Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

1250x600

1084x550

thumbnail

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Njegoš – vladika, pjesnik, mislilac, filozof, vizionar, državnik. Crnogorac koji je, kako ga je opisao Ivo Andrić, “najveći mislilac koji je govorio stihom i najveći pjesnik koji je mislio kao filozof”.
Profesor Slobodan Tomović, u svojoj analizi Njegoša između ostalog zapisa i da: “sa Njegošem vidimo i najudaljenije zvijezde, a bez Njegoša ni sami sebe”. Upravo zato da “ne bi vidjeli sebe” Negoš se iz svoje “kosmopolitske i crnogorske” komponente sistemski i uporno “pakuje” u uzak, provincijalni i klaustofobični (tuđi) nacionalni“program”, svodeći ga na “zavjetnika Kosovskog mita i nemanjićke tradicije”.
Zato, kada u prilog "Njegoševih dana" domaći nacionalni radnici provincijalnog duha, ponovo budu držali slovo o "Njegoševskoj Crnoj Gori" i povratku tradicionalnim vrijednostima, pakujući ga u njihov (polu) svijet, valjalo bi da u njihovim "besjedama" citiraju i ove Vladičine riječi: "Crna Gora ne haje ni za Nemanje ni za Murate ni za Bonaparte, oni svi biše i preminuše, a Crna Gora ostade dovijeka i strašnoga suda, u svojoj volji i slobodi".
Kad smo već kod Nemanjića njihov"bratski" odnos prema zemljama primorskim sažima se u sljedećoj rečenici: “gradove poobara i poruši i pretvori slavu njihovu u pustoš ... da služi državi njegovoj sa strahom i sa urečenim dankom". 
Njegoš, na tu istu sjevernu adresu, po pitanju slobode otpisa sljedećim riječima: "Vala se vi Srbi narobovaste, mi Crnogorci bogomi nijesmo". Možda zbog ovoga stava vladika Petar II, danas, posmrtno spozna i "snagu vetinga", jer nije na liniji ovovremene "pameti", onih što na njemu zaradiše nacionalne penzije i državne nagrade, a da od njega ništa ne naučiše.
<h2>Gebels</h2>
Namjera i metodi političke instrumentalizacije Njegoša su jasni i već odavno testirani. 
Zloglasni nacista i Hitlerov ministar propagande Jozef Gebels je definisao model: "Oduzmite narodu istoriju i u prvoj generaciji će postati rulja, a u drugoj generaciji ćete moći sa njima da upravljate kao sa stokom". A za tor i stado treba "pastir" da na zvono i kerovima stado sabira. Zato, u mantiji, ne pominjući ni Boga ni Isusa, popovi - nesvršeni studenti i preobučena vojna lica - umjesto bogosluženja prave posijela posvećena ratnim zločincima, kvislinzima i ostalom, iz istorijskog bauna, izvađenom nesojluku.&nbsp;
No i ođe Njegoš odgovora daje: “Ko narod svoj lažima uči, taj njemu ropstvo pripravlja”. Zato, za razliku od kolaboracionista i saradnika okupatora, sa kojima su nacisti upravljali na povodac, crnogorski antifašisti su odgovorili borbom i porukom: "Svaki okupator izgori u vatri koju je sam zapalio", a sam Njegoš: “Crnogorac ne ljubi lance, on je stvoren za slobodu svetu.”
<h2>Princ</h2>
Da traje "njegoševska Crna Gora" od soja i prkosa govori i činjenica da i ovovremena Crna Gora ima primjere na kojima treba učiti i koje treba isticati.
Danas Crna Gora ima vrijednog i plemenitog reprezenta prave i nesalomljive Crne Gore. Ponosnog i dostojnog Princa moderne i civilizovane Crne Gore - Miloša Karadaglića koji je, samo u jednom potezu, jasno odvojio “bećiranje” od stvarne i istinske umjetnosti. Princa što ga ne mogaše kupiti za "šolde" i koji vrati "danajske darove" pokazujući svoju, ne samo umjetničku, veličinu. 
I zato, što bi Njegoš rekao, "neka bude borba neprestana" za neka nova pokoljenja koja neće klečati ni pred Nemanjom, ni pred Muratom, ni pred Bonapartom ... jer "tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je dužnost ljudska najsvetija". 
Srećan praznik!

Njegoš

Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Paralelne revizije nijesu samo tehnički proces – one predstavljaju i priliku za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama, poručio je senator Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore Branislav Radulović na bilateralnom sastanku u prostorijama Državnog zavoda za reviziju Sjeverne Makedonije u Skoplj, u okviru paralelne revizije na temu "Programi za rano otkrivanje malignih oboljenja".
Sastanak su otvorili Radulović i glavni državni revizor Maksim Acevski, koji su istakli dugogodišnju uspješnu saradnju između institucija.&nbsp;
- Naš zajednički rad predstavlja primjer kako se kroz partnerstvo može unaprijediti revizorska praksa i dati doprinos temama od šireg društvenog značaja, kakva je zaštita javnog zdravlja - naglasio je Acevski.
Revizijom rukovodi pomoćnica Glavnog državnog revizora Sonja Kambovska, koja sa svojim timom aktivno koordinira rad i razmjenu iskustava u okviru projekta.
Tokom prvog dana sastanka, fokus je bio na diskusiji o utvrđenim nalazima revizije, razmjeni iskustava između revizorskih timova, kao i prezentaciji radnih dokumenata koji se koriste u procesu.
Rad će se nastaviti i sjutra, 30. septembra 2025. godine, kada će u centru pažnje biti izrada matrice nalaza, usaglašavanje strukture i dinamike za pripremu konačnog izvještaja, kao i definisanje narednih koraka.
- Ovaj sastanak dodatno osnažuje institucionalnu saradnju i otvara nove perspektive za buduće aktivnosti u okviru kooperativnih revizija od zajedničkog interesa - saopšteno je iz DRI-a.
Sastanku su prisustvovali Blažo Savković – načelnik i Svetlana Brajović – rukovodilac u DRI.

Radulović: Paralelne revizije prilika za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama

Danas je u Mostaru u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira održana Konferencija na temu: "Stabilnost i mir u regionu - stanje i izazovi" na kojoj su učešće uzeli prof. dr Nerzuk Ćurak iz Sarajeva, prof. dr Branislav Radulović iz Podgorice, Vehid Šehić iz Tuzle, Gordana Vidović iz Modriče, Aleksandar Popov iz Novog Sada i profesor Zoran Pusić iz Zagreba.
Govoreći na Konferenciji profesor Branislav Radulović istakao je da je brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu, koji je po uzoru na devedesete godine prošlog vijeka ponovo ugrožen velikodržavnim projektima, djelovanjem radikalne desnice i narastajućim kleronacionalizmom.&nbsp;
- Kolektivna bezbjednost u okviru NATO saveza, a ne masovno pojedinačno naoružavanje i demonstracija vojne sile usmjerena i prema susjednim državama, ali i kao demonstracija sile za unutrašnjo političke prilike, put je koji daje garancije da ukupan region više neće biti poprište krvavih oružanih obračuna i ponavljanja zločina nad civilnim stanovništvom- kazao je Radulović.
Domaćin skupa bila je Mreža za izgradnju mira, UWC Mostar i Igmanska inicijativa.
Konferencija se odvija u okviru trodnevnog događaja (18-20 septembar) koji okuplja istaknute intelektualce, umjetnike, aktiviste i akademske građane sa ciljem jačanja dijaloga, solidarnosti i zajedničkog zalaganja za mir na Zapadnom Balkanu.
U okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana mira dodjeljene su mirovne nagrade "Goran Bubalo" za doprinos izgradnji mira. Posebnu pažnju izazvao je događaj "Put oko svijeta za 80" minuta koji su organizovali polaznici Koledža UWC Mostar iz 74 države svijeta u okviru kojeg je svaka država predstavila svoju državu među kojima je bila i grupa polaznika Koledža iz Crne Gore.

