Vlada bi u narednim danima mogla izaći sa prijedlogom ustavnih promjena koje se odnose na Sudski savjet i organizaciju tužilaštva, a moguće je da će biti tretirano i pitanje nezavisnosti Centralne banke, što predstavlja dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, gostujući u emisiji "Na kraju dana" na Televiziji E.
Govoreći o inicijativi Vlade za izmjene Ustava, Radulović je pojasnio da je riječ o složenom i zahtjevnom procesu.
– U aprilu je postojao jedan inicijalni dokument koji Vlada nije procesuirala. Pretpostavljam da ovih dana možemo očekivati da Vlada izađe sa prijedlogom ustavnih promjena u dijelu Sudskog savjeta i organizacije tužilaštva. Nadam se da će tretirati i pitanje nezavisnosti Centralne banke, jer je to dio obaveza Crne Gore na putu evropskih integracija. Zasigurno će, sa posebnom pažnjom, i javnost i Udruženje pravnika, kao i ukupna crnogorska zajednica, pratiti taj proces, jer, kao što znate, prijedlog mora ući u skupštinsku proceduru i mora trajati javna rasprava najmanje mjesec dana – rekao je Radulović.
On je podsjetio da, prema Ustavu, pravo predlaganja ustavnih promjena imaju Vlada, predsjednik države i najmanje 25 poslanika.
Osvrćući se na isticanje srpske zastave na zgradi Opštine Žabljak, Radulović je kazao da Crna Gora ima jasno propisane zakone o državnim simbolima, kao i o upotrebi simbola manjinskih naroda.
Prema njegovoj ocjeni, država se često kreće između principa vladavine prava i, kako je naveo, desnog kleronacionalnog i radikalnog supstrata društva, pri čemu se identitetska pitanja naročito otvaraju uoči izbora.
– Riječ je o potpuno nezakonitom postupanju. Ako zaista želite da tu stvar regulišete, onda 25 poslanika treba da predloži izmjene Ustava u tom dijelu. Međutim, takvog prijedloga nema iz jednostavnog razloga – zna se da za to ne postoji odgovarajuća parlamentarna većina. To je dio dnevno-političkog marketinga koji nije vrijedan ozbiljne rasprave o vladavini prava i državi. To je praksa političkog marketinga koja traje već 35 godina – zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DF5wtkS71ahQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Javnost će sa posebnom pažnjom pratiti proces ustavnih promjena

