MPŠV: Odstrijel medvjeda ako predstavljaju problem i nakon mjera odvraćanja

U Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) saopštili su da Akcioni plan za 2025. godinu ostavlja mogućnost interventnog odstrijela mrkih medvjeda - ako oni i dalje predstavljaju opasnost nakon preduzetih mjera odvraćanja.

Mjere odvraćanja, prema njihovim riječima, jesu uklanjanje izvora hrane, sprječavanje pristupa i pokušaji tjeranja, a potrebno ih je preduzeti ako medvjed izaziva probleme - odnosno ne bježi od ljuti, pravi štetu, traži hranu iz ljudskih izvora i predstavlja opasnost.

- Pri tome treba konsultovati lokalnog člana Interventnog tima i stručnu službu korisnika lovišta, odnosno zaštićenog područja - dodali su u resoru na čijem je čelu Vladimir Joković.

Oni su, inače, obrazovali Interventni tim i uže operativno tijelo koje sarađuje sa lokalnim stanovništvom i korisnicima lovišta povodom pojava mrkog medvjeda.

- U cilju realizacije ovog plana, Vlada je u aprilu tekuće godine donijela Akcioni plan mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori za 2025. godinu (što je godišnja obaveza), sa rokom važenja od 1. aprila do 31. marta 2026. godine, u kojem su istaknute najznačajnije mjere i aktivnosti koje će se sprovoditi u tekućoj lovnoj 2025/26. godini - naveli su oni.

Osnovni cilj gazdovanja medvjedom je, kažu oni, očuvanje stabilne populacije medvjeda, u brojnosti koja osigurava izbjegavanje opasnosti za lokalno stanovništvo i njegovu imovinu, sa što manje konfliktnih situacija između čovjeka i medvjeda i koja osigurava njenu sposobnost za opstanak i suživot sa čovjekom.

- To podrazumijeva gazdovanje u okviru međunarodnih i domaćih propisa i očuvanje njegovih prirodnih staništa, uz primjenu najboljih modela zaštite, sa težištem na uzgoju i zaštiti, kao i izbjegavanju opasnosti za čovjeka i njegovu imovinu, a potom i na njegovom održivom korišćenju - istakli su u MPŠV.

Zakonom o divljači i lovstvu, kao i Pravilnikom o mjerama za sprečavanje štete i načinu i postupku za ostvarivanje naknade štete od divljač, propisan je, napominju oni, način sprječavanja štete koju divljač može nanijeti ljudima ili imovini na zemljištima na kojima se prostire lovište, kao i naknadu iste.

- Korisnici lovišta su dužni da preduzimaju potrebne mjere za sprječavanje štete, a vlasnici stoke i zemljišta na kojima se prostire lovište ili koja su u blizini lovišta dužni su da na tom zemljištu i objektima, kao dobar domaćin, preduzimaju sve potrebne mjere za sprječavanje ovih šteta - istakli su u MPŠV.

Osim ovih mjera, navedeni dokumenti, daju i odgovarajuće mjere za očuvanje staništa, kao i mjere za sprječavanje pojavljivanja problematičnih jedinki medvjeda, odnosno mjere za rješavanje problematičnih medvjeda.

- Ratifikujući Konvenciju o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), Crna Gora se obavezala na poštovanje njenih odredaba, odnosno na uvažavanje i primjenu predviđenih mjera za zaštitu vrsta divlje flore i faune i njihovih staništa, navedenim u odgovarajućim Dodacima te konvencije - kazali su u resoru.

Konvencija, kako su kazali, nameće obaveze potpisnicama da učine sve da se zaštiti više od 500 biljnih i više od 1.000 životinjskih vrsta, kao i značajan broj tipova staništa.

- Mrki medvjed (Ursus arctos L.) je naveden u Dodatku II, u kojem su pobrojane strogo zaštićene životinjske vrste koje je zabranjeno iskorišćavati, uznemiravati ili ugrožavati njihova staništa, uz povećanje saradnje između zainteresovanih strana i regulisanje iskorišćavanja nekih vrsta. U skladu sa navedenim, Evropska inicijativa za krupne zvijeri, osnovana je 1995. godine radi rješavanja problematike zaštite velikih zvijeri, odnosno očuvanja populacija velikih zvijeri u suživotu sa ljudima. Eksperti u okviru ove inicijative, pripremili su Akcione planove zaštite velikih zvijeri, koji su prihvaćeni od Vijeća Evrope na sastanku stalnog odbora Bernske konvencije, u novembru 2000. godine - istakli su u MPŠV.

U skladu sa obavezama koje proizilaze iz prihvaćenih međunarodnih konvencija, direktiva, planova i preporuka, Vlada je donijela u junu 2024. godine, Plan gazdovanja mrkim medvjedom (Ursus arctos L.) u Crnoj Gori, koji daje osnovne smjernice gazdovanja populacijom mrkog medvjeda, utemeljene na prihvaćenim međunarodnim konvencijama i sporazumima, kao i planovima i preporukama koje se odnose na očuvanje i zaštitu mrkog medvjeda u svijetu, Evropi a posebno u njenom alpsko-dinarsko-pindskom području.

- Ovaj Plan gazdovanja zasnovan je na naučnim i ekološkim principima u okviru zakonskih, gazdinskih, upravnih, kulturoloških i socijalnih okvira u Crnoj Gori i na taj način uredio uzgoj, zaštitu i korišćenje mrkog medvjeda, u budućem periodu - naveli su oni.

Zaključili su da Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ima puno razumijevanje za sve probleme sa kojima se susreću poljoprivrednici, stočari i mještani seoskih područja, kojima stoji raspolaganju za svaki vid pomoći i saradnje, u skadu sa važećim propisima i planovima.