Radulović: Brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovišta generalnog pristupa političkih elita - ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
- U ovom trenutku, sa stanovišta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene. Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored više puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu - naglašava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i društveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
- Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, što zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga što država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije. Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establišmentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i naše ukupne evropske budućnosti i vladavine prava - jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi on, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
- Što zapravo govori da vrlo često politički establišment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Što se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podršku izboru sudije Ustavnog suda - kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije US-a: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

U posljednjih 107 godina Crna Gora je tri puta, spuštajući se niz tuđe uže "sisala vesla" i po istoj matrici i po instrukcijama sa iste (severne) adrese vršila suicid sopstvenog državnog i nacionalnog identiteta.
Matrica okretanja Crnogoraca protiv sebe samih iz 1918. i 1988.sssss godine ponovljena je i avgusta 2020. sa samo jednom modifikacijom - ovog puta su došli nepismeniji i nesposobniji.
<h2>Matrica</h2>
U sva tri slučaja "pokoravanja Crne Gore" lokalna vlast je bila na zalasku moći, potrošena dugim vladanjem i nemoćna da se odupre sopstvenim devijacijama. Neupitno zrele za promjenu i ona Nikolina iz 1918. (apsolutistička), Žarkovićeva iz 1989. (istorijski prevaziđena) i Đukanovićeva iz 2020. (potrošena i korumpirana), nažalost nijesu zamjenjene liberalno-demokratskim snagama, već su "istorijski momenat" iskoristile u sva tri slučaja populističko-nacionalističke i klero-hegemonističke strukture, direktno vođene i potpomognute sa iste beogradske adrese.
Rezultati sve tri "promene" su skoro istovjetni i doveli su do stagnacije ekonomije, jačanja crkvenih umjesto urbanih struktura, razaranja unutrašnje društvene kohezije, nestajanja nacionalne kulture ...
<h2>Lekcija</h2>
U svakom od ova tri slučaja rezultat crnogorskog "istorijskog brodoloma" ne leži samo u snazi hegemonističke politike (Karađorđevića, Miloševića, Vučića) već je "Ahilova peta" u samoj Crnoj Gori.
Sva trojica crnogorskih dugo vladajućih vladara bili su duboko uvjereni da mogu kontrolisati "rašku struju" bilo da na njenoj platformi vladaju ili je drže za poželjnog protivnika. Za svog stvarnog protivnika oni su vidjeli svaki izvorni emancipatorski, evropski i modernistički pokret u samoj Crnoj Gori.
Tu "matricu" su naslijedili od Petrovića, koji su se grubo obračunali za "prozapadnim" guvernadurima Radonjićima. Obračun sa boljim dijelom Crne Gore traje sve do nove ere "mladih, lijepih i pametnih" kada su, čak i poslije sticanja nezavisnosti "neprijatelji prvog nivoa" bili reformisti, liberali, suverenisti, nezavisni mediji i intelektualci, a ne desničarsko/radikalske strukture, umotane u razne boje političkog celofana.
Lekcija iz 1918. i 1988. očito nije bila dovoljna da se od referenduma na dalje, umjesto partitokratije i autoritarnog sistema, gradi država osnažena u funkcionalnoj demokratiji i snažnim institucijama. Zato je i po treći put padom "kralja" izgubljena partija šaha u kojoj su crni (u mantijama i sa bradom) zagospodarili i "nebeskim" i ovozemaljskim svijetom.
<h2>Odgovor</h2>
Kao što je bila neodrživa hegemonija Karađorđevića, kao što se "velika" miloševićeva Srbija raspala u krvi i zločinima od "Triglava do Đevđelije", tako se i Vučićev "srpski svet" ogoljava u represiji prema sopstvenom narodu po sred Beograda, đe Žandarmerija jednakom snagom udara po srbijanskim studentima kao ranije njena paravojska prema svim drugima koji se ne "krste sa tri prsta".
Dakle, nije pitanje da li će se i po treći put "Garašaninov" koncept otimanja tuđih teritorija i "izlaska na more" raspasti u sopstvenom primitivizmu i agresiji, već je pitanje da li Crna Gora ima unutrašnji progresivni potencijal da se isčupa ispod ovog "mrtvaka" i svoju zastavu, (paljenju na Knez Mihajlovoj ulici) postavi na Šopenovom trgu u Briselu.
Dakle, odgovor je u Crnoj Gori.
Na sreću ne u odlasku u "šumu" kao 1919. ili 1941. već u stvaranju širokog građanskog emancipatorskog pokreta, kapacitivnog da primitivizam zamjeni kulturom, populizam jasnim i progresivnim javnim politikama i zastavu sa mrtvačkom glavom - zastavom Evropske unije.
Svi odgovori su, dakle, u Crnoj Gori, ako ima Crnogoraca, a ima ih i biće ih dok je Lovćena i Durmitora. Još samo da napušte "akademski konformizam" i "životni oportunizam" i napokon nauče lekciju da bez borbe nema Slobode.