Crna Gora ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma koji afirmiše građansku državu i u tom pogledu svaka intevencija ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva, već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti, kaže u intervjuu portalu <a href="https://www.standard.co.me/politika/radulovic-za-standard-ustavni-patriotizam-kao-odgovor-na-etnofederalizaciju">Standard</a>, Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore prof.dr Branislav Radulović. On je mišljenja da je potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“, tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, a to je stoga direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Kako bi opisali trenutnu situaciju u ukupnom crnogorskom društvu?
RADULOVIĆ: Crna Gora ulazi u svojevrsnu „terminalnu fazu“ koja bi se mogla opisati čuvenom formulacijom -„od sjaja do očaja“. U rasponu između ova dva antipoda, ostvaruje se nesporan, primarno formalni napredak u EU integracijama, dok se unutrašnji pravni poredak, sistem vrijednosti, ekonomski parametri, socijalna i društvena kohezija drastično devastiraju i pokazuju, već sada, opasne znakove devijacije.
Da li najnoviji slučajevi postupanja policije i pravosudja u predmetu „Medenica“ ulivaju osjećaj pravne sigurnosti?
RADULOVIĆ: Pravna sigurnost je kolektivni osjećaj jedne zajednice da su svi jednaki pred zakonom, da država obezbjeđuje funkcionalan pravni poredak i da unutar tog poretka sve institucije rade svoj posao, saglasno svojoj nadležnosti. Zato se i kolokvijalno koristi termin uređeno društvo ili uređena država.
Najnovija ponašanja dijela nosioca javnih ovlašćenja više upućuju na „neuređenu državu“ u kojoj nema odgovornosti, jasne podjele nadležnosti i gdje se na svaki problem ili vidan propust u vršenju nadležnosti odgovara obećavanjem donošenja „novih zakona“.
Stoga ukupna javnost sa pravom upozorava na već sada nepodnošljiv „rijaliti“, usljed kojeg sa &nbsp;javne scene nestaje ozbiljan dijalog na ozbiljne teme i dominiraju akteri koji, pored činjenice da imaju vrlo skromna ili sporna obrzovanja imaju prenaglašenu ambiciju, a višak ambicije i manjak kompentencija vodi u propast, kako na ličnom tako i na kolektivnom planu.
Koliko je moguće u tom ambijentu zagovarati evropsko društvo u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Evropske integraciju su istorijska šansa ove generacije Crnogoraca svih identiteta i svih osjećanja, uvjerenja i posebnosti. Prilika da se postane 28 članica najprosvećenije i progresivnije zajednice država nikada nije bila otvorenija nego sada, primarno zahvaljujući geopolitičkim prilikama i trenutnoj politici Brisela.
Istovremeno, na domaćem planu, EU integracija sve više postaju mantra, poštapalica i floskula bez sadržaja. Klerikalno društvo, društvo bez insitucionalne odgovornosti, bez povjerenja u pravosudne i tužilačke organe, sa prenaglašenom partitokratijom i partijskim zapošljavanjem, vrlo lošom fiskalnom politikom i u konačnom društvo sa „političkim elitama“ koje su za zadnjih 35 godina ispod nivoa obrazovanja i političke kulture svih prethodnih, nije društvo „evropskih vrijednosti“.
Dodatno, dolazi do pada društvenog uticaja Univerziteta i ukupne akademske zajednice, strukovnih organizacija, sindikata, NVO i civilnog društva, pa se tako stiče utisak kao da je u finalu „priče“ došlo do zasićenja izvornog evropskog materijala, dok na drugoj strani populisti i dogmate sve više zauzimaju javni prostor.
Pritom, &nbsp;mora se primjetiti i da oficijelna EU politika prema Crnoj Gori kao da je samo fokusirana na formu bez želje da cijeni sadržaj unutrašnje crnogorske supstance. U tom ambijentu mora se „probuditi“ izvorni i autentični proevropski supstrat društva i jače se povezati i pozicionirati na javnoj sceni.
Koliko Udruženje pravnika može uticati da se mijenja stanje u društvu?
RADULOVIĆ: Udruženje pravnika, kao stukovna organizacija, ima nesporno svoj dio odgovornosti i obaveznosti prema procesu „evropeizacije“ društva. Primarno dužni smo jasnim i preciznim rekacijama na sve devijacije ukazivati na iste, otvarati i afirmisati društveni dijalog koji je potpuno zamro i artikulisti teme u javni psrostor koje su sadržinske prirode.
U domenu svoje moći Udruženje, primarno, u formatu Ius Foruma, otvara stručne i aktelne teme, pa je tako naredni Forum posvećen ustavnim temama.
Međutim, sa druge strane brine činjenica da oficijelna vlast nije našla model kvalitente komunikacije sa civilnim društvom i strukovnim organizacijama i po tom pitanju ovo je jedna od najzatovrenijih administracija. Tako npr. Udruženje pravnika nije član Savjeta za vladavinu prava i ako to tijelo broji preko 15 članova. Dodatno sve je manje, pritom obaveznih, javnih rasprava na tekstove prijedloga zakona, a posljednji primjer apela 18 nevladinih organizacija i udruženja povodom zakona iz oblasti bezbjednosti kao da ne dopiru do Krađorđeve ulice, niti predlagač ima potrebu da ostvari kontakt i razmotri primjedbe.
Stoga, ostaje potreba da se javno djelovanje Udruženja pojača, posebno u svijetlu javne reakcije na tekuću zakonodavnu aktivnost i zatvaranje poglavlja 23 i 24.
Nedavno je Udruženje pravnika doatno otvorilo pitanje nedonošenja Zakona o Vladi. Da li imate povratinh informacija?
RADULOVIĆ: Udruženje je sa svoje strane pružilo ekspertsku pomoć još za vrijeme prethodnog saziva Vlade i na taj tekst je obezbjeđena ekspertiza Venecijanske komisije i EK. Od tada do danas taj zakon je u nekom čudnom „lavirintu“ i stiče se utisak da će Crna Gora i dalje ostati jedina država u regionu bez zakonskog uređenja najdominantnije grane vlasti – izvršne.
Da li se razlog nedonošenja Zakona o Vladi nalazi u činjenici da Crna Gora ima najglomazniju vladu u Evropi?
RADULOVIĆ: Bilo koji razlog te ili druge prirode upravo pojačavaju potrebu da se zakonskim tekstom uredi čitav niz pitanja u pogledu rada izvršne grane vlasti i da saglasno dobijenim preorukama VK i Evropske Komisije ovaj zakon donese prije prvih narednih parlamentarnih izbora. U protivnom, postoji ozbiljna opasnost da i naredna administracija iskoristi činjenicu nepostojanja ovog zakonskog teksta i generiše novi saziv vlade ne po modelu strukture bazičnih resora i potreba javnih politika već paricijalnih potreba političkih konstinuenata te, nove vlade.
Pored insistiranja EU da se „zamrznu“ identitetska pitanja iz dijela desničarskih partija zagovara se promjena Ustava, ističu se različite zastave na držanim objektima i podgrijava identitetska retorika. Šta to govori?
RADULOVIĆ: Ustavne promjene su jedno od najkompleksnijih pitanja i po definiciji, u ozbiljno uređenim društvima, taj posao se povjerava, pored odgovarajućem tijelu parlamenta i poznavaocima ustavne materije. Međutim, ovdje se ne radi o potrebi ustavne nadrgardnje postojećeg teksta Ustava već primarno o „zauzimanju pozicija“ pred nadolazeće izbore. Taj pristup kontaminira stručnu raspravu o ustavnim promjenama, koje se neminovno moraju sprovesti pred ulazak Crne Gore u EU.
Danas, treba istaći, postoje tri tačke oko kojih postoji saglasje u stručnoj javnosti u dijelu ustavnih promjena i taj dio aktivnosti bi se mogao vrlo lako i bez bilo kavih „potresa“ brzo i jednostavno sprovesti.
Nažalost, u dijelu političke strukture, primarno desno orjentisane, nema neophodno potrebne doze ustanog patriotizma, već se konstantno forsira primitivni narativ nacionalnog „patriotizma“, koji je u osnovi vrlo partikularan i intersno obojen. Iz tog razloga Udruženje pravnika se ne upušta u tu vrstu „polemike“, jer ona je pogonsko gorivo za vodjenje prevaziđenih politika iz devedesetih godina prošlog vijeka, koja je samo donijela sukobe, razaranja i nazadovanje društva.
Zagovornik ste ustavnog patriotizma. Da li je moguć taj koncept u Crnoj Gori?
RADULOVIĆ: Apsolutno jeste jer naš ustavni akt upravo je koncipiran na modelu građanske države, države u kojoj crnogorski državljani su nocioci suvereniteta i modelu države gdje ne postoji supremacija jednog naroda. Činjenica da za razliku od drugih država u regionu Crna Gora nije država „naroda“ već država građana, modelu ustanog patriotizma daje punu afirmaciju.
Crna Gora u tom pogledu ima dobar ustavni akt, koncipiran na modelu savremenog njemačkog konstitucionalizma, i svaka „intevencija“ ka etnofederalizaciji je ne samo opasna za koheziju države i društva već platforma za neka buduća ponavljanja dešavanja iz bliske ex Yu prošlosti.
Potreba dijela desno orjentisanog političkog spektra da Crnu Goru uvede u model „zajednice naroda“ tj. da dodatno politički etnofederalizuje Crnu Goru, treba jasno upozoriti je direktan put u „bosanizaciju“ crnogorskog društva.
Nedavno ste najavili naučni skup sa CANU oko obilježavanja 230 godina do donošenja prvog zakonodavnog akta „Stege“. Koje su aktivnosti u toku?
RADULOVIĆ: Pored potrebe obilježavanja izuzetno vrijednog jubileja 230 godina od donošenja „Stege“, zakonodavnog akta iz 1796 godine, to je i prilika da se ovaj u pravni dokumenet sagleda i u svijetlu današnjih društvenih zbivanja. Primarno sa stanovišta potrebe integracije duštva, vladavine prava, obuzdavanja samovolje, definisanja prioriteta, kapacitivnosti da se odupre spoljnim uticajima, etičkih vrijednosti današnje crnogorske pravne i ukupne zajednice.
Naučni skup je zakazan za posljednju nedjelju aprila t.g. i već sada formirani Organizacioni odbor intezivno radi na programskom sadržaju skupa i definisanju učesnika. Posebno želim da istaknem da će skup biti otvoren za ukupnu crnogorsku pravničku javnost, cijenieći ne samo značaj teme već i potrebu integrisanja crnogorske pravničke zajednice oko ovako vrijednog jubileja.

