodao, pravna država mora da počiva na principima vladavine prava i zakonitosti, i u ovom slučaju se pokazalo da građani poput prof. Hajdukovića, neformalne građanske asocijacije i strukovne organizacije poput Udruženja pravnika nažalost čine više napora na obezbjeđenju stvarnog funkcionisanja pravnog sistema u Crnoj Gori nego same državne institucije kojima je to primarni zadatak i posao.
- Uporno skretanje pažnje da je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada, nažalost nijesu htjeli da čuju samo oni koji su upravo morali, po službenoj dužnosti, da vrše nadzor i staraju se o zakonitosti, u ovoj predmetnoj stvari - naveo je on.
Kako je naglasio odlukom Vrhovnog suda i ukidanjem rješenja Upravnog suda, te vraćanjempredmeta na ponovni postupak, nadaju se da će se kompletna stavar vratiti u polje neupitne primjene zakona i biti naučena lekcija za sve koji uporno umjesto zakonom idu “zagonom”.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Odluka Vrhovnog suda o Trinaestojulskoj nagradi očekivana i u skladu sa stavom struke

Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

1250x600

1084x550

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su jednim nelegitimnim činom, činom suprotnom Ustavu države Crne Gore, suprotno njenom parlamentu koji je bio formiran 1914. godine i bio u punom legitimitetu, jednostavno zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju, njene legitimne institucije i crkvu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović.
U skupštinskoj sali na Cetinju sinoć je održana promocija Drugog izdanja knjige "Najveći zločin istoriji" Jovana Čubranovića, autora koji se bavi isključivo dokazanim i provjerljivim istorijskim činjenicama. Interesantno je i to što je istoga dana na Cetinju promovisana knjiga koja se bavi nasilnom aneksijom Crne Gore 1918. godine, ali i proslava Podgoričke skupštine u Pljevljima.
"Najveći zločin u istoriji" je, kako ističe Radulović, knjiga koja je izazvala izuzetno interesovanje javnosti i koju su izdavači odlučili da poklone crnogorskoj javnosti, te da će pokušati da štampaju još primjeraka.&nbsp;
Kaže da je datum promocije 1. decembar odabran zato što je 1. decembra bila kruna suverene, međunarodno priznate države Crne Gore i kraj onoga što se naziva Petrovićevska Crna Gora nakon 222 godine, odnosno kako kažu članovi tog nezakonitog, nelegitimnog odbora - da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegov dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola.
- Bio je to povod da ovo izuzetno izdanje koje se pojavilo 2021. godine, koje je nastalo u razdoblju od 1918. do 1934, koje je autentično, koje nije moglo imati refleksiju današnjih događaja, pojavi pred crnogorskom javnošću i pruži odgovore svima onima koji danas očigledno žele da prave jedan ozbiljan falsifikat crnogorske istorije - rekao je Radulović.
O 1918. godini, kako dodaje, pisali su renomirani crnogorski istoričari Dimitrije Dimo Vujović, Jovan Bojović, akademik Mijat Šuković, od obilja građe koja je dodatak autentičnosti izvora koji se mogu pronaći u njoj.&nbsp;
Radulović podsjeća da je knjiga podijeljena u 13 djelova, koji se sastoje od autentičnih i neposrednih izvora upravo perioda od Podgoričke skupštine zaključno sa 1930. godinom.
- Autor koji je publicista, koji je čitav svoj život posvetio borbi za međunarodno priznanje Crne Gore, donosi sijaset međunarodnih dokumenata, saznanja, čak donosi vrlo značajne dokumente iz beogradske štampe koja je upravo u tim godinama obznanila zločine po prvi put koji su se događali, pa čak i priznanje ministara. Imamo slučaj da ministar unutrašnjih poslova tadašnje Kraljevine prilikom formiranja nove vlade tadašnjeg premijera Davidovića gdje kaže da "za razliku od drugih mi više nećemo ubijati žene i djecu" - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOTetPB1-qqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su nelegitimnim činom zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju

Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Njegoš – vladika, pjesnik, mislilac, filozof, vizionar, državnik. Crnogorac koji je, kako ga je opisao Ivo Andrić, “najveći mislilac koji je govorio stihom i najveći pjesnik koji je mislio kao filozof”.
Profesor Slobodan Tomović, u svojoj analizi Njegoša između ostalog zapisa i da: “sa Njegošem vidimo i najudaljenije zvijezde, a bez Njegoša ni sami sebe”. Upravo zato da “ne bi vidjeli sebe” Negoš se iz svoje “kosmopolitske i crnogorske” komponente sistemski i uporno “pakuje” u uzak, provincijalni i klaustofobični (tuđi) nacionalni“program”, svodeći ga na “zavjetnika Kosovskog mita i nemanjićke tradicije”.
Zato, kada u prilog "Njegoševih dana" domaći nacionalni radnici provincijalnog duha, ponovo budu držali slovo o "Njegoševskoj Crnoj Gori" i povratku tradicionalnim vrijednostima, pakujući ga u njihov (polu) svijet, valjalo bi da u njihovim "besjedama" citiraju i ove Vladičine riječi: "Crna Gora ne haje ni za Nemanje ni za Murate ni za Bonaparte, oni svi biše i preminuše, a Crna Gora ostade dovijeka i strašnoga suda, u svojoj volji i slobodi".
Kad smo već kod Nemanjića njihov"bratski" odnos prema zemljama primorskim sažima se u sljedećoj rečenici: “gradove poobara i poruši i pretvori slavu njihovu u pustoš ... da služi državi njegovoj sa strahom i sa urečenim dankom". 
Njegoš, na tu istu sjevernu adresu, po pitanju slobode otpisa sljedećim riječima: "Vala se vi Srbi narobovaste, mi Crnogorci bogomi nijesmo". Možda zbog ovoga stava vladika Petar II, danas, posmrtno spozna i "snagu vetinga", jer nije na liniji ovovremene "pameti", onih što na njemu zaradiše nacionalne penzije i državne nagrade, a da od njega ništa ne naučiše.
<h2>Gebels</h2>
Namjera i metodi političke instrumentalizacije Njegoša su jasni i već odavno testirani. 
Zloglasni nacista i Hitlerov ministar propagande Jozef Gebels je definisao model: "Oduzmite narodu istoriju i u prvoj generaciji će postati rulja, a u drugoj generaciji ćete moći sa njima da upravljate kao sa stokom". A za tor i stado treba "pastir" da na zvono i kerovima stado sabira. Zato, u mantiji, ne pominjući ni Boga ni Isusa, popovi - nesvršeni studenti i preobučena vojna lica - umjesto bogosluženja prave posijela posvećena ratnim zločincima, kvislinzima i ostalom, iz istorijskog bauna, izvađenom nesojluku.&nbsp;
No i ođe Njegoš odgovora daje: “Ko narod svoj lažima uči, taj njemu ropstvo pripravlja”. Zato, za razliku od kolaboracionista i saradnika okupatora, sa kojima su nacisti upravljali na povodac, crnogorski antifašisti su odgovorili borbom i porukom: "Svaki okupator izgori u vatri koju je sam zapalio", a sam Njegoš: “Crnogorac ne ljubi lance, on je stvoren za slobodu svetu.”
<h2>Princ</h2>
Da traje "njegoševska Crna Gora" od soja i prkosa govori i činjenica da i ovovremena Crna Gora ima primjere na kojima treba učiti i koje treba isticati.
Danas Crna Gora ima vrijednog i plemenitog reprezenta prave i nesalomljive Crne Gore. Ponosnog i dostojnog Princa moderne i civilizovane Crne Gore - Miloša Karadaglića koji je, samo u jednom potezu, jasno odvojio “bećiranje” od stvarne i istinske umjetnosti. Princa što ga ne mogaše kupiti za "šolde" i koji vrati "danajske darove" pokazujući svoju, ne samo umjetničku, veličinu. 
I zato, što bi Njegoš rekao, "neka bude borba neprestana" za neka nova pokoljenja koja neće klečati ni pred Nemanjom, ni pred Muratom, ni pred Bonapartom ... jer "tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je dužnost ljudska najsvetija". 
Srećan praznik!