Nenaučena lekcija

Crna Gora ima višak političara i drastičan manjak državnika.
<h2>Zajednički imenitelj</h2>
Zrelost jedne zajednice pokazuje se njenom sposobnošću da se u odlučujućim momentima integriše oko - zajedničkog imenitelja.&nbsp;
Koliko god bile raznorodne, zrele društvene i političke zajednice uspješno prepoznaju taj momenat i stavljaju "moratorijum" na manje važne razlike i integrišu se oko centralnog cilja.&nbsp;
Tako je bilo od starog Rima koji se ujedinjavao i pored svojih unutrašnjih (političkih) razlika pred najezdom spoljnog neprijatelja do npr. u novije vrijeme Slovenije koja je sprovela nacionalni program "Evropa zdaj".
Za svako takvo okupljanje trebala je markantna ličnost - državnik.
<h2>Državnik</h2>
Crna Gora je u svojoj istoriji imala ličnosti koje su profilom i djelovanjem bile državnici. Ali i nesreću da je nakon odlaska tih državnika sa vlasti Crna Gora istovremeno gubila državni kapacitet.&nbsp;
I svaki put bila rušena sa iste adrese sa popilističko nacionalističkom retorikom i socijalnom demagogijom (1918, 1989, 2020).
Sva tri "dugotrajna" državnika u svojim dugim vladavinama "lutala" su od jednog do drugog nacionalnog polja, ali su sva trojica srušeni akcijom iz desna, "crnorukaša" vječito opsjednutim manjkom sopstvene istorije i viškom težnje za tuđim teritorijama i izlaskom na more.
Danas se taj "krug" vrti po četvrti put. Crna Gora je ponovo na "klackalici" da još dublje utone u "crnomantijašku" baruštinu i postane (tuđa) provincija na granici Evrope ili da se unutra integriše i postane - Evropa.
Za to joj danas treba ne političar na čelu već - državnik.
<h2>Četvrti krug</h2>
Sa viškom stranačkih "agendi" i manjkom državne strategije sadašnja Crna Gora ne može daleko stići.
Crna Gora nije mogla u EU ni sa 30 godina nepromenjene vlasti, a još manje sa premijerima "što brda pomjeraju" ili su na funkciji "ostvarivali dječačke snove".
Ali sada, ova generacija Crnogoraca svih identiteta, je u finalu utakmice, koju ako "izgubi" svi njeni identiteti ostaće samo teško nasljeđe gubitnika koji od "drveta nijesu vidjeli šumu".
Kako onda odigrati "četvrti krug" a da se ne ponove greške iz prethodna tri?
<h2>Naučena lekcija</h2>
Pametni ljudi uče na greškama. Sadašnji premijer ima šansu ako se iščupa iz logike "političkog oportuniteta" i odigra državnički potez velemajstora. Taj potez je "trokorak" koji vodi do kolektivne pobjede i koji integriše progres, a dezintegriše destrukciju.
Prvo treba da integriše "politički prostor" brzim formiranjem koncentracione Vlade i time sve subjekte dovede u poziciju da nemaju "ucjenjivački kapacitet" i natjera ih da igraju ka EU centru, a ne ka "periferiji".&nbsp;
Ko prihvati ulazak u takvu Vladu kajaće se, a ko odbije kajaće se još više. Ali, time bi se pokazalo da u EU ne ulazi samo desni ili lijevi (politički) pol crnogorskog društva, već ukupna politička zajednica. Dodatno, nivo nekompetencije postojeće strukture toliko je visok i očit da je to prilika da se Vlada "prosije" i da svako da najbolje uz mogućnost ojačavanja eksternim stručnjacima.&nbsp;
U protivnom, ako se ne konstituiše "evropska Vlada" ova postojeća će se "oburdati" sama od sebe prije datuma redovnih izbora.
Drugi korak je institucionalizovati društveni dijalog sa civilnim društvom i NVO organizacijama, koje su (nažalost) jedini pouzdani partner za EU Agendu 2028. Ukoliko to ne uradi premijer ne samo da će izgubiti pouzdanog partnera za reforme i EU integracije već će dobiti najopasnijeg protivnika, koji se ne može kupiti sa dvije-tri pozicije u "megalomanskoj" Vladi i koji za razliku od "partijskih struktura" ima veći dušak da izdrži ovu trku.
Treći korak je zaustavljanje "soliranja" u zakonodavnim inicijativama i stavljanje u stvarnu funkciju Savjeta za vladavinu prava. Ne da, kao do sada, bude "fikus" već da postane respektabilno tijelo koje suštinski pomaže da se "osvoje" najvažnija i najteža poglavlja 23 i 24. Ukoliko se i dalje ostane na "provjerenim strukturama" sa "neprovjerenim diplomama" borba za vladavinu prava ostaće i dalje samo politički (neuspjeli) marketing.
<h2>Lav ili ćelav</h2>
Svojevremeno je bila reklama za pivo sa dobrim marketinškim sloganom "Ili jesi ili nijesi lav."
Tri ranija "dugotrajna" vladara (kralj Nikola, Žarković i Đukanović) jesu na svoj način bili "lavovi", ali i gubitnici u "igri prijestola" u finalu igre.&nbsp;
Današnji premijer ima pred sobom "šansu generacije" i priliku da bude "pobjednik". Bez političkog iskustva i vještine prethodnika i bez nesporno njihove harizme i političke moći, on ima, ne svojom zaslugom, "penal priliku" koju ne smije promašiti, posebno ne sada kada mu je međunarodni faktor pomogao da odloži izbore.&nbsp;
Stoga je sada na njemu da pokaže da li ima kapacitet biti lav ili će, odlažući poteze, biti lav bez grive.
U filmskoj verziji borbe za prijesto mladi lav Simba došao je na tron "ubijenog" Mufase tek kada se oslobodio podmuklog starog Skara.
Zato, ako želi poziciju "pravog vođe" trebao bi se podići na visočiju stijenu (jer se sa nje bolje i šire vidi), integrisati ukupnu evropsku energiju i biti rezistentan na poziv "velikog brata".
U konačnom, umjesto političara postati - državnik.&nbsp;
U protivnom, nažalost, bio to četvrti neuspješni krug, ovog puta sa kraćom vladavinom lava "u pokušaju".
Dakle - on je na potezu!

Igra prijestola

Današnji dan velika je pobjeda građanske, evropske, prosvijećene i urbane Crne Gore, koja je pokazala da ima potencijal da bude prva naredna 28-ma članica EU, poručili su iz Udruženja pravnika Crne Gore nakon što danas u Skupštini nijesu usvojene izmjene tri sporna zakona.
- Nema evropske perspektive bez evropskog društva, a Crna Gora u svom nevladinom sektoru, strukovnim organizacijama i građanskim aktivistima, uz pomoć nezavisnih medija, ima potencijal da napravi presudan korak, koji je udaljava od autoritarizma a približava demokratiji- kazao je predsjednk Udruženja pravnika, Branislav Radulović.
On je istakao da je očigledno da su odustajanje od "kontroverznih" zakona koji uređuju javna okupljanja, ANB i unutrašnje poslove proizvod jasne argumentacije civilnog društva, Udruženja pravnika i slobodnih intelektalaca, koja se izgleda bolje razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici.
- Stoga, ukoliko "političke elite" istinski žele "evropski put" Crne Gore prvi pravi korak bio bi otvoren, suštinski i sadržajan društveni dijalog sa civilnim društvom koje je pokazalo da je jedini stvarni i nesporni evropski potencijal Crne Gore- poručio je profesor Radulović.