1250x600

1084x550

Radulović: Ustavni patriotizam kao odgovor na etnofederalizaciju

Potreba usaglašavanja odredbi ranijeg Zakona o privrednim društvima iz 2020. godine sa direktivama EU, posebno sa Direktivom 2009/102EU Evropskog parlamenta i Savjeta od 16. septembra 2009. godine u oblasti privrednog prava o društvima sa ograničenom odgovornošću sa jednim članom (jednočlano d.o.o.) trebao je dovede do pojednostavljivanja funkcionisanja ovog oblika privrednog društva. 
Donošenjem novog Zakona o privrednim društvima, u avgustu 2025. godine, uglavnom su implementirane odredbe navedene Direktive, uz izvjesne „nespretnosti“ zakonodavca u normiranju pojedinih odredbi, tako da je novo zakonsko rješenje, u cjelini, dobilo „zeleno svijetlo“ EK. Međutim ...
<h2>Država u problemu</h2>
Zakon o privrednim društvima (skr. ZoPD) koji je ustav realnog sektora i koji se u drugim sistemima naziva i zakon o trgovačkim društvima odnosi se na sva privredna društva bez obzira na vrstu vlasničkog kapitala, tako da se primjenjuje i na privredna društva čiji je osnivač/vlasnik država ili jedinice lokalne samouprave, koja su dužna da svoje statute i ogranizaciju usaglase sa novim Zakonom do 31. marta tekuće godine.
Privredna društva u realnom sektoru su, manje više, već od dana usvajanja Zakona (6. avgusta 2025) godine započela aktivnosti i relativno spremna dočekala stupanje na snagu ovog Zakona 01. 01. 2026. godine. 
Dakle, bez obzira na određeni stepen mogućih „nejasnoća“ u ovom Zakonu, realni sektor će iskorisiti priliku da kroz izmjene postojećih statuta dodatno uredi svoju normativnu unutrašnju uređenost i organizaciju saglasno i nekim drugim zakonima kao što su to Zakon o klasifikaciji djelatnosti, Zakon o računovodstvu ili Zakon o reviziji.
Međutim... privredna društva, u prvom redu jednočlana društva sa ograničenom odgovornošću čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave, kod kojih, saglasno čl. 405 stav 3 ZoPD, „jedan član d.o.o. ima ovlašćenja skupštine društva“, što u prevodu znači – skupština opštine, već sada očito ne mogu ispuniti obavezu iz čl. 630, koji nalaže da su „dužni da usklade organizaciju i poslovanje sa ovim Zakonom i izvrše registraciju u CRPS, u roku od tri mjeseca od dana početka primjene ovog zakona“ – dakle do 31. marta.
Upozorenja dijela stručne i akademske zajednice, te samih zaposlenih u ovim društvima, kao i dijela gradonačelnika, nažalost, do sada nije rezultirao „intervencijom“ predlagača (Vlade) i zakonodonosioca (Skupštine).
<h2>Društva „bez“ skupštine </h2>
U prvom redu, uočljivo je da se nedovoljno razumije „priroda“ privrednih društava u „državnom vlasništvu“, posebno onih čiji je osnivač opština u dijelu rada/nadležnosti skupštine. Za razliku od realnog sektora koji nema problem „političkog odlučivanja“, ova jednočlana društva nemaju „svoje“ skupštine kao društva u realnom sektoru gdje je to jedan član - vlasnik društva. Kod njih skupštinu društva „obnaša“ jedan član vlasnik – opština, a u ime ovog vlasnika skupština opštine.
Da se laičkoj javnosti bliže objasni - sve nadležnosti skupštine društva obavlja skupština opštine. I tu nastaje problem. Zapravo, ne bi smio da nastane problem i problem nije u Zakonu o privrednim društvima već u ograničenjima koja postavljaju drugi zakoni u pravnom sistemu.
U konačnom i sve da ova privredna društva, na današnji dan, imaju „završene“ statute (izrađene saglasno ZoPD) potrebne su (minimum) dvije sjednice skupština opština da se prvo usvoji statut, a zatim, nakon njegovog stupanja na snagu, opet na skupštini opštine, izaberu organi društva, saglasno članu 38 Zakona o lokalnoj samoupravi. 
Nažalost, ovdje se mora napomenuti da insistiranje Udruženja pravnika Crne Gore, u saradnji sa Privrednom komorom, da se donese poseban Zakon o upravljanju privrednim društvima u većinskom vlasništvu države (opština), saopšteno još februara 2025. godine na „Danima privrednog prava u PK“, te da se isti istovremeno donese sa Zakonom o privrednim društvima i Zakonom o CRPS, očito nije imalo dovoljno efekta, tako da se ovo zakonsko rješenje još uvijek samo „priprema“.
<h2>Odgovor na problem</h2>
Država na „zakonodavni problem“ u primjeni već donijetih zakona do sada je uvijek odgovarala – odlaganjem primjene. 
Tipičan primjer je Zakon o računovodstvu u javnom sektoru, zakonu koji je donijet još 2019. godine i na koji se više puta intervenisalo amandmanski na način da je odlagana njegova primjena, pa se tako „intervenisalo 2021. i 2013. da bi, prema sada važećoj odredbi, njegova primjena trebala da počne od 01. 01. 2027. godine.
I pored činjenjenice da je straučna i akademska zajednica upozoravala da, između ostalog „nije ni proradio softver za vođenje jedinstvene evidencije državne imovine“ ovaj zakon „egzistira“ na „standby“, sa procjenom ovog autora da se može očekivati novo „amandmasnko djelovanje“ u pravcu daljeg odlaganja njegove primjene. Za one kojima je bliža materija budžeta i budžetskog prava samo napomena da danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe odredbe čl. 62 do 70 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti koje se odnose na računovodstvo i završni račun budžeta.
Dakle, ovo je samo jedan od primjera na koji način država reaguje kada se “zaleti” u zakonodavnoj aktivnosti i “ukoči” u primjeni istih. 
Bez obzira što bi se sa pravom mogao tražiti krivac za probleme u primjeni ZoPD, sada je najvažnije vrlo brzo i ozbiljno shvatiti obim problema koji imaju privredna društva čiji su osnivači opštine i koja “moraju” biti usklađena do 31. marta, što je sada, za većinu njih skoro nemoguće. 
Treba li napomenuti da su to privredna društva koja pružaju usluge snabdijevanja vodom, deponovanja otpada, održavanja gradske čistoće, upravljanja gradskim saobraćajem, javnom rasvjetom, parking usluga, tržnice i pijace itd – dakle društva od posebnog interesa za građane i funkcionisanje lokalnih zajednica!
Pritom treba naglasiti da nije problem do njih, niti do onih koji nastoje da im pomognu da izvrše zakonsku obavezu, već u “olako obećanoj brzini”.
Dodatan problem čini i činjenica da EK ni najmanje blagonaklono neće gledati na to da je država “omanula” i to kod subjekata čiji je ona vlasnik, pa zato ni Vlada ni Skupština ne reaguju. 
Međutim… “što se grbo rodi vrijeme ne ispravi”, kako kaže Bogišić, pa stoga predlagač i zakonopisac moraju povući hitno dva poteza. 
<h2>Dva poteza</h2>
Prvo, mora se intervenisati na čl. 630 ZoPD i za ova društva produžiti rok do roka u kome se uobičajeno održavaju redovne skupštine društava u realnom sektoru (30.06).
Drugi korak, sagledati cjelinu pravnog sistema, jer na privredna društva u 100% ili većinskom vlasništvu države pored bazičnog Zakona o privrednim društvima, primjenjuju se i odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o komunalnoj djelatnosti, odredba člana 24 stav 4 Zakona o radu… itd.
Naravno da je ovo prilika da se ponovo citira Bogišić sa čuvenom zakonjačkom (pravničkom) izrekom iz Opšteg imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru iz 1888. godine: “Ko samo riječi zakonske znade, taj još zakona ne zna, dok mu ne shvati razum i smisao”. 
Nažalost, predlagač i zakonopisac “mrtvijem snom spavaju”, uvijek spremni da slave (privremeno) zatvaranje pregovaračkih poglavlja, a kada zakon stupi na snagu da odgovornost prenesu na one koji “moraju” da ga primjene. 
U konačnom, biće vrlo neprijatno objašnjavati EK zašto se odlaže primjena dijela zakona, ali kada se to već uradilo u oktobru 2025. godine (za potrebe interesa “pojedinca”) kada je amandmanski mijenjan u avgustu iste godine usvojeni ZoPD, zašto sada, kada “nužda” nalaže se isto ne bi ponovilo? 
Stoga, ostaje samo da vidimo ko će prvi da “proguta žabu”.

