Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su jednim nelegitimnim činom, činom suprotnom Ustavu države Crne Gore, suprotno njenom parlamentu koji je bio formiran 1914. godine i bio u punom legitimitetu, jednostavno zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju, njene legitimne institucije i crkvu - rekao je u emisiji Na kraju dana, na Televiziji E, predsjednik Udruženja pravnika prof. dr Branislav Radulović.
U skupštinskoj sali na Cetinju sinoć je održana promocija Drugog izdanja knjige "Najveći zločin istoriji" Jovana Čubranovića, autora koji se bavi isključivo dokazanim i provjerljivim istorijskim činjenicama. Interesantno je i to što je istoga dana na Cetinju promovisana knjiga koja se bavi nasilnom aneksijom Crne Gore 1918. godine, ali i proslava Podgoričke skupštine u Pljevljima.
"Najveći zločin u istoriji" je, kako ističe Radulović, knjiga koja je izazvala izuzetno interesovanje javnosti i koju su izdavači odlučili da poklone crnogorskoj javnosti, te da će pokušati da štampaju još primjeraka.&nbsp;
Kaže da je datum promocije 1. decembar odabran zato što je 1. decembra bila kruna suverene, međunarodno priznate države Crne Gore i kraj onoga što se naziva Petrovićevska Crna Gora nakon 222 godine, odnosno kako kažu članovi tog nezakonitog, nelegitimnog odbora - da se kralj Nikola I Petrović Njegoš i njegov dinastija zbaci sa crnogorskog prijestola.
- Bio je to povod da ovo izuzetno izdanje koje se pojavilo 2021. godine, koje je nastalo u razdoblju od 1918. do 1934, koje je autentično, koje nije moglo imati refleksiju današnjih događaja, pojavi pred crnogorskom javnošću i pruži odgovore svima onima koji danas očigledno žele da prave jedan ozbiljan falsifikat crnogorske istorije - rekao je Radulović.
O 1918. godini, kako dodaje, pisali su renomirani crnogorski istoričari Dimitrije Dimo Vujović, Jovan Bojović, akademik Mijat Šuković, od obilja građe koja je dodatak autentičnosti izvora koji se mogu pronaći u njoj.&nbsp;
Radulović podsjeća da je knjiga podijeljena u 13 djelova, koji se sastoje od autentičnih i neposrednih izvora upravo perioda od Podgoričke skupštine zaključno sa 1930. godinom.
- Autor koji je publicista, koji je čitav svoj život posvetio borbi za međunarodno priznanje Crne Gore, donosi sijaset međunarodnih dokumenata, saznanja, čak donosi vrlo značajne dokumente iz beogradske štampe koja je upravo u tim godinama obznanila zločine po prvi put koji su se događali, pa čak i priznanje ministara. Imamo slučaj da ministar unutrašnjih poslova tadašnje Kraljevine prilikom formiranja nove vlade tadašnjeg premijera Davidovića gdje kaže da "za razliku od drugih mi više nećemo ubijati žene i djecu" - zaključio je Radulović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DOTetPB1-qqQ&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>

Portal ETV

original

viewImage

baseImage

610x380

500x500

400x240

400x203

thumbnail

Radulović: Imate apsurd da imate zalaganje za Petrovićevsku Crnu Goru od onih koji su nelegitimnim činom zbrisali sa istorijske pozornice i državu i naciju

Definitivno se nastavlja saga zvana Ustavni sud i nastavlja se proces njegove dalje kontaminacije - ocjenjuje u izjavi za Antenu M profesor i predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore Branislav Radulović, komentarišući to što je na jučerašnjoj sjednici Skupštine, od troje predloženih kandidata za sudiju Ustavnog suda izabran samo Jovan Jovanović, jedan od dvoje kandidata koje je predložio Ustavni odbor.
Podsjetimo, Mirjana Radović, koja je takođe predložena od strane tog skupštinskog radnog tijela, kao ni Mirjana Vučinić, koju je predložio predsjednik države Jakov Milatović, u drugom krugu glasanja nijesu dobile neophodnu tropetinsku podršku. Izbor Jovanovića podržali su poslanici vladajuće većine, izuzev Bošnjačke, kao i nezavisne poslanice 
Jevrosima Pejović i Radinka Ćinćur.
Radulović naglašava da je nekompletiranje Ustavnog suda jedan izuzetno snažan udarac onome što su stvarne evropske ambicije crnogorskog društva i crnogorske države.
- Ali, moramo se i podsjetiti da u prethodnim periodima i pored izuzetno dobrih kandidata, u najmanje dvije situacije i dva postupka uopšte nije došlo do izbora bilo koga od kandidata. Tako da je, vrlo projektovanim procesom izbora i projektovanim redosljedom kandidata, obezbijeđen kandidat koji je u ovom trenutku kandidat koji obezbjeđuje potrebni kvorum - ukazuje Radulović.
Radulović napominje da sutkinji Desanki Lopičić prestaje mandat.
- I ostaće, tako da kažem, uslovno, funkcionalan Ustavni sud, sa minimalnim brojem kandidata. I očigledno da je neko jako dobro projektovao takav razvoj događaja - podvlači Radulović.
Istovremeno, predsjednik Udruženja pravnika ističe kako činjenica da nije prošao prijedlog predsjednika države, prije svega govori o odnosu parlamentarne većine prema funkciji predsjednika države, više nego prema samoj kandidatkinji.
- Iz jednog jedinog razloga – jer je predsjednik učinio sve sa svoje strane, da pokuša obezbijediti saglasje među političkim subjektima. Dakle, neminovno se stiče utisak da je neko matematički precizno vodio proces i obezbijedio onaj izbor i onaj proces koji njemu trenutno odgovara, kad je u pitanju kompozicija, a samim tim odlučivanje i premoć u Ustavnom sudu - naglašava Radulović.
Upitan da li promjena redosljeda kandidata, od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića u odnosu na prvi krug glasanja takođe ukazuje na neku vrstu pokušaja političke trgovine, Radulović ističe da iz pozicije predsjednika Udruženja pravnika Crne Gore ne želi da se bavi onim što se, kako navodi, jasno prepoznaje kao politička kalkulacija.
- I definitivno promjena rasporeda jeste jedan dio strategije ili taktike koji je doveo do datog rezultata. Ali to je dodatno poražavajuća činjenica, iz jednog jedinog razloga – jer vrlo očito, slikovito, pred ukupnom crnogorskom javnošću pokazuje da postupak izbora u Ustavnom sudu nije stvar prestiža, kvaliteta, kredibiliteta kandidata i potrebe da se grade institucije, već osvajanje jedne po jedne institucije, u cilju ostvarivanja svoje političke moći. I pored činjenice da će Evropska unija vjerovatno pozdraviti činjenicu da je izabran makar jedan sudija, ovo će dugoročno na pravni poredak, pravnu sigurnost i kredibilitet Ustavnog suda ostaviti ogromne posljedice - poručuje Radulović.