Radulović: Argumentacija civilnog društva i pravnika bolje se razumije u Briselu i Vašingtonu nego u Podgorici

Bivšem direktoru Fonda za zdravstveno osiguranje Vuku Kadiću nije odobreno prisustvo sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje.
Poslanik Socijaldemokrata (SD) Boris Mugoša je ukazao da bez ikakve potrebe imamo raspravu o istoj stvari dva dana.
- Garantujem da bi, da se odobrilo prisustvo Kadiću, vidjeli bi koliko je ovo bespotrebno. Ne pada mi na pamet da tumačim nečije političko i ideološko uvjerenje, ovdje je poenta bila da govorimo o finansiranju zdravstvenog sistema, u tom smislu me interesuje Kadić - kao bivši direktor Fonda i zdravstveni radnik - rekao je on.
Podvukao je da se 99.9 odsto pitanja ne bi odnosilo na novog direktora Aleksandra Ružića koji je došao na tu funkciju prije par dana - nego na Kadića koji je tu funkciju obnašao u periodu koji je tema sjednice.
I poslanik Demokratske partije socijalista (DPS) Elvir Zvrko je decidan da bi prisustvo Kadića bilo opravdano.
Predsjednik Odbora Dražen Petrić je rekao da su ranije diskusije sa Kadićem bile konstruktivne.
- Ne donosim odluku da on ne prisustvuje zbog upitne stručnosti nego je suština da Kadić može da koristi Odbor da polemiše o sopstvenoj smjeni... A da li bi bio koristan da odgovori na pitanja - ne sumnjam da bi bilo tako - naveo je on.
Nema, kaže, problem da sam donese odluku o tome, ali je želio da se Odbor o tome izjasni - iako to poslovnik ne predviđa.
Devet članova Odbora je bilo protiv, a nije bilo glasova za i uzdržanih.
Predsjednik Odbora Dražen Petrić je rekao da će 12. decembra biće održana sjednica o finansiranju zdravstva.&nbsp;
- Ostaje nam da se dogovrimo oko termina konsultativnog saslušanja. Imamo veliki problem sa salama. Sljedeće sedmice već znam da je 1. decembra sala zauzeta jer Odbor za bezbjednost razmatra budžet... Trenutno nijesam siguran kada to može da bude - možda 2. ili 3. decembra ako neka sala bude slobodna - rekao je on.
Boris Mugoša je potom podnio ostavku na mjesto zamjenika Odbora za zdravstvo.
- Nastaviću rad u Odboru ali sa druge poziicje, idućem zamjeniku želim sreću. Opoziciji pripada ovo mjesto - naveo je Mugoša.

Kadiću nije odobreno prisustvo sjednici Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje

U zgradi RTCG juče, skoro običan radni dan, a trebalo je bit s fanfarama. Jutro nagovještavalo opšte grljenje i ljubljavu. Pa uđoh odjeven po etičkom kodeksu, okupan i spreman, ništa doručkovao i žedan. Jadac. Osim francuskinja Zorka niko me, skoro pa, milo pogledao nije. Kroz TV uobičajeno bijaše tiho a Radio bez talasa radosti hodnicima. Nije bilo ni Slaviše da ponudi jabuku. Bozu makar.
Dok su u dimenziji s oznakom sala 501 dijeljeni ključevi. Ne gedore. Niti violinski. No oni zbog kojih se u životu žestoko slavi, trebalo bi. Mnogi to ne dočekaju. Međutim, ni utvare s bocom kroz te hodnike. Da časti. Bez očekivanih talambasa, kikota, ili, daleko bilo, kakvog posluženja za sve. Muk. Ka' da je neko nešto ukrao. Nijedan političar nije primijećen. Da se nakašlje makar. Utopistički očekivah, mada bi, fakat, bilo iznenađenje poslije prošlogodišnjeg odbijanja predsjednika Jakova Milatovića da prisustvuje obilježavanju 80 godina postojanja medija. Nije davao legitimitet nezakonitom Borisu Raoniću. Utopija sad moguća radi ministra Radunovića ili predsjednika Parlamenta Mandića. Oni su rekli, prenešeno, da ga kao takvog vole.
<h2>Legitimisanje presudom</h2>
Slika sa portala oko podne ukazala je zatim zbivanja za probrane. Suvi menadžment u prvom planu (među njima glavni dobitnik) i 40-tak zapošljenih. Ostali odsutni zbog tjeskobe ili se stidjeli, đavo bi ga znao. Falilo je makar pola srećnika. Umjesto masovnog slavlja. Da sam se pitao, veselje bi bilo na velikoj terasi dolje, ili u parku ispred. Đe je sad trave gotovo nema, nekoliko klupica se nekako drže a oko njih gužva druge vrste, štrajkuju skulpture „Živka Nikolića“. Zbog muzike iz razglasa ili što nemaju đe bolje ne piše. Srećom bezbjedan ambijent je ostao. Mirne su pri tom, i ne puše.
Tako ostade da se svečanim besjedama na petom spratu jedino iskažu rukovodioci, čak posprdno prema institucijama. Veselin Drljević, predsjednik Savjeta RTCG, istače kako njegov saziv i menadžment „sa ponosom mogu da se legitimišu na svakom mjestu i u svakoj prilici“. Jesu li ga kontrolisali neđe kad nije imao ličnu pa ga micoši prepoznali, ili potencira kako su ponosni i na nedavnu presudu zbog zloupotrebe funkcije. Kako li će tek eruptirati gordost kad pravosnažna stigne? Može li naknadno uticati i na ovu raspodjelu?
Nečuveni doktor i docent Veselin opisa ovim kratkim povodom kako popravljaju raspoloženje „korisnika programa koji emituju“. Što otkriva da imaju i dodatni. Koji se ne emituje? Ima li nade za sve, dakle i za neraspoložene, da se nešto načini? To je tajna znanja? Nemanog ili neželjenog.
Za stanove je konkurisao 191 radnik. Ko zna koliko je odustalo, čitajući diskriminišući pravilnik, pa mrka kapa za većinsku sreću i u samoj kući. Da zamaže Drljević je poželio kako bi najviše volio da su mogli izgraditi onoliko stanova koliko ima zaposlenih u RTCG-u i da to bude po njihovom projektu i željama. A zašto nije moglo? Para su imali. Da su svih godina koliko vladaju samo milion izdvojili godišnje preteklo bi stambenog prostora. Umjesto toga stukli su silne novce na krečenje, eloksiranje, trgovanje „pedestalne“ i ostale nepotrebne tehnike, putovanja i ko zna što sve ne. Jedino Šofru za slušalice nijesu imali. Papire uglavnom kriju o detaljima a i kad zatražiš i preko suda sakriju. Finansijske planove ne poštuju.
<h2>Što piše u katastru?</h2>
Ovim stanovima ključevi su kod ljudi ali sudbina u palati pravde. Inicijativu prethodnog direktora Božidara Šundića sadašnji nelegalni naslednik Boris Raonić juče je samo „na priču“ okončao. Raonićeve slične inicijative nema pa se ovom diči. K'o da ne bi neko drugi znao privesti kraju. Bi, smatraju znalci i to brže i bolje. Čak dvije godine po preuzimanju potpisao je ugovor sa graditeljem. Na što je čekao? Kolega mi reče: „da porasporedi svoje favorite“. Posljednje glasine su da „ima još do murava“ te da izvođaču ništa još plaćeno nije. Ako su lagali mene i ja lažem vas. Sluti nastavku priče. Ili presuda. Kako god bilo:
Svim dugogodišnjim radnicima srećan stan. I da stanuju u njemu.