Zakon

Any delay in the adoption of laws obstructs the negotiation process with the European Union (EU), but their adoption without the necessary procedure and quality introduces into the legal system laws that lack proper implementation or are insufficiently communicated to the professional and general public - said the President of the Association of Lawyers Branislav Radulović.
In an interview with the MINA Agency, Radulović said that both the dynamics of EU integration and the quality of legislative activity must be achieved.
On Monday, the Parliament of Montenegro adopted 25 laws necessary to meet the criteria in the EU negotiation process at two extraordinary sessions that lasted a total of less than one hour and 30 minutes.
Debate on these laws was not conducted in detail, rather, it was consolidated and reduced to statements by the Minister of European Affairs Maida Gorčević, and three opposition MPs. These opposition MPs did not speak about the proposed legal solutions themselves, but criticized the manner in which the laws were adopted.
Responding to the question of how he comments on the adoption of laws in this way and whether this represents a violation of parliamentary procedures and a degradation of parliament, Radulović said that political elites, primarily due to a rather narrow view of the issue, have imposed an extremely problematic dilemma.
As he explained, that dilemma concerns what the primary and fundamental interest of the current legislative activity is - whether it is the speed of adopting laws or their quality and respect for procedure.
- The Association of Lawyers of Montenegro does not wish to participate in this, in our view, false debate, because both goals must be achieved simultaneously - both the dynamics of EU integration and the quality of legislative activity must be ensured - Radulović emphasized.
He noted that in the EU integration process, some of today’s EU member states, when they were candidates for membership, adopted legislative acts in English without translating them into the national language in order to accelerate the process.
- However, at the same time, they paid special attention to procedure and ensured that the adopted legal solutions were not merely „bare statistics for the European checklist“, but a concrete contribution to the quality of the rule of law and legal certainty for their citizens and legal entities to which those legal solutions applied - Radulović added.
Asked whether European integration can justify the adoption of laws without adequate debate and public involvement, he replied that a serious mistake is made by advocating only one of the two requirements - speed of adoption or quality of laws.
These two requirements, Radulović stressed, cannot be viewed partially or separated from one another.
- Any delay in the law-making process is a direct, intentional or unintentional obstruction of the very demanding negotiation process with the EU, but at the same time, the adoption of laws without the necessary procedure and, in particular, without quality in their content introduces into the legal system „dead letters on paper“ - laws that lack proper implementation or are insufficiently communicated to the professional, academic, or business community - Radulović said.
He cited the example of the new Law on Business Organizations, which, as he said, went through very demanding procedures, yet is still not sufficiently clear to the business community, especially to companies founded by the state or local self-government units, in terms of its concrete application and the obligation of re-registration within a very short deadline.
- What, then, can be expected from 25 new legal solutions whose titles we are not even able to precisely list on this occasion - Radulović asked.
EU integration, he said, cannot be an excuse for the proposer of laws for poor and insufficiently communicated legal solutions, especially not for those that have not undergone verification by the European Commission.
- This applies, for example, to the proposed amendments to laws in the field of security, which 18 non-governmental organizations and professional associations, including the Association of Lawyers, precisely pointed out in their letter - Radulović stated.
Responding to the question of what the possible consequences are for the quality of laws when a large number of them are adopted in a short period of time, he said that no matter how demanding the European agenda may be and how much it requires accelerated procedures that must be met with a quality response, one must be aware of the danger of disrupting the legal order through legal solutions that produce legal effects upon entering into force, while the very bodies adopting them or the subjects to whom they apply are insufficiently familiar with their content.
- Unfortunately, it must be stated that it is evident that the executive and legislative branches do not have proper coordination on this issue, or at least such an impression is created in the public. After all, in his well-known quote, Cicero warned the Roman Senate that „When there are too many laws, justice is lost in their multitude“ - Radulović said.
Asked to comment on the fact that two extraordinary sessions with a large number of laws on the agenda were scheduled at the last moment, although this could have been done earlier, starting from January 15, he said that this example precisely indicates a noticeable lack of quality organization in the law-adoption process.
- In this way, an effect is achieved that results in a short-term benefit in the EU integration process, but also a permanent defect in the fact that there are legal solutions for which there was no public debate with either the professional or political public - Radulović said.
According to him, all of this may result in the factual existence of „new laws“ within the legal order, but without their actual and consistent application by those to whom these legal solutions are intended.
- Therefore, the Association of Lawyers and the overall professional public will not side with any of the „conflicting parties“ that advocate a partial approach, but will insist on quality parliamentary procedures, quality legal solutions, and respect for the agenda agreed upon in the EU negotiation process, because the goal of laws is not their mere „existence“, but their full, non-selective, and consistent implementation - Radulović stated.
Responding to the question of why Montenegro still does not have a Law on Parliament and whether the adoption of such a legal act could prevent the practice of adopting laws under accelerated procedures, he said that Parliament has a relatively well-regulated Rules of Procedure, which is also a constitutional category contained in Article 91, paragraph 2 of the Constitution.
As he explained, a much bigger problem is the fact that Montenegro is the only country in the region that does not have a Law on the Government, so the manner of work, organization, composition, and functions of the Government are regulated not by law, but by decrees and other lower-level by-laws.
- As far as Parliament itself is concerned, it has a relatively well-regulated Rules of Procedure, which is also a constitutional category contained in Article 91, paragraph 2 of the Constitution, and whose adoption requires a majority of all MPs - Radulović said.
He added that only a simple majority would be required for a Law on Parliament, while the Constitution prescribes a higher majority for the adoption of the Rules of Procedure than would be required for a potential Law on Parliament.
However, he said, this issue is not of relevance in the case at hand - „25 laws in 90 minutes“, because the problem is not the lack of regulation, but its application.
- Therefore, we believe that no matter how long someone may have professional experience in monitoring the work of parliament, they can no longer know with certainty the order of sessions, the manner of convening them, or the schedules and methodology of work of the legislative committee, which significantly undermines both legal certainty and the dignity of the legislative body - Radulović concluded.