1250x600

1084x550

Radulović: Projektovanim izborom kandidata nastavlja se proces kontaminacije Ustavnog suda

Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan, ali čuo sam da bi Crna Gora mogla zatvoriti neka poglavlja 2027. što takođe nije realno jer je to izborna godina i niko se neće baviti evropskom agendom. Realan rok je onaj koji pominje Kaja Kalas 2030. Mislim da to najviše zavisi od vrjednosnih političkih parametara", František Lipka, bivši ambasador Čehoslovačke u bivšoj Jugoslaviji; bivši ambasador Slovačke u Francuskoj, UNESCO-u, Belgiji, Luksemburgu i Crnoj Gori.
Drugi je dan Cetinjskog foruma – FORCE2025, međunarodne konferencije pod nazivom „Oblikovanje nereda: demokratija, sigurnost i liderstvo u doba globalne transformacije“, koja okuplja istaknute intelektualce, političare, diplomate, novinare i aktiviste iz Crne Gore, regiona i svijeta.
Sašo Ordanoski, programski menadžer u organizaciji Foruma (Centar za strateška istraživanja i dokumentaciju, Skoplje) navodi da je Evropska unija uradila sve da nas dovede u ovu situaciju u koju smo sad.
- Makedonija je dobila sada najgori izvještaj EK. Nije bitno kada ćemo ući u EU bitan je pravac i put - kazao je Ordanoski na panelu "Značaj EU integracija u zaštiti demokratskih vrijednosti protiv autoritarijanizma".
Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kaže da će "Crna Gora teritorijalno biti unijeta u EU".
- Crnogorsko društvo je skuvano i ona tri puta u svojoj istoriji pada. Svaki put je padala od ultra desnog nacionalizma. Potrošila se evropska autentična energija u Crnoj Gori, u ovom trenutku se Crna Gora nalazi na šinama ka Briselu i treba ih ojačati - rekao je Radulović.
Marko Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra ističe da postoji veliki broj aktera koji rade protiv interesa države.
- SPC je u centru tih procesa - ocijenio je Banović.
<div class="embed-block"><div><div style="left: 0; width: 100%; height: 0; position: relative; padding-bottom: 56.25%;"><iframe src="https://cdn.iframe.ly/api/iframe?url=https%3A%2F%2Fwww.youtube.com%2Fwatch%3Fv%3DfhB2PaZICSU&key=87ca3314a9fa775b5c3a7726100694b0" style="top: 0; left: 0; width: 100%; height: 100%; position: absolute; border: 0;" allowfullscreen scrolling="no" allow="accelerometer *; clipboard-write *; encrypted-media *; gyroscope *; picture-in-picture *; web-share *;"></iframe></div></div></div>
<h2>Jovićević: Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative</h2>
Biljana Jovićević, novinarka Antene M, tokom izlaganja kaže da su nacionalistički narativi oživjeli na temeljima ultra desni narativima koji su prisutni svuda u svijetu.
- Zapad i Balkan danas imaju praktično iste narative. Zato su ti narativi ovdje uspješni, oni pod okriljem evropske agende koju koriste politički akteri dobro prolaze - rekla je ona.
Adnan Prekić, profesor na Univerzitetu Crne Gore, navodi da je narativ ugroženosti veoma važan.
- Imamo i motiv superiornosti. Funkcija ovih fenomena nije da se dođe do istine, period u kome živimo je borba za narativ. Istorijski revizioniza se adresira na segmente istorije gdje je naš identitet bio najugroženiji - rekao je Prekić.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskoga pokreta u Crnoj Gori, istakao je da Crna Gora i dalje nema izgrađen državotvorni sistem.
- Da smo 2020. godine imali razvijen državotvorni sistem pola toga ne bi ni osjetili - rekao je on.
Kako navodi, najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile pod kontrolom BIA.
- Najmanje jedna osoba iz Crne Gore i dvije iz Srbije u strukturi BIRN-a bile su pod kontrolom &nbsp;Bezbjednosno informativne agencije (BIA) a učestvovale su kreiranju skaredne mape ekstremista krajnje desnice u Crnoj Gori u kojoj je targertirano više građanskih altivista, među kojima i dvije novinarke - kazao je Radoluvić.
<h2>Jusić: Srbija i danas sprovodi projekte destruktivnim politikama</h2>
Dejtonski mirovni sporazum ima svoj značaj, ali samo u domenu da je zaustavio rat. Upitna je mogućnost da opet krene rat. Nije se pozabavio posljedicama, kazao je Sead Jusić, komandant 505. Bužimske viteške brigade 5. korpusa Armije RBiH; bivši zamjenik ministra odbrane Bosne i Hercegovine
Kako navodi velikoalbanski projekat u kontinuitetu živi.
- Srbija i danas svoj projekat sprovodi destruktivnim politikama. Dejtonski sporazum je ostavio u životu protagoniste BiH. Sve dok narod u BiH glasaju one koji slijede politiku onih koji slijede politiku koja je pokrenula ratove, i sami su odgovorni - rekao je Jusić.

Lipka: Ulazak Crne Gore u EU 2028. nije realan rok, mislim da će to biti 2030.