Njegoš

Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Paralelne revizije nijesu samo tehnički proces – one predstavljaju i priliku za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama, poručio je senator Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore Branislav Radulović na bilateralnom sastanku u prostorijama Državnog zavoda za reviziju Sjeverne Makedonije u Skoplj, u okviru paralelne revizije na temu "Programi za rano otkrivanje malignih oboljenja".
Sastanak su otvorili Radulović i glavni državni revizor Maksim Acevski, koji su istakli dugogodišnju uspješnu saradnju između institucija.&nbsp;
- Naš zajednički rad predstavlja primjer kako se kroz partnerstvo može unaprijediti revizorska praksa i dati doprinos temama od šireg društvenog značaja, kakva je zaštita javnog zdravlja - naglasio je Acevski.
Revizijom rukovodi pomoćnica Glavnog državnog revizora Sonja Kambovska, koja sa svojim timom aktivno koordinira rad i razmjenu iskustava u okviru projekta.
Tokom prvog dana sastanka, fokus je bio na diskusiji o utvrđenim nalazima revizije, razmjeni iskustava između revizorskih timova, kao i prezentaciji radnih dokumenata koji se koriste u procesu.
Rad će se nastaviti i sjutra, 30. septembra 2025. godine, kada će u centru pažnje biti izrada matrice nalaza, usaglašavanje strukture i dinamike za pripremu konačnog izvještaja, kao i definisanje narednih koraka.
- Ovaj sastanak dodatno osnažuje institucionalnu saradnju i otvara nove perspektive za buduće aktivnosti u okviru kooperativnih revizija od zajedničkog interesa - saopšteno je iz DRI-a.
Sastanku su prisustvovali Blažo Savković – načelnik i Svetlana Brajović – rukovodilac u DRI.

Radulović: Paralelne revizije prilika za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama

Danas je u Mostaru u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira održana Konferencija na temu: "Stabilnost i mir u regionu - stanje i izazovi" na kojoj su učešće uzeli prof. dr Nerzuk Ćurak iz Sarajeva, prof. dr Branislav Radulović iz Podgorice, Vehid Šehić iz Tuzle, Gordana Vidović iz Modriče, Aleksandar Popov iz Novog Sada i profesor Zoran Pusić iz Zagreba.
Govoreći na Konferenciji profesor Branislav Radulović istakao je da je brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu, koji je po uzoru na devedesete godine prošlog vijeka ponovo ugrožen velikodržavnim projektima, djelovanjem radikalne desnice i narastajućim kleronacionalizmom.&nbsp;
- Kolektivna bezbjednost u okviru NATO saveza, a ne masovno pojedinačno naoružavanje i demonstracija vojne sile usmjerena i prema susjednim državama, ali i kao demonstracija sile za unutrašnjo političke prilike, put je koji daje garancije da ukupan region više neće biti poprište krvavih oružanih obračuna i ponavljanja zločina nad civilnim stanovništvom- kazao je Radulović.
Domaćin skupa bila je Mreža za izgradnju mira, UWC Mostar i Igmanska inicijativa.
Konferencija se odvija u okviru trodnevnog događaja (18-20 septembar) koji okuplja istaknute intelektualce, umjetnike, aktiviste i akademske građane sa ciljem jačanja dijaloga, solidarnosti i zajedničkog zalaganja za mir na Zapadnom Balkanu.
U okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana mira dodjeljene su mirovne nagrade "Goran Bubalo" za doprinos izgradnji mira. Posebnu pažnju izazvao je događaj "Put oko svijeta za 80" minuta koji su organizovali polaznici Koledža UWC Mostar iz 74 države svijeta u okviru kojeg je svaka država predstavila svoju državu među kojima je bila i grupa polaznika Koledža iz Crne Gore.