Radulović: Adoption without the necessary procedure and quality introduces laws into the legal system that lack proper implementation

Svako odlaganje donošenje zakona opstruira pregovarački proces sa Evropskom unijom (EU), ali njihovo usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom i ukupnom javnošću, kazao je predsjednik Udruženja pravnika Branislav Radulović.
Radulović je u intervjuu Agenciji MINA rekao da se mora ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti.
Skupština Crne Gore je u ponedjeljak, na dvije vanredne sjednice koje su ukupno trajale nepunih sat i 30 minuta, usvojila 25 zakona neophodnih za ispunjavanje kriterijuma u pregovaračkom procesu sa EU.
Rasprava o tim zakonima nije vođena u pojedinostima, odnosno bila je objedinjena i svedena na izlaganje ministarke evropskih poslova Maide Gorčević i tri opoziciona poslanika. Ti poslanici opozicije nijesu govorili o predloženim zakonskim rješenjima, već su kritikovali način usvajanja zakona. &nbsp;&nbsp;
Odgovarajući na pitanje kako komentariše donošenje zakona na ovaj način i da li ovo predstavlja kršenje parlamentarnih procedura i degradaciju parlamenta, Radulović je kazao da su političke elite, primarno iz ugla prilično uskog sagledavanja stvari, nametnule jednu krajnje problematičnu dilemu.
Kako je naveo, ta dilema je šta je primarni i osnovni interes tekuće zakonodavne aktivnosti - da li je to brzina donošenja zakona ili njihov kvalitet i poštovanje procedure.
- Udruženje pravnika Crne Gore sa svoje strane ne želi da participira u toj, po nama, pogrešnoj polemici, jer oba cilja moraju biti ostvarena istovremeno - mora se ostvariti i dinamika EU integracija i kvalitet zakonodavne aktivnosti - istakao je Radulović.
On je naveo da su, u procesu EU integracija, pojedine današnje članice EU, a tada kandidati za članstvo, usvajale zakonodavna akta na engleskom jeziku bez prevođenja na nacionalni jezik u cilju ubrzavanja procesa.
- Međutim, one su istodobno sa posebnom pažnom vodile računa o proceduri i da usvojena zakonska rješenja ne budu samo “gola statistika za evropski štrik” nego i konkretan doprinos kvalitetu vladavine prava i pravne sigurnosti njihovih građana i pravnih subjekata na koje se ta zakonska rješenja odnose - dodao je Radulović.
Na pitanje da li evropske integracije mogu biti opravdanje za usvajanje zakona bez adekvatne rasprave i uključivanja javnosti, on je odgovorio da se pravi ozbiljna greška zalaganjem za samo jedan od dva zahtjeva - brzina donošenja ili kvalitet zakona.
Ta dva zahtjeva, kako je poručio Radulović, ne mogu se parcijalno posmatrati, niti odvajati jedan od drugog.
- Svako odlaganje u procesu donošenja zakona je direktna namjerna ili nenamjerna opstrukcija vrlo zahtjevnog pregovaračkog procesa sa EU, ali istovremeno usvajanje zakona bez potrebne procedure i posebno kvaliteta u njihovom sadržaju uvodi u pravni sistem “mrtvo slovo na papiru” - zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju ili su nedovoljno iskomunicirani sa stručnom, akademskom ili poslovnom zajednicom - kazao je Radulović.&nbsp;
On je naveo primjer novog Zakona o privrednim društvima, koji je, kako je rekao, prošao vrlo zahtjevne procedure, pa ipak sada poslovnoj zajednici, a posebno privrednim društvima čiji je osnivač država ili jedinice lokalne samouprave, nije dovoljno jasan u dijelu njegove konkretne primjene i obaveznosti preregistracije u vrlo kratkom roku.
- Šta onda tek očekivati za 25 novih zakonskih rješenja čije naslove u ovoj prilici nijesmo u mogućnosti ni precizno navesti - upitao je Radulović.
EU integracije, kako je poručio, ne mogu biti opravdanje predlagaču zakona za loša i nedovoljno iskomuncirana zakonska rješenja, posebno ne za ona koja nijesu prošla proces verifikacije od strane Evropske komisije.&nbsp;
- Kao što su to predložene izmjene zakona iz oblasti bezbjednosti, na šta je precizno u svom dopisu ukazalo 18 nevladinih organizacija i strukovnih asocijacija, među kojima je i Udruženje pravnika - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje koje su moguće posljedice za kvalitet zakona kada se veliki broj njih usvaja u kratkom vremenskom periodu, on je kazao da koliko god evropska agenda bila zahtjevna i tražila ubrzanu proceduru na koju se mora imati kvalitetan odgovor, treba biti svjestan opasnosti narušavanja pravnog poretka zakonskim rješanjima koji stupanjem na snagu proizvode pravno dejstvo, a da sam donosilac ili subjekt na koji se odnosi nedovoljno zna njihovu sadržinu.
- Nažalost, mora se konstatovati da očito da po ovom pitanju izvršna i zakonodavna vlast nemaju valjanu koordinaciju, ili se makar stiče takav utisak u javnosti. Inače u svom poznatom citatu još je Ciceron upozorio rimski Senat da “Kada je zakona previše, pravda se gubi u njihovoj gomili” - naveo je Radulović. &nbsp;
Upitan kako komentariše to što su dvije vanredne sjednice na čijem dnevnom redu je bio veliki broj zakona zakazane u posljednjem trenutku, a to se moglo uraditi i ranije, počev od 15. januara, on je rekao da upravo taj primjer ukazuje na uočljiv manjak kvalitetne organizacije procesa usvajanja zakona.
- Na taj način se dobija efekat koji rezultira kratkoročnim benefitom u procesu EU integracija, ali i trajni defekt u činjenici da egzistiraju zakonska rješenja kod kojih nije postojala javna rasprava sa stručnom ili političkom javnošću - kazao je Radulović.
Prema njegovim riječima, sve to može uzrokovati faktičkim egzistiranjem “novih zakona” u pravnom poretku, ali da ne dolazi do njihove faktičke i dosljedne primjene od onih kojma su ta zakonska rješenja namijenjena.
- Stoga, Udruženje pravnika i ukupna stučna javnost neće stajati na bilo koju od “sukobljenih strana” koje zagovaraju parcijalni pristup, već zahtijevati kvalitetne parlamentarne procedure, kvalitet zakonskih rješenja i poštovanje agende dogovorene u procesu pregovaranja sa EU, jer cilj zakona nije njihovo “postojanje”, već potpuna, neselektivna i doljsedna implementacija - naveo je Radulović.
Odgovarajući na pitanje zašto Crna Gora još nema zakon o Skupštini i da li bi usvajanje tog pravnog akta moglo spriječiti praksu donošenja zakona po ubrzanoj proceduri, on je kazao da Skupštine ima relativno dobro uređen Poslovnik, koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava.
Kako je rekao, mnogo veći problem je činjenica da je Crna Gora jedina država u regionu koja nema zakon o Vladi, pa se tako način rada, organizacija, sastav i funkcije Vlade, umjesto zakonom, regulišu uredbama i drugim nižim podzakonskim aktima.
- Što se same Skupštine tiče, ona ima relativno dobro uređen Poslovnik koji je pritom i ustavna kategorija sadržana u članu 91 stav 2 Ustava, za čije je usvajanje potrebna većina svih poslanika - naveo je Radulović.
On je kazao da bi za zakon o Skupštini bila dovoljna samo prosta većina, a da je za Poslovnik Skupštine Ustavom propisana većina koja je veća od one za eventualni zakon o Skupštini.
Međutim, kako je rekao, ovo pitanje nije od značaja u predmetnom slučaju “25 zakona za 90 minuta”, jer problem nije u nepostojanju regulative, već u njenoj primjeni.
- Stoga cijenimo da koliko god neko imao dugo profesionalno iskustvu u praćenju rada parlamenta sada ne može sa sigurnošću znati red sjednica, način sazivanja i termine i metodologiju rada zakonodavnog odbora, što umnogome ne doprinosi ni pravnoj sigurnosti ni povećanju digniteta zakonodavnog doma - naveo je Radulović.