Njegoš – vladika, pjesnik, mislilac, filozof, vizionar, državnik. Crnogorac koji je, kako ga je opisao Ivo Andrić, “najveći mislilac koji je govorio stihom i najveći pjesnik koji je mislio kao filozof”.
Profesor Slobodan Tomović, u svojoj analizi Njegoša između ostalog zapisa i da: “sa Njegošem vidimo i najudaljenije zvijezde, a bez Njegoša ni sami sebe”. Upravo zato da “ne bi vidjeli sebe” Negoš se iz svoje “kosmopolitske i crnogorske” komponente sistemski i uporno “pakuje” u uzak, provincijalni i klaustofobični (tuđi) nacionalni“program”, svodeći ga na “zavjetnika Kosovskog mita i nemanjićke tradicije”.
Zato, kada u prilog "Njegoševih dana" domaći nacionalni radnici provincijalnog duha, ponovo budu držali slovo o "Njegoševskoj Crnoj Gori" i povratku tradicionalnim vrijednostima, pakujući ga u njihov (polu) svijet, valjalo bi da u njihovim "besjedama" citiraju i ove Vladičine riječi: "Crna Gora ne haje ni za Nemanje ni za Murate ni za Bonaparte, oni svi biše i preminuše, a Crna Gora ostade dovijeka i strašnoga suda, u svojoj volji i slobodi".
Kad smo već kod Nemanjića njihov"bratski" odnos prema zemljama primorskim sažima se u sljedećoj rečenici: “gradove poobara i poruši i pretvori slavu njihovu u pustoš ... da služi državi njegovoj sa strahom i sa urečenim dankom". 
Njegoš, na tu istu sjevernu adresu, po pitanju slobode otpisa sljedećim riječima: "Vala se vi Srbi narobovaste, mi Crnogorci bogomi nijesmo". Možda zbog ovoga stava vladika Petar II, danas, posmrtno spozna i "snagu vetinga", jer nije na liniji ovovremene "pameti", onih što na njemu zaradiše nacionalne penzije i državne nagrade, a da od njega ništa ne naučiše.
<h2>Gebels</h2>
Namjera i metodi političke instrumentalizacije Njegoša su jasni i već odavno testirani. 
Zloglasni nacista i Hitlerov ministar propagande Jozef Gebels je definisao model: "Oduzmite narodu istoriju i u prvoj generaciji će postati rulja, a u drugoj generaciji ćete moći sa njima da upravljate kao sa stokom". A za tor i stado treba "pastir" da na zvono i kerovima stado sabira. Zato, u mantiji, ne pominjući ni Boga ni Isusa, popovi - nesvršeni studenti i preobučena vojna lica - umjesto bogosluženja prave posijela posvećena ratnim zločincima, kvislinzima i ostalom, iz istorijskog bauna, izvađenom nesojluku.&nbsp;
No i ođe Njegoš odgovora daje: “Ko narod svoj lažima uči, taj njemu ropstvo pripravlja”. Zato, za razliku od kolaboracionista i saradnika okupatora, sa kojima su nacisti upravljali na povodac, crnogorski antifašisti su odgovorili borbom i porukom: "Svaki okupator izgori u vatri koju je sam zapalio", a sam Njegoš: “Crnogorac ne ljubi lance, on je stvoren za slobodu svetu.”
<h2>Princ</h2>
Da traje "njegoševska Crna Gora" od soja i prkosa govori i činjenica da i ovovremena Crna Gora ima primjere na kojima treba učiti i koje treba isticati.
Danas Crna Gora ima vrijednog i plemenitog reprezenta prave i nesalomljive Crne Gore. Ponosnog i dostojnog Princa moderne i civilizovane Crne Gore - Miloša Karadaglića koji je, samo u jednom potezu, jasno odvojio “bećiranje” od stvarne i istinske umjetnosti. Princa što ga ne mogaše kupiti za "šolde" i koji vrati "danajske darove" pokazujući svoju, ne samo umjetničku, veličinu. 
I zato, što bi Njegoš rekao, "neka bude borba neprestana" za neka nova pokoljenja koja neće klečati ni pred Nemanjom, ni pred Muratom, ni pred Bonapartom ... jer "tirjanstvu stati nogom za vrat, dovesti ga k poznaniju prava, to je dužnost ljudska najsvetija". 
Srećan praznik!

Njegoš

Delegacija Državne revizorske institucije Crne Gore (DRI), koju čine senator dr Branislav Radulović i državna revizorka Jadranka Delibašić, učestvuje na 23. godišnjem sastanku EUROSAI Radne grupe za reviziju životne sredine (WGEA), koji se održava u Bratislavi, saopšteno je iz DRI.
Centralna tema ovogodišnjeg skupa, koji okuplja predstavnike iz više od 30 evropskih i međunarodnih institucija, posvećena je povezanosti klime, voda i biodiverziteta – kao ključnim izazovima u zaštiti životne sredine i održivom razvoju.
- EUROSAI radna grupa za reviziju životne sredine (WGEA) formalno je osnovana rezolucijom na IV Kongresu EUROSAI u Parizu 1999. Vrhovna državna revizija Crne Gore (DRI) punopravna članica EUROSAI je od 2008. i aktivno učestvuje u radu WGEA, kao i u radu Radne grupe za reviziju lokalne samouprave od 2016 i Radne grupe za reviziju informacionih tehnologija od 2018. godine- navodi se u saopštenju.
Tokom sesije WGEA, senator Radulović održao je bilateralne razgovore s predsjednikom Vrhovne revizije Slovačke Ljubomírom Andrassyjem, kao i sa predsjednikom AFROSAI WGEA Charlesom Kichereom, o jačanju saradnje i razmjeni iskustava u primjeni inovativnih alata u revizijama koje prate ostvarenje ciljeva UN Agende 2030.
Kako je saopšteno iz DRI, tokom ovogodišnje sesisje WGEA u Bratislavi predstavnici tridesetak vrhovnih revizija razmatrali su teme vezane za efikasnost upravljanja resursima, važnost transparentnosti i jačanja kapaciteta za odgovor na klimatske i ekološke rizike i oblike sprovođenja paralelnih revizija u ovoj oblasti.
- Danas će delegacija DRI na posebnoj sesiji posvećenoj „Biodiversity Nexus“ predstaviti iskustva iz sprovedenih revizija vezanih za održivi razvoj i sa drugim SAI raspravljati i definisati smjernice o budućim revizijama u ovoj oblasti, u cilju što uspješnije razmjene znanja, jačanje profesionalnih veza i zajedničkog kreiranja inovativnih audit alata u skladu sa najnovijim međunarodnim standardima- zaključuje se u saopštenju.

Crnogorska delegacija na skupu evropskih revizora u Bratislavi: Klimatske promjene, voda i biodiverzitet u fokusu

Paralelne revizije nijesu samo tehnički proces – one predstavljaju i priliku za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama, poručio je senator Državne revizorske institucije (DRI) Crne Gore Branislav Radulović na bilateralnom sastanku u prostorijama Državnog zavoda za reviziju Sjeverne Makedonije u Skoplj, u okviru paralelne revizije na temu "Programi za rano otkrivanje malignih oboljenja".
Sastanak su otvorili Radulović i glavni državni revizor Maksim Acevski, koji su istakli dugogodišnju uspješnu saradnju između institucija.&nbsp;
- Naš zajednički rad predstavlja primjer kako se kroz partnerstvo može unaprijediti revizorska praksa i dati doprinos temama od šireg društvenog značaja, kakva je zaštita javnog zdravlja - naglasio je Acevski.
Revizijom rukovodi pomoćnica Glavnog državnog revizora Sonja Kambovska, koja sa svojim timom aktivno koordinira rad i razmjenu iskustava u okviru projekta.
Tokom prvog dana sastanka, fokus je bio na diskusiji o utvrđenim nalazima revizije, razmjeni iskustava između revizorskih timova, kao i prezentaciji radnih dokumenata koji se koriste u procesu.
Rad će se nastaviti i sjutra, 30. septembra 2025. godine, kada će u centru pažnje biti izrada matrice nalaza, usaglašavanje strukture i dinamike za pripremu konačnog izvještaja, kao i definisanje narednih koraka.
- Ovaj sastanak dodatno osnažuje institucionalnu saradnju i otvara nove perspektive za buduće aktivnosti u okviru kooperativnih revizija od zajedničkog interesa - saopšteno je iz DRI-a.
Sastanku su prisustvovali Blažo Savković – načelnik i Svetlana Brajović – rukovodilac u DRI.