Svečanost bez slavlja u RTCG

Odluka direktorice Narodne biblioteke „Radosav Ljumović“, Slavice Ilinčić, da ne podrži štampu knjige novinara i publiciste Danila Burzana „Gradonačelnici“ na jotovanoj varijanti crnogorskog jezika, predstavlja ozbiljan vid netolerancije prema jednoj od zakonom priznatih varijanti službenog jezika u Crnoj Gori, ocijenila je Mirjana Radulović, odbornica Demokratske partije socijalista u Skupštini Glavnog grada.
– Javne ustanove kulture moraju biti primjer pluralizma i poštovanja svih elemenata crnogorske kulturne baštine, uključujući ravnopravnost varijanti crnogorskog jezika. Korišćenje javnih sredstava mora biti jednako dostupno svim zakonitim jezičkim standardima, bez političkih pritisaka i uređivačkih odluka koje dijele zajednicu – poručila je Radulović.
Ona je istakla &nbsp;da dodatnu zabrinutost izaziva izostanak reakcije Pokreta Evropa sad.
– Nažalost, zabrinjava činjenica da PES na ovakve vidljive diskriminacije ćuti. Očigledno im je važnije da očuvaju fotelje nego da brane ljudska prava i sprječavaju podjele u društvu. Takav pristup udaljava nas od tolerantne i inkluzivne Crne Gore koju građani zaslužuju – navela je Radulović.
Ona je uputila jasan apel nadležnima u Glavnom gradu.
– Pozivamo gradonačelnika Sašu Mujovića i lokalnu upravu da stanu u zaštitu jezičke ravnopravnosti i obavežu rukovodstvo biblioteke da svoje odluke uskladi sa zakonskim normama, demokratskim vrijednostima i principima inkluzivnosti. Samo tako možemo graditi jedinstvenu, kulturno bogatu i modernu Podgoricu spremnu za budućnost – zaključila je Radulović.

Radulović: Mujović da stane u zaštitu jezičke ravnopravnosti, javne kulturne ustanove moraju biti garant pluralizma a ne instrument podjela

Pred crnogorskim rukometašicama je novo veliko takmičenje, Svjetsko prvenstvo, na kojima u prošlosti “lavice” nisu imale mnogo uspjeha, kao što je to slučaj na kontinentalnim šampionatima – međutim selektorka Suzana Lazović se nada da će i ova generacija nastaviti da piše istoriju na najljepši mogući način.
Naša reprezentacija je najbolji rezultat na šampionatima svijeta ostvarila prije šest godina u Japanu, kada je osvojila peto mjesto, a Lazović ističe da je najbitnije da ekipa u svakom trenutku igra najbolje u granicama svojih mogućnosti.
- Svi jedva čekamo prvenstvo. Igračice u klubovima održavaju i podižu formu. Tokom priprema nemamo puno vremena. Neophodno je da neke stvari taktički spremimo i izađemo na šampionat kao tim i da “izginemo” na terenu. Cilj je da iz svake utakmice ekipa izvuče maksimum, da ispoštujemo jedni druge na terenu- rekla je Suzana za Meridiansport.
Krupnih riječi pred šampionat svijeta nema, ali motiv je i ovog puta ogroman, da se zemlja predstavi na najbolji mogući način.
- Sa razlogom se od Crne Gore očekuju veliki rezultati, medalje. Međutim, ne želim da obećavam takve stvari. Mogu samo da garantujem da ćemo učiniti sve da nastavimo da pišemo istoriju crnogorskog rukometa. Za veliki rezultat neophodno je da se mnogo stvari poklopi. Naročito u trenucima kada se pravi smjena generacija. Imali smo praktično na svakom okupljanju neku debitantkinju. To je veoma važna stvar za nas i pokazatelj da stižu i nove generacije dobrih rukometašica- objašnjava selektorka.
Javnost uvijek sa posebnom pažnjom prati nastupe “lavica” na velikim takmičenjima. Stizale su medalje sa prvenstava Evrope, Olimpijskih igara, ali odličja sa Mundijala još nema.
- Mi smo narod koji uvijek želi najbolje moguće rezultate. Mislim da smo baš zbog takvog pristupa i uspješni u većini sportova. Mala smo zemlja, ali imamo veliko srce. Zadatak stručnog štaba je da rastereti igračice, da one sa uživanjem izađu na teren jer je to jedini put do dobrih rezultata- kaže Suzana.
Povukla je mlada selektorka paralelu između prvenstava Evrope i svijeta i navela zašto možda još nemamo medalju sa Svjetskog prvenstva, iako su u prošlosti generacije naših najboljih rukometašica išle na ova takmičenja sa najvećim mogućim ambicijama.
- Ako bismo poredili reprezentacije na Svjetskom, u odnosu na Evropsko prvenstvo, šampionat Starog kontinenta mnogo je kvalitetniji. Možda nam ne odgovaraju atipične selekcije, prije svega iz Azije. Radila sam u Kini i imala priliku da igram često protiv reprezentacija Južne Koreje i Japana između ostalog. Često smo znali da ih pobijedimo na takmičenjima, ali i da se istrošimo pred neke buduće obaveze- istakla je Lazović.
Crna Gora će šampionat otvoriti večeras (20.30) utakmicom protiv Farskih Ostrva. Dva dana kasnije rivalke će biti Paragvajke, a za kraj prve faze slijedi derbi protiv Španije. Stručni štab svakom rivalu pristupa maksimalno ozbiljno.
- Nikada ne potcjenjujem nikog. Obično se takav odnos vrati na loš način. Paragvaj je nezgodan tim takođe, igrali smo ne tako davno protiv njih i pobijedili ih tek u završnici, iako je rezultat možda pokazao da smo lakše došli do trijumfa. Dakle, za svakog rivala se spremamo izuzetno fokusirano- ne ostavlja dilemu selektorka.
Prvi rival dobro je poznat iz kvalifikacija za Evropsko prvenstvo. Naročito je u Torshavnu meč bio težak, a udarna snaga selekcije sa sjevera Starog kontinenta su tri danske rukometašice.
- Spremamo se za prvu utakmicu protiv Farskih Ostrva. To nam je u ovom trenutku najbitnije. Nakon toga slijede mečevi protiv Paragvaja i Španije. Tek poslije tih utakmica, možemo da pričamo o nekim očekivanjima od nastavka Svjetskog prvenstva- zaključila je Suzana Lazović.
Boje Crne Gore na šampionatu svijeta braniće:
GOLMANKE: Armel Atingre, Marija Marsenić i Andrea Škerović.
KRILA: Dijana Trivić, Ivona Pavićević, Nina Bulatović i Anastasija Marsenić.
PIVOTI: Tatjana Brnović, Ivana Godeč i Andrijana Tatar.
BEKOVI: Đurđina Jauković, Matea Pletikosić, Itana Grbić, Marija Božović, Katarina Džaferović, Jelena Vukčević i Elena Mitrović.