Radulović: Usvajanje bez potrebne procedure i kvaliteta uvodi u pravni sistem zakone koji nemaju kvalitetnu implementaciju

Odluka Vrhovnog suda Crne Gore da usvoji zahtjev za ispitivanje sudske odluke u sporu povodom dodjele Trinesetojulske nagrade za 2025. godinu i ukine rješenje Upravnog suda i predmet vrati na ponovni postupak i odlučivanje je očekivana i na tragu ranije saopštenog stava od strane Udruženja pravnika Crne Gore - saopštio je predsjednik tog Udruženja, prof. dr Branislav Radulović.
Kako je dodao, pravna država mora da počiva na principima vladavine prava i zakonitosti, i u ovom slučaju se pokazalo da građani poput prof. Hajdukovića, neformalne građanske asocijacije i strukovne organizacije poput Udruženja pravnika nažalost čine više napora na obezbjeđenju stvarnog funkcionisanja pravnog sistema u Crnoj Gori nego same državne institucije kojima je to primarni zadatak i posao.
- Uporno skretanje pažnje da je prekršen član 17 Zakona o državnim nagradama, prema kojem se u jednoj oblasti može dodijeliti samo jedna Trinaestojulska nagrada, nažalost nijesu htjeli da čuju samo oni koji su upravo morali, po službenoj dužnosti, da vrše nadzor i staraju se o zakonitosti, u ovoj predmetnoj stvari - naveo je on.
Kako je naglasio odlukom Vrhovnog suda i ukidanjem rješenja Upravnog suda, te vraćanjempredmeta na ponovni postupak, nadaju se da će se kompletna stavar vratiti u polje neupitne primjene zakona i biti naučena lekcija za sve koji uporno umjesto zakonom idu “zagonom”.

Radulović: Odluka Vrhovnog suda o Trinaestojulskoj nagradi očekivana i u skladu sa stavom struke

Iako su u posljednje dvije godine zabilježeni određeni pomaci, oni nijesu dovoljni da se govori o stvarnoj evropeizaciji zemlje, kazala je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević.
Uljarević je istakla da evropski put Crne Gore nije samo tehničko ispunjavanje kriterijuma, već test zrelosti društva i stabilnosti institucija. 
Prema njenim riječima, najveći izazov leži u nedostatku političke volje i unutrašnje kohezije oko evropske agende, što ugrožava kredibilitet države i stvara rizik od promašenih prioriteta.
- Tri su ključna uslova za 2026. godinu: vrijednosna dosljednost, aktivno uključivanje građana i društva, te puna institucionalna odgovornost. Samo dosljedna primjena evropskih vrijednosti može Crnu Goru učiniti stabilnim i pouzdanim partnerom EU. Evropski put je prilika da sazrimo kao društvo, ali to zahtijeva rad, red i disciplinu mnogih aktera - kazala je ona.
Kako je saopšteno iz Udruženja pravnika, večeras je u organizaciji Udruženja pravnika Crne Gore održana 35. sesija Ius Foruma pod nazivom "Quo vadis, Crna Goro - perspektive, očekivanja i izazovi crnogorskog društva u 2026. godini".
Otvarajući sesiju Ius Foruma predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, prof. dr Branislav Radulović, naglasio je da umjesto izgradnje sistema vladavine prava i društva evropskih vrijednosti danas imamo "sistem antisistema" i "formalnu evropeizaciju bez sadržaja", koja daje rezultate samo u spoljno političkom aspektu, bez suštinskih efekata po samo biće crnogorskog društa. 
- Promjena tog obrasca u 2026. godini je uslov svih uslova da bi Crna Gora u EU ušla ne samo "teritorijalno" već i društveno konsolidovana na temeljnim vrijednostima zapadne civilizacije - dodao je on.
Psiholog Radoje Cerović ukazao na dva duboka i posebno problematična procesa koji se ne vide na površini društvenih zbivanja. 
- To je dramatični pad sekularnosti i pad u mjerama međuljudskog povjerenja. Radi se o dugotrajnim procesima koji se tesko zaustavljaju ili vraćaju unatrag a krajnji efekat je trajna devastacija perspektive vladavine prava i stvaranja drustva nalik na društva EU - istakao je Cerović.
Prof. dr Srđa Pavlović ukazao je da su pogrešne identitetske politike razorile crnogorsko društvo i da su takve identitetske politike već decenijama temeljno rastakale crnogorsko društvo fokusifajuci se na pojedinačno etnicko i nacionalno, onemogućavajući konstituisanje istinskog gradjanskog jezgra koje bi bilo sposobni da ponudi političku opciju centra. Ono što Crna Gora danas živi je metastaza identitetskih politika koja neminovno vodi cijelo društvo u tamu nepovrata.
Akademik Šerbo Rastoder cijeni da istorija istoriografije nije ništa drugo nego istorija revizionizma ako bi se ta pojava shvatila kao proces ponovnog razmatranja već poznatih ćinjenica ili postavljanja novih pitanja.
- Ona je legitimni metod, ako je usaglašen sa osnovnim postulatima metodologije istorije. Međutim, ako se “revizionizam” posmatra kao ideološka konstrukcija “novih činjenica” zasnovana na prevrednovanju postojećih, bez uporišta u saznanju i novim dokazima, riječ je o političkom nasilju nad istorijom kao naukom - pojasnio je Rastoder.
On je istakao da se revizionisti, po prirodi, množe sa svakom promjenom ideološke paradigme i njih će uvijek biti. 
- Oni nijesu nikada bili opasnost za istorijsku nauku i u tom smislu ne zavređuju pažnju. Zato njih prepoznaju kao “opasnost” prisutnu u javnom prostoru i to je polje sukoba ideologija zaključio je Rastoder.