Radulović: Paralelne revizije prilika za izgradnju zajedničkih standarda i razmjenu najboljih praksi među institucijama

Danas je u Mostaru u okviru obilježavanja Međunarodnog dana mira održana Konferencija na temu: "Stabilnost i mir u regionu - stanje i izazovi" na kojoj su učešće uzeli prof. dr Nerzuk Ćurak iz Sarajeva, prof. dr Branislav Radulović iz Podgorice, Vehid Šehić iz Tuzle, Gordana Vidović iz Modriče, Aleksandar Popov iz Novog Sada i profesor Zoran Pusić iz Zagreba.
Govoreći na Konferenciji profesor Branislav Radulović istakao je da je brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu, koji je po uzoru na devedesete godine prošlog vijeka ponovo ugrožen velikodržavnim projektima, djelovanjem radikalne desnice i narastajućim kleronacionalizmom.&nbsp;
- Kolektivna bezbjednost u okviru NATO saveza, a ne masovno pojedinačno naoružavanje i demonstracija vojne sile usmjerena i prema susjednim državama, ali i kao demonstracija sile za unutrašnjo političke prilike, put je koji daje garancije da ukupan region više neće biti poprište krvavih oružanih obračuna i ponavljanja zločina nad civilnim stanovništvom- kazao je Radulović.
Domaćin skupa bila je Mreža za izgradnju mira, UWC Mostar i Igmanska inicijativa.
Konferencija se odvija u okviru trodnevnog događaja (18-20 septembar) koji okuplja istaknute intelektualce, umjetnike, aktiviste i akademske građane sa ciljem jačanja dijaloga, solidarnosti i zajedničkog zalaganja za mir na Zapadnom Balkanu.
U okviru programa obilježavanja Međunarodnog dana mira dodjeljene su mirovne nagrade "Goran Bubalo" za doprinos izgradnji mira. Posebnu pažnju izazvao je događaj "Put oko svijeta za 80" minuta koji su organizovali polaznici Koledža UWC Mostar iz 74 države svijeta u okviru kojeg je svaka država predstavila svoju državu među kojima je bila i grupa polaznika Koledža iz Crne Gore.

Radulović: Brzo punopravno članstvo u EU država regiona jedini pouzdan garant trajnog mira na Zapadnom Balkanu

Pitanje izbora sudije Ustavnog suda je već duži vremenski period veoma kompleksno i vrlo problematično sa stanovišta generalnog pristupa političkih elita - ocjenjuje za Antenu M profesor Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.&nbsp;
- U ovom trenutku, sa stanovišta Udruženja pravnika, postoji jedno prethodno pitanje na koje se moramo vratiti, a to je činjenica da su politički lideri vlasti i opozicije, prije svega premijer, a onda i lideri opozicije, potpisali sporazum o sprovođenju preporuka Venecijanske komisije, koje do danas apsolutno nijesu sprovedene. Ne preuzimaju se bilo kakve aktivnosti i pored više puta ponovljenog obećanja i premijera i ministra pravde. Tako da to dodatno kontaminira proces i izaziva nepovjerenje, jer ukoliko ne važi potpis i dogovor u prisustvu gospodina Johana Satlera, kako vjerovati bilo kakvom političkom dogovoru u bilo kojem budućem procesu - naglašava Radulović.
Sve je sada, kako dodaje, u rukama dnevne, odnosno gole politike, a postrani su ostavljeni i kvalitet kandidata i društveni i javni interes da postoje funkcionalne, nezavisne i kredibilne institucije.
Predsjednik države je, ističe, saglasno svojim ustavnim nadležnostima i kompetencijama ispunio sve svoje obaveze, te je sada sve u rukama parlamenta.
- Svedeni smo na pitanje vjerovati ili ne vjerovati, što zapravo nije dobar pristup, iz prostog razloga što država Crna Gora na putu evroatlantskih integracija mora imati kredibilne, snažne i pouzdane institucije. Činjenica da je već od prvog dana proces izbora ove sutkinje, kao i prethodni postupci, kontaminiran političkim izjavama, zaista ne nudi neku pretjeranu vjeru da u Crnoj Gori, u njenom političkom establišmentu, postoji jedno snažno uvjerenje da pitanje kapacitivnosti Ustavnog suda jeste pitanje i naše ukupne evropske budućnosti i vladavine prava - jasan je Radulović.
Crna Gora, navodi on, ima bogato iskustvo sa ovom situacijom. Podsjeća da se, u trenutku kada je trebalo ubrzati proces evropskih integracija u vrijeme Vlade Dritana Abazovića, premijer usmjerio na potpisivanje Temeljnog ugovora, a poslanica Suada Zoronjić čak 18 puta bila uzdržana.&nbsp;
- Što zapravo govori da vrlo često politički establišment i najodgovorniji jednostavno nemaju svijest prioriteta i značaja odlučivanja. Što se tiče samog Udruženja pravnika, mi znamo da u ovom trenutku samo kompletiranje Ustavnog suda znači pravilnu i odgovornu odluku. Međutim, ovdje je riječ o isključivo političkom odlučivanju parlamenta, a na nama ostaje da vidimo kako će se politički subjekti ponijeti prema tome, a već imamo jasne naznake da pojedini politički subjekti već u startu daju poruke da ovog puta takođe neće dati podršku izboru sudije Ustavnog suda - kaže Radulović.
Podsjetimo, predsjednik Skupštine Andrija Mandić sazvao je, na zahtjev predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, za 15. septembar vanrednu sjednicu parlamenta na čijem će dnevnom redu biti prijedlog za izbor advokatice Mirjane Vučinić za sutkinju Ustavnog suda.
Mandat sutkinji Desanki Lopičić po sili Ustava prestaje krajem godine, a ako se to dogodi bez pravovremene zamjene, Sud će ostati sa svega troje sudija.

Radulović o izboru sudije US-a: Sada je sve u rukama gole politike, preporuke Venecijanske komisije do danas nijesu sprovedene