Lazović: Učinićemo sve da nastavimo da pišemo istoriju našeg rukometa

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić optužio je specijalnog tužioca Miloša Šoškića da je "otuđio" skaj materijal iz kancelarije Saše Čađenovića.
-To je bilo 2021. godine, cilj je bio da se Čađenović optuži za skrivanje i utre put da je postao član kriminalne organizacije - kazao je Katnić.
Njegov branilac, advokat Ljubomir Raković kazao je da Katnić naveo da u spisima predmeta postoje dokazi iz kojih proizilazi da je Saša Čađenović bio jedini kome je dostavljen obavještajni paket Europola i da su se ti podaci nalazili u njegovoj kancelariji odakle su i otuđeni s ciljem da se dostave određenim medijima, što je i učinjeno.
- Katnić je zatražio da se u svojstvu svjedoka sasluša glavni specijalni tužilac Vladimir Novović i da se izjasni o curenju svih skaj komunikacija i njihovom objavljivanju u medijima, što je bio razlog za prekid saradnje fracuskih nadležnih organa sa Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore - kazao je Raković.
On je dodao da je Katnić &nbsp;istakao da je tužilac Šoškić bio taj koji je dostavio podatke određenim medijima u Crnoj Gori, da bi mu na taj način nanio štetu i pripremio teren za njegovo hapšenje.

Raković: Katnić je ukazao da je Šoškić otuđio skaj komunikacije iz Čađenoviće kancelarije, dao ih medijima i tako pripremio teren za hapšenje

Bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katnić niko nije mogao da bude šef, niti da izdaje naređenja - kazao je u Višem sudu nekada prvi čovjek Specijalnog policijskog odjeljenja Dragan Radonjić.
On je ovo odgovorio na pitanje nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića koji se, optužnicom SDT-a, tereti da formirao kriminalnu grupu čiji je član navodno bio Katnić. U ovom postupku sudi se i suspendovnom specijalnom tužiocu Saši Čađenoviću. Oni se terete da su svoje službene položaje podredili kavačkom mafijaškom klanu.
Svjedok Radonjić kazao je da Katnića poznaje od 2016. godine i da "subjektivno ne može da doživi da je Katniću &nbsp;neko šef".
- Njemu niko ne može da izdaje naređenja..Ne može ni u porodici da mu bude šef - to je moje mišljenje kazao je Radonjić.
On je bio kategoričan da nikada od Katnić nije dobio neki nezakoniti nalog, da neku osobu ne procesuira ili da neko treba da bude privilegovan.
- Svakodnevno sam imao komunikaciju sa njim. Upravo je on forsirao da prikupljamo podatke, da se što više osoba obuhvati pretkrivičnim postupkom - kazao je Radonjić.
Objasnio je da kada je formirano Specijalno policijsko odjeljenje - 2016. bilo 20 službenika i da su 2018. godine proširili tim sa još deset službenika.
Formiranjem Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala na čijem čelu je bio Zoran Lazović, prema riječima svjedoka, dobili su veliko pojačanje u borbi protiv organizovnog kriminala.
U tom sektoru su, kako kaže Radonjić, bili najbolji i najiskusniji operativci &nbsp;među kojima su Milorad Žižić, Dejan Knežević...
Na pitanje Katnićevog branioca, advokata Ljubomira Rakovića svjedok je kazao da 2017/2018. nijesu raspolagali informacijama da je Ljubo Milović član kavačke kriminalne grupe.
Radonjić zna da je Milović bio policajac i da je čuo da ima neke konekcije sa Rusima u "vezi nepokretnosti i da posreduje u kupovini banke".
-Imao sam kontakte sa mnogim rukovodioca stranih službi i nikada nijesam dobio informaciju o Miloviću - kazao je Radonjić.
Nakon promjene vlasti kada je ušao u uži zbor za direktora policije Radonjić je naveo da nije "odgovarao određenim strukturama i malo po malo su ga izolovali i poslali kući".
On je na pitanje Lazovića kazao da se bivši pomoćnika direktora nikada nije interesovanje ni za jedan predmet.
- Kolega Lazović se nije miješao u rad SPO, niti je bila ugrožena autonomija koju sam imao sa SDT-om. &nbsp;Pojedini prije njega su znali da budu "napadni" - rekao je Radonjić.
Za Veljka Belivuka i Marka Miljkovića, kako je naveo, prvi put je čuo kada su stigli u Crnu Goru. Nije imao saznanja da su u našoj državi počinili krivično djelo.
- Tokom moga rada imao sam stalne kontakte sa starješinama iz bezbjedbosnog sektora iz Srbije i nikada mi ih nijesu pomenuli - istakao je Radonjić.
On je dodao da je spriječena njihova likvidacija i da je ta akcija vođena profesionalno uz konstataciju " da nema što da doda, niti da oduzme".
- Rukovodilac akcije je bio iskusni operativac Milorad Žižić - kazao je Radonjić.
Nekadašnji službenik SPO i bivši načelnik Odjeljenja bezbjednosti Cetinje Dalibor Šaban je ispričao da ga je Radonjić obavijestio da je u SPO došla osoba koja ima saznanja o organizovanim kriminalnim grupama.
U prostorije je došao Ivan Milović i, prema riječima Šabana, ispričao je da se osjeća ugroženo od grupe sa kojom je ranije sarađivao.
- Iznio je neke informacije o krijumčarenju droge u Crnoj Gori i to je bilo ono što je on čuo, u čemu nije učestvovao. Lično je, kako je naveo učestvovao u krivičnim dijelima u Francuskoj - ispričao je Šaban.
Kada su završili razgovor Šaban je o tome obavijestio Radonjića koji je dao nalog za mjere tajnog nadzora za Ljuba Milovića, Ivana Stamatovića i Miloša Mišurovića.&nbsp;
Te mjere nijesu dale rezultat jer, prema riječima svjedoka, nijesu dovele do osnovane sumnje da je neko počinio krivično djelo.
Šaban je ukazao da su se francuski istražitelji interesovali za krivična djela počinjena na njihovoj teritoriji i Ivanu Miloviću je bio ponuđen status svjedoka saradnika ali je "odustao od svega".
Šaban je odgovarajući na pitanje Lazovića kazao da nikada nije čuo da se bivši pomoćnik direktora interesovao za bilo koji predmet ili da je nekog pokušao privilegovati.
Svjedok Zdravko Nedović, koji je radio na imanju porodice Lazović u Bijelom Polju, potvrdio navode Lazovića da je imanje u Bijelom Polju naslijedio od oca 2012. godine.
Na tom imanju Nedović je radio fizičke poslove za dnevnicu od 20 eura. Uzgaja se povrće, a od šljiva i jabuka, kako je ispričao, pekli su veliku količinu rakije, a držali su i ovce, kokoške i svinje.
- Sve fizičke poslove tokom vikenda i praznika Lazović je radio sa mnom - ispričao je Nedović.
On je na pitanje advokata Nikole Martinovića rekao da bude oko 38 tona šljiva i 20 tona jabuka i da se od tog voća peče rakija.
Martinović je konstatovao da je samo od prodaje rakije mogao prihodovati od 20.000 do 80.000 eura u posljednjih 10 godina.
Suđenje se nastavlja 2. decembra kada će svjedok Radonjić odgovarati na pitanja Katnića. Sudija Veljko Radovanović kazao je da će pozivi za saslušanje biti poslati Sanji Jovićević i Nikoli Janičiću.