Uljarević: Evropski put Crne Gore test zrelosti društva i stabilnosti institucija; Rastoder: Ideološko prepravljanje činjenica predstavlja političko nasilje nad istorijom kao naukom

Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su jednim nelegitimnim činom, činom suprotnom Ustavu države Crne Gore, suprotno njenom parlamentu koji je bio formiran 1914. godine i bio u punom legitimitetu, jednostavno zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju, njene legitimne institucije i crkvu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović.
U skupštinskoj sali na Cetinju sinoć je održana promocija Drugog izdanja knjige "Najveći zločin istoriji" Jovana Čubranovića, autora koji se bavi isključivo dokazanim i provjerljivim istorijskim činjenicama. Interesantno je i to što je istoga dana na Cetinju promovisana knjiga koja se bavi nasilnom aneksijom Crne Gore 1918. godine, ali i proslava Podgoričke skupštine u Pljevljima.
"Najveći zločin u istoriji" je, kako ističe Radulović, knjiga koja je izazvala izuzetno interesovanje javnosti i koju su izdavači odlučili da poklone crnogorskoj javnosti, te da će pokušati da štampaju još primjeraka.&nbsp;
Kaže da je datum promocije 1. decembar odabran zato što je 1. decembra bila kruna suverene, međunarodno priznate države Crne Gore i kraj onoga što se naziva Petrovićevska Crna Gora nakon 222 godine, odnosno kako kažu članovi tog nezakonitog, nelegitimnog odbora - da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegov dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola.
- Bio je to povod da ovo izuzetno izdanje koje se pojavilo 2021. godine, koje je nastalo u razdoblju od 1918. do 1934, koje je autentično, koje nije moglo imati refleksiju današnjih događaja, pojavi pred crnogorskom javnošću i pruži odgovore svima onima koji danas očigledno žele da prave jedan ozbiljan falsifikat crnogorske istorije - rekao je Radulović.
O 1918. godini, kako dodaje, pisali su renomirani crnogorski istoričari Dimitrije Dimo Vujović, Jovan Bojović, akademik Mijat Šuković, od obilja građe koja je dodatak autentičnosti izvora koji se mogu pronaći u njoj.&nbsp;
Radulović podsjeća da je knjiga podijeljena u 13 djelova, koji se sastoje od autentičnih i neposrednih izvora upravo perioda od Podgoričke skupštine zaključno sa 1930. godinom.
- Autor koji je publicista, koji je čitav svoj život posvetio borbi za međunarodno priznanje Crne Gore, donosi sijaset međunarodnih dokumenata, saznanja, čak donosi vrlo značajne dokumente iz beogradske štampe koja je upravo u tim godinama obznanila zločine po prvi put koji su se događali, pa čak i priznanje ministara. Imamo slučaj da ministar unutrašnjih poslova tadašnje Kraljevine prilikom formiranja nove vlade tadašnjeg premijera Davidovića gdje kaže da "za razliku od drugih mi više nećemo ubijati žene i djecu" - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOTetPB1-qqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Radulović: Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su nelegitimnim činom zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju

Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

U južnim i centralnim predjelima Crne Gore danas će biti sunčano uz povremno malu do umjerenu oblačnost, a na sjeveru prijepodne pretežno oblačno, sa mogućnošću slabih padavina.&nbsp;
Kako je saopšteno iz Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju, vjetar će biti mjestimično umjeren do jak sjeverni i sjeveroistočni, poslijepodne će oslabiti.
Jutarnja temperatura vazduha od minus četiri do 11, najviša dnevna od dva do 17 stepeni.

Danas sunčano uz povremeno malu oblačnost

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da odbacuje ultimatume koje su objavile mađarska i slovačka vlada.
- Ukrajina odbacuje i osuđuje ultimatume i ucjene mađarske i slovačke vlade u vezi sa isporukom energije između naših zemalja - saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova sinoć na platofrmi Iks (X).
Takve akcije u kontekstu masovnih i ciljanih ruskih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu i pokušaja Moskve da Ukrajince liši struje, grijanja i gasa tokom perioda ekstremne hladnoće su, kako ističu, provokativne, neodgovorne i ugrožavaju energetsku bezbjednost cijelog regiona.
Optužili su dvije zemlje da „idu na ruku agresoru“.
Slovačka je najavila će obustaviti snabdijevanje Ukrajine električnom energijom od 23. februara, ukoliko Kijev ne obnovi tranzit nafte kroz naftovod Družba, izjavio je u petak premijer Robert Fico.
Njegov mađarski kolega Viktor Orban obećao je da će staviti veto na evropski zajam od 90 milijardi eura ako se protok nafte iz Rusije ne nastavi.