U posljednjih 107 godina Crna Gora je tri puta, spuštajući se niz tuđe uže "sisala vesla" i po istoj matrici i po instrukcijama sa iste (severne) adrese vršila suicid sopstvenog državnog i nacionalnog identiteta.
Matrica okretanja Crnogoraca protiv sebe samih iz 1918. i 1988.sssss godine ponovljena je i avgusta 2020. sa samo jednom modifikacijom - ovog puta su došli nepismeniji i nesposobniji.
<h2>Matrica</h2>
U sva tri slučaja "pokoravanja Crne Gore" lokalna vlast je bila na zalasku moći, potrošena dugim vladanjem i nemoćna da se odupre sopstvenim devijacijama. Neupitno zrele za promjenu i ona Nikolina iz 1918. (apsolutistička), Žarkovićeva iz 1989. (istorijski prevaziđena) i Đukanovićeva iz 2020. (potrošena i korumpirana), nažalost nijesu zamjenjene liberalno-demokratskim snagama, već su "istorijski momenat" iskoristile u sva tri slučaja populističko-nacionalističke i klero-hegemonističke strukture, direktno vođene i potpomognute sa iste beogradske adrese.
Rezultati sve tri "promene" su skoro istovjetni i doveli su do stagnacije ekonomije, jačanja crkvenih umjesto urbanih struktura, razaranja unutrašnje društvene kohezije, nestajanja nacionalne kulture ...
<h2>Lekcija</h2>
U svakom od ova tri slučaja rezultat crnogorskog "istorijskog brodoloma" ne leži samo u snazi hegemonističke politike (Karađorđevića, Miloševića, Vučića) već je "Ahilova peta" u samoj Crnoj Gori.
Sva trojica crnogorskih dugo vladajućih vladara bili su duboko uvjereni da mogu kontrolisati "rašku struju" bilo da na njenoj platformi vladaju ili je drže za poželjnog protivnika. Za svog stvarnog protivnika oni su vidjeli svaki izvorni emancipatorski, evropski i modernistički pokret u samoj Crnoj Gori.
Tu "matricu" su naslijedili od Petrovića, koji su se grubo obračunali za "prozapadnim" guvernadurima Radonjićima. Obračun sa boljim dijelom Crne Gore traje sve do nove ere "mladih, lijepih i pametnih" kada su, čak i poslije sticanja nezavisnosti "neprijatelji prvog nivoa" bili reformisti, liberali, suverenisti, nezavisni mediji i intelektualci, a ne desničarsko/radikalske strukture, umotane u razne boje političkog celofana.
Lekcija iz 1918. i 1988. očito nije bila dovoljna da se od referenduma na dalje, umjesto partitokratije i autoritarnog sistema, gradi država osnažena u funkcionalnoj demokratiji i snažnim institucijama. Zato je i po treći put padom "kralja" izgubljena partija šaha u kojoj su crni (u mantijama i sa bradom) zagospodarili i "nebeskim" i ovozemaljskim svijetom.
<h2>Odgovor</h2>
Kao što je bila neodrživa hegemonija Karađorđevića, kao što se "velika" miloševićeva Srbija raspala u krvi i zločinima od "Triglava do Đevđelije", tako se i Vučićev "srpski svet" ogoljava u represiji prema sopstvenom narodu po sred Beograda, đe Žandarmerija jednakom snagom udara po srbijanskim studentima kao ranije njena paravojska prema svim drugima koji se ne "krste sa tri prsta".
Dakle, nije pitanje da li će se i po treći put "Garašaninov" koncept otimanja tuđih teritorija i "izlaska na more" raspasti u sopstvenom primitivizmu i agresiji, već je pitanje da li Crna Gora ima unutrašnji progresivni potencijal da se isčupa ispod ovog "mrtvaka" i svoju zastavu, (paljenju na Knez Mihajlovoj ulici) postavi na Šopenovom trgu u Briselu.
Dakle, odgovor je u Crnoj Gori.
Na sreću ne u odlasku u "šumu" kao 1919. ili 1941. već u stvaranju širokog građanskog emancipatorskog pokreta, kapacitivnog da primitivizam zamjeni kulturom, populizam jasnim i progresivnim javnim politikama i zastavu sa mrtvačkom glavom - zastavom Evropske unije.
Svi odgovori su, dakle, u Crnoj Gori, ako ima Crnogoraca, a ima ih i biće ih dok je Lovćena i Durmitora. Još samo da napušte "akademski konformizam" i "životni oportunizam" i napokon nauče lekciju da bez borbe nema Slobode.

Nenaučena lekcija

Crna Gora ima višak političara i drastičan manjak državnika.
<h2>Zajednički imenitelj</h2>
Zrelost jedne zajednice pokazuje se njenom sposobnošću da se u odlučujućim momentima integriše oko - zajedničkog imenitelja.&nbsp;
Koliko god bile raznorodne, zrele društvene i političke zajednice uspješno prepoznaju taj momenat i stavljaju "moratorijum" na manje važne razlike i integrišu se oko centralnog cilja.&nbsp;
Tako je bilo od starog Rima koji se ujedinjavao i pored svojih unutrašnjih (političkih) razlika pred najezdom spoljnog neprijatelja do npr. u novije vrijeme Slovenije koja je sprovela nacionalni program "Evropa zdaj".
Za svako takvo okupljanje trebala je markantna ličnost - državnik.
<h2>Državnik</h2>
Crna Gora je u svojoj istoriji imala ličnosti koje su profilom i djelovanjem bile državnici. Ali i nesreću da je nakon odlaska tih državnika sa vlasti Crna Gora istovremeno gubila državni kapacitet.&nbsp;
I svaki put bila rušena sa iste adrese sa popilističko nacionalističkom retorikom i socijalnom demagogijom (1918, 1989, 2020).
Sva tri "dugotrajna" državnika u svojim dugim vladavinama "lutala" su od jednog do drugog nacionalnog polja, ali su sva trojica srušeni akcijom iz desna, "crnorukaša" vječito opsjednutim manjkom sopstvene istorije i viškom težnje za tuđim teritorijama i izlaskom na more.
Danas se taj "krug" vrti po četvrti put. Crna Gora je ponovo na "klackalici" da još dublje utone u "crnomantijašku" baruštinu i postane (tuđa) provincija na granici Evrope ili da se unutra integriše i postane - Evropa.
Za to joj danas treba ne političar na čelu već - državnik.
<h2>Četvrti krug</h2>
Sa viškom stranačkih "agendi" i manjkom državne strategije sadašnja Crna Gora ne može daleko stići.
Crna Gora nije mogla u EU ni sa 30 godina nepromenjene vlasti, a još manje sa premijerima "što brda pomjeraju" ili su na funkciji "ostvarivali dječačke snove".
Ali sada, ova generacija Crnogoraca svih identiteta, je u finalu utakmice, koju ako "izgubi" svi njeni identiteti ostaće samo teško nasljeđe gubitnika koji od "drveta nijesu vidjeli šumu".
Kako onda odigrati "četvrti krug" a da se ne ponove greške iz prethodna tri?
<h2>Naučena lekcija</h2>
Pametni ljudi uče na greškama. Sadašnji premijer ima šansu ako se iščupa iz logike "političkog oportuniteta" i odigra državnički potez velemajstora. Taj potez je "trokorak" koji vodi do kolektivne pobjede i koji integriše progres, a dezintegriše destrukciju.
Prvo treba da integriše "politički prostor" brzim formiranjem koncentracione Vlade i time sve subjekte dovede u poziciju da nemaju "ucjenjivački kapacitet" i natjera ih da igraju ka EU centru, a ne ka "periferiji".&nbsp;
Ko prihvati ulazak u takvu Vladu kajaće se, a ko odbije kajaće se još više. Ali, time bi se pokazalo da u EU ne ulazi samo desni ili lijevi (politički) pol crnogorskog društva, već ukupna politička zajednica. Dodatno, nivo nekompetencije postojeće strukture toliko je visok i očit da je to prilika da se Vlada "prosije" i da svako da najbolje uz mogućnost ojačavanja eksternim stručnjacima.&nbsp;
U protivnom, ako se ne konstituiše "evropska Vlada" ova postojeća će se "oburdati" sama od sebe prije datuma redovnih izbora.
Drugi korak je institucionalizovati društveni dijalog sa civilnim društvom i NVO organizacijama, koje su (nažalost) jedini pouzdani partner za EU Agendu 2028. Ukoliko to ne uradi premijer ne samo da će izgubiti pouzdanog partnera za reforme i EU integracije već će dobiti najopasnijeg protivnika, koji se ne može kupiti sa dvije-tri pozicije u "megalomanskoj" Vladi i koji za razliku od "partijskih struktura" ima veći dušak da izdrži ovu trku.
Treći korak je zaustavljanje "soliranja" u zakonodavnim inicijativama i stavljanje u stvarnu funkciju Savjeta za vladavinu prava. Ne da, kao do sada, bude "fikus" već da postane respektabilno tijelo koje suštinski pomaže da se "osvoje" najvažnija i najteža poglavlja 23 i 24. Ukoliko se i dalje ostane na "provjerenim strukturama" sa "neprovjerenim diplomama" borba za vladavinu prava ostaće i dalje samo politički (neuspjeli) marketing.
<h2>Lav ili ćelav</h2>
Svojevremeno je bila reklama za pivo sa dobrim marketinškim sloganom "Ili jesi ili nijesi lav."
Tri ranija "dugotrajna" vladara (kralj Nikola, Žarković i Đukanović) jesu na svoj način bili "lavovi", ali i gubitnici u "igri prijestola" u finalu igre.&nbsp;
Današnji premijer ima pred sobom "šansu generacije" i priliku da bude "pobjednik". Bez političkog iskustva i vještine prethodnika i bez nesporno njihove harizme i političke moći, on ima, ne svojom zaslugom, "penal priliku" koju ne smije promašiti, posebno ne sada kada mu je međunarodni faktor pomogao da odloži izbore.&nbsp;
Stoga je sada na njemu da pokaže da li ima kapacitet biti lav ili će, odlažući poteze, biti lav bez grive.
U filmskoj verziji borbe za prijesto mladi lav Simba došao je na tron "ubijenog" Mufase tek kada se oslobodio podmuklog starog Skara.
Zato, ako želi poziciju "pravog vođe" trebao bi se podići na visočiju stijenu (jer se sa nje bolje i šire vidi), integrisati ukupnu evropsku energiju i biti rezistentan na poziv "velikog brata".
U konačnom, umjesto političara postati - državnik.&nbsp;
U protivnom, nažalost, bio to četvrti neuspješni krug, ovog puta sa kraćom vladavinom lava "u pokušaju".
Dakle - on je na potezu!