Radonjić: Katniću niko nije mogao biti šef, nikada od njega nijesam dobio nezakoniti nalog

,,Dvadeseti novembar je jedan od najtragičnijih dana u Pljevljima i zbog poštovanja prema civilnim žrtvama i njihovim porodicama, ne prisustvujem Danu opštine“. Ako ste povjerovali da je ovu rečenicu izgovorio neki Pljevljak, u namjeri da podsjeti na tragično vrijeme Drugog svjetskog rata kada su, prvo Italijani i četnici, a potom Njemci, četnici i balisti, činili zločine – nijeste pogodili. Opet, ako ste pomislili da se danas javno prisjetio mučne ‘43. godine kada su četnici Pavla Đurišića i Draže Mihailovića u pljevaljskom srezu za samo četiri krvava februarska dana ubili 678 ljudi, uglavnom muslimana - od čega dvjesta đece u dobi do osam godina – opet ste pogriješili. Citat s početka je ponosno vlasništvo Daria Vraneša, predsjednika opštine Pljevlja. Iako je prethodne dvije godine uredno obilježavao Dan opštine, Vraneš je ove naprasno ustanovio da mu je Dan oslobođenja od fašista i njihovih slugu - i mučan i tragičan.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951.jpg" data-media-id="editor_0" data-image-id="2025112509110_249850c4cbeae34b7e3f5823cb1e8559efc59f1fb8f316388faefcd35e5fe951" data-rendition-name="original" width="1000" height="660" loading="lazy" alt="VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine "> <figcaption>VRIJEME IZDAJE I KOLABORACIJE SA OKUPATOROM: Pavlje Đurišić i Pircio Biroli u Kolašinu 1942. godine(Photo: UGC)</figcaption> </figure>  ANTIFAŠISTIČKA I PROFAŠISTIČKA CRNA GORA I još se, veli Vraneš, njegovim obilježavanjem prave podjele u narodu. Ali ne na nacionalnoj ili vjerskoj osnovi, kako lažno govori Vraneš. Dan oslobođenja Pljevalja pravi podjelu na one koji podržavaju antifašizam i one koji bi da vaskrsavaju fašizam; pravi razdjelnicu između dobra i zla.&nbsp; Dario Vraneš ne krije da je na ovoj drugoj, mračnoj strani, na strani četničkih koljača. I valjda je zato u kabinetu, odmah iza svoje fotelje, postavio statuetu Draže Mihailovića, da svima pokaže kome se divi i za što se zalaže. Da mu može biti, vjerovatno bi u zgradu opštine - ili možda ispred zgrade - postavio i onaj veliki kip četničkog koljača Pavlja Đurišića.&nbsp; Sramota je današnje Crne Gore da je na čelu Pljevalja, jednog od najvećih crnogorskih gradova, čovjek koji ne poštuje sjene boraca koji su pali u borbi protiv fašizma i nacizma tokom Drugog svjetskog rata; junaka koji su svijetu pokazali snagu crnogorske zvijezde petokrake... Ali, to je crnogorska realnost: u vrhu vlasti, ne samo Pljevalja, ne samo Nikšića, već države Crne Gore nalaze se ljudi koji ne poštuju ni crnogorski 13. jul, ni vrijednosti antifašističke Crne Gore iz Drugog svjetskog rata. Niti žele da poštuju crnogorsku istoriju. POČASNA STRAŽA NA STRAŽICI&nbsp; ,,Pred veličinom vaše žrtve, pred zamahom vašeg pregnuća, mi savijamo naše borbene zastave i kažemo: vječna vam hvala drugovi.“ Tako je 21. decembra 1941, samo dvadeset dana nakon traumatične Pljevaljske bitke Glavni štab Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda za Crnu Goru i Boku odao pomen palim borcima.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38.jpg" data-media-id="editor_1" data-image-id="2025112509114_47a747b9158b31adc1e1dfd182c0201653c9d7b396568b8ef0965e409413fb38" data-rendition-name="original" width="512" height="615" loading="lazy" alt="U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici "> <figcaption>U ČAST STRADALIM U BORBI PROTIV FAŠIZMA: Spomenik na Stražici(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  Dvije decenije kasnije, 1961. godine, na Stražici iznad Pljevalja otvoren je Spomenik palim borcima u Plјevalјskoj bici ali i svim žrtvama fašističkog terora tokom Drugog svjestkog rata. U centralnoj prostoriji spomenika na Stražici, nalaze se dva velika mozaika, koje su zajedno izradili čuveni crnogorski slikari Aleksandar Aco Prijić i Branko Filo Filipović, a na spoljnom zidu kripte, sa desne strane od ulaza nalazi se monumentalni bronzani reljef, poznatog crnogorskog vajara Draga Đurovića. A u bronzanom sarkofagu u kripti su posmrtni ostaci posmrtni ostaci 412 osoba stradalih od ruku fašista i domaćih kolaboranata. Zar je moguće da - osamdeset i četiri godine od Pljevaljske bitke, osam decenija od 9. maja 1945, Dana pobjede - prvi čovjek Pljevalja ne zna da taj Spomenik na Stražici nije samo počast partizanima, već simbol pobjede nad fašizmom? PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE Ali, nije ovđe riječ o nepoznavanju istorijskih fakata. Dario Vraneš - koji ima odlične pozicije i kod Andrije Mandića u Podgorici i Aleksandra Vučića u Beogradu - dobro zna što radi i zbog čega besprizorno ignoriše istorijske istine. Na djelu je svjesni, planirani istorijski revizionizam. Ne samo čelnika Pljevalja i funkcionera Mandićeve stranke, već najvećeg dijela parlamentarne većine.&nbsp;  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81.jpg" data-media-id="editor_2" data-image-id="2025112509114_4a8939ab07036a44e94812a830504a5d3e742796c862e93e4094122776044f81" data-rendition-name="original" width="2560" height="1706" loading="lazy" alt="PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović "> <figcaption>PLANSKA REVIZIJA ISTORIJE: Andrija Mandić i Joanikije Mićović(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  To je igranje po taktu velikosrpskog projekta u kojem nema mjesta za partizane, za antifašizam i, uopšte, za slobodarsku, građansku Crnu Goru. U osnovi tog imperijalnog programa je velikosrpski nacional-šovinistički projekat, uobličen u programskom dokumentu ,,Homogena Srbija" Stevana Moljevića. Koji je opet izveden iz onog ,,Načertanija“ Ilije Garašanina, nacrta spoljne, ali prvenstveno nacionalne imperijalne politike Srbije. I koji je osnova ovog što se danas nad Crnom Gorom sprovodi – kroz maligni ruski i srpski uticaj: obezličenje crnogorskog identiteta da bi se Crna Gora uklopila u projekat ,,Ruskog mira“, odnosno ,,Srpskog sveta“. Nije to novost: velosrpski projekat podrazumijeva pokornu Crnu Goru, Intrigantno je, međutim, ćutanje ljudi iz vrha Evropske unije. EVROPSKA (NE)DOSLJEDNOST Da, djeluje čudno ta evropska šutnja. Državu, u kojoj većina u vlasti koketira sa klerofašizmom; u kojoj popovi sve manje propovijedaju, a sve više zapovijedaju; državu koja je postala zavisna od politike Beograda i Moskve - ovakvu Crnu Goru - Evropa žuri da primi u naručje. Po svaku cijenu, i ne pitajući za cijenu.  <figure> <img src="https://publisher-publish.s3.eu-central-1.amazonaws.com/pb-etv/swp/8p72gy/media/2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531.png" data-media-id="editor_3" data-image-id="2025112509114_0d19707b16207a97282c82d00580725178354ffaaee943abe91f6cfbb475a531" data-rendition-name="original" width="1024" height="538" loading="lazy" alt="VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije "> <figcaption>VESELI SE EVROPSKI RODE: Marta Kos nosi značku sa crnogorskom i zastavom Evropske unije(Photo: UGC )</figcaption> </figure>  I zaista liči na političku farsu kada komesarka za proširenje Marta Kos poručuje, sjedeći pored crnogorskog premijera Milojka Spajića, da je Crna Gora tako mala država da se njen ulazak u Evropsku uniju – i neće osjetiti. ,,Znate li koliko je mala Crna Gora? Kao trećina Beča, kao Tuluz ili Štutgart. Naravno da možemo da integrišemo Crnu Goru i bez velikih reformi“, poručila je Kos protekle sedmice na Forumu o proširenju u Briselu. Ali, nije bila farsa; niti se komesarka šalila. Već je poslala jasnu poruku: ubacićemo vas u Uniju kakvi kod da budete, kakve god klerofašističke ideje bile dominantne u Crnoj Gori. Mučna je to poruka za Crnu Goru. Jer, na kraju te evropske balade ispada da su Vraneš i družina na vlasti koja glorifiuje četnike, kvislinge iz Drugog svjetskog rata - u pravu kada revidiraju istoriju, kada veličaju ratne zločince i naciste – jer sve to nije prepreka na putu za Evropu?! Ispada da je evropskoj birokratiji potrebna Crna Gora, kakva god bila, samo da bi štrikirali sebi jedan uspjeh u evropskim integracija. Baš mučna poruka iz Brisela.&nbsp;