Radulović: Brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovišta generalnog pristupa političkih elita - ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
- U ovom trenutku, sa stanovišta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene. Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored više puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu - naglašava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i društveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
- Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, što zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga što država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije. Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establišmentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i naše ukupne evropske budućnosti i vladavine prava - jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi on, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
- Što zapravo govori da vrlo često politički establišment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Što se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podršku izboru sudije Ustavnog suda - kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije US-a: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

Državni sekretar Ministarstva unutrašnjih poslova, Novica Obradović sastao se sa nerezidentnim ambasadorom Republike Azerbejdžan, Kamilom Hasijevim.
Kako je saopšteno iz Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) sagovornici su istakli prijateljske odnose dvije države, kao i uspješnu saradnju na ekonomskom i turističkom planu i izrazili želju da se saradnja u oblasti bezbjednosti podigne na veći nivo.
Ambasador Hasijev naglasio je da su građani Azerbejdžana prepoznali Crnu Goru kao sigurnu turističku destinaciju i atraktivno poslovno okruženje, te da se u posljednjem periodu javlja potreba i za unapređenjem saradnje na bezbjednosnom nivou.&nbsp;
U tom smislu, kako se dodaje, predstavio je inicijativu Azerbejdžana za potpisivanje Memoranduma o razumijevanju i saradnji u oblasti migracija između nadležnih institucija obje države i iskazao želju da isti bude usaglašen i potpisan na obostranu korist strana potpisnica.
- Državni sekretar Obradović istakao je bliske veze dvije države, te upoznao prisutne sa brojem državljana Azerbejdžana koji imaju zakoniti boravak u Crnoj Gori kao i trendove kretanja istog. Na upit ambasadora Hasijeva potvrdio da je Crna Gora uvela vize za državljane Azerbejdžana od 15. januara 2026. godine, a iz razloga evropskih integracija Crne Gore, odnosno usklađivanja vizne politike sa viznom politikom Evropske unije. Naglasio je da je u toku izrada sistema koji će omogućiti da strani državljani elektronskim putem apliciraju za dobijanje crnogorske vize, čime će se znatno olakšati proces - saopšteno je iz MUP-a.&nbsp;
Sagovornici su zaključili sastanak utiskom da postoji značajan prostor za unapređenje odnosa u oblasti bezbjednosti, te da je evidentna volja obje strane da se započne rad u ovoj oblasti.

Obradović – Hasijev : Unapređenje saradnje u oblasti bezbjednosti sljedeći korak u odnosima dvije države

Rukometna reprezentacija Hrvatske osvajač je bronzane medalje na Evropskom prvenstvu, nakon što je u borbi za treće mjesto u danskom Hernigu savladala Island rezultatom 34:33.
Hrvatska nije uspjela da se plasira u finale, jer ju je na posljednjoj stepenici zaustavila Njemačka, ali su se zato rukometaši Hrvatske iskupili u meču za bronzanu medalju.
Naše komšije su duel otvorile sjajno, na krilima odličnog golmana Mateja Mandića. S druge strane, Tin Lučin je postigao šest golova u prvom poluvremenu, a Hrvatska je nakon 20 minuta igre imala velikih šest golova prednosti (12:6).
Island se do poluvremena uspio vratiti u igru i smanjiti zaostatak na 17:14, što je bio i rezultat nakon prvog dijela igre.
Kao i na početku utakmice, start drugog poluvremena ponovo je pripao Hrvatskoj, koja je stigla do prednosti od pet golova. Razlika je u tome što hrvatski rukometaši u nastavku nijesu dozvolili Islanđanima lak povratak u meč.
Utakmica je obilovala žestokim duelima, pa je David Mandić u 48. minutu susreta završio sa puknutom arkadom. S druge strane, Vigo Kristjansson je nešto ranije isključen zbog udarca u glavu, čime je ostavio svoju ekipu u teškoj situaciji.
Islanđani su se u posljednjem minutu vratili na samo gol zaostatka. Ipak, Filip Glavaš je postigao pogodak za plus dva na 20 sekundi do kraja, čime je riješeno pitanje osvajača bronze.
Do kraja susreta Kauboji su, uz određene poteškoće, sačuvali prednost i ostvarili veliki uspjeh, osvojivši četvrtu bronzanu medalju u istoriji evropskih prvenstava, nakon 1994, 2012. i 2016. godine. Ovo im je ujedno i sedma medalja na evropskim prvenstvima.
Lučin je bio najefikasniji sa devet golova u dresu Hrvatske, dok je Veron Načinović postigao šest. Kod Islanda je nezaustavljiv bio Omar Magnusson sa 12 golova, od kojih je čak 10 postignuto iz sedmeraca.