Igra prijestola

Predsjednik SAD Donald Tramp je danas potpisao izvršno naređenje koje svrstava marihuanu iz "klase jedan" u "klasu tri" manje opasnih droga i dopušta njenu "legalnu medicinsku upotrebu" naglašavajući da se time "ne legalizuje njena opšta upotreba".
To otvara nove pristupe medicinskom istraživanju i predstavlja veliku promjenu savezne politike SAD prema marihuani koja se približava onome što su mnoge pojedinačne savezne države SAD već uradile legalizujući je.
Ovom promjenom marihuana više nije klasifikovana kao "droga prvog reda", uz heroin i LSD, već je "drugog reda", kao ketamin i neki anabolički steoridi.
Promjena klasifikacije u Upravi za borbu protiv droga (DEA) ne znači da je legalno da odrasli koriste marihuanu u SAD, ali bi mogla da promijeni kako se zakonski gleda na nju i da se smanji veliki porez na industriju kanabisa.
Republikanski predsjednik je rekao da je dobio poplavu telefonskih poziva u podršku tompotezu kojima mu je ukazivano na potencijal marihuane da pomogne pacijentima.
- Ima ljudi koji su me molili da to uradim, ljudi koji trpe velike bolove - rekao je on.
Slično tome, Ministarstvo pravde pod Trampovim demokratskim prethodnikom Džoom Bajdenom je predložilo da se promijeni klasifikacija marihuane u supstancu "kategorije tri". Za razliku od Bajdena Tramp nije imao otvoreno ohrabrenje unutar svoje republikanske partije za taj potez. Neki republikanci izjasnili su se protiv bilo kakvih promjena i pozivali Trampa da zadrži dosadašnje standarde.
Takva promjena podrazumijeva zahtevan proces uključujući period za javnu raspravu koji obično izaziva desetine hiljada reakcija širom SAD. DEA je još razmatrala taj proces kada je Tramp preuzeo dužnost u januaru, a njegovo izvršno naređenje će kako se očekuje to ubrzati, ali nije još jasno koliko bi moglo da traje.
Mnoge pojedinačne američke države su legalizovale rekreativnu upotrebu marihuane za odrasle ili su dozvolile njenu upotrebu za medicinske svrhe. Ali savezni zakoni su ostali stroži, što potencijalno ostavlja ljude izložene mogućnosti sudskog gonjenja.
Anketa Galupa pokazuje da više Amerikanaca podržava manje restriktivan pristup. Podrška za legalizaciju marihuane znatno je porasla od samo 36 odsto 2005. na 68 odsto prošle godine.
U Trampovom naređenju se takođe poziva na prošireno istraživanje i pristup CBD-u, sve popularnijem proizvodom dobijenim od kanabisa o čijoj koristi stručnjaci raspravljaju.
Kao predsjednik u drugom mandatu, on s druge strane vodi borbu protiv drugih droga, posebno fentanila. Naredio je vojne napade na brodove Venecuela i druge za koje smatra da prevoze drogu. On je u drugom izvršnom naređenju proglasio fentanil "oružjem za masovno uništenje".

Tramp dopustio medicinsku upotrebu marihuane

Više osoba je poginulo nakon što se privatni avion Cessna Citation C550, koji se dovodi u vezu sa vozačem Gregom Biflom, srušio u blizini piste u američkoj saveznoj državi Sjeverna Karolina i zapalio, prenosi Dejli Mejl.
Nesreća se dogodila oko 10:15 časova po lokalnom vremenu, kada se avion srušio pored piste regionalnog aerodroma Stejtsvil. Na snimcima sa mjesta nesreće vidi se gust crni dim koji se uzdiže iz olupine aviona, zahvaćene vatrom.
Iz kancelarije šerifa okruga Aredel potvrdili su da u nesreći ima više poginulih, ali tačan broj žrtava za sada nije saopšten. Naveli su da će dodatne informacije o poginulima objaviti Saobraćajna policija Sjeverne Karoline.
Za sada nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu, koji inače ima kapacitet od osam do deset putnika.