Ukrajinska diplomatija: Kijev odbacuje ultimature mađarske i slovačke vlade

Saudijska Arabija najoštrije je osudila izjave američkog ambasadora u Izraelu, koji je sugerirao da bi bilo prihvatljivo da Izrael preuzme kontrolu nad cijelim Bliskim istokom. Rijad je njegove komentare nazvao nesmotrenim i direktnim kršenjem međunarodnog prava.
Američki izaslanik u Izraelu Majk Hakabi izjavio je u subotu da bi bilo prihvatljivo ukoliko bi Izrael preuzeo kontrolu nad cijelim Bliskim istokom, uključujući i okupiranu Zapadnu obalu.
U zvaničnom saopćenju, Ministarstvo vanjskih poslova Saudijske Arabije navelo je da "kategorički osuđuje" ove komentare, odbacujući ih kao neodgovorne izjave koje su u potpunoj suprotnosti s međunarodnim pravom, Poveljom Ujedinjenih nacija i uspostavljenim diplomatskim normama.
Ministarstvo je upozorilo da ovakve izjave predstavljaju izuzetno opasan presedan, posebno imajući u vidu da dolaze od visokog američkog zvaničnika, te da predstavljaju nepoštivanje odnosa između SAD-a i zemalja širom regije.
- Ovakvi stavovi nose teške posljedice i prijete globalnom miru i sigurnosti, jer podstiču neprijateljstva prema narodima i državama Bliskog istoka, istovremeno podrivajući temelje međunarodnog poretka zasnovanog na poštivanju suvereniteta i međunarodno priznatih granica - poručuju iz Rijada.
Saudijska Arabija je zbog toga javno pozvala američki Stejt department da hitno pojasni svoj zvanični stav o ovim izjavama, naglašavajući da su ovakvi prijedlozi naišli na osudu miroljubivih zemalja širom svijeta.
Na kraju saopštenja, Kraljevina je ponovo potvrdila svoje čvrsto protivljenje bilo kakvim akcijama ili izjavama koje zadiru u suverenitet, granice ili teritorijalni integritet suverenih država. Ponovili su svoj dobro poznati stav da se pravedan i sveobuhvatan mir može postići isključivo okončanjem okupacije i provođenjem rješenja o dvije države.
To rješenje, kako se zaključuje, mora uključivati uspostavljanje nezavisne palestinske države u granicama iz 1967. godine, s istočnim Jerusalemom kao njenim glavnim gradom.

Nezapamćen diplomatski skandal: Ambasador SAD-a šokirao izjavom o Izraelu, Saudijci traže hitnu reakciju Vašingtona

„Svako svoju istinu može da dokazuje bez lisica“, poručio je predsjednik Skupštine Andrija Mandić komentarišućući odluku Višeg suda da bivšoj ministarki prosvjete, nauke i sporta Vesni Bratić bude ukinut pritvor.
Mandićeva konstatacija je tačna, jer uvijek postoje alternativne mjere - zabrana napuštanja mjesta prebivališta, kućni pritvor ili oduzimanje putnih isprava. Da je sreće, kad je optužnica podignuta ili dok traje istraga jemstvo ne bi postojalo samo na papiru.
Ali, da li Mandić i slično misli kada su u pitanju ostali građani Crne Gore koje privodi Specijalno tužilaštvo... Da li je tako mislio kada su hapsili bivšu direktoricu Agencije za sprječavanje korupcije Jelenu Perović, službenice Uprave za imovinu Dijanu Krivokapić i Rosandu Dujović , penzionisanog glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, bivšeg specijalnog tužioca Sašu Čađenovića, tužiteljku Andrijanu Nastić, nekadašnjeg visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića, biznismene Ranka Ubovića, Veselina Kovačevića, Vladana Ivanovića, Aleksandra Mijajlovića... Naravno, da nije. Od ovih ljudi neki su u pritvoru skoro dvije godine, neki su nakon nekoliko mjeseci napuštili Istražni zatvor u Spužu da bi se branili sa slobode, ali i ta činjenica nije pomogla da se „drvlje i kamenje“ ne svali na sudije koji su ih, silom zakona i činjenica, puštili iz pritvora.&nbsp;
Dalaj Manda pomiritelj, mudro je ćutao kao zaliven kada su oni privođeni. Ćutao je i kada je mnogo manje mudri potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić objavio da je uhapšena Jelena Perović i prije nego što su joj stavljene lisice. Nije komentarisao ni kada je policija sa dugim cijevima uhapsila na poslu i tužiteljku Nastić... Tada nije poručivao da se istina može dokazivati bez lisica i dugih cijevi.
Očigledno, Mandić misli da oni koji su bliski njegovim političkim uvjerenjima i ideologiji u „oslobođenoj“ Crnoj Gori moraju ostati nedodirljivi. Kao on. Ostali su lovina. Pogotovo ako imaju bilo kakvu vezu sa prethodnim vlastima.&nbsp;
Uostalom, davno je poručio da će doći vrijeme osvete onima koji su ga optužili za pokušaj terorizma u izbornoj noći 2016. godine, odnosno planiranje državnog udara. Zaprijetio je Katniću da će platiti „kad tad“.&nbsp;
A osveta je brutalna. Katnić je utamničen skoro dvije godine, dok je Čađenović u Istražnom zatvoru u Spužu proveo duže od godinu i po.
Privedeni su, naravno, „okovani“, u pratnji dugih cijevi i maskiranih policajaca. Uprkos pisanom pravilu da se lisice na ruke stavljaju samo u slučaju neposredne opasnosti da u trenutku privođenja optuženi pokuša bjekstvo.
I Katnić i Čađenović, ali i većina ostalih koji su se našli na meti Specijalnog tužilaštva znali su da će biti uhapšeni. Njihove „glave“ dio su agende proruskih i prosrpskih vlasti koje su u Crnoj Gori pobijedile na izborima u avgustu 2020. Političke elite ni jednog trenutka nijesu se libile da i javno ispostave svom glavnom specijalnom tužiocu Vladimiru Novoviću spisak nepoželjnih, onih koji moraju biti žrtvovani.&nbsp;
Ali, u rijetkim situacijama kada se Novović odlučio da, vjerovatno kako bi u javnosti stvorio sliku da hapsi i predstavnike političkih elita na vlasti, novovaskrsli evropejac nije ćutao.
Razgoropadio se kada je uhapšen njegov patijski saborac, predsjednik bivši Opštine Budva Milo Božović, u aprilu 2023. godine.&nbsp;
A Božović je u Specijalno policijsko odjeljenje ušetao ležerno. Bez lisica.
Kao i sam Mandić koju godinu ranije. Kada je bio među optuženima, zajedno sa još jednim liderom tadašnjeg Demokratskog fronta Milanom Kneževićem, za jedno od najtežih krivičnih djela protiv države.&nbsp;
I nijesu tada utamničeni ni jedan, ni drugi. Tokom istrage i sudskog procesa branili su se sa slobode. Osuđeni su prvostepeno, ali presuda je oborena, naravno, kada su oni preuzeli vlast u zemlji. A prije nekoliko dana su i pravosnažno oslobođeni. U „oslobođenoj“ Crnoj Gori. Državi po njihovoj mjeri. U kojoj se hapsi po njihovom spisku i presuđuje po njihovoj volji.&nbsp;
Zato su poruke lisice u liku Andrije Mandića da pravdu svako može dokazati bez lisica više od licemjerja. Degutantne su.&nbsp;

Tag: branislav-radulovic