Sprem’te se, sprem’te – Evropa vas zove

Predsjednik Skupštine još jednom je politički nadigrao svoje koalicione partnere, pa sada to treba opravdati pred evropskim partnerima, koje ubjeđuju da je Andrija Mandić dio rješenja i da s njim Crna Gora može da dođe pred sama vrata EU. To je komentarišući reakcije, nakon što je u Skupštini Crne Gore izabran samo jedan od troje predloženih sudija Ustavnog suda, kazao poslanik i potpredsjednik DPS-a Ivan Vuković.
- Predsjednik države i ministarka evropskih poslova djeluju kao svojevrsni krizni menadžment, jer i jedno i drugo su potpuno svjesni šta se danas desilo, kazao je on u centralnoj informativnoj emisiji 24 Sata, na Televiziji E.&nbsp;
Poslanici u Skupštini Crne Gore u drugom pokušaju su izabrali samo jednog sudiju Ustavnog suda - Jovana Jovanovića. On je dobio podršku 50 poslanika, što je bilo više od potrebne tropetinske većine. Kandidatkinje Mirjana Vučinić i Mirjana Radović nijesu dobile dovoljno glasova - za Vučinić je glasalo 47, a za Radović 45 poslanika.&nbsp;
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, uz čestitku Jovanu Jovanoviću na izboru za sudiju Ustavnog suda, na društvenoj mreži X napisao je da je riječ o djelimičnom pomaku i podsjetio da Sud i dalje nije kompletiran.
Izborom Jovanovića za sudiju Ustavnog suda spriječena je blokada, ali Sud ostaje u nepotpunom sastavu. To je na istoj mreži napisala ministarka evropskih poslova Maida Gorčević i navela da osim što je imenovanje nužno za funkcionalnost Ustavnog suda, njim se ispunjava i preporuka iz izvještaja Evropske komisije.
Jovanovića i Radović predložio je Ustavni odbor, dok je Vučinić kandidovao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Opozicija je kritikovala promjenu redosljeda glasanja, smatrajući da postoji osnovana sumnja na političku trgovinu, jer se o Vučinić glasalo na kraju iako je predložena pet mjeseci prije ostalih.&nbsp;
Takav rezultat glasanja u Skupštini, smatra Vuković, je posljedica političke trgovine koja je trajala danima.
Kada god trguju konstituenti vlasti najbolje prolazi predsjednik Skupštine Andrija Mandić i njegovi politički saborci, kaže Vuković i dodaje da je ono što je prethodilo glasanju o sudijama Ustavnog suda djelovalo gotovo karikaturalno, jer je promijenjen redoslijed po kojem su poslanici trebali da se izjašnjavaju.&nbsp;
- Umjesto o gospođi Vučinić izjašnjavali smo se o gospodinu Jovanoviću za kojeg se kaže, nemam pouzdane informacije, da je bio favorit gospodina Mandića i nekadašnjeg DF-a. I on je dobio podršku, a onda za ostale kandidate nije bilo dovoljno glasova, iako se danas u Skupštini moglo čuti da je to sve u principu dogovoreno. Još jednom se pokazalo koliko je Andrija Mandić nepouzdan politički partner Milojku Spajiću. O Jakovu Milatoviću da ne govorimo i koliko se njih dvojica zapravo loše snalaze u tim političkim igrama - rekao je Vuković.
Vjeruje da je Crna Gora, kao država koja je favorit za članstvo u Evropskoj uniji, danas poslala lošu poruku, jer to što se desilo u Skupštini, kako kaže, evropski partneri nijesu očekivali.&nbsp;
Vuković podsjeća da nije slučajno što se sudije Ustavnog suda prvo biraju dvotećinskom većinom, a onda tropetinskom. Namjera zakonopisca je bila, kako objašnjava, da se obezbjedi potreban stepen saglasnosti vlasti i opozicije.
Ukazuje da je danas vlast procijenila da ima dovoljnu većinu i da nema potrebe da opozicija bude uključena u izbor sudija Ustavnog suda.&nbsp;
- Nije bilo nikakvog dogovora, nije bilo kontakta sa nama vezano za ovo dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda. Jasno i nedvosmisleno smo rekli, bez obzira na njihove biografije, da nećemo dati legitimitet takvom procesu. Ispostavilo se da i taj nivo uvjeravanja koji su dali jedni drugima nije bio dovoljan da se zaokruži proces - istakao je Vuković.
Naglašava da je opozicija već informisala evropske partnere da neće biti dio te, kako je naziva, šarade, koja se očekivano završila.&nbsp;
Evropska unija je, vjeruje Vuković, odlučila da primi Crnu Goru u svoje članstvo, što bi bila dobra vijest da je crnogorsko društvo zrelo da taj proces doživi kao šansu za dalji napredak.
- Plašim se da mi imamo situaciju druge vrste u Crnoj Gori da se takva nikad snažnija, bezrezervna, nedvosmislena podrška naših međunarodnih partnera zloupotrebljava. S jedne strane EU nas gura u članstvo, a sa druge strane oni koji bi trebalo da nose najveću odgovornost za taj proces u državi se bave zloupotrebama instituta borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala - istakao je Vuković.

Tag: branislav-radulovic