Avion vozača NASCAR-a se srušio u SAD, nije poznato koliko se osoba nalazilo u avionu

Odbojkaši Budućnosti poraženi su večeras u Blajburgu od austrijske Zadruge 3:0 (25:22, 25:16, 25:23) i završila nastup u regularnom dijelu sezone MEVZA lige.
Tim porazom podgorički odbojkaši propustili su priliku da osiguraju nastavak takmičenja i sada od ostalih rezultata zavise da li će plasirati na fajnl-for.
Budućnost je završila ligaški dio sa dvije pobjede, četiri poraza i sedam osvojenih bodova.
Trenutno je treća – u “plavoj” zoni, ali Budva ima da odigra dvije, a MAV Elore tri utakmice.
Podgoričani treba da budu bolji od oba rivala i ostaje im da se nadaju njihovim porazima.
Zadruga, koja je još aktivna na evropskojsceni, ušla je u utakmicu kao veliki favorit, pa je nakon Budve maksimalnim rezultatom savladala i drugog crnogorskog predstavnika.
Budućnost je u prvom setu imala neriješen rezultat (22:22) i u trećem (23:23), ali su u oba navrata Austrijanci mini-serijama (3:0 i 2:0) priveli setove kraju.
U podgoričkom timu najbolji je bio Marko Sinđelić sa 12, dok Marko Vukašinović i Jovan Delić dodali po šest poena.
U austrijskom sastavu najbolji je bio Jan Jirašek sa 11 poena.

Budućnost u Blajburgu izgubila od Zadruge

Američki ministar odbrane Pit Hegset u četvrtak je naveo istorijski visoke brojke vojne regrutacije, ali je priznao da i dalje postoje prepreke za stupanje u vojsku, uključujući gojaznost i krivične dosijee.
Govoreći na Forumu izvrsnosti u regrutaciji u Pentagonu, Hegset se pozvao na ono što je opisao kao „istorijske brojke regrutacije“ tokom administracije Donalda Trampa, ali je ukazao na stalne izazove.
- Znam da osnovni uslovi za regrutaciju nijesu laki. Previše naših mladih ljudi je predebelo ili neobrazovano. Ne glupo — to je pogrešno reći. Jednostavno ih ne obrazujemo kako treba ili imaju krivične dosijee. Sve te druge stvari doprinose tome da li neko može ili ne može ispuniti uslove za stupanje u vojsku - kazao je Hegset.
Hegset je ohrabrio regrutere da vojnu službu učine privlačnijom i da se prema pripadnicima vojske odnose onako kako bi željeli da se odnosi prema njihovoj sopstvenoj djeci.

Američki ministar odbrane: Previše mladih je debelo i glupo da bi se pridružili vojsci

U susret sjednici Skupštine Crne Gore na kojoj će se danas raspravljati o budžetu za narednu godinu, zaduživanju, a pored ostalog, i o formiranju anketnog odbora u slučaju koncesije za vjetroelektranu Možura, u parlamentarnoj većini je, kako tvrde izvori Portala ETV, burno, a Demokratska narodna partija Milana Kneževića i Socijalistička narodna partija Vladimira Jokovića prijete da neće podržati budžet.
– Knežević insistira da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda ne gradi u Botunu, dok Joković traži da se iz Vlade “izbaci” Dragoslav Šćekić (ministar sporta) i da se prihvate njihovi silni amandmani – kaže izvor Portala ETV.
Prema tvrdnjama izvora Portala ETV, Knežević je istrajan u namjeri da budžet ne podrži ukoliko Vlada i Glavni grad ne odustanu od nauma za kolektor.
Kada je riječ o Jokoviću i SNP-u, tu je, prema tvrdnjama izvora Portala ETV, moguće kompromisno rješenje u narednom periodu, ali da Joković ne odustaje od zahtjeva da Šćekić ne može biti ministar.
DNP u Vladi ima dva čovjeka – Miluna Zogovića, koji je na poziciji potpredsjednika Vlade za regionalni razvoj, i Maju Vukićević, ministarku saobraćaja. SNP u Vladi je rukovodio sa dva resora, a sada jednim. Šef partije Vladimir Joković je na čelu Ministarstva poljoprivrede, dok je doskorašnji funkcioner stranke Dragoslav Šćekić ministar sporta i mladih. On je napustio partiju, ali je zadržao ministarsku poziciju koja ga je zapala u partijskoj raspodjeli resora.
Sjednica Skupštine počinje u 13 sati, a osim Prijedloga zakona o budžetu Crne Gore za 2026. godinu, kao i Prijedloga odluke o zaduživanju Crne Gore za 2026. godinu, raspravljaće se i o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju, Prijedlogu zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, te Prijedlogu zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku.
Na dnevnom redu je i Prijedlog zakona o ostvarivanju prava na finansijsku podršku licima koja su bila zapošljena u privrednim društvima u čijoj vlasničkoj strukturi je bila država, saglasno članu 85 stav 2 Poslovnika Skupštine, kao i Prijedlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i formiranju anketnog odbora radi prikupljanja informacija i činjenica o postupanju državnih organa i drugih subjekata u slučaju dodjele koncesije za vjetroelektranu Možura.
Poslanici će raspravljati i o prijedlozima finansijskih planova sa planovima rada za 2026. godinu nezavisnih regulatornih tijela, i to Regulatorne agencije za energetiku i regulisane komunalne djelatnosti, Agencije za audiovizuelne medijske usluge i Komisije za tržište kapitala.

Kneževićeva DNP i Jokovićeva SNP prijete da neće podržati budžet – kolektor i Šćekić tačke razdora

U posljednjem ažuriranju liste prioritetnih projekata, koje je Vlada Albanije usvojila na posljednjoj sjednici, most preko Bojane, koji je trebalo da poveže Ulcinj i Velipoje, više ne postoji. Tamošnja Vlada je uklonila projekat, čime je praktično najavila njegovo poništavanje bez mnogo pompe, prenose albanski mediji.
Podsjećaju da su u februaru 2023. godine, premijer Albanije Edi Rama i tadašnji crnogorski premijer Dritan Abazović iz Podgorice poručili da će projekat izgradnje mosta povezati Velipoju sa Ulcinjem. Sporazum o izgradnji, potpisali su u Podgorici, 27. februara 2023. godine, Abazović i Rama, nakon zajedničke sjednice vlada Albanije i Crne Gore.
- To je projekat koji ima izuzetnu vrijednost, jer će konačno povezati dvije strane jedne granice, koja je duga 300 metara, koliko iznosi most. Projekat je spreman, izazov je da osmislimo proceduru. Prvi put se dešava da će dvije vlade otvoriti međunarodni tender sa zajedničkom komisijom. Zatim će biti određen pobjednik. Projekat ćemo predstaviti već sjutra i biće to zaista lijep i ambiciozan projekat - rekao je tada Rama.
I Abazović je bio veoma entuzijastičan u vezi sa projektom, podsjećaju albanski mediji.
- Malo je skuplji nego što smo prvobitno mislili. Smatram da će koštati 20 miliona eura, ako se podijeli napola, to i nije mnogo. Imamo otvorenu stavku i rezervna sredstva za ovo pitanje. Već smo razgovarali da se troškovi podijele i da se plaćanje realizuje tokom više godina, kako to ne bi bilo opterećenje ni za jednu od naših zemalja - rekao je ranije on.
<h3>Projekat mosta preko Bojane</h3>
Nekoliko mjeseci nakon što su oba premijera objavila projekat, sporazum sa Crnom Gorom o zajedničkoj izgradnji mosta usvojen je u Skupštini Albanije glasovima i većine i opozicije.
Odmah nakon toga, most preko Bojane uvršten je na listu prioritetnih projekata budžetskih investicija. Prema dokumentu koji je usvojila vlada, projekat je trebalo da košta 20 miliona eura, a njegova izgradnja povjerena je Albanskom fondu za razvoj.
Međutim, iako je Rama izjavio da je projekat spreman i da će izgradnja uskoro početi, stvari su krenule drugim tokom.&nbsp;
Izgradnja mosta nikada nije započela, a prije nekoliko dana vlada Albanije je faktički obavijestila o poništavanju projekta.