Hrvatski rukometaši slave evropsku bronzu, srušili su Island i osvojili medalju

U večerašnjoj infprmativnoj emisiji "24 sata" pogledajte:&nbsp;
- Tema dana: Kriza vlasti u Podgorici 
 
- Analiziramo: do kakvih prekompozicija moze doci u vlasti u Glavnom gradu nakon odluke Dnp-a da predje u opoziciju?
- Kakva ce uloga biti isnpektora za medije?
- Odgovor SDT-a o preuzimanju spisa predmeta u slucaju Medovina, uoci zavrsnih rijeci.
- Teheran upozorava na regionalni sukob ako SAD napadne Iran.
Gošća: Nikoleta Đukanović - politikoloskinja.
Informativnu emisiju 24 sata večeras vodi Marina Ilić.

Informativna emisija "24 sata": Gošća Nikoleta Đukanović

Odgovoru Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u Podgorici nedostaju bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan, kazao je advokat Zdravko Đukanović, zastupnik porodica stradalih u Medovini, 12. avgusta 2022. godine.
Đukanović je ovo rekao nakon što je iz SDT-a saopšteno da su neistiniti navodi da su „preuzeli predmet u slučaju Medovina“.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 66.6667%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-nijesmo-preuzeli-gonjenje-u-predmetima-cetinjskog-odt-a&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>
- Nesporno je da Specijalno državno tužilaštvu Podgorici ima zakonska ovlašćenja da radi provjere navoda krivične prijave zatraži spise predmeta, nego ono što možemo da kažemo na osnovu sadržaja ovakvog nihovog odgovora – da tom odgovoru nedostaju jako bitne činjenice - kada je predmet vraćen i zašto je toliko dugo držan. Ta prijava je očigledno bila neosnovana i po našem viđenju ono što smo i do sada komentarisali jeste da zaista nije bilo razloga da se predmet drži tako dugo - istakao je Đukanović za Televiziju E.&nbsp;
Podsjećamo, SDT zatražilo je i preuzelo cjelokupne spise predmeta koji se vodi pred Osnovnim sudom na Cetinju protiv okrivljene Olivere Krivokapić, a u slučaju masakra na Cetinju 12. avgusta 2022. godine kada je Vuk Borilović ubio deset osoba, među kojima i dvoje djece.
Oliveri Krivokapić sudi se za nepokretanje upravnog postupka protiv Borilovića radi oduzimanja oružja, za koje se kasnije uspostavilo da ga je koristio prilikom masakra u Medovini.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 48%; padding-top: 120px;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?app=1&url=https%3A%2F%2Fetv.me%2Fhronika%2Fsdt-oduzelo-predmet-cetinjskom-sudu-uoci-zavrsnih-rijeci-dukanovic-tuzilastvo-mora-imati-visok-nivo-postovanja-prema-porodicama-zrtava&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen></iframe></div></div></div>

Tag: branislav-radulovic