Albanski mediji: Most preko Bojane odnijela rijeka, projekat koji su sa velikom pompom lansirali Abazović i Rama Vlada poništava

Bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, koji se nalazi u pritvoru u Spužu, podnio je 17. decembra 2025. godine Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici krivičnu prijavu protiv „NN službenog lica“ i više osoba, tvrdeći da je organizovano „kriminalno udruženje“ sa ciljem da se otuđi i zloupotrijebi njegovo pismo namijenjeno advokatu.
U prijavi se, između ostalog, navodi da su kao članovi tog navodnog udruženja označeni voditelji emisije „Kontroverza“ na RTV Podgorica, Mladen Stojović i Ana Pešukić, kao i „još za sada nepoznata lica“.
ŠTA KATNIĆ TVRDI DA SE DOGODILO
Katnić u prijavi tvrdi da je „neutvrđenog dana u decembru 2024. godine iz pritvorske ćelije u Spužu 1L otuđeno pismo, privatno vlasništvo optuženog Milivoja Katnića, namijenjeno za njegovog advokata Spasoja Kovačevića“.
Prema prijavi, to pismo je potom dospjelo do Ane Pešukić, a zatim, kako piše, i do javnosti. Pismo je „objavila u emisiji ‘Kontroverza’ dana 22. oktobra 2025. godine“, zajedno sa Mladenom Stojovićem.
U dokumentu se dalje tvrdi da je sadržaj pisma u emisiji tumačen „lažno i netačno“, uz ocjenu da je cilj bio da se Katniću nanese šteta i utiče na odluke o pritvoru.
SPOR OKO „TIMOŠENKA“ I REČENICE „DA NE MIJENJA IZJAVU“
U prijavi je posebno sporno tumačenje pojedinih riječi iz pisma. Katnić tvrdi da je u emisiji iznesena neistina „posebno kroz lažno prikazivanje da je ime Timošenko koje je navedeno u pismu pseudonim optuženog Saše Čađenovića“.
On, međutim, navodi suprotno.
„Istina sasvim druga… a to je da je ime Timošenko iz pismena lično ime svjedoka Timošenka Miladinovića, rođenog 1946. godine na Kosovu“, piše u prijavi.
Takođe osporava i interpretaciju jedne rečenice. U prijavi piše da je u emisiji tumačeno da je sklop riječi „da ne mijenja izjavu“ instrukcija Saši Čađenoviću, dok Katnić tvrdi da se „instrukcija… odnosila na sasvim drugi krivični predmet i saslušanje ovog svjedoka pred sudijom za istragu“.
KATNIĆ: „SVE SE RADI NAMJERNO I SVJESNO“
U obrazloženju prijave Katnić navodi da je u emisiji prikazana kopija pisma „nakon skoro deset mjeseci od otuđenja“ i da je, kako tvrdi, Ana Pešukić govorila „da je original dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
„Sve se radi namjerno i svjesno od strane ovog kriminalnog udruženja, čiji članovi preduzimaju unaprijed određene i dogovorene radnje“, tvrdi Katnić.
On navodi i da se sve dešava „u vrijeme kada se odlučuje o daljem trajanju pritvora protiv njega i Saše Čađenovića“.
KOJA KRIVIČNA DJELA SE SPOMINJU
U prijavi se kao cilj navodnog udruživanja pominju krivična djela – „povreda tajnosti pisma i drugih pošiljki“, „lažno prijavljivanje“ i „zloupotreba službenog položaja“, a u kvalifikaciji i „kriminalno udruživanje“.
Katnić navodi da je pismo, po prijavi, dostavljano i Specijalnom državnom tužilaštvu „lažno prikazujući da je Milivoje Katnić na ovaj način počinio krivično djelo“.
ŠTA KATNIĆ TRAŽI OD TUŽILAŠTVA
Katnić predlaže ODT Podgorica da preduzme više radnji.
„Da ovo tužilaštvo pozove osumnjičene i sasluša ih”, da „pribavi audiovizuelni snimak emisije ‘Kontroverza’ od 22. oktobra 2025. godine“ i da se „uloži original pomenutog pisma za koje Ana Pešukić tvrdi da ga je dostavila Specijalnom državnom tužilaštvu“.
U prijavi se pominje i mogućnost saslušanja svjedoka pred sudijom za istragu, uz pozivanje na „član 276 stav 2 Zakonika o krivičnom postupku“.

Katnić podnio krivičnu prijavu protiv Stojovića i Pešukić: Iz ćelije u Spužu otuđeno pismo i pogrešno interpretirano u emisiji „Kontroverza“?

Policijski službenici Odjeljenja bezbjednosti Budva su procesuirali četiri osobe iz Podgorice - J. K. (22), S. P. (23), M. B. (22) i S. R. (21) - zbog ispisanog grafita na potpornom zidu na Brajićima, saopšteno je iz Uprave policije.
Službenici Interventne jedinice budvanske policije su, kako je precizirano u saopštenju, obaviješteni da se u mjestu Brajići zaustavilo vozilo iz kojeg su izašla osobe koje ispisuju grafite na potpornom zidu.
- Dolaskom u mjesto Brajici, policijski službenici su u blizini tunela uočili vozilo koje se kretalo u pravcu Budve, a koje su zaustavili i kontrolisali. U vozilu su se nalazila četiri osobe, svi iz Podgorice. Pregledom vozila policijski službenici pronašli su predmete podesne za ispisivanje grafita, kao i jedno pirotehničko sredstvo - baklju. Osim toga, na njima su uočeni i tragovi boje za ispisivanje grafita - ističu iz Uprave policije.
Dovedeni su u službene prostorije Odjeljenja bezbjednosti Budva, te je sa događajem upoznat tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, uz čije smjernice i konsultacije je protiv J. K, S. P, M. B. i S.R. podnijeta prekršajna prijava zbog počinjenog prekršaja iz člana 18 Zakona o javnom redu i miru - ko na zgradama, spomenicama ili na drugim objektima, pisanjem grafita ili drugih natpisa, pričinjava štetu na tim objektima, kazniće se za prekršaj novčanom kaznom od 50 eura do 400 eura ili kaznom zatvora.

Tag: branislav-radulovic